LIST U SVIJETU TIŠINE, 7. BROJ

U B
I
svijetu L
tišine

T

E

III. 2011. N

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 BROJ107

Dubrovnik, ožujak 2011.

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH

DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE
20 000 DUBROVNIK, JOSIPA KOSORA br. 30
e-mail: [email protected] www.udruga-gluhih-du.hr
tel./fax.: 020/332 – 690
matiĉni broj 3390993 OIB 91068961972
ţiro-raĉun kod OTP banke d.d. 2407000-1100022068

Predsjednik: dr. Ivo Jerković
Stručni suradnik: Stanka Grbić-Vušić, ing.

Radno vrijeme Udruge:
od ponedjeljka do petka: 8:00 – 16:00 sati
Rad sa strankama od 8:30 – 13,30 sati
petkom u Općini Ţupa Dubrovaĉka
tel./fax.: 020/ 486 - 442

Glavna urednica:
Marijana Mijoĉ

Suradnici:
Katarina Tonković
Mirjana Juriša
Vedran Kastrapeli
Terezija Margaretić
Nikša Slade
Damir Boras
Zlatko Ogresta
Ani Liban
Ivica Boci

2 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

S A D R Ţ A J:

1. Rijeĉ urednice…………………………………………………………………….str. 4.

2. DogaĊanja u Udruzi
2.1. MeĊunarodni dan gluhih .............................................…………….................str. 5.
2.2. MeĊunarodni dan osoba s invaliditetom..........…………….....................……str. 6.
2.3. Obavijest………………………………………………………………………str. 7.
2.4. Zahvala………………………………………………………………...……...str. 7.

3. Obavijesti iz Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih
3.1. Novi stari predsjednik Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih Andrija Halec…..str.8.
3.2. Dopunsko zdravstveno osiguranje - Novo........................................................str. 9.
3.3. Odgovor iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje………………..…str. 10.
3.4. Inkluzivni dodatak za osobe s invaliditetom – ukljuĉujući i gluhe………….str. 11.

4. Socijalna fobija – posljedica gubitka sluha ili obiteljske okolnosti? ………...….str. 15.

5. Stvaralaštvo iz pera naših ĉlanova
5.1. Tišina………………………………………………………………………...str. 17.
5.2. Ako si tuţna…………………………………………………………….……str. 19.

6. Govorite li znakovni jezik? ….………………………………………………..…str. 20.

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 3

1. R I J E Č U R E D N I C E

Proljeće je stiglo, sunce je svojom toplinom protjeralo oštrinu zime i rasvjetalo mnoštvo
cvjetova u prirodi i našim vrtovima. Sve ĉešće izlazimo iz naših kuća i stanova i uţivamo u
lijepom vremenu, pa je pravi ĉas da pred vas izaĊe i novi broj našeg lista „U svijetu tišine“.
Donosimo vam izvještaj o prošlogodišnjem izletu u Ston kojim smo obiljeţili naš dan,
MeĊunarodni dan gluhih, kao i kratku crticu o obiljeţavanju MeĊunarodnog dana osoba s
invaliditetom. Uz obavijesti i zahvale, informiramo vas o izboru novog predsjednika
Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, te o nepovoljnim izmjenama Pravilnika o dopunskom
osiguranju. Naš redovni suradnik Vedran Kastrapeli vam u ovom broju pomaţe da se riješite
socijalne fobije i bolje funkcionirate u društvu koje nas okruţuje. Kao i uvijek nekoliko je
stranica posvećeno stvaralaštvu naših ĉlanova, a nadam se da ćete nam i dalje slati svoje
priloge i radove.

