PMF monografija issuu

TET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.





































PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKUL



































SVEUČILIŠTE U SPLITU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET
1945.



2008.



2018.



Prirodoslovno-matematički




fakultet u Splitu






1945. - 2008. - 2018.











































Split, 2018.

Impressum








NAKLADNIK
Sveučilište u Splitu,
Prirodoslovno-matematički fakultet
Split, Ruđera Boškovića 33

UREDNICE
Jasna Puizina
Ivana Ljubić
Ani Grubišić

UREDNIŠTVO
Nada Bezić
Ante Bilušić
Mladen Hraste
Nikola Koceić-Bilan
Ana Marović
Tomislav Matić
Renata Odžak
Maja Pavela-Vrančić
Vladimir Pleština

RECENZENTI
Marija Višić
Ante Vučemilović


LEKTURA I KOREKTURA
Jelena Tomić


GRAFIKA
Žarko Tičinović


FOTOGRAFIJE
Foto Olga
Lidija Lolić
Osobne fotografije djelatnika PMF-a u Splitu
Zbirka fotografija Knjižnice PMF-a u Splitu

TISAK
Tiskara Zelina d.d.


NAKLADA
500 komada

Tiskanje monografije “Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu: 1945. – 2008. – 2018.”
odobrilo je Vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu
na sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine, odlukom:
Klasa: 602-09/18-05/0001, Ur. broj: 2181-204-01-05-18-0008,
pod točkom Dnevnog reda br. 9.


Odlukom uredništva u tekstu nismo upotrebljavali znanstvene titule
kako bismo ga pojednostavnili i olakšali čitanje.

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu
Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 170427064.

ISBN 978-953-7155-21-6



Ova monografija posvećena je bivšim i
sadašnjim djelatnicima i studentima, ali i svima
onima koji će tek postati dio ovog Fakulteta.
Želimo izraziti iskrenu i duboku zahvalnost
svima koji su sudjelovali u osnivanju i razvoju
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u
Splitu, jednako tako i svima koji su pomogli
u stvaranju ove monografije, a unaprijed se
ispričavamo ako smo nekoga izostavili.
Nadamo se da ćemo uspjeti sačuvati od
zaborava događaje i ljude.

Urednice

Sadržaj







Predgovor

Riječ rektora ........................................................................................................................................... 11
prof. dr. sc. Šimun Anđelinović
Riječ dekanice ........................................................................................................................................ 13
prof. dr. sc. Jasna Puizina



Osnivanje i pregled razvoja
kroz osvrte bivših dekana

Kratka povijest nastanka PMF-a u Splitu ........................................................................................ 21
izv. prof. dr. sc. Mirjana Nazor
Bolonjski proces i prvi poslijediplomski studij .............................................................................. 38
prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić
Razdoblje 2007. – 2011. ....................................................................................................................... 40
prof. dr. sc. Anka Golemac
Razdoblje 2011. – 2014. ....................................................................................................................... 44
prof. dr. sc. Marko Rosić
Razdoblje 2014. – 2016. ....................................................................................................................... 46
prof. dr. sc. Ante Bilušić



Djelatnosti PMF-a u Splitu

Nastavna djelatnost ............................................................................................................................... 51
doc. dr. sc. Vladimir Pleština
Znanstveno-istraživačka djelatnost ................................................................................................... 61
doc. dr. sc. Ani Grubišić



Organizacija PMF-a u Splitu

Ustroj ....................................................................................................................................................... 83
Dekani i prodekani 2008. - 2018. ....................................................................................................... 84



Odjeli i katedre PMF-a u Splitu

Odjel za biologiju .................................................................................................................................. 89
prof. dr. sc. Nada Bezić,
prof. dr. sc. Jasna Puizina
Odjel za fiziku ...................................................................................................................................... 105
prof. dr. sc. Ante Bilušić
Odjel za informatiku .......................................................................................................................... 121
doc. dr. sc. Ani Grubišić,
prof. dr. sc. Marko Rosić,
prof. dr. sc. Slavomir Stankov

Odjel za kemiju .................................................................................................................................... 135
prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić

Odjel za matematiku .......................................................................................................................... 153
prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan
Odjel za politehniku ........................................................................................................................... 173
izv. prof. dr. sc. Tomislav Matić
Samostalna katedra za
društveno-humanističke znanosti ................................................................................................... 185
izv. prof. dr. sc. Mladen Hraste



Knjižnica PMF-a u Splitu .................................................................................................... 193

Ivana Ljubić, dipl. knjižničar



Zajedničke službe ........................................................................................................................ 203
Ana Marović, dipl. iur.




Botanički vrt .................................................................................................................................... 209
doc. dr. sc. Mirko Ruščić,
prof. dr. sc. Jasna Puizina




Studentski zbor PMF-a u Splitu ..................................................................................... 217
Jelena Grbeša



Alumni PMFST ............................................................................................................................. 219
dr. sc. Tanja Vojković



Popis diplomiranih studenata

proteklih 10 godina .................................................................................................................... 220




Događanja na PMF-u u Splitu ....................................................................................... 238

doc. dr. sc. Renata Odžak

Predgovor





Riječ rektora




SVEUČILIŠTA U SPLITU


prof. dr. sc. ŠIMUN ANĐELINOVIĆ






U još uvijek potpuno neistraženoj i neispisanoj po-
vijesti obrazovanja u Splitu i Dalmaciji, bez sumnje,
najvažnije mjesto zauzima Prirodoslovno-matema-
tički fakultet Sveučilišta u Splitu. On je nukleus cje-
lokupnog visokog obrazovanja i jedan od temeljnih
stupova nastanka Sveučilišta u Splitu. Stoga bi teško
bilo zamisliti Split i cijelu Dalmaciju, kao i širu re-
giju, bez nastavnika i drugih stručnjaka obrazova-
nih i odgojenih na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu Sveučilišta u Splitu.
U ovoj važnoj obljetnici želim čestitati svim
djelatnicama i djelatnicima na uspjesima koje je
ovaj Fakultet postigao, kako u ovih deset godina,
tijekom kojih djeluje pod sadašnjim nazivom, tako
i na svim dostignućima pod ranijim nazivima vi-
sokoškolskih ustanova iz kojih je iznikao današnji
Prirodoslovno-matematički fakultet. Subaštinik je
tradicije zajedničke institucije iz koje su proizišle
čak četiri jake sastavnice našeg Sveučilišta, a to su:
Umjetnička akademija, Filozofski fakultet, Kinezi-
ološki fakultet te sam Prirodoslovno-matematički
fakultet. Zato smo svi ponosni na doprinose ovog
Fakulteta koji se nalazi u samim temeljima osnutka
Sveučilišta u Splitu.
Strategijom Sveučilišta u Splitu definirali smo
ga kao javno sveučilište koje čuva znanje kao javno
dobro te ga stalno stvara i unaprjeđuje istraživa-
njem i inovacijama i ugrađuje ga u lokalnu i širu
društvenu zajednicu, naročito u gospodarstvo,
transferom znanja i tehnologija. Ovaj zahtjevni za-
datak ne može se u potpunosti ispuniti bez istra-
živanja koja se provode na Prirodoslovno-mate-
matičkom fakultetu, a ta istraživanja nije moguće
provesti bez odgovarajuće znanstvene infrastruk-
ture. Stoga sam upravo, kao jedan od najvažnijih
zadataka na samome početku svoga rektorskog
mandata, definirao rješavanje problema Zgrade
tri fakulteta u kojoj je svoj novi dom našao i Priro-
doslovno-matematički fakultet. Taj je problem dugi
niz godina opterećivao cijelo Sveučilište u Splitu, a
posebno sastavnice koje su se trebale useliti u ovaj
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 11

PREDGOVOR



objekt. Na početku mandata zatekao sam stanje u nom budućnosti. Upravo stoga, pozivam sve djelat-
kojem je gradilište objekta bilo tri godine zatvore- nike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na još
no s tek nekoliko radnika na terenu te je postoja- veće iskorake. Pozivam ih na još veće korištenje svih
la mogućnost ulaska u višegodišnji sudski spor s potencijala koji se otvaraju kroz već spomenuti pro-
izvođačem radova uz zatvaranje gradilišta. Bilo je jekt razvoja znanstveno-istraživačke infrastrukture
potrebno što prije deblokirati ovu investiciju od u Zgradi tri fakulteta, na još brojnije sudjelovanje u
278 milijuna kuna. Pokrenuli smo dijalog i postigli programu sveučilišne ljetne škole te na sagledavanje
sporazum s izvođačem radova te podizvođačima i mogućnosti ulaska studenata Prirodoslovno-mate-
ishodili dodatna sredstva za dovršetak objekta. Od matičkog fakulteta u inkubator za visoku tehnologi-
dana postizanja nagodbe s izvođačem radova kre- ju gdje Sveučilište planira stvoriti okruženje za 140
nuli smo u proces svakodnevnih akcija i koordina- novih radnih mjesta namijenjenih studentima koji
cija na relaciji Rektorat Sveučilišta, dekani, među završe naše studije. Od Prirodoslovno-matematič-
kojima posebno ističem upravo dekane ove insti- kog fakulteta očekuju se i brojne aktivnosti unutar
tucije, nadležno Ministarstvo znanosti i visokog budućeg znanstveno-inovacijskog centra koji na-
obrazovanja, izvođač radova i podizvođači. I uspje- mjeravamo sagraditi. I ne manje važno, Sveučilište
li smo. Dovršili smo objekt, uselili ga i pokrenuli u Splitu nositelj je velikog i važnog projekta novog
znanstveno-nastavne procese u njemu. Kako bismo Sveučilišnog kampusa Klis gdje Prirodoslovno-ma-
do kraja mogli opremiti Zgradu tri fakulteta, ali i tematički fakultet također treba prepoznati vlastiti
dodatno unaprijediti znanstvene i nastavne pro- potencijal daljnjeg razvoja.
cese, pokrenuli smo projekt Funkcionalna integra- I na kraju, još jednom želim čestitati svima
cija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST onima koji su ugradili svoj rad u prošlost, sadaš-
kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u njost i budućnost ovog Fakulteta. Siguran sam da
Zgradi tri fakulteta. Paralelno smo, uz unaprjeđenje će Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu i u
znanstveno-istraživačke infrastrukture i znanstve- vremenima koja dolaze biti čvrst stup ukupne iz-
no-istraživačkih aktivnosti, vodili itekako računa vrsnosti Sveučilišta u Splitu - društvenog preteče
o kadrovima. U mome dosadašnjem rektorskom u zagovaranju i promicanju najviših akademskih
mandatu na Prirodoslovno-matematičkom fakul- standarda koji uključuju znanstvenu i nastavnu
tetu zaposlila su se dvadeset i dva nova djelatnika izvrsnost utemeljenu na etičkim načelima, a sve
različitih zvanja i profila kako bi osigurali napredo- u službi razvoja cjelokupne društvene pojavnosti
vanje svih aktivnosti Fakulteta, a posebno onih koje Splita, Dalmacije i Republike Hrvatske.
bi omogućile suradnju s gospodarskim subjektima
gdje vidim veliku, važnu i obvezujuću budućnost za
Prirodoslovno-matematički fakultet.
Uz ostala brojna postignuća Prirodoslov-
no-matematički fakultet jedna je od najproduktiv-
nijih sastavnica Sveučilišta u znanstvenoj aktivnosti.
Njegovi su znanstvenici sudjelovali u izradi Strategije
urbane aglomeracije Split na osnovu koje će područ-
je aglomeracije povući 62,7 milijuna eura sredstava
iz EU fondova. Na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu nalazi se jezgra vrijednog Centra izvrsnosti
za znanost i tehnologiju – integracija Mediteranske
regije (STIM), a svjedočimo i sve bogatijoj suradnji
Fakulteta s nastavnim bazama. Uključen je, također,
u projekt STem Cekom koji je uvršten na listu oda-
branih prijavitelja Ministarstva gospodarstva, podu-
zetništva i obrta. Nadalje, uspjehe Sveučilišta u Splitu
prepoznale su najpoznatije globalne rang-liste sveu-
čilišta čemu velik doprinos daju znanstvenici i na-
stavnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Sve
su ovo indikatori jednog snažnog fakulteta s neupit-
12 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Riječ dekanice




PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA U SPLITU


prof. dr. sc. JASNA PUIZINA






Vođeni osjećajima ponosa, časti i privilegije, moji kvatnim prostorima izgubio puno energije i pri-
kolege i ja prionuli smo pisanju prve monografi- lika za rast i razvoj. Skučenost prostora na staroj
je Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu adresi u Teslinoj ulici 6 i 12 te raspršenost ljudi
povodom njegove desete godišnjice i sedamdeset i opreme na nekoliko dodatnih adresa stvarali su
i tri godine od početka nastave na Višoj pedagoš- ogromne teškoće u izvođenju nastave i znanstve-
koj školi čiji je naš Fakultet pravni sljednik. Su- no-istraživačkom radu i onemogućavali razvoj
glasni smo da je nužno, zbog budućih naraštaja i Fakulteta. Podsjetimo se, najznačajnija i najsku-
nas samih, oteti zaboravu brojne činjenice, osobe plja oprema Odjela za kemiju i dio zaposlenika
i događaje koji su na različite načine pridonijeli bili su smješteni na Medicinskom fakultetu, dio
pokretanju i razvoju ovog, danas važnog, visokog zaposlenika i opreme Odjela za fiziku bio je smje-
učilišta, jedne od ključnih sastavnica Sveučilišta u šten i izvodio nastavu na Sveučilišnom odjelu za
Splitu. stručne studije u Kopilici, a dio nastave matema-
Prirodoslovno-matematički fakultet s oko 900 tičko-informatičke skupine predmeta izvodio se u
studenata i 140 djelatnika ima za temeljnu djelatnost učionicama Sveučilišne knjižnice, Fakulteta elek-
nastavni, znanstveno-istraživački i stručni rad u trotehnike, strojarstva i brodogradnje te Ekonom-
STEM području (engl. Science, Technology, Enginee- skog fakulteta. Ta teška vremena sada su iza nas.
ring and Mathematics). PMF je stožerna sastavnica Od 2016. godine smješteni smo na prva tri kata
Sveučilišta u Splitu u području prirodnih znanosti, Zgrade tri fakulteta, na površini od otprilike 5000
a istraživanja se izvode još i u području tehničkih, m gdje otkrivamo prednosti života u zajedništvu,
2
društvenih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti. mogućnosti interdisciplinarnih pristupa u znano-
Na Fakultetu se obrazuju nastavnici (prvostupnici i sti i nastavi, olakšano komuniciramo sa susjed-
magistri edukacije) iz područja matematike, fizike, nim sastavnicama Sveučilišta u Splitu, a koristimo
informatike, tehnike, biologije i kemije; inženjeri i blagodati Sveučilišne knjižnice, doma, menze i
(magistri struke) matematike i fizike te prvostu- drugih sadržaja. Novi prostori su našim studenti-
pnici nutricionizma. U tijeku je izrada studijskih ma značajno povećali kvalitetu življenja i ukupni
programa i ishođenje dopusnica za preddiplomski standard studiranja.
i diplomski studij Biologije. U posljednjih nekoliko Drugi ozbiljan problem, koji je donedavno
godina sve su više prepoznata i dva doktorska studija mučio Fakultet, bio je nedostatak znanstveno-na-
koja su jedinstvena u Hrvatskoj: Biofizika i Istraži- stavnog osoblja, što je osobito došlo do izražaja tije-
vanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih kom nedavnog procesa reakreditacije koju je provela
znanosti. Fakultet je prepoznatljiv i po stručnom Agencija za znanost i visoko obrazovanje 2014./15.
dopunskom pedagoško-didaktičko-psihološko-me- akademske godine. Od tada, a posebice tijekom
todičkom obrazovanju nastavnika. 2017. godine, uspjeli smo zajedno s ostalim sastav-
nicama Sveučilišta u Splitu, zahvaljujući posebnom
PROBLEMI IZ PROŠLOSTI zauzimanju rektora Sveučilišta u Splitu Šimuna
Anđelinovića, ostvariti porast broja zaposlenih u
Gledajući u prošlost iz današnje perspektive, kada znanstveno-nastavnim zvanjima u punom radnom
već dvije godine živimo i radimo na novoj adresi vremenu, kojih danas ima 63, dok je ukupan broj za-
u Zgradi tri fakulteta, na Sveučilišnom kampusu poslenih narastao na 145. Time su u značajnoj mjeri
Visoka, može se bez pretjerivanja zaključiti da je osigurani pokrivenost nastave vlastitim kadrom te
PMF zbog dugogodišnjeg života u krajnje neade- vrlo povoljan omjer broja studenata prema nastav-
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 13

PREDGOVOR



niku (14:1) koji predstavljaju temeljne pretpostavke sivno prenositi činjenice. Radi poboljšanja kvalitete
za kvalitetan nastavni proces i ključne reakreditacij- nastavnog procesa trebat će osigurati pravedniju i
ske kriterije. Međutim, nedostatak nastavnika ostaje ravnomjerniju raspodjelu nastavnog opterećenja.
velik problem na Odjelu za informatiku. Ukratko, trajno strateško opredjeljenje svih nastav-
nika PMF-a mora biti nastava koja će zadovoljavati
PROGRAMI kriterije izvrsnosti, izbornosti, raznolikosti, prila-
godljivosti, povezanosti sa znanošću.
Tijekom nedavnog procesa reakreditacije PMF-a Jedan o prvih koraka u pravcu „edukaci-
osviješten je problem prevelikog broja studijskih je edukatora“ napravljen je u lipnju 2017. godine
programa (21 program), od čega nekih s vrlo ma- kada smo ugostili profesore uglednog američkog
lim brojem studenata te potrebe njihove značajnije sveučilišta PennState, koji su zajedno s našim na-
reorganizacije. U tom smislu poduzeti su prvi ko- stavnicima organizirali radionicu Active learning in
raci te je, nažalost, bilo nužno prestati izvoditi tri STEM education koju je pohađalo četrdesetak zain-
preddiplomska studijska programa (Inženjerska teresiranih znanstvenika i nastavnika. Uspostavlje-
fizika, Fizika -informatika i Nutricionizam). U idu- na suradnja se nastavlja jer su naši nastavnici po-
ćoj će fazi vjerojatno biti nužno na preddiplomskoj zvani posjetiti svoje kolege s PennState Universityja
razini reducirati broj dvopredmetnih studijskih i tamo saznati o metodama rada i općenito praksi
programa te ponuditi jednopredmetne programe s na njihovu sveučilištu.
više različitih izbornih modula. Prvostupnici koji
završe takve studije moći će odabrati diplomski STUDENTI
studij u skladu s izabranim preddiplomskim izbor-
nim modulom. Najveća su vrijednost i glavna snaga Prirodoslov-
Tijekom 2017. godine nastavnici i uprava Fakul- no-matematičkog fakulteta naši studenti. U
teta odradili su velik posao: napravljeni su elaborati za 2017./18. akademskoj godini studira 896 studena-
gotovo sve studijske programe kojima su uvedene iz- ta: 603 na preddiplomskim studijima, 240 na di-
mjene u opsegu do 20% ili do 40% njihovih ukupnih plomskim studijima, 41 na doktorskim studijima te
ECTS bodova. Izmjene studijskih programa prošle su 12 na dopunskom programu stjecanja pedagoških
neophodnu proceduru pred Povjerenstvom za studije kompetencija. Zanimanja, za koja ih pripremamo,
i Senatom Sveučilišta u Splitu te sada imaju definirane veoma su deficitarna i tražena na tržištu rada; ma-
ishode učenja na razini predmeta i programa. Istovre- tematičari, informatičari i fizičari trenutačno su
meno su modernizirane nastavne metode i literatu- među najtraženijim zanimanjima u zemlji i svijetu.
ra, a u programe se počinje uvoditi i izborni predmet Jedna od glavnih prednosti studiranja na na-
Stručna praksa. Proširena je mreža nastavnih baza: šem Fakultetu je izvrstan odnos nastavnika i stu-
različitih firmi, škola i institucija u kojima naši stu- denata (trenutačno 1:14). Međutim, usprkos toj
denti mogu izvoditi praksu i tako unaprjeđivati svoja činjenici, ne rješava se jedan od ključnih problema
znanja i kompetencije, predstaviti se budućim poslo- Fakulteta - slaba prolaznost studenata koja je među
davcima i povećati svoje prilike za zapošljavanje. najnižima na Sveučilištu u Splitu, uz posljedičnu
Velik i važan zadatak, koji vrlo brzo moraju veliku stopu odustajanja od studija. Glavni uzrok
ostvariti nastavnici PMF-a, a ova i sve buduće upra- tog problema može biti činjenica da upisujemo
ve im u tome moraju pomoći, je temeljita moder- relativno malen broj završenih gimnazijalaca te
nizacija nastavnog procesa koja uključuje, između relativno velik broj učenika koji su na državnoj ma-
ostalog, uvođenje novih, studentima zanimljivih, i turi postigli osrednji ili čak loš uspjeh. Zbog toga
učinkovitih nastavnih metoda. Isto tako, nastavnici- je Fakultet znatno postrožio uvjete upisa na prvu
ma se mora pružiti značajna podrška u razvoju mo- godinu na većini preddiplomskih studija pa su ti
dernih nastavnih materijala, osobito u ovladavanju uvjeti sada među najstrožima na Sveučilištu. Isto-
novim informacijskim platformama i razvoju online vremeno, sustavno pratimo i analiziramo prola-
i e-učenja kao supstitucija ili nadopuna redovnoj na- znost naših studenata, razgovaramo sa studentima
stavi. Nastavu će trebati sve više temeljiti na učenju i njihovim predstavnicima u Studentskom zboru te
zasnovanom na rješavanju problema (eng. Problem sukladno dogovorima uvodimo različite promjene
Based Learning) u kojemu će nastavnik studente više kako bismo povećali prolaznosti studenata. Trebat
usmjeravati na aktivan proces učenja, nego im pa- će postepeno razvijati i mentorski sustav u kojem
14 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA

































Dobitnici nagrada, Dan Fakulteta, 2017.



će svaki nastavnik biti mentor određenom broju Znanstvenici PMF-a su u proteklom desetogodiš-
studenata tijekom cjelokupnog školovanja. njem razdoblju objavljivali najmanje pedeset znan-
Jedan od ključnih strateških ciljeva PMF-a je stvenih članaka godišnje u časopisima indeksirani-
porast broja studenata na svim razinama: preddi- ma u najznačajnijoj svjetskoj bazi Web of Science
plomskoj, diplomskoj i doktorskoj. Međutim, taj – Core Collection. Taj broj znatno je veći pridodaju
se cilj ne realizira kako je planirano, prvenstveno li se članci s afilijacijom CERN-a, s kojim surađuju
zbog promjenjivog i nestabilnog interesa studenata neki naši znanstvenici, odnosno, pridodaju li mu
za dobar dio ponuđenih studijskih programa. Stu- se i članci objavljeni u časopisima indeksiranima u
dentima, čini se, nisu zanimljivi nastavnički studiji, drugim citatnim bazama, primjerice Scopus.
prvenstveno zbog sramotno niskih plaća nastavni- Takva znanstvena aktivnost naših znanstveni-
ka u školama i, općenito, njihovog relativno slabog ka izuzetno je pohvalna i ohrabrujuća jer je posti-
društveno-ekonomskog statusa i položaja u našoj gnuta u teškim uvjetima oskudnog financiranja te
zemlji. U tom smislu pokušavamo zaštititi digni- na staroj adresi gdje smo se susretali s brojnim po-
tet nastavničke struke i dati podršku našim biv- teškoćama o čemu sam već pisala na početku ovog
šim studentima. Jedna od mogućnosti zajedničkog teksta.
rada i djelovanja je udruga bivših studenata Alumni 27. lipnja 2017. godine održali smo prvu sve-
PMFST, koja se postepeno razvija, te će u budućno- čanu proslavu Dana Prirodoslovno-matematičkog
sti imati sve veću važnost. fakulteta. Kako bismo poticali znanstvenu izvrsnost,
tom prigodom nagradili smo najbolje znanstvenike
ZNANOST, INFRASTRUKTURA sa svakog Odjela. Nagrade su dobili: Leandra Vra-
nješ Markić s Odjela za fiziku, Ivana Bočina s Odjela
Objavljivanje znanstvenih publikacija najvažnije je za biologiju, Milica Klaričić Bakula s Odjela za mate-
mjerilo znanstvene vrijednosti i uspješnosti znan- matiku, Ivica Ljubenkov s Odjela za kemiju, Hrvoje
stvene institucije, ujedno i osnova na kojoj počiva Kalinić s Odjela za informatiku i Mladen Hraste sa
sam opstanak akademske zajednice i sveučilišta. Samostalne katedre za društveno-humanističke zna-
Prema broju objavljenih znanstvenih i stručnih nosti. Ujedno smo dodijelili i Nagradu za najboljeg
radova te ostalih publikacija, PMF se svrstava uz mladog znanstvenika Martini Požar, Nagradu za
bok znanstveno najproduktivnijim fakultetima životno djelo Davoru Juretiću te Nagradu za osobit
Sveučilišta u Splitu: Fakultetu elektrotehnike, stro- doprinos razvoju Fakulteta Anti Bilušiću.
jarstva i brodogradnje, Fakultetu građevinarstva, Za očekivati je da će nedavno povećan broj
arhitekture i geodezije te Medicinskom fakultetu. mladih znanstvenika PMF-a u bitno poboljšanim
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 15

PREDGOVOR



uvjetima rada, u novim laboratorijima postići još ćanje mobilnosti nastavnika i studenata, posebice
bolje znanstvene rezultate. Velika očekivanja i nade u okviru programa ERASMUS, za što postoje ugo-
u znanstveni procvat PMF-a u godinama koje dola- vori sa sveučilištima u Mariboru, Ljubljani, Trstu,
ze temelje se i na nedavno odobrenom infrastruk- Genovi, Wroclawu, Toulouseu, Coburgu, Pragu,
turnom projektu Funkcionalna integracija Sveučili- Izmiru i drugim gradovima.
šta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST kroz razvoj Specifičan oblik mobilnosti predstavljaju i
znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri ljetne škole na engleskom jeziku. Tako je naš Fakul-
fakulteta čiju je prijavu inicirala prethodna uprava tet bio vrlo aktivan u prvoj ljetnoj školi Sveučilišta
na čelu s dekanom Antom Bilušićem, a sadašnja u Splitu Split Summer School 2017 gdje smo izveli
uprava uspješno je preuzela sve poslove razvoja i četiri modula iz fizike, biologije i kemije te smo po
dovršetka projektne dokumentacije. Provedba tog broju uključenih studenata bili jedna od najaktiv-
projekta vrijednog 80 milijuna kuna omogućit će nijih sastavnica Sveučilišta. Za ovo ljeto planira se
našem Fakultetu i projektnim partnerima Kemij- uz postojeće četiri ponuditi još dvije ljetne škole iz
sko-tehnološkom fakultetu i Pomorskom fakultetu bioinformatike i biofizike. Specifičnost ljetnih škola
opremanje laboratorija najsuvremenijom znan- na našem Fakultetu je, što uz naše nastavnike, kao
stvenom opremom i namještajem te unaprijediti predavači sudjeluju nastavnici iz inozemstva.
energetsku učinkovitost zgrade. Za daljnji razvoj Jedan od najvažnijih strateških ciljeva Fakul-
znanstveno-istraživačkog rada na Fakultetu poti- teta u predstojećem razdoblju je početak izvođe-
cajnu ulogu imat će i Znanstveni centar izvrsnosti nja studijskih programa na engleskom jeziku za
za znanost i tehnologiju - ICAST STIM voditeljice strane studente, za što će biti potrebno prevesti
prof. dr. sc. Vlaste Bonačić-Koutecky. Očekuje se: postojeće i pripremiti nove studijske programe na
povećanje broja prijava domaćih i međunarodnih engleskom jeziku. U tijeku je i priprema projekta
projekata, mobilnost istraživača, međunarodna su- Europskog socijalnog fonda Internacionalizaci-
radnja te postepeno usmjeravanje našeg Fakulteta ja studijskih programa u sklopu kojeg planiramo
prema konceptu znanstvene izvrsnosti. započeti s izvedbom diplomskog studija Fizike
Za ukupnu znanstvenu aktivnost važna je i či- (smjerovi Astrophysics i Environmental Physics) te
njenica da Fakultet izvodi dva doktorska programa pripremiti kurikulume novih studijskih programa
koja su jedinstvena u Hrvatskoj: Biofizika i Istra- Data science and engineering i Molecular biology.
živanje u edukaciji u području prirodnih i tehnič- Jedan od koraka u pravcu internacionalizacije
kih znanosti. PMF Split uključen je i u nacionalni je i nedavni dogovor sa Sveučilištem za primijenje-
združeni doktorski studij Matematika u suradnji sa ne znanosti u Coburgu, u Njemačkoj - jednim od
sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Fakultet nekoliko svjetskih sveučilišta koja su strateški par-
ima dovoljan broj dobrih mentora, a kriteriji za tneri Sveučilišta u Splitu. Dogovorena je razmjena
njihov izbor su jasni. Studenti doktorskih studija studenata na preddiplomskom studiju Fizike: naši
aktivno sudjeluju u znanstvenom radu na vlastitoj studenti, koji bi željeli upisati diplomski studij In-
instituciji kao i na drugim institucijama s kojima ženjerske fizike, moći će u Coburgu provesti tre-
Fakultet surađuje. U 2017./18. akademskoj godini ću godinu gdje im se nude predmeti specifični za
predviđena je reakreditacija doktorskog studija iz Inženjersku fiziku. Njemački studenti iz Coburga s
Biofizike. Napravljena je opsežna samoanaliza te je druge godine mogu provesti jedan ili dva semestra
paralelno izrađen elaborat programa doktorskog na studiju Fizike na našem Fakultetu. Preduvjet je
studija uz manje izmjene i dopune programa. Oče- da se predmeti s te godine prevedu na engleski je-
kujemo da će nadležne institucije potvrditi kvalite- zik pa se taj posao počeo provoditi.
tu tog jedinstvenog studija.

