LIST U SVIJETU TIŠINE, 11. BROJ

U B
svijetu I
tišine L
T
III. 2013. E
N

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 BROJ111

Dubrovnik, ožujak 2013.

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH

DUBROVAĈKO NERETVANSKE ŢUPANIJE
20 000 DUBROVNIK, JOSIPA KOSORA br. 30
e-mail: [email protected] www.udruga-gluhih-du.hr
Udruga Gluhih Dubrovnik
tel./fax.: 020/332 – 690
matiĉni broj 03390993 OIB 91068961972
ţiro-raĉun kod OTP banke d.d. 2407000-1100022068

Predsjednik: dr. Ivo Jerković
Struĉni suradnik: Stanka Grbić Vušić, ing.

Radno vrijeme Udruge:
od ponedjeljka do petka: 8:00 – 16:00 sati
Rad sa strankama od 8:30 – 13:30 sati
petkom u Općini Ţupa Dubrovaĉka
tel./fax.: 020/ 486 - 442

Glavna urednica:
Marijana Mijoĉ

Suradnici:
Vedran Kastrapeli
Terezija Margaretić
Stanka Grbić Vušić
Ivica Boci
Ani Liban
Ljiljana Kosović
Katija Grbić

2 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

S A D R Ž A J:

1. Rijeĉ urednice…………………………………….……………………………….str. 4.

2. DogaĊanja u Udruzi...................................................................................................str. 5.
2.1. Okrugli stol „Odnos zajednice prema gluhim i nagluhim osobama“................str. 5.
2.2. Zašto slavimo meĊunarodni dan (tjedan) gluhih?.........................................…str. 6.
2.3. Odrţan radni sastanak s predstavnicima udruga osoba s invaliditetom............str. 7.
2.4. Obavijesti za ĉlanove .....................................................................................str. 11.

3. Prenosimo iz drugih ĉasopisa...........................................................…..……...….str. 13.
3.1. Kako saĉuvati dobar sluh do duboke starosti..................................................str. 13.

4. Stvaralaštvo iz pera naših ĉlanova.........................................................................str. 16.
4.1. Tako vam je nekoć bilo..............................……………………………….....str. 16.
4.1. Volim ..............................................................................................................str. 18.
4.2. Domovino moja ..............................................................................................str. 18.

5. Govorite li znakovni jezik? ….………………………………………………..…str. 19.

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 3

1. R I J E Č U R E D N I C E

Kao i uvijek u ovo doba godine, kad se
svi budimo poslije zimskog sna, novi broj lista
"U svijetu tišine" je pred vama.

Donosimo vam izvještaj o
prošlogodišnjoj neuobiĉajenoj proslavi Dana
gluhih i nagluhih osoba, mnoštvo zanimljivosti i
vaţnih obavijesti. Ako dosad niste išli na
ljetovanja, smatrajući da vam to ovdje u
neposrednoj blizini mora ne treba, moţda vas
povoljne ponude za ljetovanja u hotelima na
Hvaru i Visu ohrabre da pokušate nešto novo,
promijenite sredinu i napunite baterije u tih nekoliko dana.

Zahvaljujući upornosti ĉelnih ljudi Udruge, Grad Dubrovnik je odluĉio financirati
projekt sinkronizacije vijesti na znakovni jezik na Dubrovaĉkoj televiziji, što je veliki korak
kojim se zajednica gluhih i nagluhih ravnopravno svrstala bok uz bok s ostalim, ĉujućim
graĊanima.

Uţivajte u ĉitanju i ne zaboravite nam poslati svoje literarne radove koje moţda
ljubomorno ĉuvate za sebe, misleći da nisu za objavljivanje. Zasigurno se varate, volimo vas
ĉitati i drago nam je kad date doprinos vašem i našem listu.

Marijana Mijoč

4 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

2. DOGAĐANJA U UDRUZI

2.1. Okrugli stol „Odnos zajednice prema
gluhim i nagluhim osobama“

U petak, 28. rujna 2012. godine Udruga gluhih i nagluhih Dubrovaĉko-neretvanske
ţupanije je obiljeţila MeĊunarodni dan gluhih i nagluhih osoba. Povodom toga dana
organiziran je okrugli stol na temu „Odnos zajednice prema gluhim i nagluhim osobama“ u
hotelu „Lero“ s poĉetkom u 18,00 sati.
Glavni motiv organizacije ovakve sjednice je da se raspravom o problemima s kojima se
gluhe i nagluhe osobe susreću u svakodnevnom ţivotu pruţi podrška i dade do znanja da nisu
sami u zajednici te da im je pomoć uvijek na raspolaganju. Pod zajednicom mislimo na ĉujuće
ljude koji ĉesto komuniciraju s gluhima, predstavnike zdravstvenih, socijalnih organizacija,
udruge, centri, dakle sve institucije s kojima gluhi imaju svakodnevne kontakte. Na ovaj
okrugli stol pozvani su takvi predstavnici zajednice, isto tako i ĉlanovi Izvršnog odbora
Udruge, volonteri te mladi aktivni ĉlanovi. Ova sjednica je imala i meĊunarodni karakter, jer
su u raspravi sudjelovale i predstavnice Resursnog centra za školovanje i rehabilitaciju djece
oštećena sluha i govora Crne Gore s kojima je naša Udruga uspostavila dobru i kontinuiranu
suradnju.

