slatinko 2017

Broj 17, lipanj 2017. Osnovna škola Slatine

SLATINKO Sadržaj: 3
Časopis učenika i djelatnika Naše aktivnosti 19
Osnovne škole Slatine Škola 26
Osmaši 32
Slatinko broj 17 Pedagoški ktak 34
Osnovna škola Slatine Knjižnica 37
Put Lovreta 1 Eko kutak 40
21224 Slatine Vjerić 47
Tel: 021/891 - 464; 021/796 - 420 Razmišljanja 51
Faks: 021/891- 464; 021/891 - 027 Zabavni kutak 54
Elektronička pošta: Pišemi i rišemo
http://os-slatine.skole.hr
Uredništvo:
učenici –
učitelji –
Naslovnica: likovni rad; učenik: Ivana Skoko, 4. r.

Page 3

NAŠE AKTIVNOSTI

Sve svoje dragocjenosti dajem za komadić vremena.
(Elizabeta I.)

7. rujna 2015.
Prvi nastavni dan
Evo nas ponovo u školi. Prvi dan je obilježen svečanim prije-
mom i prigodnim programom za prvaše i njihove roditelje. Na-
ših „sedmero veličanstvenih“ po prvi put se smjestilo u školske
klupe i s veseljem dočekalo svoju učiteljicu Nelu Sprečkić Ke-
ču. Pridružili su im se i drugaši s kojima dijele učionicu i učite-
ljicu.

13. rujna 2015.
Ime Marijino
U poznatom slatinskom svetištu Gospe od Prizidnica proslavljena je svet-
kovina Imena Marijinog, blagdana koji se slavi u čast imena Blažene Djevi-
ce Marije, Isusove majke. Da se ovakvo kulturno naslijeđe i tradicionalno
okupljanje vjernika treba njegovati, potvrdili su brojni mještani i posjetitelji
koji su nazočili misnom slavlju u svetištu.
I naši zadrugari se na ovaj dan već tradicionalno predstavljaju proizvodima
učeničke zadruge koja i nosi ime po slatinskom svetištu. Uz učiteljice Anu
Madunić i Jasnu Šapinu, proizvode su predstavljale učenice: Ela Nakir,
Nina Ljubica, Barbara Batalija i Marija Andrijolić. Za ovu prigodu pripre-
mili su drvene suvenire s motivom Gospe od Prizidnica, koji su oduševili
posjetitelje našeg izložbenog prostora.

7. listopada 2015.
Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje
Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbolično bla-
govanje kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima,
uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili podareni.
Zato su naši učenici mijesili tijesto, pekli kroštule, učili o proizvo-
dnji žitarica i kruha, te o narodnim običajima našega kraja. Na
školskom dvorištu postavili su veliki stol s plodovima zemlje na-
šeg zavičaja: našlo se tu kruha u raznim oblicima, kolača, grožđa,
mendula, maslinovih plodova i grančica, šipaka i ostalog voća.
Nakon molitve i blagoslova koji je vodio naš župnik don Ante, uslijedilo je zajedničko blagovanje kruha
i plodova zemlje.
Veliko hvala roditeljima i učenicima koji su priredili ove divne darove i pomogli da okupljanjem oko
stola pokažemo zahvalnost i prepoznamo kruh kao simbol životne snage.

Page 4

8. listopada 2015.
Dan neovisnosti

Uoči obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske, naši
učenici su imali priliku pogledati kratki film Hrvatskog povijes-
nog muzeja o svemu što je prethodilo proglašenju Dana neovis-
nosti, te se prisjetiti da je 8. listopada 1991. godine Hrvatski sa-
bor donio Odluku o raskidu državnopravnih veza sa ostalim re-
publikama i pokrajinama SFRJ.

12. listopada 2015.
Svehrvatska smotra - Dani zahvalnosti za plodove zemlje -
Stubičke Toplice

Naša škola je i ove godine sudjelovala na Svehrvatskoj smot-
ri Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje 2015. koja se
tradicionalno održava tijekom listopada u organizaciji Udruge
Lijepa Naša.

18. listopada 2015.
Obilježen dan kravate

Obilježili smo Dan kravate razgovarajući o jednom od najpoznatijih i prepoznatljivijih
hrvatskih simbola. Upoznali smo se s poviješću tog modnog dodatka, simbola elegancije i
stila. U prošlosti su kravatu nosili isključivo muškarci dok ih danas nose i žene. Posebnu
pozornost kravati posvetili smo na satovima izvannastavnih aktivnosti crtajući kravate, a
najvještiji učenici su se okušali u zabavnom vezivanju kravate.

28. listopada 2015.
Berba maslina

Zahvaljujući predanom radu naših učenika, i ove smo godine uspješno
pobrali masline iz školskog maslinika. Rezultat je 134 kg zrelih plodova
– malo crnih, malo zelenih, ali velikih i sjajnih. Svi su se jako potrudili
– i mali i veliki.
Uz pjesmu i veselje, radilo se brzo i lako.
Posebna pohvala ide učenicima razredne nastave koji su svojim trudom
i zalaganjem zaslužili slatku košaru iznenađenja, zatim učenicima 5. i
6. razreda, koji su se, prema ocjenama učitelja, pokazali najboljima u
berbi, za što su nagrađeni poklon bonovima, te učenicima 7. i 8. razreda
koji su posebno pohvaljeni za vještinu branja i količinu ubranog.
Dan smo završili odlaskom u Uljaru na Portu, stoga se ovim putem zah-
valjujemo djelatnicima uljare koji su nas proveli kroz pogon i darovali
nam preradu. I konačno, dobili smo 22 litre čistog, mirisnog maslinovog
ulja vrhunske kvalitete.

Page 5

16. studenog 2015.
Međunarodni dan tolerancije

Na današnji dan, koji se službeno označava kao
Međunarodni dan tolerancije, učimo se snošljivosti,
poštovanju i uvažavanju različitosti. Svaki čovjek je
drugačiji, razlikujemo se na mnoge načine, po boji
kože, prema nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, pog-
ledima na svijet i mnogim drugim stvarima.
Da su djeca najtolerantnija, pokazali su danas učeni-
ci 3. i 4. razreda sa svojom učiteljicom Antonelom
Rađom. Svaki učenik je predstavljao pripadnika raz-
ličitog naroda ili kulture koji živi u Hrvatskoj.
Tako smo u učionici imali prilike poslušati kako je
mladoj Talijanki, pa jednom bikeru s karakteristič-
nom maramom na glavi, potom Francuzu koji je tužan zbog terorističkog napada u Parizu, zatim smo
poslušali kako je mladoj muslimanki, kako se osjeća jedan Rom, a kako djevojčica iz daleke Kine. Još
smo imali prilike saznati i kako je mladom Eskimu, kako se osjećaju beskućnici, a kako upravitelji veli-
kih tvrtki. Djeca su nam vrlo jasno prikazala s kojim se problemima susreću u svakodnevnom životu
zbog svoje različitosti. A donijeli su i sljedeći zaključak: Nitko nije kriv što je različit. Uvažavanjem i
učenjem o različitostima, učimo o svijetu kojeg dovoljno ne poznajemo, te preispitujemo svoje vrijednos-
ti, prioritete i uvjerenja. Ljudi koji su zbog bilo čega različiti, svojim životnim navikama ne ometaju dru-
ge oko sebe - oni su samo pripadnici različitih manjina i kao takvi imaju pravo biti sastavni dio šarolike
većine. Zato dopustimo različitost. Ona nas obogaćuje i omogućuje nam da rastemo.

17. studenog 2015.
Posjet benediktinskom samostanu sv. Nikole u Trogiru

U sklopu vjeronaučne nastave, učenici 6. razreda s vjeroučiteljicom Slavenkom Ba-
radom posjetili su benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru te su upoznali život
redovnika i redovnica.

18. studenog 2015.
Dan sjećanja na Vukovar i Škabrnju

Obljetnica stradanja hrvatskih gradova Vukovara i Škabrnje
prigoda je da se prisjetimo svih trenutaka i događaja koji su
se zbili 1991. godine u Hrvatskoj.
Nakon što su pogledali dokumentarac o Vukovaru, naši uče-
nici su nezaboravnom Pričom o gradu Siniše Glavaševića i
stihovima vukovarske pjesnikinje i spisateljice Ivane Simić
Bodrožić zavirili u srca svih prisutnih i dostojanstveno odali
počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola
hrvatske slobode.
Nadamo se da će naše molitve i svijeće koje smo njima u čast
zapalili, biti temelji za bolju budućnost u kojoj se slični doga-
đaji nikada neće ponoviti

Page 6

26. studenog 2015.
Mala splitska debata

U sklopu projekta Dječjeg gradskog vijeća Mala splitska debata
sudjelovali smo na prvoj razini natjecanja u OŠ Skalice u Splitu.
Naše učenice 8. razreda Diana Pecolaj, predstavnica učenika u
Vijeću učenika, Barbara Batalija i Tea Domić debatirale su s uče-
nicima OŠ Skalice na temu „Tableti u školama“ te osigurale pro-
laz u drugi krug natjecanja.
Premda smo tek započeli s ovim vidom formalizirane rasprave,
naše učenice su pokazale entuzijazam i spremnost za napredova-
njem te se veselimo drugom krugu natjecanja.

2. prosinca 2015.
Neobičan sat lektire

Stalno se po školskim hodnicima čuje ono: Ah, ta lektira! No, da
lektira ne mora biti toliki bauk, pokazali su učenici 7. razreda koji
su pripovijetku Vjenceslava Novaka Iz velegradskog podzemlja
izveli u obliku sudnice. Tako su školskom učionicom šetali odvjet-
nici, imali smo sudsko vijeće, okrivljenika i tužitelja, svjedoke pa
čak i policajca koji je davao svoj iskaz. Sve se temeljilo na citati-
ma iz djela, a učenici su se jako uživjeli u svoje uloge da su se
prikladno i obukli te našminkali. Ovo je prvi korak u modernijem
pristupi obradi lektire i to nas raduje.

7. prosinca 2015.
Dan škole - 102. rođendan

Učenici, učitelji, roditelji i mnogi posjetitelji su se okupili u školi
kako bismo zajednički proslavili ovaj veliki jubilej, a istovremeno
i pokazali svetom Nikoli, našem zaštitniku, kako smo cijele godi-
ne bili dobri i vrijedni.
Tom prigodom učenici razredne nastave su sa svojim učiteljicama
sudjelovali u radionicama izrade božićnih ukrasa, a učenici pred-
metne nastave su organizirali natjecanje u društvenim igrama. Pri-
premili smo i priredbu na kojoj smo se predstavili pjesmom, reci-
tacijama, igrokazima i dobrom voljom. Naš dan su uveličala i dje-
ca iz vrtića Morski konjic koja su i završila ovaj zanimljivi prog-
ram pjesmom sveti Nikola i izazvala opće oduševljenje u publici. Sveti Nikola nas je na kraju nagradio
slatkišima.
14. prosinca 2015.
Akcija Udruge Most - A DI SI TI?

Tijekom prvog dijela Došašća, a sve u duhu Božića, za buvljak u
organizaciji Udruge Most prikupljali smo različite predmete poput
ukrasa, knjiga, nakita, priča, kazeta...

Page 7

21. prosinca 2015.
Posjet Domu za starije i nemoćne Slatinski dvori

Nastavili smo s humanitarnim radom, što i jeste u duhu Božića koji
nam se približava. Tako smo posjetili štićenike doma za starije i
nemoćne u Slatinama i razveselili ih prigodnim darovima. Posebno
su im se svidjele božićne pjesme koje su za njih izvodile učenice,
članice školskog zbora, pa su i zapjevali s nama. Bilo je smijeha, ali
i pokoja suza zbog sjećanja na mladost i uspomene. Njihova jedina
želja za Božić je bila zdravlje, stoga im to od srca i mi želimo.

27. siječnja 2016.
Dan sjećanja na žrtve holokausta

Ne možemo promijeniti što se dogodilo. Jedino što možemo je učiti iz povijesti i shvatiti što zna-
či diskriminacija i progon nevinih ljudi. Moje je mišljenje da svatko ima dužnost boriti se protiv
predrasuda. (Otto Frank)
Kako bismo bolje razumjeli povijest i očuvali spomen na žrtve, u školi smo obilježili Dan sjećanja na
žrtve holokausta - ubojstva približno šest milijuna Židova od strane nacista i kolaboracionista.
Na satu razrednika te na satu hrvatskog jezika imali smo prilike razgovarati i raditi na prepoznavanju da
je holokaust bio gubitak za civilizaciju kao cjelinu kao i za države koje su bile direktno uključene. Na
radionici o suzbijanju stereotipa prepoznavali smo počinitelje, žrtve ili spasitelje te se i sami iznenadili
kako izgled i podrijetlo osobe može prevariti. Shvatili smo i važnost sjećanja na preživjele, žrtve, spaša-
vatelje i osloboditelje te osobnu odgovornost kao demokratski građani.

9. veljače 2016.
Pokladni utoak

I ove su godine školskim hodnicima i učionicama šetali
neobični, osebujni likovi. Izmiješale su se osobe iz svako-
dnevnog života s likovima iz crtića, bajki i fantazija. Upo-
znali smo razna zanimanja od kojih izdvajamo kuhare,
mehaničare i jednu posebnu liječnicu. Otišli smo u proš-
lost, na Divlji zapad, u lude 70-te i nezaboravne 80-te, slu-
šali rock i pokušavali ostaviti što bolji dojam na naš žiri.
Bilo je i strašnih maski, a posebno nam je drago što se pa-
zilo na svaki detalj. Uz zvuk navijačkog bubnja prošetali
smo Slatinama kako bismo pozvali sve mještane da se da-
nas maskiraju i zabave. U školskom smo dvorištu podijelili
nagrade za najbolje maske: nagrada za najveseliju masku
je pripala Marinu Franiću iz 5. r., najmaštovitije se maski-
rala Nina Ljubica iz 7. r., najstrašniji je bio Igor Pavić iz 8. r., najkretivnije su se obukli petaši, najsmješ-
niji je bio mali Gargamel, odnosno učenik 1. r. Filip Škrobica. Drugo mjesto za najbolju ekipnu maska
osvojili su Štrumpfovi, a prvi su bili kuhari iz popularnog TV- showa 3,2,1 Kuhaj. Treće mjesto za naj-
bolju pojedinačnu masku pripalo je Mateu Miši, drugo Miji Vakante, a sve prisutne je oduševio Ilija Na-
kir svojom maskom te je zasluženo dobio nagradu: prvo mjesto za najbolju pojedinačnu masku.
Pročitali smo i prigodnu optužnicu Krnji. Ove godine Krnjo je bio veliki komarac koji je zahvaljujući
toploj zimi preživio i sad nam ometa san. Uspjeli smo ga i spaliti, a usput se i zasladiti tradicionalnom
karnevalskom poslasticom – krafnama.

Page 8

10 veljače 2016.
Posjet CISOK-u

Donijeti odluku o upisu u odgovarajuću srednju školu pravi je izazov, stoga su učenici 8. razreda s peda-
goginjom Natašom Trebotić posjetili Centar za profesionalno informiranje i karijeru kako bi dobili što
više informacija i lakše izabrali srednju školu. Savjetovali su se s psiholozima, upoznali s načinom bodo-
vanja i općenito vrstama srednjih škola, a rješavali su i upitnik profesionalnih sposobnosti. Možda pomo-
gne i najavljeno predstavljanje srednjih škola na Danima otvorenih vrata srednjih škola. Do tada, osmaši-
ma ostaje učiti i polako privoditi kraju svoje osnovnoškolsko obrazovanje.