POPULARIZACIJA ZNANOSTI
MOBILNOST I INTERNACIONALIZACIJA
Fakultet je u posljednjih nekoliko godina značajno
Ocjena Povjerenstva za reakreditaciju iz 2015. go- intenzivirao aktivnosti vezane uz popularizaciju
dine je da PMF ne iskorištava svoj potencijal za znanosti s naglaskom na STEM područje. Vrlo smo
ulaznu ili izlaznu mobilnost znanstveno-nastavnog aktivni na Festivalu znanosti, Festivalu matema-
osoblja i studenata. Naši podatci za razdoblje od tike, Večeri matematike, Noći istraživača, Tjednu
2015. do 2017. godine, međutim, ukazuju na pove- botaničkih vrtova i arboretuma, obilježavamo Dan
16 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

PREDGOVOR



planeta Zemlje, gostujemo u radio i TV emisija- to smo upozoravali nadležne, tražili promjenu Pra-
ma (npr. obrazovna emisija Školski sat). Glavni cilj vilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima,
nam je povećati suradnju s osnovnim i srednjim poljima i granama na način da se prihvati klasifika-
školama kako bismo kroz igru i razne projekte djeci cija nutricionizma i u područje prirodnih znanosti.
i mladima na zabavan i edukativan način približili Čak smo molili za dodatno vrijeme da naši nastav-
sadržaje iz prirodoslovnih i matematičkih područ- nici obave izbore u području biotehničkih znanosti,
ja te pobudili njihov interes. Tijekom 2017. i 2018. što je njih troje i uspjelo tijekom 2017. i 2018. godi-
godine provodimo i projekt STEM u gostima, koji ne. Međutim, nismo uspjeli u svojim nastojanjima.
financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a čiji No, ne smijemo se obeshrabriti nego nastaviti raditi
cilj je potaknuti interes učenika za STEM predmete na zadovoljavanju formalnih kriterija i ponovno po-
i daljnje obrazovanje u STEM području, posebice kušati pokrenuti studij Nutricionizma samostalno
među učenicima otočnih i udaljenih škola koji ina- ili u suradnji s drugim zainteresiranim sastavnicama
če nemaju prilike sudjelovati u sličnim aktivnosti- Sveučilišta u Splitu.
ma popularizacije znanosti. U okviru tog projekta Prirodoslovno-matematički fakultet je, obra-
izvode se brojne radionice iz biologije, kemije, fi- zujući brojne generacije nastavnika, magistara
zike i informatike. Naši zaposlenici pripremali su struke, znanstvenika i osoba iz javnog i društve-
srednjoškolce za natjecanja iz matematike, održa- nog života, te svojom znanstveno-istraživačkom i
li brojna predavanja u okviru Centra izvrsnosti iz stručnom djelatnošću u području prirodnih, teh-
matematike, posjetili učenike osnovnih i srednjih ničkih i društvenih znanosti, aktivno sudjelovao u
škola te primili učenike tih škola na Fakultetu. Odr- razvoju samog Sveučilišta, grada Splita, cijele regije
žane su brojne radionice iz robotike i predavanja i naše domovine. Iz Fakulteta su se izrodili: Umjet-
kojima se potiče učenike na nastavak školovanja nička akademija, Filozofski fakultet i Kineziološki
na programima u STEM području. Kroz razdoblje fakultet Sveučilišta u Splitu. Tijekom niza godina
od posljednje tri godine kontinuirano se povećava nastavnici PMF-a pomagali su razvoj drugih sa-
broj različitih aktivnosti popularizacije znanosti: stavnica Sveučilišta u Splitu sudjelovanjem u izvo-
14 aktivnosti u 2015. godini, 24 aktivnosti u 2016. đenju nastave i podizanjem znanstvenog podmlat-
godini te 47 aktivnosti u 2017. godini. ka, a imali su i dalje imaju i važnu ulogu u procesu
osamostaljivanja i razvoja Fakulteta prirodoslov-
ZAKLJUČNO no-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta
u Mostaru. U godinama koje dolaze želja nam je
U životu svake institucije postoje usponi i padovi. daljnje unaprjeđivanje naše znanstvene i nastavne
Najvećim neuspjehom Fakulteta, ove uprave i svo- djelatnosti te aktivno sudjelovanje u rastu i razvoju
jim vlastitim smatram gubitak dopusnice za preddi- društva u cjelini. Osobito želimo poticati prijenos
plomski studijski program Nutricionizam. Riječ je znanja i primjenu rezultata istraživanja u profilira-
o trenutačno najatraktivnijem studijskom progra- nju i razvoju gospodarstva utemeljenog na znanju.
mu PMF-a za koji je interes iskazivao najveći broj Svakako se mora istaknuti i činjenica da su
srednjoškolaca i koji su upisivali izvrsni studenti. stvaranju i rastu našeg Fakulteta pomagale druge
Dopusnica za taj studij ukinuta je odlukom Akredi- znanstvene i nastavne institucije, posebice iz Splita
tacijskog savjeta AZVO-a i Ministarstva znanosti i i Zagreba. Njihovi znanstvenici i nastavnici omo-
obrazovanja samo zbog jednog, krutog birokratskog gućavali su održavanje nastave onih predmeta za
pravila, a to je da naš Fakultet nije registriran u po- koje mi nismo imali odgovarajuće nastavnike, po-
dručju biotehničkih znanosti, što je, prema istima, magali su i u podizanju znanstvenog podmlatka, pa
temeljni preduvjet za izvođenje tog programa. čak i opremanju laboratorija opremom. Na svemu
Prema našem mišljenju takav stav u suprotno- tome ćemo im uvijek biti neizmjerno zahvalni.
sti je s međunarodnom klasifikacijom nutricioniz- Koristim priliku istaknuti da ova monografi-
ma. Prema UNESCO-voj klasifikaciji polja obrazo- ja – spomenica nije samo povijesni pregled, koji će
vanja studijskih programa International Standard budućim generacijama pokazati kako se razvijao
Classification of Education: Fields of Education and Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, nego
Training 2013 nutricionizam je klasificiran isključivo je, također, izraz poštovanja i zahvalnosti svima
u području 05 Prirodne znanosti, matematika i stati- koji su na bilo koji način doprinijeli stvaranju, rastu
stika, potpodručje 051 Biološke i srodne znanosti. Na i razvoju našeg Fakulteta.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 17

Osnivanje









i pregled








razvoja








kroz osvrte









bivših dekana





Kratka povijest nastanka




PMF-a u Splitu





izv. prof. dr. sc. MIRJANA NAZOR

Dekanica Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti
i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 1999. - 2001.






Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu je vi-
sokoškolska ustanova duge i zanimljive prošlosti.
Od začetka, daleke 1945. godine do današnjeg Pri-
rodoslovno–matematičkog fakulteta dogodile su se
brojne promjene u društvu, pa tako i u strukturi
ove ustanove.
Krajem 2. svjetskog rata školstvo se i kultur-
no-prosvjetni rad u Dalmaciji brzo širio. Uz širenje
mreže osnovnih škola rastao je i broj srednjih škola. U
to je vrijeme u Dalmaciji radilo 9 potpunih i 13 nižih
gimnazija te više srednjih stručnih škola i, naravno,
da su potrebe za nastavnim kadrom bile velike. Zbog
toga su se u NOB-u od samog početka organizirali te-
čajevi za obrazovanje pomoćnih učitelja, a 8. veljače
1945. godine u Splitu se otvorila Učiteljska škola.
Međutim, bilo je potpuno jasno da odmah
poslije oslobođenja treba planski i sustavno ustro-
jiti školovanje nastavnog kadra za srednje škole.
I dok je rat još trajao, na oslobođenom teritoriju,
u Splitu odvijale su se pripreme za jedan iznimno
važan korak. 24. ožujka 1945. godine Povjereniš-
tvo prosvjete Predsjedništva ZAVNOH-a na čelu s
Vladimirom Nazorom (koji je, navodno, bio inici-
jator ove ideje) donijelo je odluku o osnivanju Više
pedagoške škole (VPŠ) u Splitu, a 29. ožujka 1945. Odluka o otvaranju
godine i Privremeni pravilnik te škole. U njemu su VPŠ-a u Splitu
bile iznesene odredbe Odluke o otvaranju, ciljevi,
zadatci i fizionomija škole, organizacija nastave
te još neka pitanja vezana uz otvaranje i kvalitet- Sastanak nastavnika, koji su trebali raditi u
no funkcioniranje nove škole. Tim pravilnikom VPŠ-u, održan je 4. travnja gdje je formirano prvo
bilo je predviđeno 8 grupa predmeta. Na brojnim Nastavničko vijeće te izabran prvi rektor. Sveča-
i vrlo raznovrsnim aktivnostima oko osnivanja i no otvorenje Škole bilo je 11. travnja 1945. godine.
otvaranja Visoke škole na različite su načine, osim Okupili su se tada nastavnici, studenti i brojni uzva-
već spomenutog pjesnika Vladimira Nazora, sudje- nici jer se radilo doista o iznimno važnu događaju.
lovali i: Stanko Škare, Ivo Frol, Jakša Ravlić, Mira Naime, VPŠ je bila prva novoosnovana škola tog
Jurić, Antun Kajfeš i Cvito Fisković. stupnja na oslobođenom teritoriju Jugoslavije.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 21

NAZIV POGLAVLJA















































Ulaz u VPŠ u Splitu






































8 grupa predmeta iz
Privremenog pravilnika Odluka ZAVNOH-a kojom se
VPŠ-a u Splitu dodjeljuje 12 drugova na rad u VPŠ
22 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA




































Izvadak iz Kućnog reda Đačkog doma
VPŠ-a u Splitu u kojem je nabrojano što su sve
polaznici trebali donijeti sa sobom



Hrvatski ili srpski jezik sa staroslavenskim), Ivan
Supek (za Fiziku), Drago Grdenić (za Kemiju), Ma-
rijan Koletić (za Teoretsku pedagogiju), Miroslav
Kravar (za Ruski jezik).
Uz članove Nastavničkog vijeća 1945. godine
započeli su raditi na novoosnovanoj školi i Sofija
Černjajev, Josip Demarin, Josip Hamm, Blaž Juri-
šić, Andrija Jutronić i Stjepan Mimica. Za prvog
rektora izabran je Jakša Ravlić.
Nastava je započela 12. travnja 1945. godine
i bilo je upisano 64 slušača. Predviđen je bio redo-
viti studij namijenjen prvenstveno maturantima
gimnazije. Ali, kako je odaziv maturanata bio skro-
man, 1947. godine odlučeno je da će se pokrenuti i
Prvih 13 nastavnika - jednogodišnji studij za polaznike koji su već radili
zapis iz Ljetopisa VPŠ-a u osnovnim školama. Prvi nastavnici diplomirali
su 1947. godine.
Kako bi se i polaznicima Škole, koji su živjeli
Iz Ljetopisa VPŠ-a vidljivo je da je prvo Na- izvan Splita, omogućilo školovanje, Povjereništvo
stavničko vijeće činilo 13 istaknutih prosvjetnih prosvjete ZAVNOH-a predložilo je da se otvori i
radnika, među kojima je bilo šest doktora znano- đački dom u kojem bi stanovanje bilo vrlo skro-
sti: Cvito Fisković (za Narodnu i Opću historiju), mno, ali besplatno. Uz mnogo napora prostor je
Jakša Ravlić (za Književnost jugoslavenskih naro- pronađen na petom katu bivše sudske zgrade u
da), Ante Peruzović (za Fiziku), Antun Hruš (za Kavanjinovoj ulici i opremljen s nešto namještaja
Matematiku), Nikola Jurišić (za Kemiju), Miroslav i najpotrebnijeg posuđa. Velik problem bio je i na-
Zei (za Zoologiju), Miljenko Buljan (za Botaniku), bavka štednjaka koji je posuđen od Galerije umjet-
Mihovil Abramić (za Arheologiju), Pavle Rogić (za nina, uz obećanje da će biti vraćen. Da bi se život
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 23