Marijana Mijoč

4 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

2. DOGAĐANJA U UDRUZI

2.1. Međunarodni dan gluhih – Izlet u Ston

Dana 04. rujna 2010. godine, povodom obiljeţavanja MeĊunarodnog dana gluhih, nas
pedesetak ĉlanova Udruge krenuli smo sa autobusom do Stona, na jedan ugodni jednodnevni
izlet. Vrijeme je bilo prekrasno, toplo i sunĉano, te smo iskoristili sve blagodati koje nam je
taj dan pruţio.
Po dolasku u Ston, posjetili smo zidine. Doduše, samo se najhrabriji dio izletnika, oni u boljoj
kondiciji, odluĉio obići dio stonskih zidina, ostali su uţivali u laganoj šetnji ulicama gradića.
Nakon obilaska zidina, ponovo smo ušli u autobus i odvezli se do svjetski poznate stonske
solane, u kojoj nas je doĉekao direktor Sveto Pejić, te nam ispriĉao sve o povijesti solane, uz
multimedijsku prezentaciju, a u solani smo imali prilike vidjeti i izloţbu slika koje su poznati
umjetnici naslikali u Stonu i darivali. Nakon toga, uslijedio je ruĉak u restoranu „Vila
Koruna“, a dobrotom gospoĊe Ljiljane Kosović kušali smo i znamenitu stonsku tortu od
makarula. Na odlasku, svatko je od nas dobio upotrebljivi suvenir, kilogram stonske soli.
Na povratku kući svratili smo i u Neum u kupovinu a zatim i u Slano, te ugodnom
poslijepodnevnom kavicom zakljuĉili taj izletniĉki dan.

Ĉlanovi Udruge u Solani Ston 5
U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

2.2. Međunarodni dan osoba sa invaliditetom

I ove godine u organizaciji udruga osoba sa invaliditetom na podruĉju naše Ţupanije, Udruga
slijepih, Rina Mašera, Društvo multiple skleroze i Društvo distofiĉara i naše Udruge obiljeţen
je MeĊunarodni dan osoba sa invaliditetom 03. prosinca 2010. godine u hotelu „Lero“. Tim
povodom gĊa Mirjana Beg iz Grada Dubrovnika predstavila je Vodiĉ za osobe s
invaliditetom.
Vodiĉ sadrţi informacije namijenjene osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima, kao što
su ostvarivanje prava iz podruĉja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi,
zapošljavanja, mobilnosti i pristupaĉnosti, poreznih i drugih olakšica. TakoĊer, sadrţi podatke
o udrugama osoba s invaliditetom koje djeluju na podruĉju grada Dubrovnika.
Osobe s invaliditetom ĉine oko 9% ukupnog stanovništva Grada Dubrovnika. Najveći
broj osoba s invaliditetom je u radno aktivnoj dobi, a invaliditet je prisutan u svim dobnim
skupinama. Kako se navodi u na stranicama Grada Dubrovnika "u cilju poboljšanja kvalitete
ţivota, rješavanja svakodnevnih ţivotnih problema i osiguravanja ravnopravnog uţivanja
ljudskih prava, Grad Dubrovnik je donio Strategiju jedinstvene politike za osobe s
invaliditetom za razdoblje od 2009. do 2013. godine. Izradom ovog Vodiča ţeli se osobama s
invaliditetom olakšati snalaţenje u ostvarivanju osnovnih prava i uspješnije prevladavanje
svakodnevnih ţivotnih poteškoća."
dv

6 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

2.3. O B A V I J E S T

--Korisnica slušnih pribora
Servis slušnih aparata OTO ART preselio se sa svoje adrese Josipa Kosora br. 32. na adresu
Iva Vojnovića br. 4 – iznad pekare Klas.
Radno vrijeme ostaje isto, od ponedjeljka do petka od 07,00 do 15,00 sati.
Telefon takoĊer ostaje isti 333-408.

2.4. Z A H V A L A

Ovom prigodom ţelimo se zahvaliti volonterki Udruge (koja ţeli biti anonimna) na poklonu
od 50 komada ĉestitki za Boţić i Novu godinu koje je sama izradila.

TakoĊer se ţelimo zahvaliti obiteljima umrlih ĉlanova koji nam dostavljaju slušne aparate i
slušni pribor koje njima više nisu potrebni. Slušne aparate Udruga pokloni ĉlanu kao
zamjenski aparat dok mu je aparat na popravku a nema drugi aparat.

