Poplave

POPLAVE U SARAJEVU

ŠTA SU POPLAVE?

Poplava je stanje vode, kod kojeg je vodostaj rijeke ili drugih
voda znatno iznad normale. One nastaju kada dotok vode u
koritu prekorači kapacitet prirodnog zadržavanja odnosno
infiltracije, tj. kada je površinsko otjecanje maksimalno
izraženo.

Poplave su prirodne hidrološke katastrofe koje pokrivaju
vodene površine koje inače nisu pokrivene vodom,
pri čemu su posljedice različite i mogu biti katastrofalne za
ekonomski razvoj društva, životne sredine, čovjekov život i
zdravlje, kao i kulturno naslijeđe.

Zbog destruktivnosti ovog prirodnog fenomena, ulažu se
značajni napori u predviđanje i zaštitu od poplava.

PODJELA POPLAVA

Prema uzrocima nastanka poplave se
mogu podijeliti na:

• poplave nastale zbog jakih oborina,
• poplave nastale zbog

nagomilavanja leda u vodotocima,
• poplave nastale zbog klizanja tla ili

potresa,
• poplave nastale zbog rušenja brane

ili ratnih razaranja.

S obzirom na vrijeme formiranja vodnog
vala poplave se mogu razvrstati na:

• mirne poplave – poplave na velikim
rijekama kod kojih je potrebno deset
i više sati za formiranje velikog
vodnog vala,

• bujične poplave – poplave na
brdskim vodotocima kod kojih se
formira veliki vodni val za manje od
deset sati,

• akcidentne poplave – poplave kod
kojih se trenutno formira veliki
vodni val rušenjem vodoprivrednih
ili hidroenergetskih objekata

ZBOG ČEGA NASTAJU
POPLAVE?

Poplave na rijekama su u većini slučajeva prirodna pojava, a
li na obim poplave mogu uticati i antropogeni faktori. Njih s
tvaraju jednostrani ili umnoženi dijelovi više faktora, kako p
rirodnih tako i antropogenih.

Poplave nastaju kao kombinacije prirodnih i antropogenih
faktora, tj. odnos u sistemu čovek-okolina.

Antropogen uticaj je uslovio fenomen klimatskih promena
koje povećava vjerovatnoću od poplava kao i drugih
prirodnih katastrofa.

Pojava poplava može biti uzrokovana atmosferskim
(obilnim padavine, otapanje snježnog pokrivača, ledene
brane), geomorfološki (klizišta i klizišta), tehnološki
(oštećenja brana) kao i uzroci tektonskih porijeklo
(cunami).

METEREOLOŠKE ČINJENICE
PAR DANA PRED POPLAVU

CIKLON

Ciklona ili ciklon je područje sniženog atmosferskog
tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom N
(ili C). Oni su uzrokovani kontinuiranim procesom
podizanja vrućeg zraka iznad površine oceana. Zrak
u tom polju struji od rubova prema središtu, zbog
koncentracije počinje se izdizati i hladiti, te nastaju
uvjeti za nastanak padavina (kondezovana i
sublimiana voda).

Ciklona donosi promjenjivo vrijeme i oborine.

Kada se topli, vlažni vazduh iznad okeana uzdiže
naviše od blizu površine, formira se ciklon.

Kada se vazduh podigne i udalji od površine
okeana, stvara oblast nižeg vazdušnog pritiska
ispod. To uzrokuje da se zrak iz okolnih područja sa
višim pritiskom kreće prema području
niskog pritiska što dalje dovodi do zagrijavanja
zraka i uzrokuje njegovo podizanje iznad.

VLAŽNOST

Vlažnost je količina vodene pare u zraku. Vlažnost se može
izraziti kao apsolutna

vlažnost i specifična vlažnost. Relativna vlažnost je korištena
u prognozama vremena.

Pokazuje vjerovatnoću za padavinu, rosu ili maglu.