24 veljače 2016.
Dan ružičastih majica (Pink Shirt Day)
Svjesni činjenice da je nasilje bilo kojeg oblika prisutno
svakodnevno u svim okruženjima, odlučili smo reagirati i
pomoći zajednici u razumijevanju i prihvaćanju različitosti
koje nas okružuju. Djeca su naše blago, a ujedno i najvital-
niji dio društva, stoga ovim programom podižemo svijest o
problemu vršnjačkog nasilja, velikom problemu među dje-
com i mladima, s mogućim teškim posljedicama u kratko-
ročnoj i dugoročnoj perspektivi razvoja djece.
Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day, prog-
ram je prevencije vršnjačkog nasilja, a obilježava se zadnje srijede u mjesecu veljači. Ideja je nastala u
znak protesta zbog incidenta koji se dogodio u jednoj školi. Inicijativom školskih kolega je na konstrukti-
van i inteligentan način riješeno sustavno zlostavljanje dječaka, posvećenog podršci liječenju teško bole-
sne majke. Ružičaste majice, koje su solidarno s dječakom nosili njegovi školski kolege, postale su pre-
poznatljiv simbol inicijative, i kasnije, međunarodno prepoznate obljetnice.
CEPN, nositelj cjelokupnog programa i začetnik ideje u Hrvatskoj, je promocijom Da-
na ružičastih majica postigao prepoznavanje obljetnice diljem naše zemlje. Među ostalim, na našu inici-
jativu i javno upućeni poziv, velik broj saborskih zastupnika, raznih političkih opcija, tog se dana u velja-
či 2014. u medijima pojavio noseći ružičastu majicu podrške djeci, žrtvama vršnjačkog nasilja.

21. ožujka 2016.
Noćnjak 2016.
Podjelom priznanja u bračkom hotelu Elaphusa u Bolu, kraju je priveden trodnev-
ni, osamnaesti po redu Noćnjak, međunarodna manifestacija maslinara i ulja-
ra. Među 235 uzoraka, našlo se i naše ulje, koje je ove godine zaslužilo diplomu
za kvalitetu otvorenog djevičanskog maslinovog ulja sorte oblica.
Čestitke našim zadrugarima na još jednoj uspješnoj maslinarskoj godini!

2. travnja 2016.
III. prezentacija mladog maslinovog ulja otoka Čiova berbe 2015.

U organizaciji Udruge maslinara Čiovka-Slatine, suorganizaciji Savjetodavne službe Trogir, te uz podrš-
ku i sudjelovanje naše Učeničke zadruge Prizidnica, Udruge za zaštitu kulturne baštine – Slatine i Udru-
ge Malo misto u sali Doma kulture održana su prigodna predavanja i organoleptičko ocjenjivanje kvalite-
te mladog maslinovog ulja otoka Čiova berbe 2015. godine.

Page 9

4. travnja 2016.
Čestitamo!
Nakon provedenih školskih natjecanja, vrijedni učenici naše škole su
pozvani na županijsko natjecanje u znanju: Marin Vakante - 7. r. iz povi-
jesti, a Diana Pecolaj - 8. r. iz geografije. Čestitamo učenicima i njihovoj
mentorici na postignutom uspjehu!

13. travnja 2016.
Županijska smotra učeničkih zadruga u Splitu
Na Županijskoj smotri učeničkih zadruga u Splitu, u City cen-
tru one u Splitu, predstavili smo ukupan rad naše Učeničke
zadruge Prizidnica kao i ovogodišnje suvenire; ukrasne škri-
nje i lampe. Bili smo vrlo zapaženi i posjećeni a predstavile su
nas naše učenice: Barbara Batalija, Dijana Pecolaj, Petra Sko-
ko, Marija Andrijolić, Nina Ljubica, Josipa i Nikolina Škrobi-
ca te njihove voditeljice.
Od 38 zadruga, koliko ih je ukupno sudjelovalo na županijskoj
smotri, osvojili smo 6. mjesto.
18. travnja 2016.
Predstavljanje Male splitske debate u Gradskoj vijećnici Grada Splita
U Velikoj vijećnici gradske uprave najavljeno je finale Male
splitske debate, projekta Dječjeg gradskog vijeća u kojem je
sudjelovala i naša mala škola. Osnovali smo Debatni klub u
našoj školi i natjecali se u 2 kruga te kao mala škola sa 61 uče-
nikom ostavili pozitivan dojam. Primijetili smo mnoge prednos-
ti ovog raspravljačkog tipa natjecanja u kojem smo naučili ras-
pravljati, ali i slušati, razvijati objektivnost i kritički misliti. Po-
zvani smo na prezentaciju kako bismo posvjedočili da nema
prepreka debatiranju. Finalisti ovogodišnje Male splitske deba-
te su učenici OŠ Manuš i OŠ Brda.
21. travnja 2016.
Dioklecijanova škrinjica
Završnim kvizom te izložbom učeničkih radova u Etnografskom muze-
ju završen je ovogodišnji projekt „Dioklecijanova škrinjica“ u kojem je
uz 1700 učenika iz svih 27 splitskih osnovnih škola sudjelovalo i 48
vodiča Udruge turističkih vodiča grada Splita koji su vodili učenike
palačom, upoznavajući ih s njenom izgradnjom, izmjenama kroz povi-
jest i njenim ukupnim vrednotama te njenim značenjem kako za grad
Split tako i za svjetsku baštinu. Cilj projekta kojeg je osmislio Grad
Split, je da se kod najmlađih potakne svijest o vrijednosti kulturne baštine i važnosti njenog očuvanja,
kako bi ju se naučilo prepoznati, sačuvati i prezentirati te tretirati kao najveću vrijednost našeg gra-
da.Naši su trećaši krenuli od makete grada na istočnom kraju Rive, kroz južna (Mjedena vrata) u Podru-
me, popeli se na Peristil, pogledali Vestibul, razgledali katedralu sv. Duje, prošetali do Jupiterovog hra-
ma, prošli kroz ulicu „pusti me proć“ i onda kroz Željezna (zapadna) vrata na Pjacu. Prošetali su Pja-
com, te se preko Zlatnih vrata i Carda vratili na Peristil. Na svakoj od ovih „postaja“ učenici su upozna-
li najosnovnije i najzanimljivije stvari vezane uz mjesto na kojem se nalaze.Svoje znanje su pokazali na
pismenom dijelu natjecanja, te izradom plakata, koji je među ostalima izložen u Etnografskom muzeju.

Page 10

21.travnja 2016.
Projektni dan - Dan planeta Zemlje

Danas smo još jednom pokazali kako se ponašaju
pravi ekolozi. Dan smo započeli prigodnim radio-
nicama: jedna skupina učenika je pisala i crtala
ekološke poruke, drugi su pripremali sjemenke za
sadnju u košaricama od kaširanog papira, a treći su
se vrijedno prihvatili uređenja malog vrta ispred
"školice". U goste nam je stigao i gosp. Željko Pet-
rović iz udruge Zdravi grad, voditelj programa Put
zdravlja - Zdravkići i Bolkići i direktor Centra
izvrsnosti George Mateljan u Splitu. Za sve učeni-
ke i učitelje je održao zanimljivo predavanje o
zdravoj prehrani i ekološkom uzgoju hrane. Potak-
nuo nas je da razmislimo što zapravo jedemo i ob-
jasnio kako bi se trebali hraniti isključivo hranom
iz ekološkog uzgoja. Projektni dan smo priveli kraju zanimljivim sportskim igrama u kojima su sudjelo-
vali svi učenici. Tako smo uz glasno navijanje i promicanje sporta i zdravog života i ove godine dočekali
još jedan Dan planeta Zemlje. Želimo našoj Zemlji još puno sretnih, zdravih i ekološki osviještenih dana,
jer sve što joj pružimo, višestruko će nam vratiti!

Budi i ti znanstvenik

U sklopu Festivala znanosti, koji ove godine ima temu Znanost i umjetnost, sudjelovali smo na smotri
pokusa i istraživačkih radova učenika osnovnih i srednjih škola Budi i ti znanstvenik na FESB-u u Splitu.
Iskoristili smo priliku i da razgledamo izložbu Umjetnost u službi znanosti: Portreti znanstvenika. Portre-
te su izradili učenici Škole likovnih umjetnosti koji su istraživali biog-
rafije poznatih znanstvenika i razgovarajući o njihovom doprinosu
svjetskoj znanosti, odabrali najzanimljivije znanstvenike koje su portre-
tirali grafičkim tehnikama.
Potom smo posjetili smotru pokusa i istraživačkih radova te su nas
mnogi pokusi zadivili i oduševili. Vidjeli smo željezo koje krvari, gle-
dali smo opasne bakterije, vidjeli rasplesanu rukavicu, leteće mevjediće
(one gumene), pa srebrno drvce, dugu u čaši i još mnogo genijalnih po-
kusa. Čuli smo Theremin (instrument koji svira Sheldon iz Teorije veli-
kog praska u jednoj epizodi), pa smo u komori detektirali kozmičke
zrake, a čudili smo se i pomorskom ekosistemu izrađenom od otpada. U
svakom slučaju, sve pohvale učenicima i učiteljima koji su nam znanost
približili na jedan vrlo uzbudljiv način.
A kad smo već u Splitu, posjetili smo i Prirodoslovni muzej. I tu nam je
bilo zanimljivo jer smo imali prilike vidjeti malakološku zbirku, potom
izložbu o Lesepijskim vrstama i Sueskom kanalu, a naučili smo dosta i
o ronjenju na predavanju Znanstveno ronjenje koje nam je održao Da-
vid Udovičić. Predavanje je bilo zanimljivo jer je on ronilac pa nam je
neke stvari objasnio iz prve ruke.
Vrijeme je bilo lijepo pa smo malo prošetali Rivom te se vratili kući
puni novog znanja i dojmova.

Page 11

25. travnja 2016.
Izložba u Muzeju grada Trogira: Škola u prošlosti
Da ste kojim slučajem pohađali školu prije stotinjak godi-
na, i da niste bili baš dobar učenik, vaš bi imenik krasile
ocijene slab (2) ili rđav (1). Da ste pak pohađali školu
1900. godine – jedinica bi vam bila najbolja ocjena, a peti-
ca najgora. Da ste rođeni 30-ih i pohađali školu 40-ih dobi-
vali biste ocjene od 5 do 10! Da ste živjeli ranije, pohađali
biste ili javnu žensku ili javnu mušku školu, možda biste
bili plemić, a možda građanin pa biste ovisno o tome poha-
đali školu za jedne ili druge... Da ste se rodili prije 11.
stoljeća možda i ne biste išli u školu, ili biste pohađali sa-
mostansku ili katedralnu školu. Kada biste se vratili u ško-
lu iz prošlosti i zastali u 19. Stoljeću, školski predmeti bili
bi vam Krasopis, Risanje, Ručni rad, Mjerstveno oblikos-
lovlje, Prirodopis, Poljodjelstvo, ... a od onih koje učimo i
danas tu su Naukovni jezik, Drugi jezik, Vjeronauk, Povi-
jest i Zemljopis.

27. travnja 2016.
Završetak projekta Mala splitska debata
Posljednja debata s debatnom tezom Mladima treba omo-
gućiti rekreativno bavljenje sportom sredstvima iz grads-
kog proračuna je iznjedrila pobjednike - debatnu eki-
pu Osnovne škole Brda, koja je pobijedila ekipu Osnovne
škole Manuš. Finalnoj debati su u ulozi ocjenjivača prisus-
tvovali predstavnici svih školskih debatnih ekipa sudionika
projekta, pa se tako i naša Diana Pecolaj našla među osta-
lim učenicima i sucima. Nakon proglašenja pobjednika,
nagrade je podijelio splitski gradonačelnik Ivo Balda-
sar. Svi sudionici Male splitske debate su dobili prigodne
poklone i zahvalnice. Zaključujući uspješno provedenu
debatu, a time i projekt, voditeljica Anđelka Visković je
istakla da će on, u okviru akcije Grad Split – prijatelj djece biti kandidiran na natječaje za NAJ – akciju,
ili NAJ – projekt, koje provodi Savez društava Naša djeca Hrvatske.

28. travnja 2016.
Blago našeg Marjana
U okviru provedbe projekta Blago našeg Marjana, učenici 4. razreda, u pratnji
edukatorica Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan i naše pedagogi-
nje, su bili u šetnji. Prošli su poučnom stazom od samostana sv. Frane, preko
platoa ispred Židovskog groblja i Prve vidilice, platoa ispred crkvice sv. Nikole
do Prvog vrha i Dječjeg grada. Edukatorice su učenike poučile o vrijednoj priro-
dnoj, povijesnoj i kulturnoj baštini Park-šume Marjan, a završno druženje i rek-
reacija uz vedro raspoloženje se odvijalo u Dječjem gradu.
Svaka škola je za uspomenu ponijela fotografiju s Prve vidilice uz prekrasnu po-
zadinu, pogled na Grad Split.

Page 12

7. svibnja 2016.
Četvrtaši na eskurziji

I ove godine četvrtaši su u razdoblju
od 4 svibnja do 7. svibnja bili na
ekskurziji u Istri zajedno sa učenici-
ma OŠ Petar Berislavić iz Trogira i
Okruga, a u organizaciji Turističke
agencije Eridan.
Na putovanje smo krenuli u srijedu u
ranim jutarnjim satima iz Trogira
uz stručno vodstvo vodičke Ane Ku-
zmanić i s vozačem Kristijanom Ža-
jom. Naša nezaboravna avantura ta-
ko je započela.
Na putu smo se zaustavili u Smiljanu
i divili izumima Nikole Tes-
le. Nakon duže vožnje stigli smo u
mali istarski gradić Rabac odakle
smo svakodnevno posjećivali mnoge
zanimljive destinacije po prekrasnoj
Istri. Posjetili smo Rovinj, Pulu, Brijune, Motovun i najmanji gradić na svijetu - Hum te vidjeli mnoge
povijesne znamenitosti o kojima smo učili u školi. Iako je bilo naporno, bilo je i zabavno. Naročito su
nam se svidjeli Brijuni, divna, bujna vegetacija, klima i Zoo park sa mnogobrojnim egzotičnim životinja-
ma. Bilo je veoma zabavno, a rodile su se i neke nove simpatije. Uvečer smo se zabavljali u discu, plesa-
li, birali miss i mistera, najfrizuru i svi su dobili diplome.
Vratili smo se u subotu u večernjim satima, umorni ali bogati za jedno predivno iskustvo

13. svibnja 2016.
Akcija Zeleni korak

Kao prava eko škola, uključili smo se u akciju Zeleni korak,
akciju prikupljanja starog papira u hrvatskim osnovnim ško-
lama. Papir smo prikupljali kroz mjesec travanj, a danas su
djelatnici Unijapapira d.d. preuzeli prikupljeno. Deset naj-
boljih škola, koje sakupe najviše starog papira, bit će pozva-
no na dodjelu nagrada, gdje će im biti uručena nagrada i
priznanje za postignuće koje su ostvarile po pitanju očuva-
nja okoliša. Nadamo se uspjehu, jer smo prikupili nevjeroja-
tnih 2 tone i 740 kg papira, što iznosi 44.92 kg papira po
učeniku. Petaši su se pokazali najuspješnijima i na tome im
od srca čestitamo! Ostaje nam još da sačekamo objavu re-
zultata.

Page 13

18. svibnja 2016.
Preventivni program Daj šest
Početkom 2015. godine objavljen je Strateški plan
promicanja i zaštite oralnog zdravlja, koji detaljno
prikazuje stanje oralnog zdravlja u RH, koje je znatno
lošije od drugih zemalja EU. Stoga je osmišljen niz
preventivnih mjera i programa kojima je cilj unaprije-
diti oralno zdravlje i to osobito djece. Jedan od takvih
programa je Daj šest, koji je u suradnji s Ministar-
stvom znanosti, obrazovanja i sporta danas proveden
sa učenicima prvog i drugog razreda naše škole.
Daj šest je preventivni program podizanja svijesti
djece o postojanju i važnosti prvih trajnih kutnjaka u
obliku stripa kao njima bliskog formata. Roditelji, a
posebice djeca, često uopće ne primjećuju nicanje
šestice koja je obično prvi trajan zub u ustima djeteta,
pri čemu ne postoji mliječni prethodnik koji ispadne.
Neprimjećivanjem ovih trajnih kutnjaka zanemaruje se i njihova higijena što obično dovodi do pojave
karijesa.
Zato smo danas naučili tri jednostavna pravila kojih se treba pridržavati kako bi nam zubi bili zdravi i
lijepi: redovito četkanje, pravilna prehrana i redoviti posjeti stomatologu, a sve navedeno nam jamči da
ćemo se sa svojom šesticom, zdravom i sretnom, družiti do kraja života!