Priprema okruglog stola

Na prethodnoj sjednici Izvršnog odbora Udruge u srpnju 2012., podrţan je prijedlog
dopredsjednika Udruge da se ove godine pristupi na drugaĉiji naĉin obiljeţavanju
MeĊunarodnog dana gluhih, te da se organizira okrugli stol. U kolovozu se krenulo u izradu
akcijskog plana organizacije okruglog stola u kojoj su aktivno sudjelovali dopredsjednik
Udruge Vedran Kastrapeli, tumaĉ/prevoditelj Udruge za gluhe Stanka Grbić Vušić i
dugogodišnja volonterka Udruge Ani Liban koja je bila moderator okruglog stola. Definirao
se popis sudionika, kojima su kasnije poslani pozivi na sjednicu. Nedavno je Udruga provela
anketu svojih ĉlanova pa je napravljena prezentacija rezultata istih koji su prikazani na
sjednici.

Program okruglog stola

Program se sastojao od dva dijela. U prvom dijelu sudionici su doznali povijest rada
Udruge, znaĉaj obiljeţavanja MeĊunarodnog dana gluhih, potrebe i oĉekivanja ĉlanova
Udruge od zajednice, strukturu nemotiviranih ĉlanova, stupanj oštećenja sluha, te koliko su
ĉlanovi zadovoljni poslom i pravima. U drugom dijelu su postavljana pitanja pozvanim
predstavnicima zajednice da iznesu vlastita iskustva u radu s gluhim i nagluhim osobama, te
da ukaţu na probleme s kojima se susreću.

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 5

Program je izgledao ovako:

1. UVOD O UDRUZI I OBILJEŢAVANJU MEĐUNARODNOG DANA GLUHIH
dr. Ivo Jerković, predsjednik Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske ţupanije

2. RIJEĈ PREDSTAVNIKA ŢUPANIJE I GRADA
Pero Pendo (D-N ţupanija), Ţupanijski odjel za obitelj, branitelje i meĎugeneracijsku
solidarnost
Mirjana Beg (Grad Dubrovnik) Upravni odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno
društvo

3. PREZENTACIJA ANKETE POTREBA ĈLANOVA UDRUGE
Vedran Kastrapeli, dopredsjednik Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske
ţupanije

4. GOVORNE TEŠKOĆE KOD GLUHIH I KAKVE GOVORNE METODE DAJU
DOBRE REZULTATE

Marija Hrtica, logopedica Opće bolnice Dubrovnik

5. KOJIM PUTEM U DRUŠTVO I SOCIJALNA PRAVA KOD GLUHIH
Darinka Jauković, socijalna radnica u mirovini
Dušica Šutalo, ravnateljica Doma zdravlja Dubrovnik

6. KAKO OBITELJSKI CENTAR MOŢE POMOĆI I GLUHIMA
Silvia Sokal Gojavić, ravnateljica Obiteljskog centra Dubrovačko-neretvanske ţupanije

6 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

7. O ZNAĈAJU ZNAKOVNOG JEZIKA, TE ULOZI INFORMATIĈKE
TEHNOLOGIJE U EDUKACIJI GLUHIH

Vedran Kastrapeli, dopredsjednik Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske
ţupanije

8. KOLIKO ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE POMAŢE GLUHIMA U
PRONALAŢENJU POSLA I KOLIKO SU PRISUTNA RADNA MJESTA NA
KOJIMA BI MOGLI GLUHI RADITI

Slavica Prkačin, viša savjetnica za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – PU
Dubrovnik

9. KOLIKO SLUŠNA POMAGALA, ALARMI I OSTALA TEHNOLOGIJA
POMAŢU GLUHIMA U SVAKODNEVNOM ŢIVOTU I KOJA SU
NAJNOVIJA TEHNOLOŠKA DOSTIGNUĆA KOJA SE MOGU KUPITI U
TRGOVINAMA