Vrste vlažnosti:

• apsolutna vlažnost (količina vode od određenoj
zapremini zraka),

• omjer vlažnosti (omjer kilograma vodene pare),

• relativna vlažnost (omjer parcijalnog pritiska

• vodene pare u plinovitoj mješavini zraka i vodene pare
naspram zasićenog pritiska vode pri datoj temperaturi)
i

• specifična vlažnost (omjer vodene pare i zraka)

KONDENZACIJA

Kondenzacija u predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće
agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

U meteorologiji, kondenzacija vode u atmosferi je pojava koja
nastaje kada se povećanjem količine vodene pare u atmosferi
postigne zasićeno stanje, pa se ona kondenzira, ali samo ako
postoji pogodna površina za kondenzaciju.

Rosište je temperatura pri kojoj zrak postaje zasićen
vodenom parom. Rosa je oborina u obliku vodenih kapljica koje
nastaju izravno iz vodene pare kada temperatura zraka padne
ispod rosišta.

Mraz su kristalići leda koji se u obliku iglica koji se hvataju na
izloženim površinama za vedrih noći bez vjetra pri temperaturi
zraka nižoj od 0°C.

Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili
smjese kapljica I kristala, koje lebde u atmosferi

PADAVINE PADAVINE

Padavina je grupa vodenih čestica u
tekućem ili čvrstom stanju koja iz oblaka
pada na tlo.

Nastaju kondenzacijom postojeće vlage u
zraku. Veličina pojedinih kondenziranih
djelića

Osnovna podjela padavina: mora prijeći određenu vrijednost kako bi
ü Horizontalne oborine - rosa, mraz, inje, poledica. mogla u nekom obliku padavine ponovo
ü Vertikalne oborine - kiša, snijeg, led, tuča. pasti na

zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se
kruženje vode.

Danas se uz pomoć tzv. padavinskih radara može procijeniti ukupna količina oborina

na cijeloj određenoj površini. Značajno je za službe koje se bave problemima sprečavanja

poplava. Pored količine padavina, važni su prije svega i intenzitet padavina i njihovo trajanje.

PREDVIĐANJA POPLAVA

Predviđanja poplava zahtijevaju nekoliko vrsta
podataka:

1. Količina padavina koja se javlja u
realnom vremenu.

2. Stopa promjene u fazi rijeke u realnom
vremenu, što može pomoći u ukazivanje
na ozbiljnost i neposrednost prijetnje.

3. Znanje o vrsti oluje koja proizvodi vlagu,
kao što je trajanje, intenzitet i obim
površine, što može biti dragocjeno za
određivanje moguće težine poplave.

4. Znanje o karakteristikama sliva rijeke,
kao što su vlažnost tla, temperatura tla,
snježni omotač, topografija, vegetacijski
pokrivač i nepropusno zemljište, što
može pomoći da se predvidi koliko bi
velika i štetna poplava mogla postati.

Uobičajeni znakovi upozorenja uključuju
intenzivne padavine, kvar brane ili
nasipa, kao i drugi događaji kao što su
spore tropske oluje i rano otapanje
snijega mogu doprinijeti poplavama, bez
obzira da li živite u zoni poplave ili ne.

Godišnja količina kiše u Bosni i Hercegovini
iznosi oko 1 250 l/m2 kiše ili ukupno 64 x
106 m3 padavina. Na području Bosne i
Hercegovine godišnji je otok 1.155
m3/sec ili oko 57% ukupnih padavina i
62,3% ide kroz sliv rijeke Save do Crnog
mora i 37,5% kroz riječni sliv do
Jadranskog mora

RELJEFNA KONSTRUKCIJA
SARAJEVA

POLOŽAJ

Sarajevo je smješteno u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Obuhvaća više reljefnih tipova: ravnicu u jugozapadnom
dijelu grada, blago brežuljkasto zemljište, te visoke
planinske predjele.
Nadmorska visina se kreće od blizu 500 metara u središtu
Sarajeva do više od 2000 metara u Istočnom Sarajevu.
Rijeke i manji vodotoci u Sarajevu su: Miljacka, Bosna,
Željeznica i Zujevina.
Nalazi se na rijeci Miljacki, desnom pritoku Bosne, u
istočnom dijelu sarajevsko-zeničke kotline.

