Krbava 2

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

spomen-kamena u zid Hrvatske memori- kako u turske ruke padaju i njegovi gradovi
je: Poginuli Brinjaci – Brinje 1945. i Duga i njegov narod, kada je gledao da mu se sve
Resa – Mrežnički Varoš 1945. ruši u nepovrat. Imao je jedva 14 godina
u vrijeme tragedije na Krbavskom polju,
Propovijed biskupa mons. Mile Bogo- kada je ostao bez oca. S njime se mučila i
vića donosimo u cijelosti: borila njegova majka Doroteja, kći Bartola
Frankopana Brinjskog, i njegova sestra Je-
Čitanje: 2 Salam 16, 5-14: ev. Lk 24, 13- lena udata Zrinski, koja će roditi Sigetskog
26. junaka i mučenika Nikolu Šubića Zrinj-
skog. Ivan Karlović bio je prognan iz svog
Tužnima otvoriti oči zavičaja. Dobio je od kralja Medvedgrad
gdje je i umro 1531. godine. No, borio se
Kako su tužni bili učenici Isusovi na- do kraja za pobjedu života i vjerovao je u
kon svega što se dogodilo Isusu. Toliko pobjedu: Ja znam da moj Izbavitelj živi! –
su bili obuzeti tugom, da im je cijeli svijet pisalo je na njegovom grobu u pavlinskoj
izgledao tužan i besmislen. No dogodio se crkvi u Remetama.
obrat i nestalo je tuge. Otvorile su im se oči
i prepoznali su Uskrsloga Krista. Uskrsnu- Tužna je bila cijela Hrvatska kada su
ćem Kristovim dogodio se obrat. u Bečkom Novom Mestu na današnji dan
1671. pogubljeni Petar Zrinski i Fran Kr-
Ima li nade u našim tugama, prošlim i sto Frankopan. A san o slobodnoj i samo-
sadašnjim? stalnoj Hrvatskoj se raspao. No ono čime
se možemo ponositi, ta dvojica umrli su
1. Kakva li je tuga obuzela hrvatskog kao pravi mučenici jer se vjerovali da su
Kristova učenika popa Martinca kada je u Božjim rukama i da će ih Bog primiti u
dočuo što se 9. rujna dogodilo njegovoj svoj život, koji je bogatiji nego ikoji ljudski.
braći na Krbavskom polju?
Tuga je obuzela i Matoša (+1914.)
Kakva li je tuga obuzela krbavskog zbog zlog udesa njegove domovine, pa
kneza i hrvatskog bana Ivana Karlovića ovako bugari:
kada je poput starozavjetnog Joba gledao
Na vješalima. Suha kao prut.
Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Pod njome crna zločinačka jama, ….
I mjesto nje u kobnu rupu skočih
I krvavim si njenim znojem smočih
Moj drski obraz kao suzama.
Tuga obuzima danas i mnoge politič-
ke zatvorenike, mnoge branitelje koji su se
krvavim znojem svoje domovine smočili,
koji se katkad osjećaju poput Davida kada
ga je „uginuli pas“ Šimej progonio, vrije-
đao i bacao se na nj kamenjem. Strahuju
nad sudbinom naroda jer im se čini da
su vođe pogubili kompase i da ni sami ne
znaju gdje su, a pogotovo kuda bi državu
trebalo usmjeriti.
Strahuju roditelji jer se u škole nastoji
uvesti „znanje“ po kojemu se ne prepozna-