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA



u domu mogao koliko-toliko normalno odvijati, Vladimir Rismondo, također jedan od onih
polaznici su bili obvezni donijeti sa sobom određe- koji su 25 godina proveli u ovoj ustanovi, istakao je
ne potrepštine i rublje. Bilo im je preporučeno da da si, usprkos teškim uvjetima u kojima se radilo,
donesu jednu slamnjaču, ali, nažalost, nigdje nije formalnost i površnost u radu nisu mogli predba-
bilo slame. citi. „Trebalo je u početku školovati nastavnike po
Prvo razdoblje u razvoju VPŠ-a razdoblje je skraćenom programu kroz godinu dana. Osnovne
od njezina osnutka do početka 1951./52. školske škole čekaju praznih katedara. Podvostručili smo
godine. Tada je bila koncipirana kao viša škola za broj sati, radilo se bez predaha. I naši prvi diplo-
obrazovanje nastavnika nižih razreda srednjih manti stekli su takvo znanje da su mnogi kasnije
škola. Studijske grupe na Višoj pedagoškoj školi u nastavljali studij na Filozofskom fakultetu.“ (Slo-
Splitu u tom razdoblju bile su dvogodišnje i to: bodna Dalmacija, 11. travnja 1970. godine)
I. Narodna grupa: Drugo razdoblje djelovanja VPŠ-a obuhva-
Narodni jezik, Narodna književnost ća vrijeme od 1951./52. školske godine do kraja
i Opća povijest 1960./61. školske godine. Najznačajnija promjena
II. Jezikoslovna grupa: bila je trogodišnje trajanje studija, što je uvjetovalo
Ruski jezik, Ruska književnost, i značajne promjene u Nastavnom planu i progra-
Narodni jezik i Engleski, Francuski mu u skladu s potrebama nižih razreda gimnazi-
ili Talijanski jezik je i viših razreda osmogodišnjih škola. Postepeno
III. Zemljopisno-prirodopisna: se povećavao kapacitet škole, a i priliv studenata.
Zemljopis, Zoologija, Botanika Studijske grupe u 1951./52. školskoj godini bile su
i Kemija sljedeće:
IV. Matematičko-fizička: I. A) Hrvatski jezik,
Matematika i Fizika B) strani jezik (Engleski, Francuski
V. Tehničko-umjetnička ili Talijanski jezik)
(nije bila otvorena). II. A) Povijest,
Polaznici Škole slušali su i određene opće B) Hrvatski jezik
predmete kako bi njihovo znanje bilo što šire i kva- III. A) Prirodopis,
litetnije: Uvod u marksizam, Uvod u pedagogiju, B) Kemija,
Metodika stručnog predmeta, Predvojnička obuka. C) Zemljopis
Nekoliko istaknutih nastavnika već je 1947. IV. A) Zemljopis,
godine napustilo Školu i otišlo na Sveučilište i na B) Prirodopis,
druge dužnosti u Zagreb. To su bili Ivan Supek, C) Fizika
Drago Grdenić, Blaž Jurišić, Pavle Rogić, Josip V. A) Matematika,
Demarin, Marijan Koletić i Jakša Ravlić. Ali škola B) Fizika
nije imala većih problema u organiziranju nastave VI. A) Kemija,
jer su u to vrijeme došli novi nastavnici: Danilo B) Fizika,
Viher, Vladimir Rismondo, Jozo Bašica, Mladen C) Matematika.
Krpan, Josip Derado, Zora Klas, Kruno Prijatelj Opće obrazovni predmeti, koje su upisivali
i drugi. svi slušači, bili su: Osnovi marksizma-lenjinizma,
Spominjući nastavnike, koji su godinama pre- Pedagogija, Metodika stručnih predmeta, Prak-
dano radili na VPŠ-u, svakako treba izdvojiti Da- tični školski rad, Predvojnička obuka, strani jezik.
nila Vihera koji se priključio radu Škole već 1946. Od toga su fakultativni bili strani jezik i Osnovi
godine i nastavio tu raditi više od 25 godina. Veliku marksizma-lenjinizma.
je pažnju posvećivao problemima odgoja u okviru Postepeno su se otvarale i nove studijske grupe.
same nastave, psihologiji odgojnog rada, dokimo- Tako se 1954./55. školske godine otvara grupa Fizič-
logiji kao i nadarenim učenicima. „Bez skripta, lite- ki odgoj, a početkom ljetnog semestra 1957./58. go-
rature, i bilo kakvih pomagala ostajala je samo živa dine Muzički i Likovni odgoj. U ovom je razdoblju
riječ nastavnika koja je zahtijevala i te kako ozbiljan postojala i mogućnost izvanrednog studiranja.
i uporan rad. Začudo, to nije rušilo kvalitetu“, sje- Na početku svog djelovanja VPŠ nije imala
ćao se svojih nastavničkih početaka Danilo Viher u svoju vježbaonicu, već se koristila uslugama po-
Slobodnoj Dalmaciji 11. travnja 1970.godine. jedinih škola. To je bio velik nedostatak za školu
24 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA













































Profesorsko vijeće, 1952.



takvog tipa. Tadašnji profesori metodike Viher, te osnovnim školama u Splitu, ali i u cijeloj regiji
Petras i Mikulić uspjeli su povremeno organizi- u svim značajnim kulturno-prosvjetnim manife-
rati pokoju posjetu nekoj od gradskih škola, što, stacijama.
naravno, nije bilo dovoljno za kvalitetno provo- Početkom 1961./62. školske godine stvaraju
đenje metodike bilo kojeg stručnog predmeta. se u Republici Hrvatskoj pedagoške akademije kao
Konačno je u 1954./55. školskoj godini osnova- dvogodišnje više škole za obrazovanje nastavnika
na posebna IX. osmogodišnja škola sa svrhom za jedinstvenu osmogodišnju osnovnu školu. Do
da bude vježbaonica (to je kasnije bila OŠ Ruđer tada školovanje kadra za osnovnu školu nije bilo
Bošković, danas OŠ Spinut), odnosno didaktič- jedinstveno, već se vršilo u školama različitog stup-
ko-metodički praktikum studenata. Imala je 16 nja, različitih koncepcija i različitog trajanja (peto-
odjeljenja i to 10 viših i 6 nižih odjeljenja. Ta- godišnje učiteljske škole, trogodišnje više pedagoš-
kođer, kako bi i drugi oblici prakse bili što bolje ke škole, nastavnički fakulteti ) te je bilo očito da je
realizirani, uređen je na južnoj strani Marjana i reforma neophodna.
Botanički vrt. U njemu je bio smješten staklenik, Prelazak Više pedagoške škole u Pedagošku
zasađeno je stotine rijetkih biljnih vrsta, a ure- akademiju formalno je obavljen 20. travnja 1961.
đen je bio i pčelinjak. godine Rješenjem Narodnog odbora kotara Split.
Postepeno, iz godine u godinu poboljšavali „Pedagoška akademija je specifična i veoma slože-
su se i materijalni uvjeti u kojima je Škola dje- na škola, po svojoj strukturi ona predstavlja malo
lovala: uređene su nove predavaonice, knjižnica sveučilište“, napisao je Ivan Mimica u Školskom vje-
te prostori za potrebe nastave Kemije, Biologije i sniku 1971. godine.
Fizike. Nastavno osoblje VPŠ-a godinama je po- U prvoj godini djelovanja PA-a nisu djelova-
stajalo sve brojnije i nerijetko je sa zadovoljstvom le sve studijske grupe zbog nedostatka kandidata.
sudjelovalo u brojnim aktivnostima i izvan Škole. Nakon nekih izmjena i dopuna strukture studija
Pružala se pomoć Narodnom sveučilištu u Splitu kandidati su 1964./65. školske godine mogli upisati
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 25

NAZIV POGLAVLJA


























































































Pred ulazom u PA
26 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA



















Nagrada grada Splita



Na PA-u se moglo studirati sve predmete, koji
su se kao nastavni predmeti predavali u osnovnim
školama, osim Njemačkog jezika i Domaćinstva.
Pedagoška akademija u Splitu je po broju studijskih
programa, nastavnika i studenata, kao i po kvali-
teti, uz Pedagošku akademiju u Zagrebu bila jedna
od najboljih akademija u Hrvatskoj. Sljedećih go-
dina došlo je do nekih promjena u broju i vrsti stu-
dijskih grupa. Važno je napomenuti da su studenti
svih studijskih grupa slušali i tzv. zajednički studij
koji su činili: Filozofija, Sociologija, Pedagogija s
povijesti pedagogije, Psihologija djeteta i adoles-
centa, Pedagoška psihologija, Didaktika, Metodike
stručnih predmeta i Predvojnička obuka, odnosno
Osnove narodne obrane.
Usavršavanjem strukture studija i nastavnih
planova i programa kontinuirano se vodila i briga
Svi djelatnici, sredinom 60-ih o što kvalitetnijem izvođenju nastave, kako preda-
godina prošlog stoljeća vanja, tako i vježbi i seminara, terenske nastave i
drugih oblika odgojno-obrazovnog rada.
U ovom je razdoblju osnovan i Školski peda-
jednu od 14 studijskih grupa, a priliv studenata je goški centar, koji je djelovao u okviru Akademije,
bio zadovoljavajući: povezujući njezina nastojanja s djelovanjem Vjež-
I. Razredna nastava - baonice i gimnazije pedagoškog smjera Marko Ma-
hrvatskosrpski jezik rulić na usmjeravanju kandidata za studij na PA-u,
II. Razredna nastava - matematika unapređivanju hospitiranja i što kvalitetnijeg pro-
III. Hrvatskosrpski jezik s književnošću vođenja pedagoško-metodičke prakse.
naroda Jugoslavije S obzirom na raznovrsnost studija i različite
IV. Ruski jezik - hrvatskosrpski jezik profile nastavnika Akademija je ostvarivala značaj-
V. Engleski jezik - hrvatskosrpski jezik nu suradnju s brojnim kulturnim i prosvjetnim in-
VI. Francuski jezik - hrvatskosrpski jezik stitucijama kao što su, npr.: Zavod za unapređivanje
VII. Povijest - hrvatskosrpski jezik osnovnog obrazovanja u Splitu, Matica hrvatska u
VIII. Povijest – zemljopis Zagrebu, Društvo književnika SR Hrvatske u Za-
IX. Biologija - zemljopis grebu, Odjel za pedagogiju Filozofskog fakulteta u
X. Biologija – kemija Zagrebu, JAZU, Jugoslavenski leksikografski zavod
XI. Matematika – fizika u Zagrebu i brojne druge.
XII. Osnove tehnike i proizvodnje – fizika Za uspjehe postignute u oblasti prosvjete Op-
XIII. Muzika – hrvatskosrpski jezik ćinska skupština Splita je 1964. godine dodijelila
XIV. Fizička kultura. Akademiji Nagradu grada Splita.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 27

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA



S vremenom je postalo sve očitije da školova- U tijeku osamostaljivanja splitskih studija
nje nastavnika osnovnih škola nije zadovoljavajuće na čelu ustanove bio je Josip Milat kao predsjed-
jer je postalo sasvim jasno da u samo dvije godine nik Kolegijalnog poslovodnog organa, a dekan je
nije moguće školovati doista kvalitetnog nastavni- bio Tomislav Marasović. Nakon jednogodišnjeg
ka. Bilo je samo pitanje vremena kada će Pedagoške mandata Josipa Milata je na mjestu predsjednika
akademije morati doživjeti određenu reformu, od- Kolegijalnog poslovodnog organa zamijenio Ante
nosno transformaciju. Barić.
26. veljače 1976. godine Pedagoška akademija Da se ustanova kvalitetno razvija i u znanstve-
u Splitu, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu u nom smislu, potvrdila je Odluka od 20. prosinca
Dubrovniku, Pedagoška akademija u Zadru, Viša 1988. godine Znanstveno-nastavnog vijeća Sveuči-
ekonomska škola u Splitu , Viša pomorska škola u lišta u Splitu kojom se podržava zahtjev OOUR-a
Splitu, Viša pomorska škola u Dubrovniku i Insti- Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih
tut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu područja u Splitu, Filozofskog fakulteta u Zadru
pristupile su Samoupravnom sporazumu o udru- da se ovaj OOUR privremeno registrira kao znan-
živanju u Sveučilište u Splitu. Dvije godine kasnije stveno-istraživačka organizacija iz prirodoslovne
dogodio se preokret. znanstvene oblasti.
1978./79. školske godine dolazi do integracije U to vrijeme uz četverogodišnje studijske gru-
Pedagoške akademije u Splitu, Pedagoške akademije pe Biologija - kemija, Matematika – fizika, Mate-
u Zadru i Filozofskog fakulteta u Zadru. Splitska usta- matika - informatika, Politehničko obrazovanje,
nova od tada djeluje pod nazivom Filozofski fakul- Likovna kultura i likovna umjetnost, Glazbena kul-
tet u Zadru, a zvali su ih Nastavnički studiji u Splitu. tura i Fizička kultura postoje i dvogodišnji studiji i
Studij u Splitu u tom razdoblju nije bio samostalan u to Razredne nastave i Predškolskog odgoja. Tako-
donošenju odluka jer je ustanovom rukovodio dekan đer se izvodio i studij uz rad za stjecanje stručne
u Zadru. U Splitu su u tom razdoblju na čelu, tzv. Na- spreme VI. i VII. stupnja, kao doškolovanje i usavr-
stavničkih studija bili prodekani Tomo Čupić i Željko šavanje odgojitelja, nastavnika VI. i VII. stupnja za
Pivac, ali s vrlo ograničenim ovlastima. razrednu i predmetnu nastavu.
Tada su u Splitu prestali djelovati studiji ma- 28. svibnja 1991. godine radni ljudi OOUR-a
terinskog jezika s književnošću, studiji stranih jezi- su na temelju referenduma odlučili izdvojiti se iz
ka, povijesti i zemljopisa. Težište nove ustanove je dotadašnje radne organizacije i od tada ustanova
stavljeno na prirodoslovno-matematičke znanosti i djeluje kao samostalan fakultet naziva Sveučili-
odgojna područja. Sve studijske grupe, osim studija šte u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih
Razredne nastave i Predškolskog odgoja bile su če- znanosti i odgojnih područja u Splitu. U toj fazi
tverogodišnje: Biologija - kemija, Matematika -fizi- Fakultet je dobivao svesrdnu pomoć brojnih pro-
ka, Kemija - fizika, Proizvodno-tehničko obrazova- fesora iz Zagreba za kolegije koji nisu imali nosite-
nje, Tjelesni odgoj, Glazbeni odgoj i Likovni odgoj. lje među nastavničkim kadrom splitskog fakulteta.
1983. godine, tzv. Nastavnički studiji u Splitu 1992. godine i studij Razredne nastave prerasta u
konstituiraju se kao Osnovna organizacija udruže- četverogodišnji studij, pod nazivom Studij učitelja.
nog rada u sastavu Radne organizacije i nose naziv: Ostale četverogodišnje studijske grupe bile su: Bi-
Filozofski fakultet u Zadru – OOUR prirodoslovno ologija – kemija, Fizika – politehnika, Matematika
matematičkih znanosti i studija odgojnih područja – fizika, Matematika – informatika, Fizička kultura,
u Splitu. Ova je promjena značila da splitski stu- Glazbena kultura, Likovna kultura i Likovna kul-
diji djeluju samostalno, odnosno da imaju vlastitu tura - restaurator te dvogodišnji studij Odgajatelj
upravnu strukturu. U tom razdoblju dolazi do ka- predškolske djece.
drovskog jačanja te boljeg tehničkog i prostornog U prve dvije godine djelovanja novoosnova-
opremanja ustanove. Kako bi se nastava na svim nog Fakulteta na čelu ustanove je uz dekana bio i
studijskim grupama odvijala na prikladan način, ravnatelj. Tu je dužnost obavljao Ivica Boljat.
OOUR je koristio i prostore Mornaričkog školskog Na Fakultetu se provodilo i doškolovanje
centra, borilišta Atletskog kluba Split, dvorane u učitelja u trajanju od dvije godine kako bi oni, koji
okviru SC Gripe, bazen, judo-dvoranu SOFK-e su završili dvogodišnji studij, imali priliku svoje
Split, teniska igrališta te dio terena Nogometnog obrazovanje podići na višu razinu, tj. razinu četve-
kluba Hajduk. rogodišnjeg studija.
28 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA



rodna projekta. Stručni i znanstveni rad Fakulteta
bio je organiziran po zavodima. Postojali su: Zavod
za biologiju, Zavod za fiziku, Zavod za kemiju, Za-
vod za matematiku i informatiku, Zavod za politeh-
niku, Zavod za učitelje, Zavod za predškolski odgoj,
Zavod za društveno-humanističke znanosti, Zavod
za likovnu kulturu i Zavod za fizičku kulturu.
1997. godine u mandatu dekana Jurice Kezi-
ća dolazi do izdvajanja Zavoda za likovnu kulturu i
Zavoda za glazbenu kulturu u novu visokoškolsku
ustanovu koja nosi ime Umjetnička akademija.
1998. godine izdvajanjem Zavoda za učitelje i
Zavoda za predškolski odgoj iz postojećeg Fakul-
teta nastaje još jedna visokoškolska ustanova, a to
je Visoka učiteljska škola. Iste godine unutar po-
stojećeg Fakulteta dolazi do razdvajanja dotadaš-
njeg Zavoda za matematiku i informatiku na dva
samostalna zavoda zbog kvalitetnijeg izvođenja i
nastavnih i znanstvenih zadataka te nastaju: Zavod
za matematiku i Zavod za informatiku.
2003./04. godine Fakultet je organizirao znan-
stveni poslijediplomski studij (magistarski) iz Di-
daktike prirodnih znanosti i upisane su samo dvije
generacije te dolazi do njegova ukidanja zbog pre-
laska na Bolonjski proces. 2011./12. godine osniva
se poslijediplomski studij (doktorski) - Istraživanje
u edukaciji u području prirodnih i tehničkih zna-
nosti.
2005. godine konačno se realizira promjena
naziva Fakulteta budući da je bilo nužno i u nazi-
vu naznačiti promjene koje su se u međuvremenu
Odluka o promjeni imena u PMF u Splitu dogodile odlaskom određenih studijskih grupa što
je rezultiralo nastajanjem novih, već spomenutih
visokoškolskih ustanova. Novi naziv fakulteta je:
Fakultet je organizirao i Dopunsko pedagoš- Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i
ko-psihološko obrazovanje namijenjeno stručnja- kineziologije u Splitu.
cima koji rade u školi, a tijekom svog bazičnog Tijekom 2007. godine stekli su se uvjeti i za
obrazovanja nisu slušali, ni polagali pedagoško-psi- izdvajanje Zavoda za kineziologiju iz Fakulteta pri-
hološku grupu predmeta, a što je zakonska obveza rodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije i
nastavnika. osnivanje Kineziološkog fakulteta.
1994. godine dolazi do male promjene imena Naziv dotadašnjeg fakulteta od 27. svibnja
Fakulteta pa je od tada ime ustanove Fakultet pri- 2008. godine postaje Prirodoslovno-matematički
rodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih po- fakultet u Splitu.
dručja Sveučilišta u Splitu. U tom se razdoblju, kao i ranije, uz nastavni
1996. godine Fakultet je upisan u Upisnik rad vrlo intenzivno i kvalitetno radilo i u dome-
znanstveno-istraživačkih pravnih osoba Ministar- ni znanosti. Iz godine u godinu povećavao se broj
stva znanosti i tehnologije u znanstvenom područ- znanstvenih projekata čiji su nositelji bili nastav-
ju prirodnih, tehničkih, društvenih i humanističkih nici Fakulteta, kao i suradnja na međunarodnim
znanosti. U razdoblju od 1994. do 1996. godine na- projektima. Uz rad na projektima Fakultet je kao
stavnici Fakulteta sudjelovali su i bili nositelji u 18 vanjske suradnike imao i ima nekoliko eminentnih,
znanstveno-istraživačkih projekata i dva međuna- svjetski poznatih stručnjaka.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 29

NAZIV POGLAVLJA


Ljetopis




Visoke




pedagoške




škole u





Splitu













Sva događanja u VPŠ-u, ali i u društvu općenito
u razdoblju od 1945. do kraja 1955./56. školske
godine, detaljno su opisana u Ljetopisu VPŠ-a u
Splitu i pisana su rukom. Stranice Ljetopisa ispisi-
vali su različiti ljudi, ali rukopis je uvijek bio ure- jezikom mora svaki nastavnik govoriti, bez obzira
dan i čitak te se stječe dojam da se zapisi nisu vo- koji predmet predaje.“
dili samo formalno, da bi se ispunila dužnost, već s U Ljetopisu se ne navode samo zbivanja u
uvjerenjem da je taj posao važan i da će biti korisno Školi, već se komentiraju i događaji u društvenom
i zanimljivo iščitavati te stranice i mnogo godina i političkom životu kao što su, na primjer: prosla-
nakon što su napisane. Taj zanimljiv, vrlo informa- ve rođendana Maršala Tita, proslave 1. maja, ko-
tivan, stilski najčešće vrlo lijepo pisan dokument, memoracija prigodom smrti Maksima Gorkog,
bio je godinama zaboravljen i pokriven prašinom u problemi vezani uz stvaranje Slobodnog teritorija
arhivima ustanova koje su iznikle iz VPŠ-a. Igrom Trsta, odnosno postojanje Zone A i Zone B itd. Pri-
slučaja pronađen je u pravo vrijeme kako bi poslu- godno se ispisuju hvalospjevi KPJ-u i Centralnom
žio kao vrijedan povijesni dokument koji svjedoči komitetu te ističe važnost borbe „protiv revizioni-
o mukotrpnom, ali entuzijazmom prožetom građe- sta marksizma-lenjinizma tog jedino pravilnog i
nju temelja za današnju ustanovu, PMF u Splitu. potpuno naučnog pogleda na svijet.“
Ljetopis započinje detaljnim opisom priprema Također je zanimljivo pročitati podužu izjavu
koje je trebalo učiniti prije početka rada same ško- danu u ime Škole 1950. godine pred izbore za Sa-
le, što je uključivalo i silne poteškoće pri organizi- bor Narodne Republike Hrvatske. U izjavi se ističe
ranju đačkog doma, ali i konačno uspješno rješava- važnost izlaska na izbore kako bi se i dalje nastavilo
nje svih prepreka. Navedena su imena nositelja svih kvalitetno djelovanje u društvu koje se reflektira u
kolegija na početku prve školske godine. Navodi se boljem materijalnom položaju prosvjetnih djelat-
kako je tada rektor imao sastanak s polaznicima nika, odnosno općem stanju u školama. Na strani-
gdje je posebno istaknuo važnost njihova poziva i cama Ljetopisa zabilježena je i proslava 60. godiš-
njihovu „odgovornost pred narodom i narodnim njice postojanja splitskog kazališta, ali i posjet cara
vlastima.“ Jedna od važnih opaski svakako je i ona Haila Selassija Splitu.
koja se odnosila na jezik pa tako piše: „Jedino se Na početku svake školske godine navode se
mora pripaziti više na jezik sviju grupa. Pravilnim imena nastavnika koji će predavati te školske go-
30 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA
























































Izvadak iz
dine i predmet koji će predavati. Za ilustraciju do- Ljetopisa VPŠ-a
nosimo izvadak iz Ljetopisa na početku 1950./51. u Splitu
školske godine.
U Ljetopisu su svake školske godine navedena
sva napredovanja nastavnika, odlazak nekih odno- se, nije bila samo formalnog tipa. Naime, predsjed-
sno dolazak novih. Često se spominju i razgovori, nik sindikalne podružnice slušača predao je pod-
konferencije, sastanci koji su vođeni o različitim nesak „da se slušači grupe Matematika - fizika žale
stručnim pitanjima. Jedno od njih je bilo vezano na zahtjeve i postupak profesora fizike i traže nje-
uz profil djelovanja Škole. Ističe se da je temeljni gov odlazak.“ Zahtjev je razmatran, organiziran je
posao pripremanje nastavnika, a ne neko posebno zajednički sastanak spomenutog profesora sa slu-
obrazovanje za odgojitelje u đačkim domovima, šačima i u konačnici je njihov zahtjev odbačen kao
nastavnike za pedagošku grupu predmeta na uči- neosnovan.
teljskim školama ili inspektora za osnovne škole. Vrlo često se spominju ekskurzije na koje su
VPŠ nema iskustva u radu s defektološkim odsje- odlazili ponekad svi slušači, a ponekad su one bile
kom, a po mišljenju Profesorskog vijeća ne bi ni ciljane, za određene studijske grupe. Osim obilaska
trebalo stvarati takav odsjek jer bi to stvorilo velike dijelova Splita i značajnih institucija u gradu slušači
poteškoće u organizacijskom smislu. Slijedi kratak VPŠ-a posjetili su: Vranjic, Omiš, Vrliku, Sinj, Ši-
izvadak iz te rasprave. benik, Zadar, Makarsku, Dubrovnik, Rijeku, Šoltu,
Zanimljivo je navesti kako je već 1949. godine Hvar itd. Bili su i na studijskom putovanju u Make-
postojala određena sindikalna aktivnost koja, čini doniju.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 31

NAZIV POGLAVLJA




























































































32 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA




























































































PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 33

NAZIV POGLAVLJA



Mnogo je toga vrijedno istaknuti iz ljetopisnih manje studenata za rad i nastupe u školskoj
zapisa, ovdje ih izdvajamo samo nekoliko: vježbaonici.

• Od 11. do 17. prosinca 1949. godine u organi- • 22. prosinca 1953. godine VPŠ je posjetio di-
zaciji Oblasnog narodnog Sveučilišta u Splitu rektor Francuskog instituta u Zagrebu, gosp.
organiziran je Tjedan narodnog prosvjećiva- G. Beis. Naravno, najviše ga je zanimao studij
nja. „Profesorsko vijeće se spremno i zdušno Francuskog jezika te je obećao pomoć u knji-
odazvalo pozivu, pa su njegovi članovi održali gama. Istaknuo je tada da je obišao gotovo sve
nekoliko predavanja u oblasti Dalmacije.“ više pedagoške škole u Jugoslaviji te da mu se
čini „kako u ovoj školi ima najviše poleta i di-
• 2. siječnja 1951. godine VPŠ prelazi „iz ruko- namike.“
vodstva Ministarstva prosvjete pod rukovodstvo
Ministarstva za nauku i kulturu NR Hrvatske.” • 14. srpnja 1953. godine 25 redovnih slušača
Nema komentara jesu li bili zadovoljni ovom otputovalo je na „naučnu ekskurziju“ u Za-
odlukom i što je ta promjena za njih značila. padnu Njemačku gdje su bili dvadesetak dana
gosti svojih kolega u visokom pedagoškom
• Od 2. do 11. veljače 1952. godine održani su učilištu u Osnabrücku. Isti broj njemačkih ko-
prvi stručni ispiti za zvanje „nastavnik“. Od 86 lega došao je kasnije posjetiti Split.
prijavljenih kandidata 76 je ispunjavalo uvje-
te, a ispitu su pristupila 64 kandidata. Samo • 4. lipnja 1955. godine svečano je obilježena
jedan kandidat nije zadovoljio na ispitu. desetogodišnjica postojanja škole. Tom je pri-
godom referat održao prof. Antun Hruš jedan
• 12. travnja 1952. godine predstavnici Među- od članova prvog Nastavničkog vijeća. Taj je
narodnog saveza studenata su poslije student- referat u cijelosti sačuvan na stranicama Lje-
skog festivala, koji je održan u Ljubljani, došli topisa.
u posjet splitskim kolegama i tu ostali 4 dana.
Od 1956./57. do 1959./60. godine također po-
• 6. lipnja 1952. godine u Splitu je otvorena „Izlož- stoje zapisi koji nose ime Ljetopis, ali ti su zapisi,
ba školstva“ na kojoj su prikazani rezultati rada nažalost, vrlo šturi. Uglavnom su samo registrirani
pojedinih škola u Splitu. Tada je VPŠ zamoljena najvažniji događaji unutar same Škole. Novost je i
da izloži kompletan fizikalni kabinet s aparatima što nije pisan rukom nego strojem.
koji su potrebni kako bi se adekvatno obradile Nakon toga nastupa „prazno“ razdoblje što se
sve teme iz fizike predviđene programom za više tiče bilježenja događanja, tj. nema ljetopisnih zapisa
razrede narodnih osmogodišnjih škola. Izložene sve do 1970./71. školske godine. Te i sljedeće škol-
aparate su izradili slušači Škole i to: 55 aparata ske godine Ljetopis je vodio Ivo Foretić. U njima su
iz mehanike, 24 iz kalorike, 39 iz elektrike, 12 iz uz statističke podatke o broju studenata, diplom-
akustike, 5 iz magnetizma i 3 iz optike. skim ispitima, broju nastavnika i njihovu napredo-
vanju zabilježena i važna događanja u ustanovi ili u
• 8. lipnja 1952. godine prof. Krpan vodio je gradu, pogotovo ako su nastavnici PA-a bili aktivni
razgovore s oceanografskim institutom i is- sudionici. Zabilježeno je djelovanje PA-a u širem
poslovao od uprave „da će za vrijeme ljetnih okruženju. Ipak, stječe se dojam da ti zapisi više
ferija naši slušači biologije moći putovati bro- nisu imali onu svrhu koju je Ljetopis imao u vre-
dovima Instituta i tako proučavati ribanje, menu djelovanja Visoke pedagoške škole.
morsku faunu i floru i sakupljati materijal za
našu školsku zbirku.“
• 10. lipnja 1953. godine na „Đačkom sveučili-
štu“ koje je osnovano na inicijativu dr. Vihera
održano je zadnje predavanje u toj školskoj
godini. Predavači su isključivo studenti Ško-
le, a slušači đaci srednjih škola. Osnovna ideja
postojanja ovog Sveučilišta je što bolje pripre-
34 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Bivši čelnici



1945. - 2008.