Zoran Krnetić, voditelj poslovnice Bontech-a u Dubrovniku

10. POLOŢAJ I PRAVA GLUHIH U CRNOJ GORI
Vidna Matović, defektologinja Resursnog centra za školovanje i rehabilitaciju djece oštećena
sluha i govora Crne Gore
Jelena Avramović, psihologinja Resursnog centra za školovanje i rehabilitaciju djece
oštećena sluha i govora Crne Gore
Elena Vujović, tajnica Resursnog centra za školovanje i rehabilitaciju djece oštećena sluha i
govora Crne Gore

11. SURADNJA S OSTALIM UDRUGAMA OSOBA S INVALIDITETOM
Antonija Roszahegy Nikolić, predsjednica Društva distrofičara Dubrovačko-neretvanske
ţupanije

Na kraju treba reći da je posjećenost okruglog stola bila jako dobra i medijski dobro
popraćena (DUTV i HRT) što je za svaku pohvalu budući da imamo saznanja da tematika o
gluhima nije svima zanimljiva što se moţe vidjeti na internetu gdje novinari ĉesto pišu ĉlanke
koji govore o lošim odazivima kada su neke druge udruge u Hrvatskoj pokušale organizirati
nešto sliĉno.

Ovaj meĊunarodni dan je sveĉano na kraju proslavljen i obiljeţen uz prigodni
domjenak.

Zahvaljujemo se tvrtci Bontech, koja je distributer i proizvoĎač slušnih aparata, na
besplatnim uredskim priborima koji su podijeljeni svim sudionicima okruglog stola

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 7

2.2. Zašto slavimo meĊunarodni dan (tjedan) gluhih?

Svjetska federacija gluhih (WFD) je meĊunarodna nevladina organizacija koja predstavlja i
promiĉe ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba diljem svijeta, te okuplja u svoje
ĉlanstvo 133 nacije; njezina misija je promicati ljudska prava gluhih osoba, te potpun,
kvalitetan i jednak pristup svim sferama ţivota, ukljuĉujući samoodreĊivanje, znakovni jezik,
zapošljavanje i ţivot u zajednici. WFD posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim narodima
te je ĉlan MeĊunarodnog saveza invalida (IDA). Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju,
Finska; web stranica je www.wfdeaf.org.
Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu, Italija, 23.rujna, 1951. godine za vrijeme
prvog Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod pokroviteljstvom Talijanskog saveza
gluhih. Ovaj datum ĉini WFD jednom od najstarijih organizacija osoba s invaliditetom u
svijetu.
Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo 25 delegata nacionalnih saveza gluhih.
Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u meĊunarodnoj zajednici gluhih, organizirajući
II Svjetski kongres gluhih 1955. godine. Taj Kongres je do tada bio najveće
meĊunarodno okupljanje gluhih i struĉnih radnika za gluhe u svijetu, s više od 2000
sudionika. Zahvaljujući, u prvom redu, tajniku organizacijskog odbora dr. Sulejmanu
Mašoviću te Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i ĉujućim suradnicima, bila je to
veliĉanstvena manifestacija koja je privukla i angaţirala ugledne znanstvenike kao i politiĉare
do samih vrhova vlasti. Taj je kongres dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i
sudjelovanju hrvatskih gluhih na meĊunarodnoj sceni.
Do 2008. broj Redovnih ĉlanova (nacionalnih saveza gluhih) dosegao je 132, pokrivajući
tako svih 5 kontinenata.
Dr. Cesare Magarotto je bio jedan od osnivaĉa Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin
prvi Glavni tajnik (1951. – 1955.) zajedno s g. Vittoriom Ieralla-om koji je izabran za
predsjednika u razdoblju od 1951. do 1955.
G. Ieralla i dr. Magarotto uspješno su uvjerili talijansku vladu kako bi ih podrţala u njihovom
naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu, 1951.g. Uz stalnu podršku talijanske vlade
i kasnije Talijanskog saveza gluhih (tal. Ente Nazionale Sordomuti = ENS), WFD Glavno
tajništvo je bilo u mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne mreţe, zajedno s
nacionalnim savezima gluhih diljem svijeta. Desetljećima kasnije, WFD Glavno tajništvo se
preselilo u Finsku (1987.) uz podršku finske vlade i Finskog saveza gluhih koji je tada bio
pod vodstvom bivše WFD Glavne tajnice dr. Lise Kauppinen (WFD poĉasna predsjednica).