51

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

je muško i žensko, po kojemu se ne treba ima dosta svjetla u ovom svijetu, dobrote
truditi činiti dobro, nego osloboditi nago- kojoj se treba radovati, programa koje tre-
ne i paziti da se ne našteti zdravlju tijela; ba podržati, osoba i ustanova koje ustraj-
duševno i duhovno zdravlje kao da i nije no rade svoj posao na korist društva, na-
važno. roda i države. Ne buljiti samo u crni asfalt,
nego podignuti pogled na cvijeće i proljeće
Kao i u vrijeme turskih napada, jake koje se budi kraj asfalta. Koliko molitva i
ustanove napuštaju ugrožena područ- dobrih djela oplemenjuje područje naše
ja; jedino Crkva dolazi ovamo sa svojom domovine? To svećenici primijete kada idu
najjačom ustanovom – biskupijom, jedino na osobni susret s vjernicima u ispovijedi,
svećenik ostaje uz stare i osamljene. pogotovo kod posjeta bolesnika. Rijeka
dobrote napaja i naš narod i naše krajeve,
No, tuga obuzima i nas svećenike jer no to kao da pripada onim „nezanimlji-
nam je teško gledati kako u našim župama vim“ temama koje mediji ne guraju napri-
sve više preteže umiranje nad rađanjem; jed da bi ih se moglo primijetiti.
osjećamo se katkada kao grobari svojih
župljana i svojega naroda. Uz to mnogo je Pratili smo prošle korizme kako je u
neoženjenih i neudatih, a i vjenča- svijet ušao grijeh, ali ga je Božja ljubav vo-
ni se olako rastavljaju. dila prema novoj eksploziji života, prema
novom obratu i pobjedi života u Isusovom
Događa se danas i to u hrvat- uskrsnuću. Kada je Isusovo čovještvo do-
skoj državi da udbaš tuži biskupa, vedeno do ništice, ljubav pobjeđuje grijeh
jer sam nedavno dobio poziv na i smrt koja je posljedica grijeha.
sud zbog toga što sam rekao da
narod sumnja u ispravnost rada na Taj događaj izveo je obrat u učeni-
iskapanju žrtava udbaških zločina cima, među onima koji su bili zahvaćeni
jer je na čelu akcije udbaš. Božjom ljubavi. Otvorile su im se oči i oni
su prepoznali živoga Krista uskrsloga. Od
No događa nam se također da osjećaja izgubljenosti i poraženosti, oni se
poput građana Silene, hranimo osjećaju radosni i pobjednici. Da je to po-
zmaja (zmije i guje) pa on posta- bjeda ljubavi vidi se i po tome što učenici
je sve jači i zahtjevniji – kako kaže nisu krenuli ni prema Pilatu, ni prema He-
predaja o sv. Jurju. rodu, ni prema farizejima da im se osvete
za muku i smrt Kristovu. Bila bi to onda
Ni druženje nije ugodno kao što je
nekad bilo. Čim se nađu dvojica-trojica
odmah udare pričati o svemu što ne valja
kod drugih, međusobno se ljute i prigova-
raju svemu i svačemu te se na koncu rasta-
nu s još više gorčine nego prije sastanka.
Neka se to ne dogodi i nakon ovog sastan-
ka. Zato otvorimo oči i za dobro koja nas
okružuje i koje nam se pruža.

2. Ljudi trebaju imati otvorene oči i za
dobro koje nas okružuje; oči koje će pre-
poznati Božju ljubav prema svijetu i sva-
kome od nas.

Najprije treba reći da nije sve tako
crno. Između oblačnih i maglovitih tre-
nutaka pokaže se sunce, mjesec i zvijezde,

52

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

pobjeda mržnje, a nje u Kristu nije ni u nego znakovi životnosti tebe i tvoje domo-
najmanjoj mjeri bilo. Krist je bio uvjeren vine. Njima se trebamo ponositi, kako reče
i onda kada su ga vodili na sud i na Kal- sv. Pavao a ponavlja liturgija: „Mi treba da
variju da će nadvladati i samu smrt jer je se hvalimo križem Gospodina našega Isu-
slijedio onu unutarnju navigaciju koja se sa Krista, u kojem je spas i uskrsnuće naše,
zove ljubav. Nju je imao Isus, i slijedio ju po kojemu mi smo spašeni i oslobođeni!“
je i onda kada ga nije vodila onamo gdje je Zato je veliki papa i odnedavno svetac Ivan
lagodno i ugodno – nego i onda kada ga je Pavao II. pozvao na pragu trećeg tisućljeća
vodila i na križ. sve narode da popišu svoje mučenike – te
koji nam se mogu pohvaliti svojim ranama
Učenici su u to povjerovali tek kada su za Krista i za čovjeka. Zato njegov lik pred
vidjeli da je pobijedio život u onome koji ovom crkvom diže visoko znak križa. To
ih je toliko ljubio da je i život svoj položio je križ naš krbavsko-hrvatski, na kojem se
za njih. To su škole koje su apostoli nau- pet rana pretvorilo u pet dragulja, što vi-
čili „do nogu Gospodinovih“. Osjetili su dimo još jasnije na križu koji smo, tiskali
vrijednost trpljenja, podnošenja nepravde zajedno s tom liturgijskom molitvom i s
(škola skupa, ali dragocjena). Shvatili su molitvom Hrvata katolika.
da ne treba gubiti nadu ni na vlastitoj Kal-
variji. Nije im bilo žao što su trpjeli zbog Kada je pred 1700 godina kršćanstvo
vjernosti Kristu. Što više osjetili su kako je zadobilo slobodu, nije to bilo u znaku sna-
u prihvaćenoj patnji najveći doseg ljubavi ge oružja, nego u znaku križa. To je onaj
umrijeti za spasenje drugoga. Spašavanje pobjednički znak ispod kojeg je car Kon-
je zadatak Kristov, ne osuđivanje, a taj za- stantin vidio natpis: „U Ovom ćeš znaku
datak preuzima svaki kršćanin. pobijediti!“