1945. - 1947. 1985. – 1987.
prof. Jakša Ravlić / DEKAN prof. Ivan Krstulović / DEKAN

1947. - 1949. 1987. – 1989.

prof. Antun Hruš / DEKAN dr. Živko Bjelanović / DEKAN

1949. - 1956. 1989. – 1990.

prof. Jozo Bašica / DEKAN prof. dr. sc. Josip Milat / DEKAN

1956. - 1959. 1990. - 1992.

prof. Petar Matković, ing. / DEKAN prof. dr. sc. Ivo Babić / DEKAN

1959. - 1960. 1991. - 1993.

prof. Hranko Smodlaka / DEKAN dr. sc. Ivica Boljat / RAVNATELJ

1960. - 1963. 1992. - 1996.

prof. Petar Bakotić / DEKAN prof. dr. sc. Kosta Ugrinović / DEKAN
1963. - 1973. 1996. - 1997.

prof. Ivan Mimica / DEKAN prof. dr. sc. Jurica Kezić / v.d. DEKAN

1973. - 1975. 1997. - 1999.

prof. Jozo Bašica / DEKAN prof. dr. sc. Srećko Kilić / DEKAN

1975. - 1977. 1999. - 2001.

prof. Frane Jakelić / DEKAN izv. prof. dr. sc. Mirjana Nazor / DEKANICA

1977. - 1979. 2001. - 2005.

prof. Tomo Čupić / DEKAN prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrančić / DEKANICA

1979. - 1983. 2005. - 2008.

prof. mr. Željko Pivac / DEKAN prof. dr. sc. Nikola Rausavljević / DEKAN

1983. - 1985.

prof. dr. Tomislav Marasović / DEKAN



PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 35

Literatura








1. Bakotić, Petar. 1965. Osni- 8. Jakelić, Frane. 1971. Peda- 15. Pilić, Šime. 2015. 70 godina
vanje Više pedagoške škole goška akademija (VPŠ). od osnutka Više pedagoške
u Splitu i prve godine njena Spomenica obljetnice viso- škole u Splitu. 10 godina
rada. Dvadesetogodišnji- koškolskih ustanova u Spli- Filozofskog fakulteta u Splitu:
ca Pedagoške akademije u tu:25-godišnjica Pedagoške 2005. - 2015. Ur. Galić
Splitu. Ur. Jeličić, Živko; akademije:10-godišnjica Kakkonen, Gordana. Filo-
Rismondo, Vladimir; Berić, ostalih visokoškolskih usta- zofski fakultet. Split. 21 - 39.
Dušan. Pedagoška akademi- nova. Redakcijski odbor:
ja u Splitu. Split. 3-12. Begonja, Josip; Cvitanić, 16. Rizmondo, Vladimir. 1971.
Dragutin; Damjanić, Profesor dr. Danilo Viher.
2. Berić, Dušan. 1960. Petnaest Anđelko. Split. 99-124. Školski vjesnik 10/1. 6-8.
godina više pedagoške škole
u Splitu. Školski vjesnik 10/6. 9. Jakelić, Frane. 1975. Razvoj- 17. Šerić, D. 1970. Partizanska
1-2. ni put Pedagoške akademije škola: sjećanja profesora
u Splitu. Radovi Pedagoške Vladimira Rismonda i
3. Buj, M. 1985. Četiri deset- akademije. Ur Vidović, Danila Vihera o počecima
ljeća Više pedagoške škole u Radovan. Pedagoška akade- splitske Pedagoške
Splitu. Školski vjesnik 34/2. mija. Split. 5-37. akademije u danima
213 str. posljednjeg rata. Slobodna
10. Jakelić, Frane. 1995. 50. Dalmacija 7808. 11. 4. 1970.
4. Demarin, Josip. 1954. Po- obljetnica nastavničkih stu-
vijest i razvitak viših peda- dija u Splitu. Školski vjesnik 18. Šimeg, Marijan. 1995. U
goških škola u Hrvatskoj. 44/2. 230 str. stalnom traženju boljeg:
Pedagoško-književni zbor. 50 godina Fakulteta pri-
Zagreb. 11. Mimica, Ivan. 1971. Visoki rodoslovno-matematičkih
studij za nastavnike osnov- znanosti i odgojnih područ-
5. Dokumentacija Pedagoške nih škola. Školski vjesnik ja u Splitu. Školske novine
akademije u Splitu. 10/1. 18-28. 18. 9 str.

6. Dvadesetogodišnjica Pe- 12. Otvorenje Više pedagoške 19. Viša pedagoška škola u Spli-
dagoške akademije. 1964. škole u Splitu. 1945. Slo- tu. 1953. Slobodna Dalmaci-
Slobodna Dalmacija 6132. 7. bodna Dalmacija 144. 15. 4. ja 2739. 28. 11. 1953. 4 str.
11. 1964. 1945. 6 str.

7. Jakelić, Frane. 1971. Viša 13. Petras, M. 1955. Deset
pedagoška škola. Spomeni- godina od osnivanja Više
ca obljetnice visokoškolskih pedagoške škole u Splitu.
ustanova u Splitu:25-go- Slobodna Dalmacija. 22. 3.
dišnjica Pedagoške aka- 1955.
demije:10-godišnjica ostalih
visokoškolskih ustanova. 14. Petras, Marijan. 1950. Viša
Redakcijski odbor: Begonja, pedagoška škola u Splitu.
Josip; Cvitanić, Dragutin; Slobodna Dalmacija 1623.
Damjanić, Anđelko. Split. 18. 4. 1950. 2 str.
31-38.



Bolonjski proces i prvi




poslijediplomski studij





prof. dr. sc. MAJA PAVELA-VRANČIĆ

Dekanica Fakulteta prirodoslovno-matematičkih
znanosti i kineziologije, 2001. - 2005.






Dužnost dekanice Fakulteta prirodoslovno-ma- U području znanstveno-istraživačke aktiv-
tematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta nosti najvažnija zadaća bila je poticanje znanstve-
u Splitu (danas Prirodoslovno-matematički fa- no-istraživačkog rada radi usavršavanja kadrova i
kultet) obnašala sam u dva mandata od 2001. do stjecanja znanstveno-nastavnih zvanja. Pružena je
2003. i od 2003. do 2005. godine u suradnji s pro- podrška pri organizaciji znanstveno-istraživačkih
dekanima Milom Dželalijom i Nikolom Rausav- i tehnologijskih projekata, suradnja s CERN-om,
ljevićem. poticao se odlazak mladih na usavršavanje u ino-
Unaprjeđenje nastavnog procesa i učinkovi- zemstvo te svi drugi oblici individualne i skupne
ta organizacija nastave bili su među najvažnijim suradnje u zemlji i svijetu. Od Ministarstva zna-
ciljevima tadašnje uprave. Kvaliteta obrazovanja i nosti i tehnologije osigurana su sredstva za nabav-
usvajanje praktičnih vještina, kao krajnji kriteriji ku kapitalne znanstveno-istraživačke opreme po
uspješnosti i stručne kompetentnosti, tražili su pri- projektima. Uz znanstvenu, ne treba zanemariti ni
kladnije prostorne uvjete, osuvremenjivanje učio- stručnu aktivnost nastavnika kojom je upotpunje-
nica i opremanje laboratorija te jačanje znanstve- na kvaliteta sveukupnog nastavnog rada.
no-istraživačke djelatnosti. Bilo je nužno osigurati potrebne materijalne
Do tada su se na Fakultetu izvodili isključi- osnove za sve aktivnosti i za razvoj Fakulteta. S obzi-
vo nastavnički studiji te, u želji da se studentima rom na tadašnje materijalne i prostorne uvjete Fakul-
omogući stjecanje akademskog stupnja magistra teta mogući su bili samo skromni pomaci, međutim,
znanosti kroz odgovarajući poslijediplomski studij, nastavilo se s nastojanjima da se poboljšaju uvjeti rada
uspostavljen je znanstveni poslijediplomski studij nastavnika i studenata. Troškovi vanjske suradnje
Didaktika prirodnih znanosti namijenjen profeso- smanjeni su na najmanju moguću mjeru. Uz potporu
rima biologije, kemije i fizike, kao prvi studij ove Sveučilišta i Ministarstva znanosti i tehnologije no-
vrste u Republici Hrvatskoj. vim računalima opremljene su informatičke učionice,
Uvođenje Bolonjskog procesa u sustav viso- poboljšane su tehničke pretpostavke za suvremeno
kog obrazovanja dovelo je do značajnih promjena u izvođenje nastave, osuvremenjeni su i opremljeni la-
nastavnim planovima i programima. Rađeno je na boratoriji za kvalitetniji praktični rad sa studentima.
prilagodbi svih studijskih programa ECTS sustavu Usprkos nastojanju da se radni prostor učini
i postavkama Bolonjske deklaracije. Uz postojeće, prikladnijim za rad, kako nastavni tako i znanstve-
predloženi su i novi inženjerski studiji, tako da se no-istraživački, prostor, kojim je Fakultet raspola-
ukupan broj preddiplomskih i diplomskih studija gao na tri lokacije, ni najmanje nije zadovoljavao
gotovo utrostručio. Fakultet je svojim nastavnim potrebe studija i djelatnika. U to vrijeme već je bilo
potencijalom sudjelovao u uspostavljanju i razvoju definirano da Fakultet prelazi na Kampus, u tzv.
studijskih programa i na drugim sastavnicama Sve- Mamuticu, Zgradu triju fakulteta. Raspisan je na-
učilišta te na međunarodnom studiju Science and tječaj za arhitektonski prijedlog te je, uzimajući u
Technology of the Environment and Territory pri obzir specifičnosti svih studija, odabran projektni
Sveučilištu u Moliseu, u Italiji. prijedlog koji je najviše zadovoljavao potrebe Fa-
38 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

Proslava 30.
godišnjice
Sveučilišta
u Splitu,
Hrvatsko
narodno
kazalište,
2004.


























kulteta. Premda se u tom razdoblju na Sveučilištu Bilježi se kontinuiran rast ukupnog broja na-
razmišljalo o departmanskoj reorganizaciji Fakul- stavnika u višim znanstveno-nastavnim zvanjima,
teta, imajući kao cilj uspostavljanje Prirodoslov- kadrovska struktura je ojačana kroz reformska rad-
no-matematičkog fakulteta na kojemu bi se uz na mjesta, raste broj znanstveno-istraživačkih pro-
nastavničke studije razvijale prirodne znanosti i jekata, primanjem znanstvenih novaka na projekte
prirodoznanstvena istraživanja kao potpora razvo- osigurano je pomlađivanje kadra, sve preduvjeti za
ju tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih znano- uspješan razvoj i uspostavljanje Prirodoslovno-ma-
sti, ova ideja nije zaživjela. tematičkog fakulteta.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 39

Razdoblje 2007. - 2011.





prof. dr. sc. ANKA GOLEMAC


Dekanica Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Splitu, 2008. - 2011.






Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu svoj je daća v. d. dekana bila je voditi i zastupati Fakultet u
današnji naziv i ustroj službeno dobio 27. svibnja procesu transformacije.
2008. godine upisom u sudski registar. Ništa od toga nije bilo lako napraviti, posebice
Može se reći da je to bio konačan rezultat po- zbog prethodnih konflikata, traumatičnih rasprava i
vijesnog procesa razvoja i transformacije prve vi- ozračja nepovjerenja. Za dobar ishod trebalo je puno
sokoškolske ustanove u Splitu, koji je trajao više od energije, strpljenja i dobre volje svih sudionika.
60 godina, o čemu su izneseni detalji u drugim di- Početkom ljeta 2007. godine iznenadio me
jelovima ove monografije. Razdoblje, o kojem gov- poziv rektora Pavića i zamolba da prihvatim kan-
orim u ovom tekstu, vrijeme je postavljanja temelja didaturu za v. d. dekana. Nisam mogla zaključiti
PMF-a u Splitu: moderne, stabilne, dobro ustrojene čija je to ideja budući da nisam neposredno sud-
znanstveno-nastavne institucije kakvu smo nastojali jelovala u prethodnim razgovorima, a s rektorom
graditi u proteklih 10 godina. sam se jedva poznavala. Pokušala sam uz mnoga
Prethodilo je tomu nekoliko godina burnih opravdanja pristojno odbiti prijedlog vjerujući
rasprava o budućnosti tadašnjeg Fakulteta priro- da će se pronaći drugi kandidat. Nakon povratka
doslovno-matematičkih znanosti i odgojnih pod- s godišnjeg odmora okolnosti su ostale nepromi-
ručja/kineziologije. Osim jasno izražene namjere jenjene, nije bilo alternativnog kandidata, čekalo se
izdvajanja Zavoda za kineziologiju i osnivanja Ki- na moj pristanak. Nisam imala puno izbora. Tako
neziološkog fakulteta, pojavile su se inicijative za me je dopao posao koji će se protegnuti na naredne
transformiranje drugih zavoda ili u sveučilišne četiri godine, na početku u ulozi kandidatkinje za
odjele ili u institucije s naglašenom znanstvenom v. d. dekana, onda v. d. dekanice te dekanice u dva
djelatnošću. S druge strane bila su nastojanja, ar- mandata.
gumentirana strahom od promjena, zadržati status U rujnu sam se neformalno pridružila timu
quo. Neuspjeli pokušaj izbora dekana 2005. godine koji je trebao osigurati osnovne uvjete za regular-
posebno je potencirao nepomirljivost stavova o an početak nastavne godine i pripremiti prijedlog
spornim pitanjima. Nastala je svojevrsna institucio- novog statuta. Iz bilješke s jednog od sastanaka vidi
nalna kriza, u čije rješavanje se operativno morao se da nismo bili sigurni hoćemo li uspjeti ijedno od
uključiti i sam rektor prof. dr. sc. Ivan Pavić. Sjećamo toga. Ipak, nastava je započela u listopadu s neznat-
se njegova sudjelovanja na sjednicama fakultetskih nim zakašnjenjem, a u studenom smo usuglasili
tijela te sastanaka predstavnika Fakulteta i uprave konačnu verziju statuta.
Sveučilišta. Došlo se do načelne odluke da se izdvoji Statut je uvažavao naše specifičnosti i sa-
Zavod za kineziologiju, a ostale sastavnice pokuša- državao dosta nestandardnih rješenja. Kako bis-
ju postići dogovor o prihvatljivom budućem ustroju mo izbjegli naknadne primjedbe na usklađenost s
ostatka Fakulteta. višim pravnim aktima, prezentirali smo prijedlog
pravnom timu uprave Sveučilišta. Pojedine odred-
PREUSTROJ be su ih iznenadile, a posebice im je zasmetalo da
dekan ne glasa na sjednicama Fakultetskog vijeća.
Prvi koraci su trebali biti izrada prijedloga novog Kako nisu mogli dati pravni argument za ospori-
statuta i uspostava privremenog Fakultetskog vije- ti takvo rješenje, s razlogom smo ostali pri svom
ća koje će usvojiti statut i izabrati v. d. dekana. Za- prijedlogu. Baš ta odredba, po kojoj smo bili jedin-
40 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA



stveni na Sveučilištu, pokazala se dobrom na sim- INFORMATIZACIJA,
boličkoj i praktičnoj razini. NOVA ZGRADA, STUDENTI
Privremeno Fakultetsko vijeće je konstituirano Preduvjet kvalitetnog vođenja poslovnih proce-
i na svojoj prvoj sjednici, 22. studenog 2007. godine sa bila je uspostava odgovarajućih informacijskih
usvojilo je Statut i izabralo v. d. dekana. Time je mogao sustava. Nakon svladavanja početnih teškoća, po-
započeti formalni postupak preregistracije, koji će za- četkom 2009. godine smo donijeli odluku o nabavi
vršiti u svibnju 2008. godine, kada je registriran i Ki- programske podrške i informatizaciji svih službi.
neziološki fakultet kao nova institucija. Bilo je važno Nabavljeni su programi za knjižnicu i protokol. U
što prije uspostaviti funkcioniranje fakultetskih tijela i računovodstvu je zastarjeli i nepouzdani program
službi te regulirati odnose s Kineziološkim fakultetom zamijenjen novim. U kratkom roku, nakon uhoda-
u smislu razdruživanja, prvenstveno kadrovskog i fi- vanja i obuke korisnika svi su stavljeni u punu funk-
nancijskog. U tom poslu mi je iznimno korektan su- ciju.
govornik bio kolega Nikola Rausavljević, prvi dekan Znatno zahtjevnije bilo je uvođenje ISVU-a,
Kineziološkog fakulteta. Brzo smo postigli sporazum velik posao na kojemu se intenzivno radilo gotovo
o razdvajanju radnih mjesta, odnosno zaposlenika. godinu i pol dana. Trebalo je unijeti sve podatke
Članovi Zavoda za kineziologiju su po automatizmu posljednjih pet godina (iz prilično nesređene doku-
nastavili raditi na Kineziološkom fakultetu, a članovi mentacije) o nastavnicima, studijima, kolegijima i
ostalih zavoda na PMF-u. Nenastavno osoblje je mo- svim upisanim studentima, uz svladavanje brojnih
glo birati na kojoj od institucija želi raditi ubuduće. zapreka tehničke i organizacijske naravi.
Prvi upis u sustav nove generacije studenata
NOVI POČETAK obavljen je 2009./10. akademske godine. Nakon
obuke korisnika puna primjena započela je u jesen
Nastupile su potpuno nove okolnosti. U jednom 2010. godine. Ovo je svakako bio jedan od najvažniji
trenutku smo u računovodstvu i dekanatu ostali iskoraka u podizanju kvalitete nastavnog procesa i
bez ijednog zaposlenika, a i druge službe su bile u organiziranosti Fakulteta.
problemima. U hodu smo pronalazili brza, privre- Ono što smo najviše iščekivali, preseljenje u
mena rješenja. Slijedila je sistematizacija i popuna novu zgradu planirano za 2010. godinu, čekali smo,
radnih mjesta u gotovo svim službama. Na natječa- nažalost, dodatnih pet godina. Međutim, organi-
je se očekivano prijavljivao velik broj kandidata. U zacijske i tehničke pripreme za prelazak u novu zgra-
brojnim natječajnim povjerenstvima sudjelovalo je du, koje smo napravili 2008./09. godine, nisu ništa
više od dvadeset kolegica i kolega. Bilo mi je osobito izgubile na važnosti, naprotiv.
važno omogućiti im provođenje natječajnog postup- Nakon uvida u relevantne tlocrte objekta u
ka u miru i odlučivanje bez pritisaka bilo koje vrste. opsežnoj raspravi kroz fakultetska tijela usuglasili
S vremenskim odmakom smijem reći da su jako do- smo se oko funkcionalne raspodjele prostora. Vidje-
bro obavili dugoročno značajan posao. lo se da davno projektirani raspored po strukturi i
Sljedeći je cilj bio postizanje financijske sta- namjeni ne odgovara aktualnom ustroju i potreba-
bilnosti. Odmah smo shvatili da i ono malo novca, ma PMF-a te da će biti nužno napraviti građevinsku
kojim raspolažemo, curi kroz puno rupa u sustavu. prilagodbu dijela prostora. Procijenili smo da bi to
Krenuli smo u rezanje troškova svih vrsta, od ner- nakon završetka objekta bilo komplicirano i skupo.
azumno visokih računa za telefoniranje do neopra- Usuglašeni prijedlog izmjena izvedbenog projek-
vdanih troškova vanjske suradnje. Raskinuli smo ta uputili smo Sveučilištu, glavnom projektantu i
zastarjele i financijski štetne ugovore, uveli jasne izvođaču radova. Nitko od njih, svatko iz svojih
procedure u postupku nabave, značajan dio odgov- razloga, nije pokazao volje upustiti se u dodatni
ornosti za troškove prenijeli na odjele. Uspješno posao. Znajući koliko je ishod bitan za budući rad
smo sanirali posljedice sudskih sporova o pravima fakulteta, krenuli smo u bitku s različitim vrsta-
iz Kolektivnog ugovora, čuvene „trovarine”. S druge ma otpora i vremenom. Radi što manjih troškova
smo strane nastojali povećati prihode iz različitih trebalo je izmijeniti projekt prije nego se taj dio
izvora. Uskoro smo bez teškoća mogli financirati fizički izvede. Tu nam je kašnjenje u gradnji išlo na
tekuće poslovanje, a kroz nekoliko godina sačuvati i ruku. Nakon višemjesečnih pregovora i nekoliko it-
iznos dostatan za pokrivanje nemalih troškova usel- eracija našeg zahtjeva uspjeli smo postići sporazum
jenja u novu zgradu. sa svim sudionicima. Kolega Stjepan Orhanović,
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 41

NAZIV POGLAVLJA











































Zgrada tri fakulteta - upravo
postavljen kamen temeljac










































Nakon sastanka Stručnog
povjerenstva dekana, rujan 2011.
42 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

OSNIVANJE I PREGLED RAZVOJA



kao prodekan zadužen za poslove vezane uz zgra- guranja kvalitete. Kao institucija stjecali smo prva
du, provodio je tada dobar dio radnog vremena na iskustva u vođenju projekata financiranih iz HR-
gradilištu te u dnevnoj komunikaciji s projektantima ZZ-a i EU fondova. Najavljeni su akreditacijski po-
i izvođačima radova brinuo da proces ide u dobru stupci. Bilo je zaista puno, uglavnom nimalo rutin-
smjeru. Radeći danas u tada preuređenim prostori- skih, poslova. Velik dio tereta nosili su prodekani,
ma možemo posvjedočiti da je rezultat bio izvrstan. pročelnici i voditelji službi, ali ni drugi nisu mogli
Uz to, troškovi zahvata, suprotno početnim proc- izbjeći svoj dio zadaće.
jenama, dovedeni su u sasvim prihvatljive okvire. Imali smo i dva tužna događaja. Teška bolest
Fakultet je bez teškoća sam podmirio račune za do- odnijela nam je dvojicu dragih kolega s Odjela za
datne radove. matematiku, Nenada Ujevića u srpnju 2009. godine
Problem nedovoljnog interesa za upis na naše i Ljubana Dedića u siječnju 2010. godine.
studije, iako uvijek prisutan, u vrijeme preustroja
Fakulteta bio je alarmantan. Postalo je to prioritetno ZAKLJUČNO
pitanje i na razini Sveučilišta. Posebnom odlukom
Senata naši studenti deficitarnih struka dobili su Osobno, unatoč velikim naporima i neugodnoj
povlastice pri dodjeli državnih stipendija i smještaju zdravstvenoj poteškoći, sjećam se tog vremena sa
u studentske domove. Kroz različite aktivnosti pop- zadovoljstvom. Obavili smo poslove važne za bu-
ularizacije studija povećavali smo prisutnost u jav- dućnost Fakulteta. Vraćeno je povjerenje u fakul-
nom prostoru. Nastojali smo učiniti studijske pro- tetska tijela i poštovanje procedure. Zaživjela je
grame kvalitetnijim i atraktivnijim. Međutim, zna kultura uzajamnog uvažavanja, strpljive, poštene i
se da najvjerodostojniju poruku o studijima prenose argumentirane rasprave. Činjenica je da skoro 10
mladi ljudi koji su već tu. Poruka će biti pozitivna godina nije bilo potrebe suštinski mijenjati Statut
ako im, dobrom organizacijom nastave i brigom o te su, kao dekani, Fakultet vodili u kontinuitetu
dobrobiti svakoga od njih, studiranje učinimo ugod- troje tadašnjih prodekana. To potvrđuje da smo
nijim. Nažalost, u tadašnjim prostornim uvjetima to od početka većinu stvari uredili na održiv način.
je bilo nedostižno. Posebno me čini zadovoljnom pomisao na toliko
Pomak se postupno dogodio, nešto zbog naših dobrih ljudi, od najbližih suradnika do naše Milice
nastojanja, nešto zbog promjene društvene klime. na porti, kojima je bilo istinski stalo da kuća u kojoj
Od 2008. godine kontinuirano je rastao broj no- radimo bude dobro mjesto za sve nas i za sve one
voupisanih kao i ukupan broj studenata na svim koji će tu dolaziti.
studijskim razinama. Unutar četiri godine brojevi su Spomenut ću na kraju one koji su u tom vre-
više nego udvostručeni. menu bili članovi Stručnog povjerenstva dekana: Ana
Marović, tajnica Fakulteta; prodekani: Željka Fuchs,
AKTIVNOSTI, DOGAĐANJA... Jasna Puizina, Marko Rosić, Ante Bilušić, Stjepan
Orhanović; pročelnici: Juraj Kamenjarin, Valerija
Nabrojat ću kratko još neka događanja. Krenu- Dunkić, Ivana Bočina, Franjo Sokolić, Željko An-
la su u život naša dva doktorska studija: Biofizika tunović, Željana Bonačić Lošić, Maja Pavela-Vrančić,
i Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i Vladan Papić, Tomislav Matić, Ivica Boljat, Milica
tehničkih znanosti. Aktivno smo se uključili u za- Klaričić Bakula, Saša Krešić-Jurić, Borka Jadrijević,
jednički sveučilišni poslijediplomski doktorski stu- Eldi Grubišić Pulišelić i Mladen Hraste.
dij Matematike te u suradnji s FESB-om osigurali S njima sam više nego s ostalima imala priliku
studentima iz Splita praćenje videovezom nastave dijeliti zadovoljstvo postignutim, razočaranja zbog
u Zagrebu. Dopunsko pedagoško-psihološko-di- neuspjeha i osjećaj da na dionici, koja nas je dopala,
daktičko-metodičko obrazovanje uredili smo pro- ne smijemo zakazati. Da, dobro smo je odradili.
gramski, pravno i tehnički. Pridonijeli smo na sve-
učilišnoj i državnoj razini da se taj važan element
obrazovnog sustava kvalitetnije regulira. Započeli
smo reguliranje statusa i revitalizaciju Botaničkog
vrta, što će kolega Ante Bilušić uspješno finalizirati
za nekoliko godina u svom dekanskom mandatu.
Na Sveučilištu je započelo uvođenje sustava osi-
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 43

Razdoblje 2011. - 2014.





prof. dr. sc. MARKO ROSIĆ


Dekan Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Splitu, 2011. - 2014.