8 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

Ĉasopis WFD-a, Glas tišine, poĉeo je s objavljivanjem 1957.g. na francuskom i engleskom
jeziku, dvama pisanim jezicima WFD-a, koji je kasnije (1987.) zamijenjen s WFD Vijestima
kojima upravlja WFD. 2003.g., pri kraju svog mandata, dr. Kauppinen je odstupila s mjesta
predsjednice WFD-a. Na 16. Glavnoj skupštini u Montrealu, Kanada, u srpnju 2003., izglasan
je g. Markku Jokinen iz Finske za sljedećeg predsjednika. Delegati na 17. Glavnoj skupštini u
Madridu, Španjolska 2007., odobrili su Finsku kao glavno sjedište WFD-a.
Prvi Svjetski kongres zapoĉeo je u Rimu, 1951.g. 11.Svjetski kongres u Tokiju, Japan,
1991.g., privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta, što je ujedno bio i najveći kongres ikada.
(više o Kongresima i temama prema vremenskom slijedu dogaĊaja moţete vidjeti u nastavku
teksta).
WFD Glavna skupština odrţava se svake ĉetiri godine, prethodeći Svjetski kongres. 17.
Glavna skupština je bila najveća ikada, s 94 delegata, odrţana u Madridu, Španjolska, srpanj
2007., gdje je španjolska Vlada podijelila financijske darovnice delegatima iz zemalja u
razvoju kako bi mogli sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom kongresu.
WFD suraĊuje s Ujedinjenim narodima (UN) i njegovim agencijama od kasnih 1950-ih.
TakoĊer je intenzivno ukljuĉen u propagiranje i razvijanjem kontakata, odnosno
umreţavanjem s UN-om, M e Ċ u n a r o d n i m s a v e z o m o s o b a s
invaliditetom/Klubom delegata i Redovnim ĉlanovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava,
zajedniĉkim radom na Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) od sastanka ad
hoc skupine u Meksiku 2005. koja je konaĉno prihvaćena od Glavne skupštine UN-a 2007. te
još prolazi ratifikaciju od zemalja ĉlanica UN-a.

Prijevod Z. B.
Preneseno iz Časopisa Ukratko . . . Dvobroj 48-49 2012.

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 9

2.3. Odrţan radni sastanak s predstavnicima
udruga osoba s invaliditetom

U Maloj vijećnici Grada Dubrovnika, dana 11. prosinca 2012. godine, gradonaĉelnik
Andro Vlahušić odrţao je sastanak s predstavnicima udruga osoba s invaliditetom s podruĉja
grada Dubrovnika i Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije.

Gradonaĉelnik Dubrovnika dr.Andro Vlahušić i predstavnici udruga osoba s invaliditetom
Razgovarali su o stanju i problemima u udrugama, a gradonaĉelnik je dao suglasnost

da Grad Dubrovnik preuzme financiranje zapošljavanja po jednog profesionalca u udruzi,
odnosno da stalnim radnim odnosom zaštiti profesionalni status osoba o ĉijem angaţmanu
ovise ĉlanovi udruga.

Prijedlog dopredsjednika naše Udruge Vedrana Kastrapeli-a da Grad financira projekt
sinkronizacije vijesti na Dubrovaĉkoj televiziji na znakovni jezik za gluhonijeme osobe
gradonaĉelnik je prihvatio. „Ovakav projekt omogućio bi javno promicanje znakovnog jezika,
ukazao bi na prisutnost gluhih i nagluhih osoba na podruĉju Dubrovnika kojih je preko 300, te
gluhima i teţe nagluhima omogućio praćenje i bolje razumijevanje samih vijesti“ rekao je
Vedran. Od dana 4.oţujka 2013.godine krenuo je na Dubrovaĉkoj televiziji projekt sa
sinkronizacijom vijesti kojeg moţete pratiti svakim radnim danom u 20:45 sati.

Iva Dedo – voditeljica vijesti na Dubrovaĉkoj televiziji
Ani Liban – prevoditelj vijesti na znakovni jezik i dugogodišnja volonterka Udruge

10 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

2.4. Obavijesti za članove

Iz Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih prenosimo obavijest za ljetovanje na Hvaru i Visu za
2013. godinu.

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 11

Ukljuĉeno u cijenu:

 PDV
 pozdravno piće prilikom dolaska (prošek i travarica + grickalice) za grupe
 transfer luka – hotel – luka gratis
 sobe, tuš/WC, balkon, telefon, SAT TV
 na svakih cca. 25 osoba odobravamo 1 gratis – za grupe
 upotreba 3/1 sobe bez nadoplate – iskljuĉivo za grupne upite
 treća odrasla osoba u ½ +1 sobi ima 30 % popusta
 doruĉak i veĉera buffet u hotelu ARKADA, ISSA i TAMARIS
 ţiva muzika na bazenu u min. 5x tjedno (ARKADA)
 unutarnji bazen sa grijanom morskom vodom (zatvoren u VII. i VIII. Mjesecu),

vanjski bazen sa morskom vodom, leţaljkama i suncobranima (ARKADA)
 5 sati igranja tenisa dnevno (u dogovoru sa recepcijom) – za grupe