Prema geološkim i geomorfološkim karakteristikama, ovaj
prostor karakterišu dvije cjeline i to:
• planinski obod i
• zaravnjena depresija sa Sarajevskim poljem.

PLANINSKI OBODI

• Planinski obod obuhvata prostore većih
nadmorskih visina koji se po geološkoj građi
znatno razlikuju od prostora Sarajevskog polja.

• To su Bjelašnica, Igman, Trebević, Jahorina i dr.
koji su u osnovi građeni od krečnjaka i dolomita
sa izraženom karstifikacijom.

• Egzogenim procesima, prvenstveno
denudacijom i erozijom, prouzrokovana je
pojava krasa i kraških oblika u podzemlju.

• Prostori srednjih visina (od 700 do 1000 m NV)
su nešto složeniji.

• Krečnjačka masa je zastupljena u manjim
zonama između kojih su rasprostranjene zone
verfenskih sedimenata.

• Prostor od 520 do 700 m NV čini pojas niskog
oboda Sarajevskog polja. To su prostori Breke,
Kobilje glave, Sedrenika, Vraca, Bistrika,
Mojmila i sl., koje karakteriše pojava
slatkovodnih sedimenata u kojim su se
obrazovale kvartarne terase.

SARAJEVSKA KOTLINA

Zaravnjenu depresiju sa Sarajevskim poljem karakteriše
slatkovodni tercijarni kompleks, sa dominacijom šljunkovito-
pjeskovitih sedimenata različite moćnosti.
Prema geološkoj starosti, ovaj prostor se može podijeliti na dvije
karakteristične cjeline.
 Mlađi dio predstavlja oblast od podnožja Igmana koji se prostire

na istok do linije Blažuj-Ilidža-Kotorac. Na ovome prostoru je
karakteristična pojava termalnih voda i kiseljaka, čiji izvori
nastavljaju prema sjeverozapadu.
 Sjeverno i sjeveroistočno od navedene linije je stariji dio
Sarajevskog polja, koji se strukturno razlikuje od mlađeg dijela,
jer su trijaske naslage na većim dubinama, dok su kvartarne
naslage tanje i iznose oko 10 m. Sarajevsko polje geološki je
veoma mlado. Njegov nastanak se objašnjava stvaranjem
depresije uzrokovane topljenjem sumporovitih jedinjenja
termomineralnih vrela na prostoru Ilidže i akumulacijom
aluvijalnih nanosa na tom prostoru.

RJEČNA MREŽA Rijeke i manji vodotoci u Sarajevu su: Miljacka, Bosna, Željeznica i Zujevina.
SARAJEVA Prema fizionomskoj regionalizaciji Bosne i Hercegovine cjelokupan prostor
Sarajeva se nalazi unutar Planinsko-kotlinske makroregije, koja obuhvata gornje
dijelove slivova Vrbasa, Bosne i Drine. Osnovna determinanta za izdvajanje ove
regionalne cjeline jeste vrlo izražena dinamika reljefa, odnosno smjena visokih
planina i riječnih dolina na relativno malom prostoru. Gotovo čitav prostor
Kantona Sarajevo se nalazi u slivu rijeke Bosne.
Brojni potoci koji su ranije tekli gradskim padinama i ulijevali se u Miljacku, uslijed
procesa urbanizacije su pretvoreni u podzemne kanalizacijske sisteme. U okviru
istog procesa je betonirano i korito Miljacke.

Postojeća riječna mreža se u odnosu na stalnost može podijeliti
na stalne i periodične tokove. Pored rijeka Bosne, Željeznice,
Zujevine, Miljacke, Ljubine, Misoče i Stavnje, ostali veći stalni
vodotoci su Tilava, Dobrinja, Bijela rijeka, Crna rijeka, Rakitnica,
Mošćanica, Vogošćanska rijeka… Značajni periodični vodotoci su
Brekin potok, Crni potok, Duboki potok, Gajevički potok,
Krivački potok, Studeni potok i mnogi drugi.