VELIKO H V A L A u ime svih 470 članova naše Udruge.

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 7

3. Obavijesti iz Hrvatskog Saveza gluhih i
nagluhih

3.1.Novi stari predsjednik
Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

Dana 17. prosinca 2010. godine je bila Skupština Hrvatskog
Saveza gluhih i nagluhih koja se je odrţala u hotelu
Palace u Zagrebu u prisustvu svih predsjednika i njihovih
delegata iz cijele Hrvatske. Kandidati za Hrvatski Savez
gluhih i nagluhih su bili Andrija Halec i Katica Kriţić iz
Rijeke, pet udruga nije nikoga predloţila za predsjednika.
Na period od ĉetiri godine je za predsjednika ponovno
izabran Andrija Halec sa 14 glasova za, 1 protiv i 3
suzdrţana.
izvještava Katarina Tonković

8 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

3.2. Dopunsko zdravstveno osiguranje – NOVO!!

U mjesecu srpnju je došlo do izmjena Pravilnika o postupku, uvjetima i naĉinu
utvrĊivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz Drţavnog
proraĉuna. Tim izmjenama je ukinuto pravo gluhih osoba na dopunsko osiguranje na teret
drţavnog proraĉuna, a koje su ranije kao korisnici doplatka za pomoć i njegu ostvarivali.

Pravo na besplatno dopunsko osiguranje sada imaju:
1. osobe s invaliditetom koje imaju 100 % oštećenja organizma, odnosno tjelesnog

oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrĊeno više vrsta oštećenja
te osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjem ili psihiĉkom bolešću zbog kojih se ne
mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene ţivotnoj dobi sukladno propisima o
socijalnoj skrbi.
2. osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeĉenja,
3. osigurane osobe dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s
više od 25 davanja (ţene),
4. osigurane osobe redoviti uĉenici i studenti stariji od 18 godina.
5. osigurane osobe ĉiji prihod po ĉlanu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne
prelazi iznos 1939,39 kn za samca, odnosno 1516,32kn po ĉlanu obitelji.

Drţeći nekorektnim da se gluhim osobama sa 100%-tnim oštećenjem sluha i 70%-tnim
tjelesnim oštećenjem ukine pravo korištenja dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret
drţavnog proraĉuna, ispred Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih je upućen dopis ministru
Milinoviću te ravnatelju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojim se upozorava
na ovu nepravilnost te išĉekujemo pozitivan odgovor.

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 9

3.3. ODGOVOR IZ
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

Poštovani,

Vezano za Vašu zamolbu da se gluhe osobe sa utvrđenim 70% tjelesnim oštećenjem oslobode
od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja odnosno da ih se dopunski zdravstveno
osigura na teret sredstava državnog proračuna, odgovaramo sljedeće.

U članku 14. A pod točkom 1. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
(nastavno: Zakon) propisano je da se sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja
koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (nastavno: Zavod) između ostalog
osiguravaju za osobe s invaliditetom koje imaju 100 % oštećenje organizma, odnosno
tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima. Obzirom na navedeno nedvojbena je intencija
zakonodavca da se samo osobama sa 100% oštećenjem organizma odnosno tjelesnog
oštećenja omogući dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, a sukladno
čemu je Zavod obvezan postupati. Stoga Zavod nema zakonske mogućnosti udovoljiti Vašoj
zamolbi te gluhe osobe s utvrđenim 70% tjelesnim oštećenjem dopunski zdravstveno osigurati
na teret državnog proračuna.

Međutim, kako je istim člankom propisano da navedeno pravo ostvaruju i osobe s
tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno
izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi pa im je
poradi toga priznati pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe u xxxxxxx nema
nikakvih zakonskih zapreka da i gluhe osobe koje primaju navedeni doplatak u punom
iznosu, ostvare pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja bez obzira što nemaju
utvrđeno 100 % tjelesno oštećenje. U tom slučaju kao dokaz bi trebali dati na uvid rješenje
bilo od centra za socijalnu skrb ili drugog nadležnog tijela kojim im je priznati pravo na
navedeni doplatak kao i uvjerenje tog istog tijela da se doplatak ostvaruje temeljem
utvrđenog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti zbog kojih ne mogu
samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi.