Popusti za djecu:
1. djeca od 2-12 godina koja koriste vlastiti leţaj u ½ sobi, plaćaju od 06.07.-
17.08.2013. 70 % od ugovorene cijene usluge, a u ostalim sezonama 50 %
od ugovorene cijene usluge.
2. djeca od 2-12 godina koja koriste vlastiti treći leţaj u ½+1 ili 1/3 sobi,
plaćaju u svim sezonama 50% od ugovorene cijene usluge

Za rezervaciju i plaćanje prema dogovoru, moţe na rate preko Saveza gluhih i nagluhih
Zagreb poĉevši od 01.02. ili gotovinom prije polaska na more. Za detaljne informacije i
dogovor se javite predsjedniku Udruge gluhih i nagluhih Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije.

Otok Hvar Stari grad otok Vis

12 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

3. PRENOSIMO IZ DRUGIH ČASOPISA

3.1. Kako sačuvati dobar sluh do duboke starosti

278 milijuna ljudi u svijetu imaju ozbiljno oštećenje sluha. Djelomiĉni gubitak sluha će
pogoditi 40% ljudi starijih od 60 godina. Mnoge ĉak i prije. U kojoj ćete se skupini naći Vi?
Zapravo, da li me sada dobro ĉujete?

Što uzrokuje gubitak sluha

Krivaca za oštećenje sluha ima mnogo - od infekcija, trauma uha, ototoksiĉnih lijekova, sve
do gena.
Ipak, jedan od najĉešćih uzroka poremećaja sluha je obiĉna svakodnevna buka.
Upravo ona iz dana u dan uzrokuje mikro-oštećenja slušnih stanica, što nakon niza godina
rezultira pogoršanjem sluha.
Paradoksalno je da je ovu vrstu gubitka sluha najlakše sprijeĉiti, ali ipak većina nas to ne radi.
"Izlaganje buci uzrokuje oštećenje slušnih stanica u unutarnjem uhu. Ove stanice su od
presudne vaţnosti za dobar sluh." - kaţe dr. Jose Fayad, profesor na fakultetu House
Research.
"Oštećenje sluha moţe uzrokovati kratkotrajni glasni zvuk. Ali u većini sluĉajeva oštećenje
slušnih stanica uzrokuje redovito, svakodnevno izlaganje buci tokom duţeg vremena."

Koja razina buke je opasna za naše uši

Ali koja razina buke je opasna za naš sluh?
Dugotrajna izloţenost zvuku preko 85 db moţe uzrokovati trajni gubitak sluha.
Normalan razgovor se odvija u granicama 50-70 db.
Buka motora i kosilice je izmeĊu 85-90 db.
Buka u disku ili na rok koncertu je izmeĊu 110 i 120 Db.
Sirena hitne pomoći i avion kod polijetanja proizvode buku jaĉine 119-140 db.

"Tihi" ubojica slušnih stanica

Najopasniji i najmanje poznati ubojica slušnih stanica je... glazba.
Glazba, koju svakodnevno slušamo na iPodu, CD ili MP3 playeru.
Ovi ureĊaji šalju glazbu preko slušalica direktno u naše uho. Jaĉina zvuka je takva, da više ne
ĉujemo ljude oko sebe, buku prolazećih automobila, ĉak ni polijetanje aviona - što znaĉi da je
preglasno!
U memoriju MP3 playera stane stotine pjesama, što znaĉi da ga moţemo slušati satima - što
većina ljudi i radi. Dugotrajno slušanje glazbe na takvim ureĊajima izlaţe naše uši direktnoj
opasnosti.
Dokazano je da izloţenost zvuku od 85 Db tokom 8 sati s vremenom uzrokuje gubitak sluha.
Što da onda kaţemo o iPodovima i MP3 playerima, na kojima koristimo puno veću glasnoću
(obiĉno preko 100 db)?

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 13

Znanstvenici upozoravaju: zbog MP3 playera naša generacija je izloţena ozbiljnom riziku od
gubitka sluha. I to ne u starijim godinama, nego puno prije.
Zbog toga ako ĉesto slušate glazbu, nemojte prekoraĉiti razinu veću od 60% maksimalne
glasnoće.