TLO Obzirom na geološku građu, reljef i klimatske
SARAJEVA uslove, na prostoru Sarajevskog polja i
obodnih uzvišenja mogu se naći različiti tipovi
tla. U osnovi su dominantna hidromorfna
aluvijalna tla, koja su mjestimično
zamočvarena.

EROZIJA RIJEKA NA ISTOKU

Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari
(zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra,
vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom
gravitacije.
Od značajnijih erozija na istoku Sarajeva glavnu
ulogu uzima rijeka Željeznica
Rijeka Željeznica prijeti i da odnese benzinsku
pumpu SAS.
Pored bujice koja je uništila dio puta, zabrinjavaju i
pukotine i odron.
Rijeka Željeznica uništila je alternativni put Istočna
Ilidža - Trnovo, u mjestu Krupac.

AKUMULACIJA NA ZAPADU

• S opadanjem kinetičke energije transportnog
sredstva počinje odlaganje, tj. akumulacija
materijala. Akumulacija, dakle, predstavlja
konstrukciju novih oblika reljefa.

• Akumulacije na zapadu Sarajeva
skoncentrirane su na korito rijeke Bosne, koja
je u posljednjem periodu poplavila područje
koje inače akumilra (Osijek, Blažuj - Sastavci)

NAGETOST RELJEFA

• Prema nagnutosti terena u Bosni i
Hercegovini, samo 8.111 km2 ili 15,8%
teritorije je manjeg nagiba od 13%,
odnosno 84,2% teritorija je nagiba većeg
od 13%.

• Izražen reljef s oštrim i strmim padinama,
geološka građa, obraslost terena i način
korištenja uz režim oborina opredjeljuju
hidrografiju vodotoka u gornjim
dijelovima slivova što znatno utječe na
hidrološki režim vodotoka u središnjim i
donjim dijelovima slivova.

KLIZIŠTA

Klizišta predstavljaju poseban
tip erozije kod kojeg je glavni
transportni faktor gravitacija.
Ona nastaju na nagnutim
terenima na kojima se na nekoj
dubini nalazi glinoviti sloj, koji
uslijed prekomjernog vlaženja
postane klizak, a površinski sloj
natopljen vodom oteža, izgubi
kohezivnost i počne kliziti po
donjem glinovitom sloju.
Klizišta mogu nastati i
podsijecanjem površinskog
sloja građevinskim radovima







GENERALNE INTERVENTNE
MJERE NA KLIZIŠTIMA:

1. ZATVARANJE 2. PRIKUPLJANJE I 3. PLANIRANJE
PUKOTINA ODVOĐENJE TERENA

POVRŠINSKIH VODA
SA KLIZIŠTA

4. IZRADA 5. DRENAŽNI 6. ODVOĐENJE
POTPORA OD ROVOVI VODA SA

KAMENIH SAOBRAĆAJNIH
MATERIJALA POVRŠINA

7. POPRAVAK 8. MONITORING
KANALIZACIONIH I

VODOVODNIH
INSTALACIJA

ODRONI

Odroni stijena uglavnom su prouzročeni prirodnim
silama, kao što su vremenski procesi, erozija, jaka kiša ili
potresi. Jaki vjetrovi i oluje često mogu dovesti do
padanja stabala i rušenja ostale vegetacije koja može
pokrenuti odron i koja u konačnici zahtjeva zaštitu od
odrona. Korijenje stabala, njihovo širenje i potraga za
vodom mogu pokrenuti pokrenuti odron.

Ovisno o energiji udara , odabire se adekvatna zaštita od
odrona. Za energiju veću od 5000 kJ, koriste se galerije i
nasipne brane. Zaštita od odrona izvodi se barijerama
koje se koriste za energiju do 5000 kJ.

Jedan od najfunkcionalnijih sistema za zaštitu od odrona
su barijere za zaštitu od odrona. Barijere se sastoje od:
temelja, stupova, čelične užadi, sidara i nosive mreže.