10 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

3.4. Inkluzivni dodatak za osobe s invaliditetom –
uključujući i gluhe

Potaknuta tekstom pod nazivom „Što ĉeka u sljedećim godinama sve nas gluhe i
nagluhe?“ autora mr. sc. Zlatka Orcta, moram reagirati zato jer se iz navedenog moţe
zakljuĉiti kako jedna od grupa ĉlanova Saveza gluhih i nema kontakta sa svojom bazom jer da
nije tako, sigurno navedeni tekst ne bi zvuĉao ovako dramatiĉno. Naime, već više od godinu
dana provode se diskusije oko izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, osnovana su tri
povjerenstva, a u jednom od njih sudjeluju i predstavnici Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih.
Temeljem zakljuĉaka tih povjerenstava krenulo se u tzv. pilot projekt novog sustava
vještaĉenja prema ICF-u (MeĊunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenja i
zdravlja). U listopadu je dr. Benjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je ujedno i
voditelj Registra osoba s invaliditetom pri Zavodu, prezentirao pilot projekt, kao i novu listu
tjelesnih oštećenja iz koje je vidljivo da se gluhom osobom smatra osoba sa više od 93 %
oštećenja po Fowler–Sabineu te da temeljem toga dobiva 100 % tjelesnog oštećenja. Teţe
nagluha osoba opisana je sa 90 % oštećenja po Fowler-Sabineu što iznosi 90 % tjelesnog
oštećenja. Ono što je zapravo svima najinteresantnije je nova kategorija naknada, a to je pravo
na tzv. inklluzivni dodatak. Rijeĉ je o novĉanoj naknadi namijenjenoj osobama s
invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednaĉavanje mogućnosti za njihovo ukljuĉivanje u
svakodnevni ţivot. Pravo na inkluzivni dodatak ima osoba s utvrĊenim trajnim tjelesnim,
mentalnim, intelektualnim ili sjetilnim oštećenjima koja u meĊudjelovanju s razliĉitim
preprekama mogu sprjeĉavati njeno puno i uĉinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj
osnovi s drugima, zbog ĉega postoji potreba za odreĊenom razinom potpore u obavljanju
aktivnosti radi ukljuĉivanja u svakodnevni ţivot. Razinu ili iznos potpore koji je potreban
osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednaĉavanje mogućnosti za njihovo
ukljuĉivanje u svakodnevni ţivot procjenjuje ovlašteno tijelo vještaĉenja. Inkluzivni dodatak
isplaćuje se kroz sedam razina, a gluhoj osobi s teţim oštećenjima sluha kod koje je spontani
razvoj govora znatno oteţan, dodjeljuje se inkluzivni dodatak treće razine. To je minimalni
iznos koji će gluha osoba i dalje zadrţati ili steći, no prema procjeni vještaka ta razina moţe
biti i puno viša. Kako ovo nije mjesto da vam se prezentiraju kriteriji i svi elementi za
vještaĉenje, postoji tabela procjene razine potpore osobama s invaliditetom iz razliĉitih
podruĉja ţivota koja su vezana sa brojevima iz liste ICF-a. zakljuĉak je da gluhi ne gube
osnovni iznos naknade, ali svakako je novost da neće sve gluhe osobe dobiti identiĉnu

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 11

naknadu jer to ovisi o procjeni vještaka. Kada se radi o nagluhim osobama, one ne ulaze
automatski na treću razinu, već se njihovo funkcioniranje procjenjuje u ukupnosti te sukladno
procjeni mogu ostvariti ili ne ostvariti pravo na naknadu. U diskusijama o gore navedenom
sudjelovali su ĉlanovi Saveza gluhih, neki od njih i vrlo bliski g. Orctu te smo tim više
iznenaĊeni njegovom potpunom neinformiranošću iskazanom u navedenom tekstu.