Narodni recepti za poboljšanje sluha

Med i cimet
Za poboljšanje sluha svako jutro i prije spavanja uzimajte mješavinu koja je napravljena od
jednakih dijelova meda i cimeta.
Crno vino i zeleni ĉaj
Dobro je za srce, raspoloţenje, imunitet, a najnovija istraţivanja pokazuju da crno vino moţe
sprijeĉiti i gubitak sluha.
Antioksidanti iz crnog vina štite dlaĉice u unutarnjem uhu, koje brane uho od vanjskih
utjecaja. Zeleni ĉaj ima sliĉan uĉinak na sluh.
Kapi od ĉešnjaka
Na Siciliji se ĉešnjak smatra lijekom za sve bolesti. Tamo za poboljšanje sluha koriste sljedeći
recept.
Kratko dinstajte nekoliko ĉešanja bijelog luka u maslinovom ulju. Snaţno pritisnite svaki
ĉešanj da bi iscijedili njegov sok, a nakon toga procijedite ulje. Svakodnevno kapajte 3-4 kapi
ulja u uho, nakon ĉega zaĉepite uho komadićem vate.
Sok od crvenog i bijelog luka
Smatra se da ovaj snaţan napitak vraća sluh. Napitak se sastoji od 30 ml soka ĉešnjaka i 30
ml soka crvenog luka. Pijte ga jedanput dnevno.

Vitamini i minerali su bitni za naš sluh

Najnovija istraţivanja otkrivaju da su neki vitamini i minerali direktno povezani sa organom
sluha.
U studijama, gdje su sudionike izlagali glasnoj glazbi, gubitak sluha je bio puno manji kod
osoba, koje su prije toga uzimali vitamin C, E, beta-karoten te magnezij.
Nedavna ameriĉka studija sa preko 51000 sudionika pokazala je pozitivni uĉinak folne
kiseline na sluh. U periodu praćenja od 20 godina, gubitak sluha je bio smanjen za 20% kod
osoba, koje su redovito uzimale folnu kiselinu.
Bilo u obliku hrane ili kao nadomjestak prehrani, vitamini i minerali mogu biti dobra
prevencija gubitka sluha.

Tjelesna aktivnost je kljuĉna za dobar sluh

Najnovija istraţivanja otkrivaju zanimljive ĉinjenice, a to je da je naš sluh direktno povezan
sa zdravljem kardiovaskularnog sustava.
Kako su oni povezani? Dotok krvi u glavu omogućuje ušima da dobro ĉuju i pravilno
funkcioniraju.
Vjeţbe općenito poboljšavaju cirkulaciju krvi u našem organizmu i zbog toga su bitne ako
ţelite imati dobar sluh.

14 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

Istraţivanja su pokazala, da ljudi, koji su u svojim 50-im godinama imali dobru kondiciju,
imali su tako dobar sluh, kao i mladi ljudi.
Za zdravlje kardiovaskularnog sustava i dobar sluh se najviše preporuĉuju aerobne vjeţbe -
trĉanje, plivanje, hodanje. Vjeţbati trebate barem 20-30 minuta dnevno, 3-5 puta tjedno.

Infekcije koje mogu uzrokovati gubitak sluha
 meningitis
 zaušnjaci
 ospice
 kroniĉne infekcije uha
 HIV

Lijekovi koji mogu uzrokovati gubitak sluha

Ne ponavljamo bez razloga, da se klonite lijekova što više moţete. Cijeli niz lijekova moţe
imati ototoksiĉni (štetni za sluh) uĉinak.

Ototoksiĉni lijekovi:
 neke vrste antibiotika (gentamicin, tobramicin, kanamicin, streptomicin, neomicin,

amikacin, ribostamicin, netilmicin)
 neke vrste diuretika (furosemid, bumetanid, torsemid, etakrinska kiselina)
 neki lijekovi protiv karcinoma (cisplatin, karboplatin, vinkristin)
 aspirin (u velikim koliĉinama)
 lijekovi za poboljšanje erekcije (Viagra, Levitra, Cialis)

Toksini koji su prisutni u našem okolišu mogu takoĊer uzrokovati pogoršanje sluha. U ovu
skupinu spadaju ţiva, olovo, mangan, ksilen, lim, butil nitrit i toluen.
Ĉišćenje organizma od toksina i teških metala

Praktiĉni savjeti
 Pripazite da se ne izlaţete zvuku većem od 85 db.
 Ako ipak morate biti izloţeni buci, svakih 15 minuta napravite "tihu" pauzu.
 Koristite zaštitna sredstva za uši. Nabaviti ih moţete u svakoj apoteci.
 Ako morate povisiti glas da bi vas drugi ĉuli - znajte, da je Vaše okruţenje preglasno!
 Nemojte voziti auto punom brzinom sa otvorenim prozorom.
 Ako slušate muziku sa slušalicama, nemojte povećavati zvuk preko 60% od

maksimalne razine.
 Ako vozite motor, obavezno zaštite uši.
 Nemojte stajati blizu zvuĉnika ili pojaĉivaĉa zvuka.
 Odmah rješavajte infekcije uha.
 Ako primijetite gubitak sluha ili bol u uhu, obratite se lijeĉniku.