20. svibnja 2016.
Drugi dio projekta Blago našeg Marjana

Uspješno smo odradili prvi dio projekta Blago našeg
Marjana – poučnu šetnju Park-šumom Marjan, a da-
nas smo imali priliku pokazati što smo naučili. Josi-
pa, Ivana i Neno, kao predstavnici četvrtaša naše ško-
le, sudjelovali su u poluzavršnici natjecanja u znanju.
Uspješno su riješili pisani test, te pokazali izvrsno
znanje o Marjanu. Uz pomoć svoje učiteljice Antone-
le, izradili su i plakat koji će biti izložen među ostali-
ma na izložbi učeničkih radova.

24. svibnja 2016.
Vatrogasna vježba
Povodom Mjeseca zaštite od požara danas smo sudjelovali u vatrogasnoj vježbi evakuacije i spašavanja
od požara. U 11.28 h se oglasio znak uzbune. Učenici i učitelji su brzo evakuirani u dvorište, a za samo
nekoliko trenutaka stigli su vatrogasci DVD-a Slatine. „Požar“ je bio ugašen vrlo brzo. Međutim, jedan
nesmotreni učenik je ostao u učionici na katu, te su naši hrabri vatrogasci, unatoč velikoj visini, uspješno
demonstrirali akciju spašavanja.

Page 14

Nakon održane vježbe, učenici nižih razreda su imali
priliku sudjelovati u malom natjecanju u gašenju. Cilj
je bio što prije napuniti brentaču vodom i mlazom
srušiti plastičnu bocu. Uz puno prolijevanja, trčanja,
smijanja i navijanja, naše prvašice Dorotea, Lana i
Ana su zaslužile prvu nagradu. „I djevojčice mogu
biti vatrogasci“- zaključile su, budući da su pobijedile
dječake iz drugog razreda Ivana, Marina i Petra, koji
su zaslužili drugo mjesto. Antea, Anto i Roko, naši
prvaši su pobijedili u drugom dijelu natjecanja, te za
nagradu dobili kape i majice s natpisom Kad naras-
tem, bit ću vatrogasac.
Zahvaljujemo vatrogascima DVD-a Slatine na surad-
nji i uspješno održanoj vježbi i želimo im mirno ljeto
bez požara!

27. svibnja 2016.
Izlet Omiš - Makarska - Imotski

Krenuli smo ujutro rano iz Arbanije i prvo posjetili
Omiš - grad poznat po gusarima i utvrdama Fortica i
Mirabela. Prošetali smo starom gradskom jezgrom
te omiškim plažama. Prije Makarske zaustavili smo
se u lurdskom svetištu Vepricu koje je osnovao bis-
kup Juraj Carić 1908. g.
U Makarskoj smo razgledali najvažnije znamenitosti
te se oduševili bogatom i zanimljivom zbirkom ško-
ljaka Jadranskog i drugih mora. Malakološki muzej
je smješten u franjevačkom samostanu koji je ne-
davno proslavio 500 godina.
Prošetali smo makarskom kalelargom te se zadržali
u prekrasnom uređenom igralištu i parku. Tu su se naši učenici zabavljali, a posebna atrakcija je bilo kino
5 D koje je izazvalo oduševljenje.
Nakon ručka nastavili smo put prema Imotskom. Najviše smo se veselili imotskim znamenitostima - Mo-
drom i Crvenom jezeru. Vodička nas je upoznala s imotskim legendama, ali i zanimljivostima kao što je
tvrđava Topana iz 10. st. Saznali smo da je Modro jezero jedno od najljepših krških jezera u Hrvatskoj.
Ponekad ljeti presuši i tada postaje nogometno igralište. Crveno jezero je jedno od najdubljih u Europi a
nastalo je urušavanjem svoda iznad te krške jame, dok legenda o Gavanovim dvorima priča sasvim drugu
priču.
U svakom slučaju, bilo nam je lijepo, zabavili smo se, ali i nešto dosta zanimljivosti.

23. svibnja -27. svibnja 2016.
Tjedan Afrike

Ove je školske godine naša pedagoginja Nataša Trebotić pokrenula UNICEF-ov program Škole za Afri-
ku. Taj program je zajednička inicijativa UNICEF-a, Zaklade Nelson Mandela i Hamburškog društva za
promoviranje demokracije i međunarodnog prava, pokrenuta 2005. godine u Cape Townu. Programu se
svake godine pridružuju i odgojno-obrazovne ustanove u našoj zemlji. U tjednu Afrike stoga smo organi-
zirali niz aktivnosti: na satu glazbene kulture, učenici su se slušali afričku glazbu, a na satovima likovne
kulture oslikavali afričke maske, pedagoginja je s razrednicima organizirala satove razrednika na kojima
se učilo o međuovisnosti, humanitarnom djelovanju i toleranciji, na satu informatike smo izrađivali PPT
prezentacije na temu Afrike, a na satu talijanskog 8. razreda učenici su razgovarali o problemima koji

Page 15

problemima koji tište afričko stanovništvo, o rasizmu i fair trade trgovini. Na satu geografije učenici su
učili o Africi, a knjižničarka Nikolina je u knjižnici ugostila trećaše koji su rješavali UNICEF-ovu igru o
Konvenciji o pravima djece i pretraživali pojmove vezane za Afriku. Dobrodošle su simbolične novčane
donacije i skupljanje plastičnih boca. Sva prikupljena sredstva bit će donirana UNICEF-u za projekt
ŠKOLE ZA AFRIKU.

Darija, 6. r. Petra, 7. r. Noemi, 6. r.

Page 16

8. lipnja 2016.
Posjet Gradskoj knjižnici u Trogiru

Danas su učenici razredne nastave u pratnji svojih učite-
ljica Nele i Antonele organizirali terensku nastavu u
Trogiru. Posjetili su Gradsku ložu, Knežev dvor i Me-
morijalnu kapelicu poginulim braniteljima. Razgledali
su Katedralu i prekrasan Portal majstora Radovana. Uz
kraći odmor u parku Fortin, prošli su malim, uskim uli-
cama Pasika i stigli do Rive, gdje je smještena Gradska
knjižnica. Puni dojmova su razgledali knjige na polica-
ma, upoznali se s djelatnicima i naučili ponešto o posud-
bi knjiga i radu knjižnice.

10. lipnja 2016.
Zadnji nastavni dan

Zazvonilo je posljednje zvono u ovoj školskoj godini.
Dugo očekivani kraj obilježili smo završnom prired-
bom, na kojoj smo pokazali što smo sve radili tijekom
godine. Izmjenjivale su se recitacije, igrokazi i pjesme.
Bilo je priče o ljubavi – prema djevojci, balunu ili raču-
nalu, lijepih želja za nadolazeće ljeto, planova za pica-
vanje s nastave na jesen, čak i pjesma o učiteljici Mari-
ni. Najveće oduševljenje su izazvali najmlađi – prvaši,
koji su se kroz proteklu godinu odlično nosili sa svim
izazovima prvog razreda i čestitamo im na tome. Poseb-
no smo pozdravili i osmaše kao najstarije i zaželjeli im
puno uspjeha kod upisa u srednju školu. Priredbu smo
završili pjesmom Kad si sretan, u čijem izvođenju su
sudjelovali gotovo svi učenici. Tako smo ispratili ovu školsku godinu, a već nestrpljivo očekujemo slje-
deću.

14. lipnja 2016.
Završna sjednica Dječjeg gradskog vijeća

Na završnoj sjednici Dječjeg gradskog vijeća gradona-
čelnik Grada Splita Ivo Baldasar obratio se dječjim vije-
ćnicima i svakom dodijelio uspomenu za svoj mandat –
plaketu za uspješan rad u vijeću te značku Grada Splita.
Naša Diana Pecolaj se tako oprostila od svog dvogodiš-
njeg mandata.

Page 17

16. lipnja 2016.
Natječaj Hrabrog telefona SIGURNO SURFAJ - stop nasilju i govoru mržnje na internetu!

Naši učenici od 4. do 8. razreda tijekom veljače i ožujka
crtali su i pisali na temu nasilja na internetu. Odabrani
radovi poslani su na Natječaj Hrabrog telefona - SIGUR-
NO SURFAJ - stop nasilju i govoru mržnje na internetu!
Bilo je tu raznih zanimljivih naslova primjerice Online
meč (Ivan Perić, 7.r.), Mišica Srećka i Mačke (Josipa
Škrobica, 7.r.), Život i smrt (Petra Ćuk 7.r.) ili Stop za-
vođenju (Lucijana Vantić, 5.r.). Neki učenici su se odva-
žili i na zadanu temu napravili strip poput Mačka Grego-
ra (Josipa Baras, 4.r.). Radovi su poslani na Natječaj, a
ovih dana došle su zahvalnice za navedene učenike. Ško-
la je dobila i memo igru Sigurno surfanje kao i brošuru na istu temu.

17. lipnja 2016.
Eko Fjera 2016.

Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA SD, u partnerstvu s Gradom
Splitom, Gradom Triljem, Gradom Kaštela, Općinom Nerežišća, Općinom Pučišća i s udrugom Zdravi
grad, provela je implementaciju projekta EkoBiz – poticanja poduzetništva mladih u sektoru ekološke
poljoprivrede, financiranim iz sredstava Europskog socijalnog fonda kroz poziv Obrazovanje za poduzet-
ništvo i obrt.
Tijekom šk. god. 2015./16. udruga Zdravi grad u suradnji s udrugom Permakultura Dalmacija, nizom
radionica i razradom projekata s temama održive poljoprivrede i hrane, su potaknuli rano poduzetničko
razmišljanje djece vrtićke i školske dobi. Izrađeni su permakulturni vrtovi u prostorima škola, posađeno
ljekovito i aromatično bilje, obrađene teme uvođenja ekološke hrane u škole i vrtiće te je stvoren niz no-
vih inicijativa za nove projekte.
Finalno događanje projekta Ekobiz je bila organizacija sajma na Prokurativama 17. i 18. lipnja - Eko fje-
ra, na kojemu je za sudjelovalo 50-tak ekoloških proizvođača iz svih dijelova Republike Hrvatske, a uz
njih i tristotinjak učenika iz desetak
Eko - škola te 250 djece vrtićkog uzrasta koji su izložili svoje proizvode i projekte razrađene za vrijeme
trajanja Ekobiz projekta, kao model ranog poti-
canja poduzetništva.
Naša škola se predstavila ekološkim proizvodi-
ma školske zadruge, a u okviru Gospodarskog
foruma Splitsko-dalmatinske županije u Grads-
kom kazalištu mladih, naše učenice Nikolina i
Josipa su predstavile ekološke aktivnosti naše
škole, te mogućnosti za poduzetništvo mladih u
sektoru ekološke proizvodnje i plasmana eko-
loških proizvoda.

Page 18

20. lipnja 2016.
OŠ Slatine – škola prijatelj baštine i turizma

Odlukom stručnog povjerenstva, kao sudionicima VIII. smotre turističke kul-
ture, sudjelovanjem u projekti Mali, veliki ljudi moga zavičaja, dodijeljena
nam je diploma Škola prijatelj baštine i turizma - za dugogodišnji kreativni i
inovativni rad na području istraživanja i očuvanja baštine u kontekstu promiš-
ljanja turističkog razvoja zavičaja. Zahvaljujemo organizatorima Uredu držav-
ne uprave u SDŽ i udruzi Prokultura - Split, koji su prepoznali naš trud i lju-
bav prema kulturnoj i prirodnoj baštini.

24. lipnja 2016.
Svečana podjela svjedodžbi osmašima
Svečana dodjela svjedodžbi osmašima uvijek je dirljiva i
posebna. I ove godine smo ispratili osmaše: Barabaru,
Antu, Anu Nicol, Teu, Anamariju, Juru, Igora, Dianu,
Petru i Marina na novu polovidbu. Prigodnim riječima im
se obratila prvo ravnateljica Željka Ninčević, a potom i
razrednica Marina Ležaja. Prije podjele svjedodžbi i poh-
valnica, razrednica je učenicima pustila prezentaciju o
putovanju i druženju svog razreda u osnovnoj školi. Koli-
ko god je učenicima bilo drago što kreću u nove pustolo-
vine, toliko se vidjela i tuga zbog rastanka. Ponosni smo
na njihova dostignuća i želimo im da uspješno nastave
svoje školovanje i savladaju izazove.

1. srpnja 2016.
Dodjela svjedodžbi učenicama od 1. do 7. razreda

Svoj ljetni odmor učenici su prekinuli kako bi došli u školu preuzeti svoje svjedodžbe o završenom još
jednom razredu osnovne škole. Bila je to prilika vidjeti svoje razrednice i kolege iz razreda i dobiti neke
upute za iduću školsku godinu.

Page 19

ŠKOLA

Najuzvišenije poučavanje jest življenje s otvorenim srcem.
(Nepoznati autor)

UĐI U FOTOAPARAT!
Piše: Ana Vukadinović, učiteljica fizike

U fizici osmog razreda, između ostalog, bavimo se svjetlošću. Baš onako s proljećem, kad krenu sunčani
dani i pogled kroz prozor nas mami.

Već do sada smo se uvjerili kako iza vrlo
zanimljivih pojava u prirodi stoje sasvim
jednostavne fizikalne zakonitosti. No, ovaj
put bili smo zaista očarani.

Pretvorili smo našu učionicu u veliki fotoa-
parat, točnije u cameru obscuru!

Camera obscura doslovno znači tamna so-
ba. Po tom principu rade svi fotoaparati,
čak i naše oko. Radi se o prostoru koji je
potpuno zatamnjen i svjetlost u njega ulazi
samo kroz jednu rupicu. Na taj način, zbog
pravocrtnog širenja svjetlosti, sve ono što
vidimo kroz prozor, obrnuto se projicira na
zid učionice.

13. travnja 2016. Prozore učionice potpuno

smo oblijepili crnim vreća-
Županijska smotra učeničkih zamdrau, gaanua jSepdnliotuj smo izrezali

NukaupŽaunparnaidjsknoajšesmUočteriniuččkeenizčakdihruzgae5rud0Pprulriicigpzuaaid.vuneilScičapilnikteua,koouvi CaonivtiycoegcooednditšrnujeonseuvuenSiprlei;tuu,kprraesdnsetašvkilriinsjme oi
lampe. Bili smo vrlo Szakpoakžoe,nMi iarpijoatIsajAt,eoćunjegdenarisisjvioaleil.ipsćZrv,eajNdetvtsiltnooaarviiliL.il.ej.su.msbuiocnav,arasJ-onsaipšea učenice: Barbara Batalija,
Dijana Pecolaj, Petra i Nikolina Škrobica te nji-
hove voditeljice.
Od 38 zadruga, koliko ih je ukupno sudjelovalo na županijskoj smotri, osvojili smo 6. mjesto.

Caption describing picture or

Page 20

...evo čarolije!

U prvom trenutku ništa se ne vidi jer oku treba vremena da se prilagodi na tamu. A onda polako postaju
vidljivi krovovi, kuće, stabla čak i oblaci. Pravi prijenos uživo!
Kroz prozor hodnika na katu pruža se prekrasan pogled na cijele Slatine. Nismo mogli odoljeti da to ne
preslikamo na zid.

Ako okrenemo fotografiju možete vidjeti naše osmaše, sjede na stepenicama u susjednom dvorištu.

Page 21

Čarobno, zar ne? Slobodno pokušajte i vi kod kuće.

POKUSI S FESB-a „BUDI I TI ZNANSTVENIK“

Na smotri učeničkih pokusa, za oko su nam zapela prava čudesa. Donosimo neke pokuse koje

Na smotri učeničkih pokusa, za oko su nam zapela prava čudesa. Donosimo neke pokuse koje biste mog-
li barem proučiti, ako ne i pokušati napraviti.