Kršćanin ne smije biti naivan pa mi- Vama nije bilo teško doći do ovoga
sliti da su svi otvoreni na svijetlo koje je mjesta jer većini nije to prvi put. Ali onaj
došlo po Kristu na ovaj svijet. Trebaju biti koji to ne zna, dovoljno je bilo da u svoju
svjesni da je s Kalvarije krenula u svijet navigaciju ukuca ime Udbina i Trg sv. Ni-
radosna vijest o pobjedi nad smrću, ali da kole 1. U svaki naš životni brod ugrađena
je također krenula i laž da Krist nije uskr- je – Kristovom zaslugom - u krštenju na-
snuo nego da su ga apostoli ukrali iz gro- vigacija s ciljem našeg putovanja, našom
ba. Zmaj (guja, zmija) i dalje živi u svijetu zadnjom poštom. Ta navigacija svakog
i mnogi će ga i dalje hraniti. krštenika nepogrešivo vodi prema pobjedi
života, prema vječnosti i sreći. Sveti Pavao
No, kršćanin čvrsto vjeruje da Kristo- je to već davno izrazio riječima: „Koji Boga
ve rane nisu sramota i znak poraza, nego ljube sve ih upućuje na dobro“ (Rim 8, 28).
znakovi obnovljenog života i pobjede. To To je taj provjereni „instrument“ koji ne-
su prepoznali dvojica učenika kojima su se pogrješivo djeluje u svijetu od onog prvog
otvorile oči upravo onda kada im je Isus Božjeg poljupca u ništa i koji će nas voditi
protumačio da je trebalo da on sve to pre- do naše zadnje adrese u Bogu – u Presve-
trpi i uđe u svoju slavu. I apostolu Tomi su tom Trojstvu. Tu misao razradio sam u
se otvorile oči kada je prepoznao na Uskr- svojoj korizmeno-uskrsnoj poslanici, koja
slome znakove rana: „Prinesi svoju ruku i vam stoji na raspolaganje.
stavi je u rebra moja! I ne budi nevjeran
nego vjeran!“ (Iv 20, 27), tada je Toma po- Ovu crkvu – u koju se svojim zalaga-
vjerovao. njem i darom ugradio i Drago Sudar - gra-
dili smo zato da ona bude stalna poruka i
Rane na tijelu Hrvatske, rane na tvo- propovijed našem narodu da su naši mu-
me tijelu nisu sramota ni znakovi poraza,
53

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

čenici „svijetle zvijezde na nebu“ koje nas vigacija koja nas nepogrješivo vodi prema
vode u vječnost. Bili u radosti ili žalosti, cilju, prema našoj krajnjoj adresi; to je po-
zdravlju ili bolesti, na slobodi ili u tamnici, bjednički izlaz iz svake neprilike za svako-
prihvaćeni ili odbačeni – sve nam to može ga koji se dade voditi.
dati dodatnu snagu; od svuda nam se otva-
ra put s putokazima prema dobru, prema U ovaj brod, Crkvu hrvatskih mučeni-
Bogu. Tada nećemo biti nikada u besmislu ka, ugrađena je ta božanska navigacija po
i bezizlaznim prilikama. To je ta Božja na- kojoj su se ravnali hrvatski mučenici. Ne
bojmo se slijediti njihove staze.