Institucija se ne dogodi. Institucija se gradi. Gra- PMF-a kao samostalne institucije. Naravno, ne smi-
di se radom generacija vrijednih graditelja. Svatko jemo zaboraviti ni sve one vrijedne kolegice i kolege
od nas ima pravo ponosno pokazati na svoj kamen koji su gradili instituciju i prije njena osamostaljenja.
ugrađen u zajedničku instituciju. Ovo je moje krat- Izborom za dekana 2011. godine nastavio sam
ko sjećanje na moj dio puta. s poslom građenja. Smatrao sam, kao što i danas
Sve se tako brzo odvilo. smatram, da je najvažniji zadatak dekana usmjera-
Na Prirodoslovno-matematički fakultet, naš vanje aktivnosti Fakulteta prema visokim razinama
PMF, došao sam 1996. godine i od tada do danas znanstveno-istraživačkih i nastavnih postignuća te
prošao razine najprije suradničkih zvanja mlađeg asi- stvaranje i neprestano poboljšavanje odgovarajućih
stenta i asistenta, a zatim i svih znanstveno-nastavnih okvira za ovakva postignuća. Pri tome sam smatrao
zvanja od docenta do današnjeg zvanja redovitog pro- potrebnim graditi okruženje suradnje usmjerene
fesora u trajnom zvanju. prema ostvarivanju definiranih zajedničkih ciljeva,
A meni se čini kao da je sve to bilo jučer. ali i graditi okruženje gdje uspjeh pojedinca ili grupe
Svjedok sam razvoja PMF-a najprije u okruže- predstavlja uspjeh cijele institucije. Stoga sam odmah
nju velikog zajedničkog fakulteta koji je iznjedrio čak na početku sebi odredio zadaću vođenja Fakulteta u
četiri jake sastavnice našeg Sveučilišta: Umjetničku duhu tolerancije i izgradnje institucije kao ugodne i
akademiju, koja se prva odvojila od zajedničkog fa- poticajne radne sredine svih zaposlenika.
kulteta; Filozofski fakultet, koji je nastao iz Visoke Nastojao sam da se u središtu moga djelovanja
učiteljske škole izdvojene iz zajedničkog fakulteta; nalazi osoba jer sam htio razvijati okruženje u kojem
Kineziološki fakultet, s kojim smo do, tako reći, jučer će svaka studentica i student, asistentica i asistent,
dijelili zajedničku instituciju te sam naš Prirodoslov- profesorica i profesor, zaposlenica i zaposlenik imati
no-matematički fakultet. Da, sve se to tako brzo odvi- mogućnost razvijanja svojih punih potencijala. Na-
lo, ali ne bez vidljivih rezultata. stojao sam graditi PMF kao okruženje unutar kojeg
Imao sam čast voditi PMF. Bio sam dekan od se toleriralo različito mišljenje ili različit pristup ne-
2011. do 2014. godine, ali sam i puno prije bio u upra- kom problemu i gdje je bogatstvo različitih stavova
vama Fakulteta. Prvi sam put izabran za prodekana za bila institucijska prednost, a ne nedostatak. Naravno,
nastavu, danas već pomalo daleke 2005. godine, kada i tada kao i sada smatrao sam da je instituciju potrebno
je dekan bio Nikola Rausavljević s kojim sam kvalitet- graditi kroz nultu stopu tolerancije prema bilo kakvoj
no surađivao do formiranja samostalnog PMF-a. Tada diskriminaciji na bilo kakvoj osnovi. U pitanjima kod
se fakultet nazivao Fakultet prirodoslovno-matema- kojih je bilo potrebno natjecanje, htio sam osigurati
tičkih znanosti i odgojnih područja, da bi poslije bio pravedna pravila, a uvijek poticati na suradnju.
preimenovan u Fakultet prirodoslovno-matematičkih Nadam se da sam barem dijelom uspio u tom na-
znanosti i kineziologije. Kao prodekan tog fakulteta umu, a posebno sam ponosan na činjenicu da sam kod
imao sam čast voditi inicijalnu sjednicu PMF-a gdje je izbora za drugo mandatno razdoblje dekana izabran
usvojen prvi Statut Fakulteta i izabrana prva dekanica jednoglasno i to kroz proceduru tajnog glasanja.
samostalnog PMF-a, moja draga prethodnica Anka Naravno, u svemu tome nisam bio sam. Imao
Golemac. Bila mi je čast u dva mandata biti u njenom sam široku podršku na Fakultetu, a isto tako i izuze-
timu kao prodekan za razvoj i financije. Bilo je to uz- tan tim prodekana. Što reći o tim dragim, radišnim i
budljivo i poučno vrijeme kada smo gradili temelje odanim ljudima? O mojoj dragoj kolegici Milici Kla-
44 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA





























Promocija studenata, 2012.



ričić Bakuli i kolegama Anti Bilušiću i Stjepanu Orha- ciji u razvojnom zamahu kroz strukturu kružnice s
noviću? Što god rekao, bilo bi premalo za izraziti im malim podjelama unutar sebe. Struktura može aso-
svu svoju zahvalnost za suradnju na putu zajedničkog cirati na molekularnu strukturu, matematički graf,
vođenja PMF-a. Zato ću samo reći da, kada bi se vrije- fizikalnu strukturu, računalnu mrežu, društvene
me vratilo i kada bih opet trebao birati suradnike, bez relacije i još mnogo drugih struktura koje se prou-
ikakvog bih razmišljanja opet odabrao njih. čavaju unutar znanstvenih polja koja PMF pokriva. I
Upravljajući PMF-om, povećao sam financijsku to je upravo simbol našeg PMF-a onakvog kakvog ga
stabilnost Fakulteta, radio na ravnomjernom razvoju ja zamišljam. Jedna velika struktura koja u sebi slavi
svih odjela, poticao pojačanu znanstveno-istraživač- sinergiju različitih koji zajednički grade sadašnjost i
ku aktivnost kao i unaprjeđenje nastavnog procesa. budućnost institucije.
Upravo je u to vrijeme PMF dosegao do danas najveći Zaista mi je drago što će ova monografija ugleda-
broj studenata. ti svjetlost dana kao trajan dokument koji će svjedočiti
Jesam li ostvario sve ono što sam želio? Nisam. o onome što smo bili, što danas jesmo, kao i o onome
Htio sam što prije uvesti PMF u prostore nove zgrade gdje želimo biti sutra. Monografiju ćemo, naravno,
u kojima danas Fakultet djeluje. Ovaj cilj nisam uspio dijeliti u svečanim trenutcima dragim gostima, a si-
realizirati kao dekan, ali mi je bilo neopisivo zadovolj- guran sam da će zauzimati središnja mjesta vitrina i
stvo sudjelovati u ovom procesu kao prorektor Sveu- svih nas koji smo imali tu čast da budemo dio PMF-a.
čilišta u Splitu. No, volio bih da se ova monografija s povjerenjem
A što za mene predstavlja PMF? Često sam uručuje i svim novim zaposlenicima u trenutku kada
razmišljao o ovome pitanju. PMF integrira različi- se zaposle na našoj instituciji kao najbolja informacija
ta znanstvena polja te sam se često pitao koji je to o visini znanstvenih, nastavnih i stručnih standarda
zajednički identitet koji nas sve zajedno predstavlja. koje su postavili oni koji su svoje vrijeme, svoj trud i
Mislim da sam na ovo pitanje odgovorio kod izra- svoju energiju uložili u izgradnju naše zajedničke in-
de vizualnog identiteta Fakulteta. Naravno da smo stitucije. Neka im ova monografija služi kao podsjet-
pri izradi vizualnog identiteta angažirali struku, nik na ukazano povjerenje, ali i kao zadatak daljnje
ali su ipak zadnju riječ imali zaposlenici Fakulteta. gradnje. Daljnje gradnje jer sutrašnji PMF neće biti
Razrada grafičkog znaka našeg Fakulteta razvijala kao jučerašnji jer svaka se institucija treba prilagođa-
se kroz veći broj varijacija da bi došla do današnjeg vati promjenama okruženja. Mudre institucije se mi-
oblika. Počeli smo od kružnih tvorbi koje su imale jenjaju iznutra kako bi preduhitrile promjene koje se
unutrašnju sedmeročlanu podjelu kao ustroj sedam nameću izvana. Stoga odgovorno nastavimo gradnju
znanstveno-nastavnih ustrojbenih jedinica Fakulte- uživajući u ljepoti znanstveno-istraživačkog, nastav-
ta. Kroz više iteracija došli smo do finalnog rješenja nog i stručnog rada na Prirodoslovno-matematičkom
u kojem igra prikazanih elemenata govori o institu- fakultetu u Splitu.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 45

Razdoblje 2014. - 2016.





prof. dr. sc. ANTE BILUŠIĆ


Dekan Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Splitu, 2014. - 2016.






Prije nego se osvrnem na svoj dekanski mandat, mah mogli početi koristiti - trebalo je proći još oko
koji se protezao kroz 2014./15. i 2015./16. akadem- dva mjeseca za konačan završetak radova. Svejedno
sku godinu, želim istaknuti dvije činjenice: prva je smo odmah prionuli pripremama za preseljenje te
da mi je bila čast biti na čelu jednog tako izuzetnog su se već u drugoj polovici prosinca 2015. godine
kolektiva, dok je druga, iznimno uspješna suradnja održali prvi nastavni sati u novoj zgradi.
sa suradnicima - prodekanima Milicom Klaričić Po useljenju nastava se u ljetnom semestru
Bakulom, Sašom Mladenovićem i Stjepanom Or- 2015./16. akademske godine i dalje održavala relativ-
hanovićem te svim pročelnicima odjela i djelatni- no otežano jer smo, što iz vlastitih, a što iz sredstava
cima dekanata. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, zgradu
Tri su glavne odrednice obilježile moj dekanski opremali učioničkim i laboratorijskim namještajem
mandat: te namještajem za knjižnicu, studentsku službu, vi-
- preseljenje u novu zgradu jećnicu i druge prostorije. Tijekom ljeta 2016. godi-
na Kampusu Visoka ne zgrada je konačno bila spremna za normalan na-
- reakreditacijski postupak stavni i znanstveni rad. Prilikom useljenja Fakultet je
- pripreme za prijave na strukturne na privremeno korištenje ustupio dio svojih prosto-
projekte Europske unije. ra Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti.


PRESELJENJE U NOVU ZGRADU REAKREDITACIJA
- PREKRETNICA U RAZVOJU PMF-A
Krajem 2015. godine Agencija za znanost i visoko
Stupanjem na dužnost dekana nastavljena je tada obrazovanje započela je reakreditacijski postupak
već četverogodišnja pat-pozicija između Sveučilišta Fakulteta, inače prvi kroz koji je Fakultet prošao.
u Splitu, kao investitora, i tvrtke Konstruktor, kao Prvi je korak bio izrada samoanalize - dokumenta
izvođača radova, na izgradnji Zgrade tri fakulteta, kojim su detaljno opisani i raščlanjeni svi aspekti
u kojoj svoje mjesto na ukupnoj neto površini od fakultetskih aktivnosti. Rad na ovakvom doku-
oko 5 600 m ima i naš Fakultet. Početak moga de- mentu ukazao je na važnost dugoročnog planiranja
2
kanskog mandata poklopio se s početkom mandata upravljanja fakultetskim te resursima visokih uči-
rektora Sveučilišta u Splitu Šimuna Anđelinovića lišta općenito, što u uvjetima nepostojanja jasne i
koji je, zajedno sa suradnicima, u raspetljavanje održive dugoročne, najprije državne pa onda sve-
gordijskog čvora zvanog Zgrada tri fakulteta te u učilišne i fakultetske strategije razvoja, nije lako
izgradnju partnerskog odnosa između Sveučilišta ostvarivo. U proljeće 2016. godine Agencija je kao
s jedne i Konstruktora s druge strane, unio svježe zaključak reakreditacijskog postupka izdala relativ-
ideje te snažnu volju i energiju. Nakon godinu dana no negativno intonirane reakreditacijske preporu-
pregovaranja, dogovaranja i mnogih sastanaka, u ke koje su dijelom posljedica i nekih nelogičnih re-
listopadu 2015. godine napokon je, uz stručnu i akreditacijskih pravila Agencije. Ipak, nakon sada
financijsku pomoć nadležnih iz Ministarstva zna- već dvogodišnjeg vremenskog odmaka, mišljenja
nosti, obrazovanja i športa, potpisan toliko čekani sam da je za održiv i uspješan razvoj visokog uči-
ugovor o primopredaji Zgrade tri fakulteta. Sam lišta koncept reakreditacije sustava znanosti i viso-
čin potpisa ugovora nije značio da smo zgradu od- kog obrazovanja iznimno važan.
46 PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018.

NAZIV POGLAVLJA













































Prigodna riječ rektora studentima Matematike prvi
dan nastave u novoj zgradi, 16.12.2015. - pročelnik
Odjela za matematiku Nikola Koceić-Bilan, rektor
Šimun Anđelinović i dekan Ante Bilušić




STRUKTURNI PROJEKTI EUROPSKE UNIJE Botaničkog vrta, pri čemu nam je kroz geodetsku iz-
mjeru stanja nesebično pomogao i Fakultet građevi-
Dolazak mojih suradnika i mene na čelne pozicije narstva, arhitekture i geodezije. Projekt Botaničkog
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta se poklopio vrta dogovorom s Javnom ustanovom Park-šuma
s intenziviranjem korištenja sredstava iz strukturnih Marjan postao je integralnim dijelom sveobuhvat-
fondova Europske unije. To smo prepoznali kao mo- nog projekta obnove Marjana pod vodstvom Javne
gućnost za opremanje i uređenje Fakulteta s ciljem ustanove. I ovaj je projektni prijedlog odobren za fi-
unaprjeđenja nastavnog i znanstvenog rada. Pota- nanciranje, što je, vjerujem, bila izuzetna vijest svim
knuli smo prijavu na infrastrukturni projekt opre- građanima Splita. Meni osobno sasvim sigurno jest
manja Zgrade tri fakulteta znanstveno-istraživač- – iako sam kao voditelj ili suradnik sudjelovao i su-
kom opremom koja je na kraju rezultirala pozitivno djelujem u provedbi nekoliko europskih projekata
ocijenjenim projektnim prijedlogom vrijednim kojima su ojačani znanstveno-istraživački kapaciteti
ukupno oko 90 milijuna kuna. Od toga će iznosa na splitskog sveučilišta, revitalizacija Botaničkog vrta
naš Fakultet doći znanstveno-istraživačka oprema mi je, iako financijski najmanje vrijedna, najviše pri-
vrijedna oko 31 milijun kuna te namještaj vrijedan rasla srcu - poklon je to naše generacije budućim na-
oko 4 milijuna kuna. Botanički vrt na Marjanu bio je raštajima stanovnika Splita i njihovim gostima.
drugi ključni strateški projekt koji je i vrijedan zaštit- U zaključku želim istaknuti da je useljenje u novu
ni znak Fakulteta. Višemilijunska sredstva potrebna i modernu zgradu, koja će biti opremljena modernom
za njegovu potpunu revitalizaciju odlučili smo osi- znanstveno-istraživačkom opremom, iznimno znača-
gurati kroz europske fondove. Kao nužnu pripre- jan događaj koji određuje, uvjeren sam, vrlo uspješnu
mnu radnju potaknuli smo izradu projekta novoga budućnost Fakulteta u nadolazećim desetljećima.
PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKI FAKULTET U SPLITU 1945. - 2008. - 2018. 47

Djelatnosti









PMF-a








u Splitu