POKUS: KEMIČAREV VRT

CKUSPKPpUUiNŽ1uhODlvorapeaćaiočkor3sCmbuoedaimkhattujv.mozaolpaošai3pepŽ2torvknup:a.r8:aesurivaaiiPnatn.eeunLploezNvrniPiluBaaiadjiijrnčjzeemjinbsdiiaeutSav:jctlkioerrZ1Zžnn:daeibjšjoOoueOaeresoi0Lulaaa1dlsac.gjlkr2n4mztac.ijm0aditsinaoNocaoa0)jvotiblm0n,,aat,ppejšoisor1aeozpcpk.Pdeiijmomnsmjo6ajnrriiovknveemskjaiita.olUenslrilnrketjrtuirorelizato,ovćaaavkansočaisdetreilodtojoeos?r2gčiibaueSdozrujindtaorl0soiaamakčelioiephšudkakn1mćčpnvoeankočjouzeeak6jaonnekoa,seeeošmežs.gopnlvzginiećdnjetuči,oaoiveieodzsansjčkkv4sddiMlts.atailkjuauieak0anjdpkehnikepdđikao0jjnohrtelenreelumpojjzaaimsneoozgjzao,mmaiiajNevllspdshsad1ojoeAuusilarPebr0arh.mndu2sćuanorni0BotjSezidggodraoebzanamiirakarulviliOaztoiipdotlaojltvuieouvono3anrdanjszvakiliieSl×ucieSjiaplhoaićuoapshpšrjpz,p5stneltoranilšioaiNHadilkitlckačiplituijsariai2oumeitnča,.žoćšvaOlinuaNotlsuavsoae;pkitniLalđoCaoljvjseskojiu.nejtiumorvobti–gsibsdyjojsaousoiietpgnvkctcdaeoransiaioelivvsdi,anjd–dnćatesiJaoastišš.promvbinnrursDrs,eaarjeaeoieokzduopšmntknoiegrnapalsriaijoie,ruihiujsodovetočsutNhimjasseuejčeieevilnSnediviknksojićkipreooreco,jaiilešijlevmčitljica;ktn:ienaauijrid,ktnsuaBo,hgemnbikzioŠpasooarkordrpkoapltlbreiiojusrlra6čndeaionopnj.nsres(betiuamotmoF.eniabckeiušIBavjrlaizlkCeaiilusaomlsrjstlrtiteitep3aaagnoujžsokč,elojn.čiCmiuerlnljdijeieaotnijoiend-iis,nSavlimelujOmauipclo,4oeiošl,dztMisaaljuie-včaprnrsišiohe--
ZN1bONtd4aaarn.vakbazulkronjiašoapčevdnnšanrvanaššjneenjanćees.oaakjn2jeopj0jnšopdseeloe1jjivonveekpo6usidkrsodoic.šmlanškiiamokkinoucsooiiDaminsnlnkasaDjuscrke:Kjvtiesjuačskienattmjačrtaguderirjlosagieaičsjtdczgeaaingiaišljnsagzirieirusoarrćezota,avdaetadtzaaijsžomlsienkeivzpkč,lamroeiojianućteggpesielhtnrčmivivvniesiijviboasjmeojrerttgemlrtraććiipnprrjaaplaaeiaujzrzzvignivovrnojroeeodooagdlđdbaunoaseoozsečinnlnijpteinjoaijkčkuhoečpeauhgeisstmjvaaltue„nio.emtdkisagStkrauoomtvsldodGaeisojgllćeirurjaikalaeepmo“adadviv.tgaseoanaaićd.rlaSuaiaKup.tjgpoulosiormntrsotaecoelodeavI.tnnvzooPjitopuroskaivsBnrcšeioiokabjzulmoandčlsooaueinsltn.siaoakimPtprcrariiioot.injnrebeTpeuvrdoauaombzktngiduoueorsmtassialmmvrbikirmoolaai tneiizasumaopvsu-rrmaštiiall-ii
vseikujanedtćujaeut.rčatjeišmnzjnovasičtj.ekćMuneiGcmirmabdraaaniSaspvblaiuktabo.rmiNdadošokadDinjeeialinopauukpsnepeco,omalaeojntsuoepztlaajeksnovaoosjpomrloadsnotidllaaaztoi–dupsklvoaokngetatdukvtzosagouotsdopipšjiennšjoeamgn rnaadtruijevog sili-
man-

data.

Page 22

Na mjestu pukotine nastaje nova membrana. Proces se ponavlja i tako nastaju razni oblici u boji, koji
nalikuju na vrt pun cvijeća. „Cvijet“ raste dok se osmotski tlak unutar membrane ne izjednači s osmots-
kim tlakom okruženja. Otopina natrijevog silikata tada se može izliti, a vrt ispuniti destiliranom vodom.
Hermetički zatvoren, vrt može trajati neograničeno. Kako se ova reakcija odvija sporije od ostalih pred-
loženih reakcija, bilo bi dobro da je uklopite u početak lančane reakcije.
Izvor podataka: htttp://eskola.chem.pmf.hr/pokusivrt.php3

POKUS: ŠEĆERNA DUGA
Pribor: šećer (saharoza), voda, čaše, epruveta, prehrambene boje
Upute:
Uzeti onoliko čaša koliko ćemo napraviti duginih boja
Napuniti čaše jednakim volumenom vode
Dodavati šećer u čaše (žlicom) povećavajući koncentraciju šećera u svakoj sljedećoj čaši dok se šećer
više ne može otopiti
Obojiti otopine prehrambenim bojama kako bi dobili dugine boje
Pažljivo i polako ulijevati otopine jednu na drugu kako ne bi došlo do miješanja (najbolje kapaljkom)
Objašnjenje: Gustoća je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela. Gustoća nam govori koliko je
masa neke tvari sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kažemo da je tijelo gušće.
Mijenjanjem količine šećera u čašama koje sadrže isti volumen vode dobivamo otopine šećera različite
gustoće, dakle različita gustoća otopina objašnjava zašto se otopine mogu slagati jedna poviše druge.
Zahvaljujući koheziji (privlačnim silama koje djeljuju između istovrsnih molekula) i adheziji (privlačnim
silama koje djelujuju između različitih molekula; npr. između otopine i stakla) stvara se površinska nape-
tost između različitih otopina koja sprječava da se pomiješaju.

MALA SPLITSKA DEBATA

Mala splitska debata projekt je Dječjeg gradskog vijeća Grada Splita u
kojem je sudjelovala i naša škola.
Debata je vještina argumentiranog raspravljanja koja se odvija prema “Usudi se misliti. “
utvrđenim pravilima i u strogo određenom vremenskom okviru. U debati (I. Kant)

se ne raspravlja o činjenicama, već o vrijednosnim sudovima. Dvije ekipe,
koje imaju po tri člana, iznose svoje argumente za ili protiv određene te-
ze. Tako dobijemo afirmacijsku i negacijsku ekipu. Debatanti se ne drže
svog osobnog stava – zastupaju onaj koji im daje bacanje novčića što je osobito dobro kod razvijanja
objektivnosti. To je zato što vjerujemo da sve ima svojih pozitivnih i negativnih strana te da se do najbo-
ljeg rješenja dolazi ozbiljnom analizom problema s više gledišta.
Debata je natjecateljska disciplina, a pobjeđuje ona ekipa koja se pokaže boljom u logičkoj argumentaci-

Onog trenutka kada želimo vjerovati u nešto, iznenada vidimo sve argumente za, ali pos-
tajemo slijepi za argumente protiv” (G. B. Shaw)

ji, retoričkoj vještini i nastupu. U debati stoga sudjeluje i nepran broj sudaca jer je često dosta teško utvr-
diti tko je bolje izložio svoje stajalište.

Page 23

Za pripremu debate potrebno je dosta vremena i volje. Treba proučiti dostupnu literaturu o zadanoj tezi,
prikupiti što više podataka, komunicirati međusobno kako bi se razvila strategija za ili protiv određene
teze. Potom se slažu argumenti, utvrđuju kriteriji, definiraju ključni pojmovi i dijele uloge članovima
ekipe.
Debata ima dugu tradiciju u svijetu, posebno u Velikoj Britaniji. Uobičajena je školska i sveučilišna ak-
tivnost. Svake se godine održavaju svjetska srednjoškolska i studentska prvenstva na kojima budu preds-
tavnici mnogih zemalja.

Naši dojmovi
Marina Ležaja, koordinatorica Male splitske debate u OŠ Slatine
Upustili smo se u ovu avanturu bez nekog većeg znanja i iskustva, a izašli smo višestruko obogaćeni.
Nismo se dali obeshrabriti onim kako smo mala škola, pa nemamo stoga što raditi u borbi s velikima.
Pokazali smo da, premda imamo malo učenika, ustvari imamo pravo bogatstvo raspravljanja.
Mnogi raspravljanje tumače kao svađanje, no velike su razlike. Debata je u tom pogledu jako korisna.
Mnogi učenici su naučili govoriti manje emotivno i ljutito, a više dokazivati svoje argumente i stajalište,
što se pokazalo korisnim i u svakodnevnom životu.
Učenici su iznenadili i sebe i mene. Nije bilo teško naći ekipu za debatu, veći je problem bio odabrati tri
učenika koja će predstavljati školu jer su svi pokazali otvorenost za komunikaciju, istinsku znatiželju,
spremnost za ozbiljnu igru i najvažnije – naši učenici se nimalo ne boje rasprave. Ove godine su odabra-
ne tri osmašice: Diana koja je kao dječji vijećnik neizostavno trebala ići, Tea čiju umjetnost raspravljanja
znaju svi učitelji i učenici i Barbara kojoj nije teško istražiti novu temu i naučiti nešto novo. Naše su uče-
nice pokazale kako smo ravnopravni u svakoj debati sa školom koja ima 10 puta više učenika. Mi debatu
živimo na svakom satu i u svakodnevnom životu.
Koristi od debate su se vidjele i u nastavi. Nije više bilo običnog raspravljanja na satu, sad su se odjed-
nom tražili argumenti, obrazloženja, postavljala su se pitanja i pokušalo se razumijeti i drugačije mišlje-
nje. Shvatili smo kako je najveće bogatstvo debate u slušanju. U svijetu u kojem svatko ima nešto za reći,
teško je naći nekoga tko će strpljivo slušati i tek onda započeti dijalog.
Debata nas je potaknula da istražujemo teme o kojima ili nismo imali neko mišljenje ili smo imali pre-
čvrst stav. Ponekad nismo promijenili mišljenje, ali smo shvatili da se o nekoj temi trebamo dobro infor-
mirati i da suprotna mišljenja ipak kriju i nešto zajedničko.
Nastavit ćemo s debatom, idemo vidjeti gdje će nas odvesti ta vještina o kojoj tek učimo. I radujemo se
debatiranju.
D1ia3n. atrPavecnojala2j,0d1je6č.ja vijećnica
UzvkdMMkPnraeaDhNOuŽloaloekapokmourćdiamntžooujvaeipaodipžzč3eppŽmsngaajoele8aeeueivallotnun.kjojpkozsoeečPeiBpautadj.nsmr.vensrndiiaoomVMaectlkiarZZžnrn1idbeijrdouejaeisioie0jlianaivnlsšc.gejlksnmzza.omijmeadbisoalNocaaajvtiilžmisn,,aesbjolnšoiolanutzpicpuko.PeijgiinsjoialriimovnsvnjeumojdiisstemUenlrlnetjaretleiorelgaon,rjćasakatbočaoiadoltoateidvjoeasera2ghbnujeSozikonttdtvorš0oiieaeakčjla.oiphtaiudea1mčžupo.voekkUttočurzkeie6jpannOkoa,seeesškpesžil.olzkiniemćzatmnjeounčiv,asveiedšzanzčkkveoooddiiMlaavnillkmjuiirnjidpkešnrhnisaiiepiajpeejnohralnaalteenroumiapmojjmzauiuseoozgjkzaošs,čmmgaeoajeemvspdisstnjldlrjeoeAueuoslrPTišoeoera.mnddvutzćubnmrrenioBnodjaaaeziggoaedoeza.rsanilaiarpulrviulkapzNzoiipdaoooajgagrvuouvzonozdaitaeduajšzgvapakilveSltcibSnaplosoueajaićloapetiapjrkvjpzn,putnaelnjraiinoolpšimiNpta,dipkiitlckiarčojatuijsesaviaeaoumeočsttnh,ž,oenšvialesuavoutlsuućajtvnlaoaiepkaiaččniLhmelđsmCćaoleijjkesogajtiuanejnšoeiumaumvotbtki–iglsbismyjokvcjaoo.utsooiirpeegonvkcmlacdnazorransianoeiioviuaovsdz,anjeut–na-,tiesišJastk,dkšš.nžbprtomvoinnroonruuDiris,ueajsjjejaeopiueeikadgnuopgšmnmtalmoiieogrnaooonalhsiajaovies,.uiiiumjsjoošdovetiiočsueNkibm,ijsseuejčneonaeevvinnSneaavkllnkosoijikiapimušoorieco,jihelensčijleivmčiolicm;k.iit:inbaavtkuiris,knsuaooiBoa,.gudmbikjdzioŠpaIsapjarkseoerdrplkarnplkbarleoijusrierai6undeaonptonnjd.sssresbbaeteuattmoatm.eikiavšahbckišvtIBnavojlapoizlkeilieiluaojrmlsrjdmtreptiiteiteoajeagnnouijžasačtbelojan.čimavmiuenlajdinjtiiastnijtieoliee-ie.tis,inavaklmnMilujjajeuziaaeclo,iuolevčisiblčdzišelMissiiiatljllmltauieivooeč-a.prnrsišiohe--
Z1utS4akčv.voeilrniisšpdiuncneiasjjatveasirljd2nejs0nšpodeme1jlonsie6sopikskic.molaosiaomvjoseiDaminnshajsujteKjavjsečsliatimlvjaidekergiaisjćmzkeiiga.ooszriNrgoasezumvadtaćadisžomnnakeom,mlaosjuegtapisllrčievadviiijeodšjmebekgamaćoprtćaliaiaeurzza,nvrsnoeeoajdđauina.esadnipjojsjčugmeeohssjdatueiištnksanueomijddenojaeujiselpmotativosvnaailšatitiuotgsosoumrdtčeoeeidvtb.enoaPljtjuonsicvsišameikbnuonkičljolueeun.sblimPaockrimo.iorTpekmdoaabzkokduogorlassbmmvioiooldiiadiizbsraopruvasrgtrmaiištiiall-ii
Na završnoj osjveudnškicoilsDkjuečgjoedgingura, dasvkeoćgnveisjterćpaljigvroadoočneakčuejlenmiko GslrjaeddaećSup. lita Ivo Baldasar obratio
se dječjim vijećnicima i svakom dodijelio uspomenu za svoj mandat – plaketu za uspješan rad u
vijeću te značku Grada Splita. Naša Diana pecolaj se tako oprostila od svog dvogodišnjeg man-
data.