Napomena: potrebno je konaĉno upamtiti da je Hrvatski Savez gluhih i nagluhih
krovna organizacija svih gluhih i nagluhih u Hrvatskoj pa je i najinformiranija po pitanju
izmjena i dopuna zakona i vrlo aktivno sudjeluje u istima te je to mjesto na kojem moţete
dobiti buduće informacije o proceduri koja još uvijek nije završila, a koja je priprema za
donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Izvršna direktorica
Mirjana Juriša, prof.def.

12 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

4. Socijalna fobija – posljedica gubitka sluha ili

obiteljske okolnosti?

piše: Vedran Kastrapeli

Jeste li se ikada pitali i razmišljali o unutarnjim fobijama koje se u odreĊenim situacijama
javljaju? Ja sam odluĉio nešto napisati o tome iz vlastitog iskustva i istraţiti koliko nagluhost
i gluhoća pridonose intenzitetu straha u nekim ţivotnim situacijama.

Najprije, recimo da je fobija iracionalan strah od neĉega. Netko se boji letenja (akrofobija),
stranaca (ksenofobija), društvenih situacija (socijalna fobija), zatvorenog prostora
(klaustrofobija) a netko ima kroniĉan strah od zubara (dentofobija) itd.

Socijalna fobija

Socijalna fobija je poremećaj koji se oĉituje iracionalnim strahom od nepoznatih ljudi,
društvenih situacija i komunikacije. Moţe se reći da se radi o strahu pri upoznavanju ili
predstavljanju sebe nepoznatim ljudima (prvi kontakt) pri ĉemu su simptomi mnogo jace
izraţeni nego kad je rijeĉ o normalnoj tremi ili nervozi pred nastup na javnoj sceni. Strah se
oĉituje izbjegavanjem da se bude u centru paţnje, da se sjedi u prvom redu, da se govori pred
drugima, ili nastupa pred drugima, jede ili pije pred drugima, itd. Socijalne se fobije mogu
oĉitovati i kao strah od suprotnog spola, strah od rukovanja, od crvenjenja, strah od znojenja,
strah od pisanja pred drugima, strah od telefoniranja itd. U naĉelu, osobe sa socijalnim
fobijama veoma su nezadovoljne sobom i svojom djelatnošću, niskog samopoštovanja, imaju
izraţen osjećaj nesigurnosti. Takve osobe najĉešće su financijski ovisne o drugome, pate od
dodatnih psihijatrijskih poremećaja, ĉesto razmišljaju o suicidu, a nerijetko ga i izvrše.

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 13

Koji su uzroci?
Psihološka istraţivanja upućuju na ulogu odbacujućih roditelja, prije svega majki, bilo da su
djeca bila zapostavljena ili prezaštićena. Biološki poremećaji u mozgu i neki tjelesni hendikep
mogu biti uzroci, ali rijeĊe. Ovo su generalni uzroci i odnose se na ĉujuće i gluhe osobe
podjednako. Uzroci ove fobije kod gluhih su po mom mišljenju slijedeći:
- ljudi nemaju strpljenja niti vremena za osobe oštećena sluha (npr. kada su gluhi u društvu sa
ĉujućima, nitko im ne objašnjava o ĉemu se govori pa se osjećaju zanemareno i ne dobrodošlo
u društvu)
- ne mogu ĉuti glas osobe pa time ne mogu znati kako ljudi izraţavaju osjećaje promjenom
glasa, visinom i vrstom rijeĉi koju pri tom koriste
- preţivljavanje tortura iz djetinjstva od strane roditelja ili nastavnika potisnulo je njihove
osjećaje pa time stvorilo napetost u mišićima, grlu i vilici pa imaju poteškoća da se izraze
pred drugima
- oni su ĉesto predmet izrugivanja u društvu što u njima stvara ljutnju i nesigurnost u sebe i
pri tom izbjegavaju društvo što stvara tugu
- strah od nepoznatog (neki gluhi u društvu su uvijek u blagom strahu jer ne poznaju situaciju
o kojoj se recimo razgovara)
- sa roditeljima se osjećaju sigurnijima i izbjegavaju strašan osjećaj samoće koji bi ih mogao
uništiti budući da se manje druţe nego ĉujući pa im je socijalizacija bitna.