ZNAČAJ
ŠUMSKOG
FONDA

Bosna i Hercegovina je zemlja koja posjeduje
mnogobrojne prirodne resurse, a šume su svakako
jedan od njih. Netaknuta priroda sigurno je nešto čime
se naša zemlja može pohvaliti, a ukupna površina
šumskog zemljišta je nešto više od tri miliona hektara.
Na samom prostoru Federacije BiH nalazi se 1.235.721,1
hektara šume u državnom vlasništvu.
Biljke, a posebno drveće, svojim korijenim sistemom
vezuje zemljište za stijene, i kada padavine se slivaju niz
obronke, upravo je korijenje drveća i ostalog rastinja to
koje zemlju zadržava da ne bude isprana – proces
poznat kao erozija tla.
Na taj način nas drveće štiti da nam planine ne postanu
neproduktivne gole stijene. Štiteći nas od erozije tla,
drveće takođe sprečava da nanosi blata i stijenja
zatrpaju kuće, puteve ili zemljište koje ljudi koriste.
Korijenje drveća takođe pomaže apsorbovanje vode od
strane tla, i usporava njen pad niz obronke brda i
planina.
Dakle, šume smanjuju šanse za formiranje bujica ili ih
ograničavaju. Ono što najviše sprječava da dođe do tih
efekata jeste nekontrolisana siječa šuma.

Ukupni sječivi etat (prostor predviđen za sječu drvne
mase u šumi) za sve šume zajedno je
2.961.767 metara kubnih (krupno drvo). Sječivi etat s
e uglavnom realizira u visokim šumama koji iznosi 2.
761.294 metara kubnih, što je oko 93 posto od ukup
nog etata.
Ipak, sječa šume odvija se svakodnevno, prvenstveno
u privatnim šumama,
za koje nema podataka kao za državne šume. Korisni
ci šuma tržišnim i transparentnim načinom prodaju š
umske drvne sortimente (trupce) kupcima koji su drv
oprerađivači ili kupcima koji trupce dalje prodaju na
domaćem ili stranom tržištu.

URBANA GRADNJA NA NISKOM PROSTORU SARAJEVA, TE GRADNJA UZ RIJEČNE TOKOVE

Aluvijalne ravni predstavljaju prostrane nanosne ravnice, koje
se nalaze oko rječnih korita. One nastaju akumuliranjem
rječnog nanosa prilikom migracije rječnih korita ili prilikom
izlivanja rječnih tokova iz korita i plavljenjem dna doline. Do
formiranja ovih ravni najčešće dolazi u donjim djelovima
rječnih tokova, ali i na svim onim mjestima, gdje su mali
padovi i bočna erozija velika. Aluvijalne ravni predstavljaju
najniže rječne terase, koje se izgrađuju pri visokim
vodostajima i poplavama, kada rijeke plave velike površine na
dolinskom dnu. Onaj dio aluvijalne ravni kojeg plavi rijeka,
naziva se inudaciona ravan.

Indeks potencijalnosti plavljenja akumulacije vode (WAFPI) je
kvalitativna metoda procjene rizika zasnovana na faktorskom
sistemu bodovanja koji ima za cilj podjelu zemljišta na klase
koje su slične po svojoj osjetljivosti na poplave uslijed
nakupljanja vode. Takva procjena prethodi kvantitativnom
modeliranju poplava, ukupnim rezultatima koji se koriste za
planiranje mjera za ublažavanje poplava.
Gradnja u vodozaštitnim zonama je veliki problem u BiH.
Najviše primjera ovih ilegalnih gradnja vidni su u području
korita rijeke Bosne, baš kao I uz izvor iste.

ZAČEPLJENOST ODVODA I RIJEČNIH KORITA

Sudoper, umivaonik, kada, tuš, WC - bilo koji od ovih uređaja ima
odvod koji se može začepiti. Komadići prljavštine, zemlje, masti,
kose, noktiju, ostaci hrane ulaze u odvodnu rupu, što u konačnici
dovodi do začepljenja odvodnog sistema.

Što mogu biti začepljenja u kanalizacijskim cijevima?