Page 25

MUKE JEDNOG SEDMAŠA

Jedva čekam odrasti! Biti sedmaš je naporan posao, nezamislivo naporan, ne mo-
gu to više podnijeti. Imam toliko obveza da nemam kad oka sklopiti.
Moj dan počinje u krevetu. Izležavam se i postupno razbuđujem kako bih skupio
zadnji atom snage za naporan dan u školi i učenje kod kuće. Bez obzira koliko se
spremao za sedam nastavnih sati, na kraju školskog dana osjećam samo pospa-
nost, a umjesto domaćih zadaća, sjećam se samo na kojem sam satu više, a na ko-
jem manje zijevao. U školi se najčešće prisjećam kako su mi trenutci izležavanja
bili sjajni sve dok se nije oglasio zloglasni alarm. Bude me pop pjesme koje vrlo
brzo postaju iritantne jer označavaju početak teškoća.
Mala radost mi je capuccino, da to ne popijem ne znam kako bih ponovio ono
silno gradivo koje svako jutro marljivo ponavljam. Ponekad prije škole odem ku-
piti namirnice i spasonosnu marendu. Ne biste vjerovali koliko ogladnimo u školi.
Moj želudac je poput zvijeri koja ne prestaje gunđati.
Svaki dan nešto učimo, svaki sat bez iznimke. I onda dolaze ispiti, odjednom se
stvore preda mnom, a ja se pokušavam prisjetiti svih činjenica, slika iz udžbenika
i domaćih zadaća. Problem je samo što je jako teško dešifrirati moj rukopis. Posli-
je zadnjeg sata gledam kako učenici kreću radosno kući, a ja kao za kaznu, osta-
jem na dodatnoj nastavi i jedva čekam da i to završi.
Kad napokon dođem kući na ručak, naivno pomislim kako počinje najopušteniji
dio dana. Ali ne, mama me za ručkom stalno podsjeća na nesreću od ostalih prob-
lema koje imam, a tata, kao u šali, stalno napominje: Trebao bi početi tražiti cure!
Kao da je to lako! Većina cura iz Slatina su mi bliže ili dalje rodice, a ostale dobre
prijateljice. Tako da se trebam maknuti iz Slatina da bih našao curu.
Nakon ručka odmah idem učiti, a misli lete na sve drugo osim na školu. Jedino
me najavljeni ispiti stalno upozoravaju: u ponedjeljak je ispit iz hrvatskog, u uto-
rak iz matematike, ispituje geografiju jedno 20 stranica, u četvrtak ispituje tehnič-
ki, u petak fiziku, treba ponoviti engleski... i popis se nastavlja unedogled. Dodaj-
te tome svaki mjesec i jednu lektiru, pa dodatne projekte, domaće zadaće i dobije-
te sliku kako nam je.
Ž13u.ptarnavijnstKdjiajkaZ1.asaa0ndam2.idsjsi0lemnvis1pezjeo6ianntn.šnjraataaaoujčsč2utetio0amščl1ćveike6ninlo.siiičvpbdkoraaiirsčhneiamlmnzaooldegtnriruamadgsiičaavtnuouojipSezormpgjlielijetetudšoaajmeud,gionladovevim.rMiljeeoćmži.edBakuajeddessmaedmatooslivžkieommuaommdoarrulaožni-
DulNakaimujappŽnaeuan.pPBarennIiacliirnZddijmoesoaalscknm.zamipoajvto,ajšoopcnPensriovemjiiUevrltorelo,iočamdtijergbeSzin,roakoitpumčepokočkšaka,sekežolznonjei,eizančjdiMaeikndpkiiabjjohreeruipjitsozgjizomaajevssdjeoeAsPerd.mnćunrmBoeigodzniaaruiliipšdoju.oonoajJvkileSceipoaćadpprjz,evlrašiNdikatlkčuisaioečtn,ošaleaotsuvkokiiLalColjmesojujiumvbtgsbyboaouoiigvcctdoinsiaeivd,anb–nesiJatš.prornnrueDrsajaemieduopšmiegnaolsaMoieusiudmvtočuaNijeejčreaeinSneivkšknikipoorcodilejleVvmiaic;t:nauiat,nuaoB,gkbikoŠapaparkrdrnkarlbreoiusrtandaoenmnjres,beuaoti.i7ajbciešIBv.laizk-iilramlrjtr.iteieaanjžsčeljnimiuenljjianijo-iis,avmlaulo,elzisajuevprsišhe-
hOodv3e8vozadditrnžeueil.gjlijaNca,eazk.jaovlneićakedoooilhdauzjeešećuveklljujeepntnojeo, pssuuladnijzoealvzoavvazalaliopnniacajamžvulaapnđajinei–sjspnkraovsjatasšmvi,eokntoraij,ijoesssuevnsoe,jičlkiarksomzi oppjr6eo.stmmekajleuostgouo.čditienlujicoidMličanrio-

1Z4a.vlrišpnnajasj2e0šnpde1jone6siksic.mlaiaoosDamnajseKjvsčiatmjadergiisjzeigaszriroaezvdtaaisžmnke,laojuegplrčivviiijojmeegmćpraaiuzznvroeodđuaesnipjjčueehssatuitksauomddojeuilpmoivsnaalaiutgosomrteoedv.noPjuosvsšeikbuončlouen.simPcrio.irTpedoabzkduorassmmviooli i osma-
završili
ispratili

Na završnoj osjveudnškicoilsDkjuečgjoedgingura, dasvkeoćgnveisjterćpaljigvroadoočneakčuejlenmiko GslrjaeddaećSup. lita Ivo Baldasar obratio

se dječjim vijećnicima i svakom dodijelio uspomenu za svoj mandat – plaketu za uspješan rad u

vijeću te značku Grada Splita. Naša Diana pecolaj se tako oprostila od svog dvogodišnjeg man-

data.

Page 26

OSMAŠI

Zar sve je prošlo? I da nikad se ne vrati?
Zar sve je prošlo? I da nikad se ne vrati?
Zar od sveg neće ostat ni najmanji trag?

I vrijeme što ga ote, neće l’ opet dati
Čas taj tako drag?
(Alphonese de Lamartine)

t dati
Čas taj tako drag?(Alphonese de Lamartine)

Marija, 6. r.

Page 27

PISMO RAZREDU

Dragi razrede,

Nisam razmišljala da vam se obratim na ovaj način sve do sada, stoga ću ovu priliku iskoristiti
da vas pozdravim na kraju našeg osnovnoškolskog obrazovanja, iskreno i toplo.
Znam vas od vrtića i znala sam otkad sam prohodala da ću s vama ići u razred. Kao mala, ni-
sam puno razmišljala koliko je bitan razred i tko ide s tobom u razred, mislila sam da se mogu
zabaviti bilo s kim, u bilo kojem društvu.
A onda smo krenuli u prvi razred. Stalno smo se svađali, bili smo razjedinjeni sve do neke ve-
će stvari, neke nevolje, to bi nas ujedinilo. Sjećam se naše ekskurzije u četvrtom razredu, ono
kad smo mislili da nam neki lopovi kradu stvari, svi smo se skupili u jednu sobu i tamo spavali
kako bismo zaštitili jedni druge. Tada sam shvatila da bez obzira na svađe, uvijek mogu raču-
nati na vas u bitnim životnim trenutcima.
U petom i šestom razredu je bilo dosta prepirki. Svađali smo se često, zbog najmanje sitnice,
raspravljali smo o svemu i svačemu. Ipak, bilo je i lijepih trenutaka koje pamtim više nego one
rasprave i svađe.
U sedmom razredu nam je došao novi učenik Igor. Pokazali smo se zreli i prihvatili ga kao dio
razreda. Sada u osmom razredu, ponekad se prepiremo s njim, ali nije uvijek on kriv i toga
smo svjesni. On nas je naučio da prijateljstvo ovisi o dobroj volji obiju strana.
Svi ste mi na svoj način prirasli srcu pa ću se kratko osvrnuti na svakog od nas:
Barbara – ti si nekada vrlo nervozna, ali si češće iskreno nasmijana, toliko da ti je teško zausta-
viti smijeh. Samo da znaš, jako si plemenita osoba.
Ante – ti si veliki Torcidaš, često se smiješ i voliš zezati druge učenike.
Ana Nicol – ti si vrlo tiha i činiš se sramežljiva, ali si zapravo vrlo zabavna i vesela osoba.
Tea – ti si borbena duha i nekad te zbog toga nastavnici krivo shvate, no ja znam da si ustvari
jako dobra osoba koja se često smije van škole i jedva čeka ljeto.
Anamarija – ti si ponekad vesela, ponekad nervozna, nekad tužna, al uvijek iskrena u svojim
emocijama. Super si, sviđaju ti se one ružne tenisice.
Jure – ti si možda još veći Torcidaš od Ante. Malo si ove godine popustio pa nemaš ocjene
koje bi mogao imati, burno reagiraš, ali si vrlo veseo.
Ž13u.pvdPItagriaetnaotisrrvigeajn–slč–ujkZ1taetpiai0sa.s2ts.dsoii0lmnsios1vpjmdo6ianlt.kiinjrjčaaeaankšsa2auit0vaočj,1esvemod6nnbn.iiiaojčde,mknavijhnrkalšaozdrasaidpsporpuačomnlgoeaežštenupnarjSiaičp,aualtsiilpt,iujnseeišjnsaatka.onNepeša.kmi metaisnlei dobar, samo što se voliš pra-
kako si šutljiva, ali ja znam

Na ŽMuapraini–jstkiosjesnmaojčterišćuečežnailčiškniha zoacdjernueg,adua Ssipnlietzua, suluCžeitnyocdeonbtriou monaenju oScpjleitnuu, nporešdtsotasvi izliasslmužoio,
ukupalainsirdaZdobanzravšooensioUlbočajeeinzipčnokasešljkezdadnjreutrgzeevboaPnšroibziuitdionovizcobajilšjkkaaonol.ski oojvgoogdoidniš.nDjeugsouvoečneikriev;anuikrkarsanjeobšiklrjeinžjieli ismo završ-
lampSev.atBkiolniosdmmvopasrvirmelodi bjzeoamdpra,ažgneanniakiosvpjoojsjnsemaćčeoinnip. oaIakkpaorzeadlijsetšalutvojielesmmosoukansvoaesdnaraandšiieslimutčoiejesnlkiocožemn:iBgi oadrdabinasera.stIBazlamntaojelinnjeajiš,vtoale su se
DijasnvaađPaemcroeolc,aizjt,ancPaiemjetr,daiagSrćkoeoktkeaozmi, iiMppaujernisjoma neAe.ndBdoirslitojaojjlaeitćip,urNičsierneaodnLljjjuoubjbašivkciao,l–iJ.poUrseivpmiajeaikdNćjeuivkvooajlicsni,saebŠarkalurdonobusicjielaićtraeatičnujjenir-alu, lijepih
1Z4aOh.volrdivšp3ensVnt8aveajaošzbsaadji2deitDat0rpžnšndenue1iejiolnae.gjl6sdnijiksaNicac.imala,oeia!aozk.osjmaoDvamnlneoaijsćakgeKjvesdočidatomjaoijdelrhedagiitsujzzijeineešgaećsjzriusrveoatkezlvvdljutajaeaisežpmnnkteinoj,laoheoj,uegvppsslarčuuilvlvaidaiijnoijmejzevoegmaćlavzoprmaavaivuzzazanšvrlalotieooodpđnunaiseacsatnjiepamjžjvčumueleaahpssinđaatujbiinetiksai–lsujoimsdddpnkojoraoeuvsbijlapmtorasšiivmvsipna,aeorlakiintujortgaaoijst,oimjeroteseloejssudivev..nonsoPje,juosičlvskiašeirkksbDoumonzičiloaoueppnn.jsr6eaiomP.cstPmrimeo.ikerajTpecleudoooasbzktlgouaduoo.čjr,diasst8mmvien.iloolujrii.ciiozisadopMvlsrirmačaštnriiaillo--ii

Na završnoj osjveudnškicoilsDkjuečgjoedgingura, dasvkeoćgnveisjterćpaljigvroadoočneakčuejlenmiko GslrjaeddaećSup. lita Ivo Baldasar obratio

se dječjim vijećnicima i svakom dodijelio uspomenu za svoj mandat – plaketu za uspješan rad u

vijeću te značku Grada Splita. Naša Diana pecolaj se tako oprostila od svog dvogodišnjeg man-

data.

Page 28

Dragi razrede,
Prijatelji ste mi još od pelena. Sjećam se prvog dana u školi kad sam vas vidio sve skupa. Bili
smo mali i uplašeni, a opet nekako veseli. Dočekali su nas učitelji, pedagoginja, ravnateljica i
tajnica. Sjećam se da sam pomislio kako smo sigurno jako bitni kad su svi došli vidjeti nas.
Zajedno smo evo u osmom razredu. Prošli smo svašta, a najbolje nam je bilo na ekskurzijama
u četvrtom i sad osmom razredu. Igrali smo se i van škole, nogomet, skrivača, lovice. Kad bu-
demo još stariji, ići ćemo zajedno na piće, na koju utakmicu ili u kino.
Nažalost, sad se razdvajamo. Nećemo više sjediti skupa u jednoj učionici, nećemo više ići u
istu školu, pa čak ni u istu smjenu ni u isti grad. Ali nema veze, opet ćemo se mi sresti i prisje-
ćati ovih osam godina u školi, sjećat ćemo se naših učitelja, zabave, igre i svega ostalog.
Odlazimo svatko svojim putem, ali i dalje ostajemo prijatelji, i dalje smo susjedi pa ćemo se
nastaviti družiti. Ja ću vam svima uvijek biti prijatelj.
Vaš Ante!

Ante Čorić, 8. r.

Dragi moji!
Iako nisam bio s vama od prvog razreda, ne znači da mi s vama nije bilo lijepo. Uživao sam u
ovom malom razredu unatoč nesuglasicama. Sve poteškoće smo prebrodili, a nije bilo uvijek
lako.
Zabavljali se ili svađali, drago mi je što sam bio dio vašeg razreda. Znam da vam je bilo teško
prihvatiti me, no nakon nekog vremena, većina vas je prihvatila da sam i ja dio razreda, više od
samog imena u vašem imeniku. Još i danas ima nekih koji me ne prihvaćaju, ali se i to možda
promijeni. Tko zna, možda za koju godinu, kad se opet sretnemo, kad budemo stariji, možda
postanemo dobri prijatelji.
Volio bih da jednom, kad odrastemo, da se nađemo na šalici kave i popričamo o ovim danima u
školi, koliko smo se promijenili i kako nam je bilo. Možda jednom budemo radili skupa, možda
naša djeca budu vršnjaci, možda ovo ne bude kraj našeg druženja.
A sada samo par riječi mog dojma o vama:
Barbara, ti si ustvari super, iako smo se nekad svađali. Dobra si prijateljica, dobra duša i ljubite-
ljica glazbe. Ante, ti si dobar prijatelj i vjeran navijač, bilo mi je super družiti se s tobom. Nicol,
ti si uvijek bila nekako neutralna, nikad nisam znao o čemu misliš, kako me doživljavaš. Za raz-
liku od tebe, Tea se nikad nije bojala reći što misli. Tea, ti si borbena, neustrašiva, voliš se sva-
đati i često si krivo shvaćena. Anamarija, ti si jako vedra osoba, dosta brineš o drugima, a mi se
nismo uvijek dobro slagali u ove dvije godine. Nadam se da me smatraš prijateljem jer ja tebe
doživljavam kao dobru prijateljicu. Jure, ti si kao i Ante, vjeran navijač i dobar prijatelj. Pošten
si i iskren, to cijenim. Diana, ti si vedra, pametna i razumna. Za mene si najbolja u razredu. Pet-
ra, ti si najveći radnik u razredu, imaš najbolje ocjene i pomalo si neutralna, ne voliš sukobe i ne
voliš se svađati. Marine, ti voliš igrice kao i ja, razumiješ kako je to kad se uživiš u igricu. Do-
bar si mi prijatelj.
Dragi moji, premda sam vam došao kao padobranac i često sam bio pomalo bezobrazan, nadam
se da ste upoznali i moju drugu stranu i da ćete mi oprostiti za moje ponašanje te da ćemo se još
dugo družiti nakon škole.
Vaš Igor!

Igor Pavić, 8. r.
.