Omot CD-a grupe Minor Threat čija crna ovca simbolizira individuu
koja bježi svojim putem u strahu od mase

14 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

Kako socijalna fobija izgleda u praksi?

Evo jedan primjer socijalne fobije kod nagluhih osoba koje barem imaju dovoljnu jaĉinu
sluha da bi mogle razgovarati preko mobitela ali se boje razgovora i pišu uvijek poruke.
Zamislite što sve na primjer nagluha osoba sa socijalnom fobijom promisli prije nego nekoga
nazove:

- hoće li biti dobra mobilna linija (bez šuma i smetnji)
- hoće li biti dovoljno glasan, jasan i ĉist glas osobe koju zovem
- jesu li napunjene baterije na mom mobitelu i osobe koju zovem
- ima li okolne buke kod mene ili osobe koju zovem (promet, mnogo ljudi itd.)
- što ako budem morao pitati 3 puta da mi se ponovi neka reĉenica a ta osoba ne zna da

sam nagluh i iznerviram je
- hoće li ta osoba imati strpljenja i razumijevanja za lošu komunikaciju
- grozan osjećaj odbijanja mogao bi se ponovo urezati u moje srce
- prilikom prvog upoznavanja sam ispao kreten i sada se bojim tu osobu ponovo zvati

itd.

Stotine slika, situacija i stvari se izvrte u glavi osobe sa socijalnom fobijom i rezultat toga je
najĉešće povlaĉenje odnosno odustajanje od nastupa ili akcije.

Kako se boriti protiv toga straha?

Protiv ovog straha se nemoguće boriti bez struĉne pomoći psihologa ili lijekova što govore
neke struĉne knjige. Ja sam mišljenja da bi svatko mogao barem ublaţiti intenzitet straha na
naĉin da ulazi u društvene situacije spontano bez prevelikog razmišljanja i ako doĊe do
nesporazuma u komunikaciji da se objasni cijela situacija sa sluhom. Dakle, treba poĉeti
razmišljati srcem i osjećajima a ne glavom i mozgom. Tijelo i glava moraju biti usklaĊeni, ne
smijemo dopustiti da nas samo glava nosi, isto tako ne smijemo „gubiti glavu“. Moramo se
riješiti napetosti u vratu koja prekida vezu izmeĊu tijela i glave. Nekada treba iskazati ljutnju
kada se bojimo i plakati kada smo tuţni. Sve nas to oslobaĊa napetosti i straha. Zaboravite
svoj ego, vaš oštećen sluh i prepustite se tijelu i osjećajima da vas vode u društvo. Ponekad je
dobro kada neka druga okolnost ili situacija nam olakša put u društvo. Na primjer, na plesu
ste i doĊete u situaciju da morate pitati djevojku koju ne poznajete za ples. Nekoliko

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 15

djevojaka će vas u poĉetku odbiti (što je naţalost normalno dok ja osobno ne bih nikoga odbio
tko pristojno pita) i tek recimo ĉetvrta djevojka će prihvati vaš poziv. Ova odbijanja je lakše
za podnijeti budući da se od vas oĉekuje da pozovete djevojku na ples ako ste muškarac.
Dobro je sebi stvarati prilike za lakšu integraciju u društvo ako je ikako moguće, pa
predlaţem da se ukljuĉite u što više raznih aktivnosti.
Zakljuĉak bi bio da nikakvoj fobiji nema mjesta i meĊu gluhim osobama i da se one mogu
prevladati vjeţbanjem i upoznavanjem sebe kao liĉnosti od prošlosti do danas. Gubitak sluha
moramo okrenuti u našu korist do te mjere da drugi razumije naš problem i nekad biti uporan
i ponavljati svoje potrebe sve dok toj osobi ne bude neugodno i konaĉno popusti i odluĉi nam
pomoći. Osobama koje su vas prije povrijedile ponovo u glavi zamislite i govorite i im na glas
kako se osjećate. Opustite se jer vi vladate sobom i morate riješiti svoj problem, a od društva
ne moţemo oĉekivati da će izbrisati naše fobije te da će nam se sluh vratiti.