Jeste li me dobro ĉuli?

preneseno sa: www.alternativa-za-vas.com

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 15

4. STVARALAŠTVO - IZ PERA NAŠIH ČLANOVA

4.1. Tako vam je nekoć bilo

Bio je to jednom jedan prelijepi hotel koji s puta skoro nisi ni vidio, jer je ispred njega
bio lijepi parkić s raznim mediteranskim drvećem, od palmi i borova do pitospora i oleandara.
U sredini je bila bina za mali orkestar, a ispred ring za plesaĉe. Sve je bilo ubavo. Sakupljala
se tu skladna mladost i zaljubljeni parovi. Tu se balalo i skromno bi se naruĉilo neko piće:
kokta, sok i sliĉno. Bili smo sretni i bilo nam je lijepo. Ništa nije bilo patvoreno, sve onako
kako je priroda dala. PogaĊate? To je bio hotel IMPERIAL!

U hotelu se svake godine odrţavao Jugov bal sve je bilo tako šarmantno. GospoĊe i
djevojke su bile lijepo odjevene, mnoge u dugim toaletama (više su to bile starije osobe) a mi
mladi u nešto skromnijim haljinama.

Danas toga više nema. Hotel se pretvorio u umjetnog mamuta; drveće je posjeĉeno,
sve je bez ljepote, bez šarma, sve umjetno. Posadili su neko drveće simetriĉno kao i klupe.
Kad ga pogledaš, dobio si šaku u oko.

I nije tako završio samo hotel Imperial. Pogledajte Gradsku kavanu. Prije si mogao
sjesti na taracu u udobnim stolicama i nasloniti ruke, gledati porat i barke, a sada su tu
neudobne drvene stolice, nabijene, da ih više moţe stati. Sve je u dobiti, nema više one ljepote
i udobnosti. To moţe biti dobro za strance koji su nauĉili na takve stvari, ali ne i za domaćeg
ĉovjeka.

Što će biti u budućnosti, to moţemo već pretpostaviti kako smo zapoĉeli. Teško je
izgubiti nadu i upasti u oĉajanje, znati da si nemoćan da bilo što promijeniš izgubit vjeru i
spoznati koliko je smo izdajica u ovoj lijepoj našoj Hrvatskoj.

Tragiĉan je i primjer Babin kuka kojeg su jednostavno opljaĉkali. Radni ljudi su se
godinama odricali i uplaćivali svoj vlastiti novac da bi unaprijedili poslovanje, a onda im je
sve oduzeto i ĉak su mnogi ostali bez posla, a mnogi sposobni ljudi su maknuti.

PoĊite onda nasuprot hotelu Bellevue i vidjet ćete niz gromada bez ljepote u dvije
boje, bijele i plave, jednoliĉno i ruţno. I to su poštenim ljudima davno opljaĉkali i nikad im
nisu vratili. Imovina se vraća, samo kako kome! Ima još dosta primjera što se radi da bi se
proširila parkirališta. Boţe moj što mi to doţivljavamo? Zar je samo dobit vaţna?
Najtragiĉniji mi je primjer SRĐA – da li ćemo uspjeti saĉuvati to naše brdo od barbara? To bi
bilo tragiĉno novo osvajanje Grada. Zar nam nije bilo dovoljno ono iz 90-ih godina?
Posebno je tragiĉno ono što će nam se dogoditi ako se krš betonizira. Bit će to velika ekološka
katastrofa. Ne ţelimo na SrĊu novi grad. Kako ćemo se izboriti da se to ne dogodi? Moţda
svojim tijelima sprijeĉimo da se dogodi to barbarstvo.

Ne ţelim više nabrajati jer sve se zna. Nije mi ţao što sam stara i što ne mogu još dugo
poţivjeti da vidim što će nam se još dogaĊati, a dogaĊat će se!

16 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

Mogu samo reći: „Plaĉi voljena zemljo moja.“ Gdje ti je ponos, gdje ti je snaga, gdje ti
je pamet? Padamo stalno u iste greške. Sluţimo strancu. Ne vjerujem u poštene izbore, ne
vjerujem u nikakve Gongove, narod se ništa ne pita i o niĉem ne odluĉuje.

Ja sam obiĉni mali graĊanin ove lijepe zemlje, nemoćna da bilo što uradim, mogu
jedino svoj jad izliti na ovaj komad papira, ali mogu prezirati, mogu reći da mi se gade
izdajice. Najveća većina ljudi ove zemlje misli isto kao ja.