Page 33 afričke maske, 8. r.

pretraživali pojmove vezane za Afriku.
7. Na satu geografije učenici su učili o Africi, strukturi tamošnjeg stanovništva, gospodarstvu i problemu
siromaštva

FAIR TRADE

U okviru Tjedna Afrike na satu talijanskog s nastavnicom Ileanom Šimin razgovarali smo o
fair tradeu ili pravednoj trgovini. Fair Trade je trgovinsko partnerstvo utemeljeno na dijalo-
gu, te strategija za ukidanje siromaštva kroz stvaranje održivog razvoja i poslovnih moguć-
nosti za proizvođače koji su u konvencionalnom načinu trgovine (Free Trade) ekonomski
potčinjeni. To je socijalno-ekonomski pokret koji promiče proizvodnju i prodaju utemeljenu
na plaćanju poštene cijene za robe i proizvode. Ovakav pristup temelji se na dogovoru, tran-
sparentnosti i poštivanju ljudskih prava, te se zalaže za veću jednakost marginaliziranih i
zakinutih proizvođača i radnika, posebice u zemljama Trećeg svijeta.
Svrha Fair Tradea je: promišljena suradnja na svim razinama (od proizvodnje sirovina, do
prodaje proizvoda) kako bi se osiromašenim proizvođačima pomoglo postići veću ekonom-
sku sigurnost i samostalnost, te ravnopravnost i održivost u međunarodnoj trgovini. Plaća-
njem poštene cijene također se nastoji podići opće životne uvjete ljudi u zemljama u razvoju
(umjesto da im se šalju jednokratne pomoći).
Kako to ′funkcionira′: proizvođači koji su u FT sustavu s veletrgovcima pregovaraju o otku-
pnoj cijeni. Na taj način osiguravaju poštenu naplatu svog rada/proizvoda, a time i dugoroč-
nu održivost na tržištu. Osim toga, veletrgovac se obvezuje uz poštenu cijenu platiti i FT
premiju iz koje se financiraju infrastrukturni radovi prema izboru zajednice (vodovod, škole,
zdravstvo, ceste i sl.), pri čemu krajnja cijena proizvoda za potrošača ne mora biti viša.
Zašto bi jedan veletrgovac to radio?
Zato što sve više kupaca od njega to traži! Plemeniti (ili možda samo mudri) prodavači su
shvatili da neznatnim odricanjem od izravnog prihoda (marže), ta sredstva preusmjeravaju
13. truapvonzjaiti2va0n16im. idž o sebi i proizvodima i na taj način još više profitiraju, ujedno štedeći i na
Župaizndijasck1ima0.aslmziaponmtjraaar2kue0čt1ein6ng.ič(tkoihrazdaednreupgroafiutnSepFlaitiurtrade organizacij
DugoZroačdnni jciilnjafastiravtrnaiddeatnrgovine je pomoći proizvođačima i zemljoradnicima za postizanje
Na Žvuepćaenigjsoksopjodsmarostkrei usačmenoidčkoishtaztnaodsrtuigiasutaSbipllniotus,tiu. UCzitytoc, epnotsrtuojoinjeošumSnpoligtuo, cpirlejedvsatafvaiilri strmaode
ukupaknaorašZdtoanzjaevšopenoiUbloočljejenšaipčnokjseljžezidavndojrteungizhevouPnvrojiezuitdaonzviacoajušgkkraoožlsekinoeojvpgorogodoiizdnvioš.nđDjaeučgeso,upvooečsneeikrbievi;caenuikžerkanrsaenjeiosbštikalrjeionžsjijeleidisim- o završ-
lampela.čBkiolnisotsmamnopvrvnirielšodtvbzooamptea,žzneaanštiiktiuopjdoojsejcsemećeondipioazkrapabrzelajdliivstašantvojialeskmosoud pnsvraoesiznrvaadošidelniujteči.ejenkicoem: Bgoardbinarea. IBzamtajelinjaji,vale su se
1Z4ahDO.volridijvšpa3ennn8daSZavajfoavbozrsPgaaoidj2čeadegikdct0đrrnnpžšdeiojuseae1ejiomlnevlce.gjl6scauijikiisaNicaac.jhtzmla,,aseiaeaozvcksn.PomsjaivioDaveamjjnielvlneetjajijrs,tćeeakeKajvutdeisdmočagi.atSeomjaoraidnekliorhd.amigiokishujzzjkeiaaeešgaorzjećszriuaui,rveoazkeziMlvpldljutaojpeairsežpamgajnnkteenrvaoj,ilaoseo,joj,muaegpppsslneArčruuilvviaa.idhiijnnoiBjmejzvodeoegmaiabrćlvlzoitproraajivaivauomzzajzzanlevrliooaloiećoovpd,pfđnaruanaiNeaincsiačnjripjiamenejžjvčtu,ueaorleaahapissnLlđgaadtujjijiruneetuuksabi–bsujšomasiiiddpnvkrcosjoraiaoeruvks,ij–leapmtoiJćashšipvomuvsinras,areeoiluabkpimntukeortagazuoiajs,oiimjriodoteseNoejbsssudevev.irznvkconsoiPjrooae,juosijlčnlkicvskinašeaiairk,ksabokumonbnzoiŠPčleaoouepkpepbln.jurtsr6rieroisomanP.csambvtumrimeoid.iSockriajuTkplealeipoudooasktrokbzkteagoouomduočojn.č,ruaodiajss8tnigmmvie.-snarlileioo.llujiuici,iozisladopMivljsriermačapštnriiaiilloh--ii
Na završnoj osjveudnškicoilsDkjuečgjoedgingura, dasvkeoćgnveisjterćpaljigvroadoočneakčuejlenmiko GslrjaeddaećSup. lita Ivo Baldasar obratio
se dječjim vijećnicima i svakom dodijelio uspomenu za svoj mandat – plaketu za uspješan rad u
vijeću te značku Grada Splita. Naša Diana pecolaj se tako oprostila od svog dvogodišnjeg man-
data.

Page 34

KNJIŽNICA

Knjiga nije hrana, ali je poslastica.
(Tin Ujević)

INFORMACIJSKA PISMENOST
Piše: Nikolina Čizmić, knjižničarka

21. stoljeće koje je obilježeno munjevitim globalnim tehnološkim napretkom nameće nam izu-
zetne količine informacija i znanja koje treba znati pravilno iskoristiti u svrhu stjecanja znanja
te razvijanju sposobnosti i vještina. Odgovor na taj izazov, kako bismo se što uspješnije snašli i
prilagodili promjenjivim okolnostima u osobnom životu, društvenoj zajednici te na radnom
mjestu, leži u cjeloživotnom učenju.
Cjeloživotno učenje je neprekidni dugotrajni proces nadogradnje starog znanja i usvajanje no-
vih, različitih znanja u svrhu vlastite produktivnosti i konkurentnosti u svakodnevnom životu.
Informacije u današnje vrijeme predstavljaju najvažniji dio svih djelatnosti kojima se bavi čov-
jek. Iako je potreba za informacijama postojala oduvijek, danas se ona drastično povećala u smi-
slu pristupačnosti i brzine protoka informacija. Za društvo je najvažnije osigurati brzu komuni-
kaciju. U suvremenom društvu komunikacija je omogućena bilo kada, bilo gdje, s bilo kime.
Granice u komunikaciji gotovo više i ne postoje. Za to su zaslužna suvremena sredstva komuni-
kacije: Internet, pametni telefoni, digitalizacija prijenosa podataka.
Danas djeca, učenici, studenti nerijetko dolaze do informacija putem „novih izvora“ (novi medi-
ji, Internet) napuštajući služenje tzv. „starim izvorima“ (knjižna građa, periodika). No, međutim
uz sve blagodati i prednosti Interneta kao „goleme banke podataka“, koja nudi ogroman infor-
macijski potencijal, nije se uvijek lako snaći. Zašto? Upravo zbog šume svakojakih podataka
ostajemo zatečeni koju informaciju uzeti i upotrijebiti, a koju ne.
Tu se nameće potreba za edukacijom, informacijskom pismenošću koja nam je neophodna u
današnjem društvu.
Informacijska pismenost je skup kompetencija koje su nam potrebne da osvijestimo potrebu za
informacijom, pronađemo i pristupimo informaciji, vrednujemo je te učinkovito i etički koristi-
mo u daljnje svrhe stvarajući nova znanja.
Pojam pismenosti (vještine pisanja i čitanja) se i danas prvenstveno temelji na činjenici da je
akumulirano ljusko znanje uglavnom sadržano u knjigama i pisanim izvorima, no međutim
stvarno stanje i okolnosti nam ukazuju da jedino informacijski pismena osoba, osviještena pot-
rebe za cjeloživotnim učenjem, može odgovoriti izazovu koje nam svakodnevno nameće sve
brži tehnološki napredak.

Page 35

ČITAJTE!

Pripremila: Marina Ležaja

I ove godine donosimo naslove koji bi mogli zanimati velike i male, a i one između:
Michael Scott: Alkemičar - Tajne besmrtnog Nicholasa Flamela

On čuva tajnu koja može značiti kraj svijeta.Nicholas Flamel rođen je 28. ruj-
na 1330. godine u Parizu. Gotovo sedamsto godina kasnije još ga prati glas
najvećega alkemičara njegova doba. Priča se da je spoznao tajnu vječnoga
života. Svi spisi navode da je umro 1418. godine. Njegova je grobnica, među-
tim, prazna. Legenda kaže da je Nicholas Flamel živ. No samo zahvaljujući
eliksiru života što ga proizvodi već stoljećima. Tajna besmrtnosti skrivena je u
Knjizi Abrahama Židova. Upadne li ta knjiga u krive ruke, svijet će biti uniš-
ten. Upravo je to ono čemu se doktor John Dee nada i što planira učiniti čim
se knjige dokopa. Ljudski rod pojma neće imati što se događa sve dok ne bude
prekasno. A ako je vjerovati proročanstvu, jedini u čijoj je moći da svijet spa-
se od potpuna uništenja su blizanci Sophie i Josh Newman. Ponekad se legen-
de obistine. A Sophie i Josh Newman naći će se usred jedne od najvećih le-
gendi svih vremena.

J. K. Rowling: Bajke barda Beedlea
Svaka od pet osebujnih priča u Bajkama barda Beedlea čarobna je na svoj
način, ali sve čitatelju oduzimaju dah majstorskim spajanjem smiješnog i po-
gibeljnog. U popratnim komentarima, koje potpisuje profesor Dumbledore,
uživat će i bezjaci i čarobnjaci, jer se među profesorovim promišljanjima o
dubljem značenju bajki mogu pronaći i mnoge pikanterije o životu u
Hogwartsu.

13. travnja 2016.
Županijsk1a0.slmipontjraa 2u0č1e6n.ičkih zadruga u Splitu

Zadnji nastavni dan
NaCŽaumpearnoijnsk, oWj .smBroutrcieu:čSemniičskaiohžzivaodtraugjeadunoSgpaliptus,au City centru one u Splitu, predstavili smo
ODlhuakodimujva3eppn8aevan.ozPBadrediiactlrZnnžrdeioueeoilalsc.gjlnmzaijmiaNcaajvt,,aešooazpck.PenjariovvejiiUelrlnetiorel,ćakočadeidjoegbŠŠžŠeSoznorioitttaklvoiphooodamčpookouzkjaaaakta,seešeožkkkolzećnjeumoooi,veezankdiMl?ajvžiljuenjdpkieaepviajjnoršsteenirumpojjipseoongjzo,maaijeevspsssskjoaeAuuslPenao.omndćnrniilBojezkiižodoekzaniairulvilvozoiidpdoajovovaonožatajzvakiliaenlcivaploaićoeavoprjz,pneatruanšiNaadišklcmkačijesaiiaometgnžiošvsalruaaotlsjaevoaepki?nliLlđćjaoljjuesoajiunejumbvbi–sgsbsjioeaousomipgnvkcdsoracnsiaovivvsad,anj–aatesiJasknšš.pomvoinenrDrs,eaogjaeoiekdupdašmntoiegravalosiajoio,uidiujjdovetočsiNinjvsseuejčeejevionneivknksohikioopreco,j?ieijloevmčlic;k:ivnaair,eknsuaBogmzbikzioŠaaarkordpknaplbrijusrra6neasononj.srebevtuamom.eiabckišIBamjlaizlkeiluaomasrjtrteiteaagnouijžčelojn.čiviuenljdijaiatnijiše-iis,navilmmlujauiclo,oeildzMisaljuievčaprnrsišiohe--

ZN14aa.vzlriašpvnnrašjnasoj2je0šopndse1jjovnee6usidksic.mlanšiaokiocsoDaminlsaDjskeKjvsjučienpPpsatmjakčgrardoeriijluopgiephoisjčdzguvoenigiaitavlinsgzrošitmjruitoareezluva,dvaidtadšjaačiazsežtmsančaukrevkko,laoeunonjavućegagip,oajlpnrčeiitvvvvuiiepoiijsiošlsjmejsmejtetgeuimerććsepndiprvaamlaeiiruijmzzođiganpvvrmjaaroseouoaoedatđdue.voanveoksNičulnšnipae.nejaajčskužePačtežuiahkerssimjlvavoltueoniionamtskisa,žtktušaoom,istv.ddtpGosoooOjrlegrujtejidleaeapmvpodndiezrvsasoeolanuaaićsvvklaSnuigreupo.šbtaogoli,rsiolpmjotboretarejoaeiudkpsrvI.enivaaoDlPmjoosnuovasodvsBoiušheizirvkabiaiuilšlomntmdjtčvleouauepoasšn.r–sratBoiimPerclivaenlriooei.i.iezlrgb,Tepeiarrykdoaaal,obzkntnipjduooooesrmmasesjmemvćiooli i osma-
završili
ispratili

se dječjim vijećnicima i svakom dodijelio uspomenu za svoj mandat – plaketu za uspješan rad u

vijeću te značku Grada Splita. Naša Diana pecolaj se tako oprostila od svog dvogodišnjeg man-

data.

Page 36

U sljedećemu životu, Bailey upoznaje dječaka Ethana kojega će zavoljeti i tražiti u svim svojim
idućim životima – najprije kao dio policijske jedinice spasilačkih pasa, a potom i kao zanemaren
i zlostavljan pas koji bježi od ljudi koji ga drže na lancu u dvorištu.
Kroz sve te živote, Bailey razmišlja o smislu svojega postojanja, a u tim je promišljanjima vrlo
duhovit i znatiželjan. Tako na primjer mozga o korisnosti mačaka kao i o neobičnoj ljudskoj
prirodi.

Jo Nesbø (Nesbo): Prdoprah doktora Proktora

Bila jednom jedna divna princeza koja je živjela u palači okruženoj ogrom-
nim vrtom s najljepšim ružama i orhidejama. Ali ovo je jedna posve druga
priča. U njoj se, naprotiv, radi o prdežu. Ne o onakvom malom puzavcu ko-
jeg lukavo ispustiš pod satom matematike tako da nitko ne primijeti. Nipoš-
to.
Ovdje se radi o pucnju iz topa, o prdežu koji pregori rupu na hlačama i šalje
male dječake u svemir - i natrag.
I u njoj se još malo radi o zločestim blizancima, mongolskim vodenim volu-
haricama, dugačkim pudinzima od karamele i još dužim udavima.
No najviše od svega u njoj se radi o tome što se događa kad se majušni Mrva
s vatrenocrvenom kosom useli u Topovsku ulicu i sretne Lisu i gotovo ludog
profesora jednog suncem okupanog dana, malo prije 17. svibnja. Ovo je us-
tavri priča o prijateljstvu. (prdežu)

Jodi Picoult: Čuvarica sestre svoje

Jodi Picoult: Čuvarica sestre svoje

Anna je zdrava tinejdžerica, no živi kao da je ozbiljno bolesna. Do svoje
trinaeste godine podvrgnuta je nebrojenim operacijama i medicinskim zah-
vatima kako bi se njezina starija sestra, Kate, mogla boriti protiv leukemije
koja je uništava od djetinjstva. Anna je začeta i došla na svijet jer su njezini
roditelji željeli srodnog davatelja koštane srži za Kate – život protiv kojeg
se Anna nije bunila i uloga koju nije preispitivala… sve do sada.
Poput većine tinejdžera, Anna kreće u potragu za vlastitim identitetom. Me-
đutim, za razliku od većine tinejdžera, njezin je identitet neraskidivo ve-
zan uz sestru. Anna tako donosi odluku koja bi se mnogima mogla učiniti
nezamislivom, odluku koja će u obitelj unijeti razdor i koja bi za sestru koju
toliko voli mogla biti pogubna.
"Čuvarica sestre svoje" roman je koji preispituje što znači biti dobar roditelj, dobra sestra, dobra
osoba. Dokle sežu granice moralnosti kada je u pitanju spašavanje života vašeg djeteta? Vrijedi
li žrtvovati prava jedne osobe kako bi se spasila druga? I, najvažnije, je li potraga za samospoz-
najom opravdana ako nakon nje u vlastitim očima postanete lošija osoba?