16 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

5. STVARALAŠTVO - IZ PERA NAŠIH ČLANOVA

5.1. Tišina

piše: Terezija Margaretić
Kad se okruţiš tišinom moţda ćeš spoznati nešto što ne moţeš izraziti
riječima. I što tišina bude veća, moţda ćeš iz dubine svoga bića izvući riječi za sve što
će iznjedriti tvoje misli i početi ćeš govoriti tišini oko sebe: drveću, pticama, moru. I
sigurno će te bolje čuti od mnogih ljudi, duhovno siromašnih. Ţivot bez duhovnosti
je pustoš, kao i ţivot bez ljubavi i bez Boga.
Kad čovjeku novac postaje najveća svetinja, vjerujte mi, taj čovjek postaje
najveća bijeda. A također znam da nikakva ideologija nije donijela čovjeku sreću, već
samo patnju i stradanja u ime buduće „sreće“.
Za novac se moţe kupiti mnogo stvari, ali mnogo više stvari ne moţe se kupiti
ni za mnogo veći novac. Te druge stvari mnogo su vrednije i mogu donijeti i sreću i
ljubav i mir.
Često se pitam i ne mogu naći odgovor, zašto čovjek zbog novca ţrtvuje one
ljudske vrijednosti koje donose sreću? Takvi gaze po slabima, iskorištavaju ih i na
kraju je takav svijet osuđen na umiranje. I Oni će umrijeti, a da neće okusiti onu
pravu sreću.
Gdje je danas pomoć potrebnima? Sve se plaća. Nema besplatne pomoći.
Otuđili smo se, obični smo bijednici. Rijetki su svijetli primjeri, ali srećom, ipak ih
ima.
Zahvatila nas je moralna bijeda, novac je postao bog, a bogataši bogovi.
Ljudska glupost i pohlepa urodit će katastrofom. Čovjek postaje nesretan. Nađite
nekoga tko je sretan!
Zatvorili smo se u staklenike, izgubili vezu s prirodom, sve više postajemo
poremećeni, sve više je suicida. Zašto? Zbog ţivota koji nam je nametnut. Svijet se
razbolio u ime laţnog boga. Novca. Zagađeno je sve. I priroda i ljudi.
Što nam nude mediji: novine i TV? Gledamo, slušamo i čitamo samo o
ratovima, ubijanju, mučenju, pustošenju, krađama, provalama, silovanjima (čak
vlastite djece), čedomorstvima…Gine se na cestama, u kafićima, pred kućom.

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 17

Ginemo u podmetnutim i inim eksplozijama. Mrzimo se jer nismo iste vjere, nacije,
boje koţe. Poseţemo za tuđim, indoktriniraju nas, tuđe patnje i nevolje nas ne diraju.
Osim toga postalo je više nego gadljivo ono što piše ţuti i ini tisak: tuđi ţivoti se
izlaţu bez milosti. Uvijek sam se pitala s kojim pravom se mediji miješaju u tuđe
privatne ţivote? A opet ima ljudi koje jedino takve stvari zanimaju, a nije mali broj i
onih koji se vole eksponirati. Takvima je to naţalost duševna hrana.

Pa zar onda nismo zavrijedili da budemo zbrisani s lica zemlje?
Na svom kratkom putu kroz ţivot vječno traţimo nešto, neko malo sklonište: ljubav,
dom, sigurnost, ali mnogi ih nikada ne nađu. Nevini stalno stradavaju i to teško
prihvaćam, naročito ako se to moţe spriječiti. Prirodne katastrofe ne moţemo izbjeći,
no i sami smo doprinijeli da nam se češće događaju. Svojim nemarom i sebičnošću
poremetili smo prirodnu ravnoteţu.