Moţemo li što uĉiniti da ne prodamo sve? Mogu li more i obala, zemlja i voda ostati
naši? Naši vladajući nas sistematski uništavaju. ZAŠTO?

Molim da 5. lipnja proĉitate pismo velikog Indijanskog poglavice koje je tako
proroĉanski napisao velikom bijelom poglavici o budućnosti ovog našeg planeta i što misli o
prodaji zemlje – kako se uopće zemlja moţe prodati?

Proĉitajte ga jer to pismo dobivaju sve ĉlanice UN-a kao upozorenje. Moţe li se
prodavati roĊena zemlja? To je zloĉin gospodo vladajući, i svi oni koji to ĉine su zloĉinci !

Sudit će vam se kad-tad! Samo ne znam hoće li biti vremena. Ako mislite da ima
rješenja i da će ga znanost naći da se saĉuva ovaj naš planet, varate se! Nema rješenja! Sami
sebe ćemo uništiti. Nismo bolje ni zasluţili.

Kakva šteta!

Teica Margaretić

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 17

4.2. Volim

Volim Te roĊena moja zemljo
S tvojim kršom, morem i kamenom,
Ravnicom, brijegom i crkvicom malom,
Neverom, burom, bonacom i zorom…

Volim te i ljubim
Kad si plaĉna i tuţna
Kad oblaci kišni prekriju ti oĉi
Ti pupoljak si na ruţi
Za mene nisi ni stara ni ruţna.
Znam da ne trebaš rijeĉi da te tješe
Već sinove hrabre da nevolje riješe,
Da se narod voli, da se djeca smiješe,
Da Hrvatska bude ko što nekad bješe.

4.3. Domovino moja

Bit ćeš opet kao nekad slavna
Zvonimira Krešimira u vremena davna,
Opet ćeš blistat u sjaju sreće.
Djeca Tvoja nikad ostavit te neće.

Ĉekali smo dugo da nam zora svane,
Da zasija Sunce poslije noćne tame
Nećemo, ne damo ove sretne dane
Platili smo krvlju da sloboda stane.
Branit ćemo svaki kamen i valu,
Rijeku, potok,šumicu i kalu,
Jer zemlja otaca svetinja je stara
Nećemo dozvolit da je dušman hara.

Tihomil Vranješ, (1922.-2011.)

18 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

6. GOVORITE LI HRVATSKI ZNAKOVNI JEZIK?

GLEDAJTE NAS

SVAKI DAN NA

DUBROVAČKOJ TELEVIZIJI

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 19

SAVJETOVALIŠTE –
INFORMACIJSKI CENTAR

voditeljica: dipl. defektolog Dušica Šutalo
izvoditeljica: soc. radnik Darinka Jauković

č e t v r t k o m od 18,00 do 20,00 sati

 rana psihosocijalna podrška roditeljima i ĉlanovima obitelji
osoba sa invaliditetom,

 edukacija, potpora i osnaţivanje osoba sa oštećenim sluhom i
ĉlanova obitelji,

 upoznavanje sa mreţom specijaliziranih ustanova i institucija
koje provode rehabilitaciju i lijeĉenje, skrb, obrazovanje,.....i
struĉna pomoć u izboru,

 upoznavanje sa pravima svih sustava skrbi za osobe sa
oštećenim sluhom i osoba sa invaliditetom. Upoznavanje sa
povlasticama u mogućnostima poboljšanja kvalitete ţivota.

U S L U G E S U B E S P L A T N E!

20 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

TEČAJ UČENJA HRVATSKOG
ZNAKOVNOG JEZIKA

svaki ponedjeljak i utorak u
prostoriji Udruge u 17,00 sati

voditeljica: Mirjana Juriša
izvoditelj: Ivica Boci

T E Ĉ A J JE B E S P L A T A N !

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 21

USLUGE PRUŢANJA
PRAVNIH SAVJETA

svaki radni dan u prostoriji Udruge
od 8,30 do 13,30 sati

narudţbe na telefon 332 – 690

USLUGE SU BESPLATNE!

22 U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013

PARTNERI U PROVOĐENJU PROGRAMA I
PROJEKATA UDRUGE za 2013. godinu

Ministarstvo socijalne politike GRAD DUBROVNIK
i mladih Republike Hrvatske www.dubrovnik.hr

www.mspm.hr/

DUBROVAĈKO-NERETVANSKA OPĆINA ŢUPA DUBROVAĈKA
ŢUPANIJA www.zupa-dubrovacka.hr

www.edubrovnik.org

U SVIJETU TIŠINE, broj 11 / 2013 23