Page 37

EKO—KUTAK

Sve što je prirodno, dobro je.
(Francois Rebelais)

MISLI ŠTO KUPUJEŠ
Pripremila: Marina Ležaja, učiteljica hrvatskog jezika
Kad kupujemo hranu, ne razmišljamo kako imamo moć utjecati na vlastiti zdravlje i na očuvanje okoliša.
Stoga je vrlo bitno osvijestiti što i kako kupujemo.
Niz je čimbenika koji utječu na izbor hrane koju kupujemo. To su najčešće cijena,
reklame, naš osobni ukus i utjecaj hrane koju jedemo na zdravlje.
Ne razmišljamo o ostalim čimbenicima kao što je utjecaj naše kupovine na okoliš, lokalnu ekonomiju i
krajolik, a sve to bismo trebali uzeti u obzir zbog naše sadašnjosti i budućnosti.
Jedna jednostavna aktivnost kao što je kupovina lokalno proizvedenih namirnica neizmjerno pomaže po-
ljoprivredu i domaću ekonomiju. Također trebamo osvijestiti koliko su nam potrebne neke namirnice i
proizvodi koje kupujemo. Ako kupujemo neki proizvod koji nije upakiran, pomažemo okolišu, a može-
mo voditi računa i o pakiranjima proizvoda koja se mogu reciklirati jer time smanjujemo količinu otpada
i smeća.
Vrijeme je da vodimo računa o tome odakle je proizvod koji kupujemo, koliko je kvalitetan i od čega se
sastoji. Drugim riječima, trebamo se naučiti čitati deklaracije proizvoda i razumjeti što u njima piše. Jed-
no slovo može skrivati vrlo opasne sastojke, a u vrijeme kad su mnogi alergični na neke namirnice, bitno
je znati ima li neki proizvod taj alergen čak i u tragovima.
Kupujući neku vrstu hrane, razvijamo dobre ili loše prehrambene navike koje utječu na naše zdravlje i
naš okoliš. Ne zaboravimo da je za proizvodnju hrane potrebna velika količina resursa. Na primjer, se-
damdeset posto ukupne potrošnje vode na svijetu otpada na
poljoprivredu. Kada bi svi konzumirali meso u onim količinama u kojim se troši u
zapadnom svijetu, ukupna površina Zemlje ne bi bila dovoljna da prehrani sva stoka. Pojednostavljeno
rečeno, trebala bi nam godišnje 1,5 planeta kako bismo mogli održati ovakav način potrošnje i prehrane.
PKpdorŽ1raeen3duhho.arprsataakirmnmunaabpvoijjeunesinjjmkZ1eaepam0aapo2j.dosrul0lmjoniop1uipjzpro6tinejvrt.enhijrovcaraadaraees2jmua,td0ačbnnn1veeaaa6nnneam.eiikkčdopotkiadrlviooehnngilozeizvjsaupto.dodiKrlebjuou,igopptrlraoeoivbvšuiraknemuSadporejae,lbizptpinuotooillliziittnkiikčaoektsiatžv.eealzkjantiniv,enozopasrtep.zoOnlijdoilpuprkrieovnrkeiocdjluejivi i, učeći kako da us-
klNadaimŽuopoadngijoskvojrnsomstoitrziaudčoevnoilčjksithvoz.adruga u Splitu, u City centru one u Splitu, predstavili smo
ukupan raZdanzavšoeniUločjeenipčokseljezdandjreugzevoPnroizuidonvicoaj škkaoolski oojvgoogdoidniš.nDjeugsouvoečneikriev;anuikrkarsanjeobšiklrjeinžjieli ismo završ-
Jeladmitpeem. Banilnjieosmmeopsravi!relodbzoampa,žneanikiopjoojsjsemćeonipoakparzeadlistšatvoilesmsou nsvaes nraadšieliutčiejenkicoem: Bgoardbinarea. IBzamtajelinjaji,vale su se
Dijana Pecroelcaijt,acPiejetr,aigSrkookkaozi, iMpajerisjma eA.nBdirliojojleićp,rNičienao Lljjuubbaivcia,–JporseipmaaidNjeivkoojlicni,abŠakluronbuicilai treačnujni-alu, lijepih
Ki Ohtarookdvšo3ei b8svieozsoadedkitpronžeureilo1.gjliji5aNcaz.,ev5azk.e0jaovo0lneijćlakeiedtodaoaorilnhadauzkvjeešioelćduoveekglljurijeaepnsmtneojeod,mapssmeuulasdniakjz,oeialluvozoavgavartzamalalimoopnansiafcajbeamižrvluuljanapsnđeaejinehii–srsjpaspnnkuraeošvst.jaatZasš3mvei,6emo,k4ntlorjaiekj,ijigoelsolssuogevbnrsoaae,jmličnlkiaaorksogCmziOopp2jr6eo.stmmekajleuostgouo.čditienlujicoidMličanrio-
1ZjiRk4auna.avgtdečlraianušp(znnbnziiiavejcasmnasvij2ljoejeu0enšpdzsje1jogtnauea6ssoiksnrinc.jmalaoaiažzov:osivnDvamnnoioeajšjstoueKjtvisvd)čniatomrjjapdaežrrKigioinsvjzieiiaognzasvzersijroje,aoezevIddtanvnaiesžaemdnkesrsi,ultaojojaeuegjv(pulriirčiavtvBiiiziijokjmervkegaumioćzjknperaiualinzuazzruenvurpmoeozzodeđikučrameaoesnitplljiojjijčeuemse)khe.ssoeatuksnitookzsaruuomnidmdsaotjeierurialapmkoztiaviisnonaajielajidunetgnfaotsoamikrntkeooeaudjv.unhkoPjroZuoaslanvsiščepaikibaunozndčualouenmn.asimvPecsirioka.ira,Tpeoudoa.kbzkuduNopraassnmmvapiroolpiimoiizsvjaoprev-srrrma,štiiall-ii
svNeinlRšajjiaeedjnećzjaokešaudvečZvrtnajreeižlšjmmiienztv?eonlivtjmjNaeeičjo,sienfkjjvpćeaeeuuondrpbmiGnšmcoikiairctboommariigeldlsaaDbuaak.nćijduSneosočpogvvpjlsoaeiootktdgislaoijtm.nagmNuatreia,saddvdoašaoesavldkgpoeDioerjkćetgeiaahalnlrivrnnioeajiaisajnhutenpirsć(paepsaaclcvouj,oiagmtvjlorežaoaehdijdnvtonsoouočoenntesziiatktnhaaačuj)kvessjoplkvnenamaoooisjkgpotmmrrrGesloiaabnlsrj.naataeidtddlžeaaaeitkvćoSoou–dpnt.pilzsnilvutjaaaomkgeuIivtrzduaogvtozioBajmgeauonladsdinhpaijšjseenakšjreaoognlibčmrraianadteniou-mesa bo-
data.







Page 41

Gladna nahraniti

Svako razmišljanje o milosrđu nas na nešto potiče. Razmišljanje o gladnima
nas potiče da razmišljamo o hrani koju rasipamo, o hrani koju bacamo dok
neki nemaju ni za mrvicu kruha.
Isus nas stalno podsjeća na kruh. U molitvi Oče naš nas poziva da molimo za
kruh svagdašnji. Za sebe kaže da je on taj kruh živi koji je s neba sišao. Vrhu-
nac Isusovog govora o kruhu je čin u kojem je On sam sebe dao u kruhu, u
euharistiji.
Poziva nas da se upitamo: Što je taj kruh? Ako slijedimo njegov primjer, mo-
žemo li i mi postati kruh, poput Njega?
Što je taj kruh? Nije li to svaka naša životna potreba? Potreba za ljubavlju, pažnjom, prijateljstvom, dos-
tojanstvom. Nismo li mi kruh koji se daje za druge, svaki put kad svome bližnjemu pomognemo u njego-
vim potrebama?
Razmišljajući o ovom djelu milosrđa, a dodatno potaknuta korizmenim razmišljanjima, prošlog sam pet-
ka odlučila napraviti tortu i sutradan sam je odnijela jednom vrlo dragom čovjeku. Napravila sam tortu
zajedno sa svojom sestrom koja je inzistirala da pomogne. Također sam uz tortu odnijela i nekoliko tro-
kutića baklave koju je moja mama napravila iste večeri. Jako se razveselio, što je i mene jako razveselilo.
Najvažnije mi je da znam kako malim trudom mogu razveseliti svoga bližnjega, ali i samu sebe.

Nikolina Škrobica, 7. r.

Žednoga napojiti

Tjelesno djelo milosrđa žednoga napojiti nam govori da ako je netko žedan, a mi imamo nešto za piti, da
mu damo piti.

Stara izreka kaže: „Bez vode nema života.“
I meni se ukazala prilika da žednoga napojim. Moja prijateljica je sjedila na klu-
pi cijela tužna. Prišla sam i pitala je zašto je tako tužna, a ona mi je odgovorila
da je kupila razne slatkiše za jesti, pa nije imala kuna da kupi i sok. Rekla sam
joj da ja nisam toliko žedna i da uzme moj, a ona me je cijela sretna zagrlila i
izljubila. Bilo mi je jako drago vidjeti je tako sretnu.
Napojiti prijateljicu je jako lijep osjećaj i znam koliko sam ja bila sretna što sam
joj pomogla, a tko zna koliko je ona bila sretna. Nadam se da će i mene netko
napojiti kada budem žedna, kao i ja svoju prijateljicu.

13. travnja 2016. Mia Vakante, 7. r.
SŽiruompaanhiajsok1da0j.esnlmiupotntijraa 2u0č1e6n.ičkih zadruga u Splitu

Zadnji nastavni dan

SNiroamŽauhpaanoidjsjeknouj tsimneotzrinaučiensaičmkoihdzaadsirruogmaausiSmpaliitlui, nuekCoimtyecpeonktrluonoinmeouoSdpjelćituu., Tporedjosštazvnilaičsimdoa svi oni
koujkiuipmaanjuravZdišaenzavdšoaenjuiUločnjeienmipačokkselojjezidaindmjreuajgzuevmoPnaroliozui.donvicoaj škkaoolski oojvgoogdoidniš.nDjeugsouvoečneikriev;anuikrkarsanjeobšiklrjeinžjieli ismo završ-
Ulaomvopje.KBoirlinizomsmmi,oparvdiraelodbbizhoampnaa,žpneranivkiiloapjoojsvjsoemćdeojneiplooakmpairzleaodlsisrtđšaatvoikloesmjesousansmvaesonrdaaadšbielriaultčaiej,enskkicouemp:ilBgaoasrdabimnareas. vIBuzamstavjeloinjauji,viasleestsrui- se
nuDOhodiojvda3enj8evaćozuPadedkictržrnoeoueeijllc.agjlaijiaNcajnt,,aeaazck.Pmjaiovejelnetjir,ćeakaeidobgSooirikllohdaaokuzjiOmmkaeešnozećtaaauii,vehčlškaiMlleljuasjpeiepdualjnsitenarojaipjsjeojme,emrampossneAuulbueoa.danniBnSjlnzdoeeopaairlvlszlošiooaijivuvtodmajzaljkeolioealićodoćp,pvdjnurneiiNai.šcćapčjeiaTumernž.iv.ojuaolaaKapnstLlđaemjjjiunldeujobia–absjasisvjpnvkcearraiaormlvs,oj–atoJasšibnpomvirirs,ezeoiikptomnmtooraaiapjap,iijjrdoeuesNjksstuevevdilvkonosovoone,rjiijjiličlelicklienaair,mksa,oumbbziŠaaiiolpklpgelejurrr6eooudns.sbtu,jummeeipckvjiajalaaloeiukosjtsročteamgouičcosn.čouredijetniies-tknanelolujeuijici,goimirldoMiaaljdlieeča-ipnriioh-

nosili sa svim izmaozodvniemraevpirjev.oIgjraaszarmedabiilačejasktiotasmreotnima jenrastaommen.ePkoosmeebndoonsimjeolaproazddorsatv.ili i osma-
še kao najstarijAe kiozapžoegljleldiaimmopouknoo suesbpej,ehnae kčiondi unpamisasue nsraedpnrvjui pškoogleud. Pdrairbedašbutresmbaoozbauvćrišili
pjesmom Kad soi nsoregtaantk,oujčeijgeoml...izIvzolođzeinsjeu bsurzosumdjiejelonvjajlui ,gaotuovnoašsimvi ourčmenairciim. aTatrkeobasmraoščiissptritaitili
ovu školsku godminjeus,ta vzeaćnnoevsutrkplujpivoovoinčeuk.uTjermećoesdljjeedleoćmu.ilosrđa nas podsjeća da nije kod
svih tako. Puno ljudi nema što obući, pa ono što je nama višak, može
drugima biti jako važno. Zato baš i postoje mnoge vjerske i druge organizacije diljem svijeta
koje skupljaju odjeću, obuću i ostale stvari koje su potrebne za svakodnevni život i daju ih oni-

Page 42

Ako pogledamo oko sebe, ne čini nam se na prvi pogled da baš treba obući onoga tko je gol... Izlozi se
brzo mijenjaju, a u našim ormarima treba raščistiti mjesta za novu kupovinu. Treće djelo milosrđa nas
podsjeća da nije kod svih tako. Puno ljudi nema što obući, pa ono što je nama višak, može drugima biti
jako važno. Zato baš i postoje mnoge vjerske i druge organizacije diljem svijeta koje skupljaju odjeću,
obuću i ostale stvari koje su potrebne za svakodnevni život i daju ih onima koji nemaju. To je jako važno
jer nam pomaže da možemo darovati onima koji nemaju da i oni mogu živjeti životom dostojnim čovje-
ka.

Nina Ljubica, 7. r.

Putnika primiti

Ugostiti znači nekome dati ljubav i krov nad glavom, pomoći mu da se osjeća sigurno i prihvaćeno. Da-
nas na ulicama ima mnogo ljudi koji bježe iz svojih zemalja zbog rata ili drugih pro-
blema. Tim ljudima možemo pomoći na razne načine. Trebamo ih prihvatiti, pružiti
im sigurnost, učiniti da se osjećaju dobro došli. A mi u svojim svakodnevnim životi-
ma, svaki dan? Što mi možemo napraviti? Možemo ugostiti svoje prijatelje, rodbinu,
kolege iz razreda, možemo čak i pozvati susjede na kavu i kolače.
Ja sam pomogla svojoj prijateljici, tako i drugi mogu. Jedan dan, poslije škole, čula
sam kucanje na vratima pa sam ih otvorila. Bila je Marita. Roditelji su joj otišli u
Split i zaboravili su joj ostaviti ključ pa sam je ja ugostila. Zajedno smo pisale do-
maću zadaću i učile. Nakon nekog vremena smo nazvale njene roditelje da ih pitamo
kada će se vratiti kući. Rekli su nam da će stići tek navečer. Nama je to bilo kasno,
pa smo odlučile uzeti stvar u svoje ruke. Otišle smo do njene kuće i pokušale smo

naći neki drugi ulaz u kuću. I uspjele smo. Marita je mogla biti u svojoj kući. Nakon toga sam bila sretna
i ponosna na sebe jer sam pomogla svojoj prijateljici. Lijep je osjećaj pomoći drugima. Trebamo poma-
gati drugima jer možda nekada nama bude trebala pomoć.

Petra Ćuk, 7. r.