• operativni - s vremenom se pojavljuju u bilo kojem odvodu
(masnoća, prljavština, kosa, smeće, otpad hrane);

• mehanički - rjeđe nastaju kao posljedica ulaska velikih otpada u
odvod, teže se riješiti začepljenja ove vrste;

• tehnički - pojavljuju se kao posljedica kvara odvodnog sustava ili
nepravilne instalacije; da biste uklonili blokade, morat ćete
potpuno promijeniti odvodni sustav.

Kako blokade utiču na vas?

Začepljenja odvoda i kanalizacije mogu uzrokovati poplavu
kanalizacije.

Kako blokade utiču na okruženje?

Osim što utiču na vaš dom, blokade također mogu biti štetno za
životnu sredinu. Ako kanalizacija dospije u rijeke ili potocima,
mogao bi ubiti ribu i druge divlje životinje.

Istaknuto je da normalan protok vode u rijekama ometa otpad, koji
se nelegalno odlaže, što dovodi do začepljenja korita rijeka.
Građanima je propisano da odlažu smeće na previđenja mjesta.

Zacepljenje rijecnih korita je također posljedica nakupljanja šiblja,
granja, lišća, mulja…

Potencijalna materijalna šteta

DJELATNOSTI KOJE PREVENTIRAJU NEPOGODE
POVODOM OVIH PRIRODNIH POJAVA

1.BARIJERE
Agencija za životnu sredinu koristi niz privremenih ili "demontažnih"
barijera od poplava kako bi pružila zaštitu u područjima sklonim
poplavama.
Lagane metalne barijere su relativno jeftine, mogu se postaviti na različite
položaje i ukloniti kada se voda povuče. Okvirne barijere koriste težinu
same poplavne vode da ih drže na mjestu.
Privremene barijere se također mogu dodati stalnim odbranima od
poplava, kao što su podignuti nasipi, čime se povećava nivo zaštite.

2.UPRAVLJANJE
Upravljanje prirodnim poplavama sastoji se od malih mjera za smanjenje
protoka vode prije nego što dođe do većih rijeka.Mjere bi mogle uključivati
korištenje malih barijera u jarcima i poljima, ili usjeka usječenih u nasipima,
kako bi se voda preusmjerila na otvoreno zemljište.
Pustiti da se bazeni formiraju izvan glavnog kanala rijeke znači da se voda
privremeno uklanja iz glavnog toka - smanjujući snagu poplavnih voda.
Upravljanje prirodnim poplavama nudi održiv pristup upravljanju
poplavama i ima za cilj da dopuni barijere od poplava i betonske zidove.

3.SADNJA DRVEĆA
Drveće takođe može pomoći u odbrani od poplava. Sadnja viš
e drveća hvata padavine i pomaže u uzimanju vode iz tla -
iako Agencija za životnu sredinu kaže da velike površine mor
aju biti pošumljene kako bi
se napravila stvarna razlika. Posječeno drveće se također mo
že položiti preko potoka u šumovitim područjima i pomoći da
se neuobičajeno visoke vode potiskuju u okolne šume. Takve
šeme zahtijevaju vrlo pažljivo planiranje i upravljanje.
4.DRENAŽA
Održiva drenaža se često koristi u gradovima koji su skloni na
glim poplavama nakOn iznenadne jake kiše.U urbanim podru
čjima, velike površine tla su prekrivene betonom i asfaltom. K
iša se kanališe direktno u sisteme za odvodnjavanje, koji mog
u biti preopterećeni.
5.JARUŽANJE RIJEKA
Osnovni cilj jaružanja je uklanjanje mulja -
koji se sastoji od finog pijeska, gline i sitnih čestica stijena -
iz korita rijeke, potencijalno povećavajući njen kapacitet da n
osi vodu nizvodno. Proces obično uključuje bager, ili vakuum
pumpu, postavljenu na baržu ili na obalu rijeke,
za uklanjanje mulja iz rijeke.