Koliko su bogati oni najbogatiji koji najviše zagađuju ovu nam jedinu zemlju
i čine da joj što prije dođe kraj? To je pohlepna Amerika i uz bok joj Engleska.
Oni vode pogubnu politiku u svijetu. Oni se ponašaju iznad svih, više nego ikada
itko u povijesti.

Bog je pogriješio što je čovjeku dao slobodnu volju. Od divnog svijeta čovjek je
stvorio kaos.

Povijest Kaina i Abela se ponavlja i ponavlja generacijama.
Koliko se samo ţelimo okruţiti tišinom mi skromni mali ljudi, samo kad bi nas oni
veliki pustili na miru da ţivimo svoj ţivot u našem malom raju. Naša zemlja jest raj,
koji vlast ( a svaka je ista ) čini paklom.

TIŠINA – MIR – TIŠINA – MIR – to je sve što ţelimo.
Jedan katolički pisac napisao je da su bolesni i hendikepirani ispred običnih ljudi, jer
su jednostavni vjernici koji se mole i u svojoj nemoći isijavaju energiju koja ljude
potiče na razmišljanje i osjećanje.

Postoji li još netko u svijetu tko će usamljeniku i zaboravljenom reći da im
ţivot još ima smisla? Ne otvaraj samo oči, otvori svoje srce i vidjet ćeš više.

18 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

5.2. Ako si tuţna

Piše: Nikša Slade

Ako si tuţna i plačeš
i misliš da svemu je kraj
pogledaj sunce i znat ćeš
što pravi je sjaj.

Ako si tuţna
i u duši osjećaš bol
ostani budna
jer doći će netko.

Doći će netko
da osuši ti suze
jer ţivot vraća sve ono
što ti uzme.

I ako nije sve onako
kako bi htjela
ne budi tuţna zato
jer samo ţivot je to.

Vjeruj, ne vrijedi
ne vrijedi, plakati zbog tog
jer samo ţivot je to
i dobro i zlo.

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 19

6. GOVORITE LI ZNAKOVNI JEZIK?

SVIM ĈLANOVIMA

ĈESTITAMO USKRS!!

20 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

SAVJETOVALIŠTE – INFORMACIJSKI CENTAR

UDRUGE GLUHIH I NAGLUHIH
DUBROVAĈKO-NERETVANSKE ŢUPANIJE

Dubrovnik, Josipa Kosora br. 30

Voditeljica: dipl. defektolog Dušica Šutalo
Izvoditeljica: soc. radnik Darinka Jauković

č e t v r t k o m od 18,00 do 20,00 sati

 rana psihosocijalna podrška roditeljima i ĉlanovima obitelji
osoba sa invaliditetom,

 edukacija, potpora i osnaţivanje osoba sa oštećenim sluhom i
ĉlanova obitelji,

 upoznavanje sa mreţom specijaliziranih ustanova i institucija
koje provode rehabilitaciju i lijeĉenje, skrb, obrazovanje,.....i
struĉna pomoć u izboru,

 upoznavanje sa pravima svih sustava skrbi za osobe sa
oštećenim sluhom i osoba sa invaliditetom. Upoznavanje sa
povlasticama u mogućnostima poboljšanja kvalitete ţivota.

U S L U G E S U B E S P L A T N E!

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 21

TEČAJ UČENJA
ZNAKOVNOG JEZIKA

svaki ponedjeljak i utorak u
prostoriji Udruge u 17,00 sati
voditeljica Projekta: Mirjana Juriša
izvoditelj Projekta: Ivica Boci

22 U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011

PARTNERI U PROVOĐENJU PROGRAMA I
PROJEKATA UDRUGE

GRAD DUBROVNIK DUBROVAĈKO-NERETVANSKA ŢUPANIJA

GRAD KORĈULA GRAD METKOVIĆ OPĆINA ŢUPA DUBROVAĈKA

U SVIJETU TIŠINE, broj 7 / 2011 23