Bolesnika pohoditi
Razmišljajući o tjelesnom djelu milosrđa – Bolesnika pohoditi, došla sam do zaključka kako bi se u mo-
joj župi mogla organizirati zajednica za pomoć i posjet bolesnika i nemoćnih. Mislim da bi to usrećilo i
nas i ljude koje bi posjetili. Mi bi znali da smo napravili nešto dobro za nekoga i na taj način bismo i mi

rasli kao ljudi. A oni kojima bismo pomogli bili bi sretni znajući kako nisu sami,
kako netko misli na njih.
Isus nam je sam to pokazao vlastitim primjerom. On liječi i ozdravlja i tjelesne i
duhovne boli: Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima! Ne dođoh zvati pra-
vednike, nego grešnike. U Isusovo doba bolest je bila sramota i bolesnika su iz-
bjegavali i tjerali iz društva. Isus nam pokazuje da trebamo imati razumijevanja i
ljubavi prema bolesnicima, te da im trebamo pomoći koliko je do nas i naših
mogućnosti.
Ja sam otišla u posjet bolesniku, odnosno jednoj baki koja živi u mom mjestu.
Prije nego što sam je posjetila, otišla sam joj kupiti kruh jer znam da ona i po nekoliko dana jede stari
zato što ne može doći do dućana. Kada sam krenula prema bakinoj kući, svakakve misli su mi se rojile u
glavi: Što će reći?, Kako će reagirati? Kada sam pozvonila na vrata, uhvatila me trema. Baka je otvorila,
a ja sam joj rekla da sam došla u posjet. Ona me radosno primila u kuću, dok je meni srce jako lupalo od
uzbuđenja. Osjećala sam sigurnost, pomogla sam joj oprati posuđe, staviti rublje da se osuši i posložiti
krevet. Tako mi je bilo drago kad sam vidjela da je sretna. Sjele smo na kauč, a ona mi je pričala o svojoj
mladosti. Nakon svega sam shvatila zašto je važno ovo što sam napravila. Shvatila sam da je toj baki to
puno značilo, a nakon što napravimo nešto dobro, i mi se bolje osjećamo.

Marita Marić, 7. r.

Page 43

sigurnost, pomogla sam joj oprati posuđe, staviti rublje da se osuši i posložiti krevet. Tako mi je bilo dra-
go kad sam vidjela da je sretna. Sjele smo na kauč, a ona mi je pričala o svojoj mladosti. Nakon svega
sam shvatila zašto je važno ovo što sam napravila. Shvatila sam da je toj baki to puno značilo, a nakon
što napravimo nešto dobro, i mi se bolje osjećamo.

Marita Marić, 7. r.

Zarobljenike i prognanike pomagati
Na žalost, svjesni smo da je kroz povijest uvijek bilo ratova i da će ih biti i u budućnosti. U takvim situa-
cijama uvijek stradaju nevini ljudi u svrhu pomalo glupih i materijalnih ciljeva. Srce mi se slama kada
svakodnevno na TV-u vidim ona nemoćna i napaćena lica djece i odraslih u potrazi za boljim sutra. Ne
baš tako davno, vladalo je ratno stanje i na našim prostorima. Mama i tata su mi mnogo puta pričali o
tome. Da tada nije bilo dobrih ljudi, mnogo Hrvata danas ne bi imalo priliku biti sa obitelji na okupu i
živjeti sretno. Zbog svih tih činjenica, mislim da bi svaki pojedinac trebao doprinijeti koliko može za
dobrobit unesrećenih ljudi. Tako sam se i ja odlučila na sljedeći korak.
Nastavnica iz vjeronauka, a i svakodnevne slike na TV-u, su me podsjetile na izbjeglice iz Sirije i Afga-
nistana. U nedjelju sam načula razgovor mog tate i njegovog najboljeg prijatelja. Razgovarali su o njego-
vom sutrašnjem odlasku u Zagreb. Tati sam rekla da bih htjela izbjeglicama poslati nešto korisno. On ga
je odmah nazvao i zamolio da to odnese u udruge za koje smo sigurni da će ići ravno u ruke izbjeglica-
ma. U kratko vrijeme sam spremila boce za bebe, kašice i odjeću, tost i drugu nekvarljivu hranu, odjeću
za malo veću djecu i ponešto za odrasle. Spremila sam im i lijekove. Tata i ja smo sjeli u auto i krenuli za
Split predati mu dva paketa. Putem smo pričali o tome kako je odlično to što sam napravila. Došli smo
do njegove kuće i uručili mu pakete. Dogovorili smo se da ću pronaći na internetu udruge ili, najjednos-
tavnije, Crveni Križ, koji je u ovoj teškoj situaciji najzaslužniji za pomoć tim ljudima. Na povratku kući
osjećala sam se ispunjeno i zamišljala sam barem malo veselja na licima nedužne djece zbog sitnica koje
sam im poslala u ovom skromnom, ali punom ljubavi, paketu.

Ela Nakir, 7. r.

Mrtva pokopati
Mrtva pokopati ne znači samo pokopati mrtvo tijelo. To znači oprostiti se sa dragom osobom koja je otiš-
laŽ1o3ud.ptnaranasvi.jnTsjk1Zoaa0aj2e.ds0lmjni1apjko6inot.njrataaesš2utk0ačo1ve,nIv6nnžsja.iauiemčlsrdokuajsjijeenehnmitdzrsoaiam.ddjoeNarnuiOaagtnrtabaejbpiuoaonbauSnčiapjgiemnlrdi,otinuboIseuusk,msoajrvetnraiiijkednomaanmestmaodgarotaspntrjaioejveđiueoksmkrnaroajs.dnpuZuroobvc.ojeegMsčtnižoaokglgroašvžćnaiaevnnojsiatmau. .itjPoeomčkovarzzsaatoo-

Na Županijskoj smotri učbeonriačvkiithi nzadnraušgeapuokSopjlniteu,,nuegCoitsyecmenotlriuti oznaenujihSpjelrituje, psvreadksatanvaišlia smmoolitva čin
ukupan raZdanzavšoeniUločjeenipčokmselijleozdasndrđjreuagzievjoePndroainzuidkonovircoaakj šbkklaoiožlsekiBoojovžgojoegdmoidnkiš.rnaDjlejuegvsoustvovečune.ikrNieva;ansurikerkćarusa,njneoibsšaiklmrjeinžijimeliaisomporizgaov-rš-
lampe. Bilniosmmoprvirelodbzoampda,užnepanriiksioupjsotovjsojsevmćaeotinipnoeakpoarzmeadlpisotšagtvorielbesmus,oupansvasesamnraadsšeielipuotčimejenokilcoieom:zBgaoamrdbirnatvreae..IBMzamotajleliionjajsi,avmalesvsau- se
Dijana Pecroelcaijt,acPiejetr,aigSrkookkkaiozdi, aiMnpajuerisKjmaoeAri.znBmdirliiojmojloeićlpi,trvNičuienzao Lpljojuukbboaijvcniae,–.JporseipmaaidNjeivkoojlicni,abŠakluronbuicilai treačnujni-alu, lijepih
hOodv3e8vozadditržneueil.gjlijaNca,eazk.jaovlneićakedoooilhdauzjeešećuveklljujeepntnojeo, pssuuladnijzoealvzoavvazalaliopnniacajamžvulaapnđajinei–sjspnkraovsjatasšmvi,eokntoraij,ijoesssuevnsoe,jičlkiarksomzi oppjr6Meo.stammerkaijlneuosVtgouao.čkdiatiennltujeic,oi7dM.lirča.nrio-

nosili sa svim izazovima prvog razreda i čestitamo im na tome. Posebno smo pozdravili i osma-
še kao najstarije i zaželjeli im puno uspjeha kod upisa u srednju školu. Priredbu smo završili
pjesmom Kad si sretan, u čijem izvođenju su sudjelovali gotovo svi učenici. Tako smo ispratili
ovu školsku godinu, a već nestrpljivo očekujemo sljedeću.











Page 49

Pametno koristim internet i ne ostavljam svoje osobne podatke.
A internet je onoliko dobar ili loš koliko i ljudi koji ga koriste, onoliko koliko smo svjesni dobrih i loših
stvari. I zato trebamo dobro paziti kad koristimo internet.

Ana Nicol Domić, 8. r.

ŠTO BI BILO DA SAM ŽENSKOG SPOLA?

Što bi bilo da sam ženskog spola, da moji roditelji imaju dvije kćeri i jednog sina umjesto dva sina i jed-
nu kćer?
Teško mi se zamisliti u ženskom obliku kad sam već 14 godina muško, ali vrijedi pokušati. Znači, počet
ću od malih nogu. Umjesto plavih kolica, imao bih kričavo roza. (Fuj!)
Umjesto slavnih akcijskih junaka kao što su Ninja kornjače, gledao bih Winxice. U vrtiću se ne bih igrao
heroja kao što su svemogući Spiderman ili nevjerojatni Hulk, već bih zaposjeo kuhinju i kuhao na plasti-
čnom štednjaku. S prijateljicama bih pio zamišljeni čaj iz groznih ružičastih šalica na cvjetiće i ogovarao
bih zamišljene muževe.
Iako je po meni biti curica dosadno, odrastanje bi bilo mnogo lakše. Više vremena bih provodio sa svo-
jom sestrom koja je ionako bila dobra prema meni bez obzira na spol. Manje vremena bih zato bio s bra-
tom. Trpio bih puno manje nestašluka i ne bi mi bilo tako teško sa starijim bratom. S druge strane, vjero-
jatno bi me, da sam cura, zanimalo šminkanje i uređivanje. Ali i u tome bih imao pomoć starije sestre.
Odnosi s tatom bi možda bili malo kompliciraniji. I sada je nekako zaštitnički raspoložen, što bi tek bilo
da sam cura? Vjerojatno ne bismo imali puno zajedničkih tema i interesa i manje bismo se zabavljali.
Dobra strana bi bila ta što ne bih morao toliko raditi teške poslove.
Kada bih bio ženskoga spola, vjerojatno mi život ne bi bio lak. Morao bih čuvati mlađe rođake, morao
bih pomagati mami u kućanskim poslovima, a to je dosadnije od cijepanja drva. Pubertet bi došao ranije,
a s njim i problemi. Moj život bi bio potpuno drugačiji. Ne bih igrao igrice, već bih ludio za Justinom
Bieberom, a njega u ovom sad obliku ne mogu smisliti. Ne bih slavio kad u nogometu neki igrač da gol,
samo bih čekao da igrači skinu majicu.
Moja najbolja prijateljica Matea bi me stalno kritizirala zbog kose i stila odijevanja. Zajedno bismo maš-
tale o predivnim mišićima na rukama zgodnog kolege iz razreda.
No, da ne koristim stalno stereotipe, ne znam kako je biti žensko, ali kad malo bolje promislim, nije lako
i mislim da mi je bolje biti u muškoj koži. A žene ću uvijek cijeniti zbog svega.

13. travnja 2016. Ivan Perić, 7. r.
Županijsk1a0.slmipontjraa 2u0č1e6n.ičkih zadruga u Splitu

Zadnji nastavni dan

Na Županijskoj smotri učeničkih zadruga u Splitu, u City centru one u Splitu, predstavili smo
ukupan raZdanzavšoeniUločjeenipčokseljezdandjreugzevoPnroizuidonvicoaj škkaoolski oojvgoogdoidniš.nDjeugsouvoečneikriev;anuikrkarsanjeobšiklrjeinžjieli ismo završ-
lampe. Bilniosmmoprvirelodbzoampa,žneanikiopjoojsjsemćeonipoakparzeadlistšatvoilesmsou nsvaes nraadšieliutčiejenkicoem: Bgoardbinarea. IBzamtajelinjaji,vale su se
DOhoidjva3en8vaozPadedictrrnžeoueeillc.gjlaijiaNcajt,,aeazck.Pjaiovejelnetir,ćakaeidogSooriklohdaokuzjkaeešozećui,vekiMlljujpeepajntenrojiseoj,mapsseAuula.dSnniBjzdEoeairlvlSzoioajvvToajzaleRlialićopA,pnrniNaicačBjiamenžvLuaolaaIpnLlđZajjjiuneAubi–bsjaNsipnvkcKraiaovs,j–AatJasšpomvirs,eeoikpmntoraaiaj,iijdoesNjssueevivknsoooe,jijlčlickinair,ksaombziŠaopkpljurr6eoon.sbtummeickiajlaleiuostrteagoučon.čudijtniie-nallujuic,oildMiljiečapnriioh-

1ZMVj4au.vj,nelraoiršlpoginjnioaajstvanesaoj2peb0iznpšdltvie1ajonzeuj6sauiksčic.nmlaikiakogaosaDlkamnujoaejpseKjvjosčeiatmkjatdelarongidisjoizeimgkasszraiaaroažtezievmdtamasisžnmenkeos,dlaotmjaruegpul.určivMivilniijoijmeeoegbmkgćripruaamaiutzzranversobećoitdliđuiuazdeasanacipnjijčujceaeahmssj.atuiJaktaksaoouomismnddjoajeaeuptimlipmoomirvssnnaiaeaslas,tiutotnrgouosšomrttboieoesldviti.zonooPavjunnosraekvsš.emuikbN.uoenIčenlmouekon.aassimmPvcmrieo.ioizrTpejaiodoakjšbzkaodujokejroudassmnmvbsauiloolimisskiitzosaeaopr.vsir-rmaštiiall-iiAngelina, 5. r.
NDbalrizuzaagvnimrcšinaiomsjeaosmjjvueuo.džnšdkiacoilčsDiknjuiekčgjaoekdgoingsurea, sdalsavkžeoećgmnoveiskjtearćpoaljpigavrsoadioomčneaakččukejalen,miakloiGszlnrjaeddmaeoćSunp.alsitadvIivjeo nBoarlmdaslnaor orabzrgaotivoarati, biti
sejeddjneačjdimrugvoijjepćondicrišmka i ustvjaekhoa.mNdeosdtijgenlieomuospseomdreunžuitizakoslviokjombiasnmdoath–tjepleakzebtougzuačuesnpjjaeišaranzrnaidh uaktivnosti,
viajleićčuakteizunatičškinui GmriasdeauSspliijteam. No ai špaoDsviađnatipiecpolmajirsieti.tako oprostila od svog dvogodišnjeg man-

data.

Page 50

Volim svoju sestru blizanku, ali kad čujem kako drugi komentiraju da bi željeli sestru blizanku, dođe mi
da im kažem: Ne, ni slučajno! jer je to teško. Cijeli svoj život dijelite sa sestrom ili bratom blizancem.
Doslovno, od majčine utrobe pa kasnije do odrasle dobi. I prirodno je da vas se uspoređuje. Moja sestra
je od rođenja bila za dan-dva naprednija od mene. Ona je prije prohodala, prije je progovorila (mada sam
ja kasnije govorila više od nje), prva je naučila plivati, voziti bicikl... da skratim, prije mene je bila uspje-
šna u mnogim stvarima. I rodila se par minuta prije mene, možda je to razlog. I nemojte me krivo shvati-
ti, nikad nisam bila ljubomorna na nju, nisam bila tužna, bilo mi je ustvari drago zbog nje jer mi je sve to
bio poticaj da i ja uspijem nešto napraviti.
Jedino što me u ranom djetinjstvu nerviralo je bilo to je ona prva uzimala nešto novo što bi došlo u kuću.
Mama nam je uglavnom uvijek kupovala iste stvari, ali različitih boja. Kad bi kupila npr. jednu rozu a
jednu bijelu majicu, moja sestra bi prva birala, tako da me je to nekada znalo naljutiti. Ali, to je samo
jedan detalj. Ima i dosta pozitivnih stvari kod sestre blizanke: ne trebaš nikada tražiti prijatelja za igru jer
je tu s tobom i uvijek se možemo družiti, komentirati što je bilo u školi i sl.
Ipak, sestra i ja se u mnogo čemu razlikujemo. Dok uglavnom svi primjećuju isto lice, sličan glas, iste
kretnje, boju kose, nas dvije primjećujemo kako se razlikujemo. Imamo različit stil odijevanja, različita
razmišljanja, različita shvaćanja. Naše razlike nas istovremeno i razdvajaju i čine cijelima. Malo je teško
za objasniti.
Puno puta sam u sebi razgovarala s Bogom o sličnosti i različitosti sa sestrom blizankom. Shvatila sam
kako ne utječe ona samo na mene, već i ja na nju. Čak i kad sam ljuta na nju, shvaćam kako bez nje ne
bih bila potpuna jer to što smo blizanke ne znači da smo iste, ali nas veže na jedan poseban način.

Nikolina Škrobica, 7. r.

Ana, 1. r.