EFEKTIVNE METODE
PREVENCIJE POPLAVA

'SPUŽVASTI GRAD'
Ovaj koncept je postao vrlo popularan u Kini, zemlji u kojoj je
stopa urbanih poplava više nego udvostručena posljednjih
godina.Umjesto da odvodi kišnicu, spužvasti grad je zadržava za
vlastitu upotrebu, unutar svojih granica.
Namjena uključuje: navodnjavanje vrtova i urbanih farmi,
punjenje iscrpljenih vodonosnika, zamjenu ili dopunjavanje
vode koja se koristi za ispiranje toaleta i preradu tako da može
biti dovoljno čista da se koristi kao voda za piće.

ZELENI KROVOVI/KROVNI VRTOVI
Zeleni krovovi (krovovi koji su prekriveni vegetacijom) po svojoj
prirodi upijaju kišnicu i pomažu u ublažavanju poplava. Postali
su veoma popularni širom Evrope. Prednosti, koje se odnose na
vodu, su jednostavne: za vlasnika zgrade, to je alat za
upravljanje atmosferskim vodama; za zajednicu, smanjuje
otjecanje oborinskih voda; a za okolinu, sprečava kombinovano
prelivanje kanalizacije, neutrališe efekat kiselih kiša i uklanja
zagađenje azotom iz kišnice.

3. STVORITI POPLAVNE RAVNICE I PRELJEVNA PODRUČJA ZA RIJEKE

Bilo je vremena kada su poplavne ravnice pokrivale velike dijelove duž
evropskih rijeka. Danas, zbog širenja urbanih područja, ostalo je manje
od polovine. Postoji pokret za obnovu ovih poplavnih područja zbog
njihove značajne uloge u zaštiti od poplava, upravljanju vodama i
očuvanju prirode. U suštini, ono što poplavne ravnice rade je
zadržavanje i upijanje vode, štiteći na taj način obližnje gradove od
efekata obilnih padavina.

4. ODVAJANJE KIŠNICE IZ KANALIZACIONOG SISTEMA

Kako bi poboljšali upravljanje vodom i zaštitili kanalizacijski sistem od
oštećenja, gradovi počinju da obnavljaju svoje podzemne cijevi i
sisteme odvodnje – odvajanjem kišnice od kanalizacionog sistema.
Odvajanje omogućava pravilno funkcionisanje postrojenja za
prečišćavanje otpadnih voda, bez preopterećenja velikim količinama
oborinskih voda.

5. INSTALIRATI SISTEME ZA INFILTRACIJU I PRIGUŠENJE VODE

Wavin jedinice su dizajnirane za upotrebu na lokacijama gdje je velika
saobraćajna opterećenja i gdje su lokalni nivoi podzemnih voda visoki.
Nova jedinica je zasnovana na modularnom konceptu koji koristi
bočne ploče samo tamo gde su zaista potrebne u rezervoaru za
infiltraciju/slabljenje.

6. ODRŽAVATI KANALIZACIONI SISTEM ČISTIM

7. ODRŽIVA DRENAŽA: PROPUSNI TROTOARI, TROTOARI I BAŠTE

Na zemlji i na krovovima ima toliko betona. Beton nije propustljiv.
Ne upija kišnicu. Blokira ga i preusmjerava na sisteme za
odvodnjavanje koji se često začepljuju i tada se voda izlijeva na
ulice i trotoare. Ako se ne označi, ovo će uzrokovati poplavu.
Koncept održive odvodnje ima savršenog smisla. Kao dio okoliša
inicijative koje su u toku u Evropi i širom sveta, preporuka je da se
nepropusne površine zamene propusnim materijalima kao što su
trava i bašte. To će omogućiti kišnici da se ocijedi u tlo. Proces,
poznat kao infiltracija, takođe služi za održavanje života biljke.

8. POBOLJŠATI MEHANIZME UPOZORENJA NA POPLAVE

Pravilno prenošenje unaprijed upozorenja o predstojećim olujama
i poplavama ne samo da će ljudima dati priliku da budu proaktivni
u sprječavanju štete na svojoj imovini, već će i spasiti živote.

HVALA NA PAŽNJI