Pješice od Otočca do Udbine

Kao žrtvu za naše obitelji grupa hodočasnika pješice je prevalila put od 70-ak kilo-
metara do Udbine kako bi stigli na Prvi biskupijski dan obitelji, koji je upriličen u Udbini
3. svibnja. Krenuli su 1. svibnja i o tome ostavili zapis:

„Jutros su se okupljeni hodočasnici najprije sabrali u molitvi prije početka mise na
Josipovo, a misu u 10 sati u crkvi Presvetog Trojstva u Otočcu prevodio je don Jure La-
dišić. Prelijepu molitvu vjernika za obitelji sastavila je i pročitala Mateja Posavi. Posebno

je dirljivo što je na misi su-
djelovalo i nekoliko članica
molitvene zajednice iz Kra-
sna pridružujući i svoje mo-
litve hodočasničkoj nakani
za sve naše obitelji.

Nakon što su se pozdra-
vili s članovima obitelji i
prijateljima koji su ih došli
ispratiti, hodočasnici su kre-
nuli. Uz posljednje upute da
se tijekom pješačenja cestom
radi sigurnosti ne razdvajaju
u manje grupe, formirana je
kolona u fluorescentnim pr-

54

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA
slucima sa zastavicama na početku i kraju te je brzo uhvatila odgovarajući tempo hoda.
Na putu će ih pratiti, slično kao i na daleko zahtjevnijem i težem pješačkom hodočašću
za Međugorje, kombi s hranom i opremom.

Njih 16-ero iz Otočca i Brinja, 12 pješaka i 4 logističara, danas će prijeći 30 kilome-
tara do Čanka (prekrasnog u ovo doba godine – a i inače!) gdje će ih dobrodošlicom
dočekati čanačke obitelji i ugostiti na noćenju u svojim kućama.

Drugog dana nakon mise koja je služena u crkvi Gospe od Krunice u Čanku u 7.15
sati, odmah se kreće dalje i nakon 38 propješačenih kilometara preko Kozjana, Bunića
i Debelog Brda stiže se u vojarnu Josipa Jovića u Udbini gdje su hodočasnici prenoćili.

Trećeg dana dijelila su ih još samo 3 kilometra do Crkve hrvatskih mučenika gdje su
stigli na okupljanje u 9 sati, nazočili predavanjima koja su slijedila i svetoj misi u 11 sati.“

Manja Kostelac-Gomerčić

Prvi dan obitelji Gospićko-senjske biskupije

Prvi dan obitelji Gospićko-senjske biskupije okupio je u subotu 3. svibnja u nacional-
nom svetištu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini više od petsto sudionika - roditelja s
djecom. Nakon što je susret
otvorio biskupijski povjere-
nik za pastoral obitelji mons.
Tomislav Šporčić, održana
su tematska predavanja o
roditeljskoj ulozi u spolnom
odgoju i ispravnom odnosu
prema materijalnim dobri-
ma te euharistijsko slavlje
koje je predvodio mjesni bi-
skup Mile Bogović.

Voditelj Ureda HBK za
obitelj i život dr. Petar Kre-
šimir Hodžić roditeljima je

55

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

ukazao na njihovu ulogu u spolnom odgoju djece. Koji odgoj vodi slobodi, a koji za-
robljava, zapitao se dr. Hodžić te predstavio službene dokumente Crkve na tu temu od
enciklike sv. pape Ivana Pavla II. "Obiteljska zajednica" iz 1981. preko Povelje o pravima
obitelji iz 1983. godine te kao glavnog izvora "Teologije tijela" Ivana Pavla II. Prema nji-
ma, spolnost je Božji dar i blago prema kojima se treba primjereno postupati. Predavač
je zatim istaknuo temeljna načela ljubavi, načine kako razgovarati s tinejdžerima te po-
trebu suglasja roditelja s Crkvom i školom za dobrobit djece.

Mr. Zrinka Gregov s VERN-a govorila je o odgoju za ispravan odnos prema ma-
terijalnim dobrima. Pokušala je predstaviti kršćanski stav prema novcu i materijalnim
dobrima što je vrlo značajno jer se u Bibliji u 2350 redaka govori o novcu i materijalnim
dobrima, a samo 500 o molitvi. Sve počinje kod davanja džeparca djeci pri čemu ga treba
pravilno usmjeriti na štednju i način zarađivanja. Bitno je da djeca nauče razlikovati želje
od potreba.

Biskup Bogović u propovijedi istaknuo je da je obitelj slika Božja, a dijete je slika
svojih roditelja. Dijete kao kamera upija sliku i čuva ju, a ako se prema njemu projiciraju
dobri osjećaji, slika koju dijete prima bit će film o Presvetom Trojstvu. Najbolja škola na
svijetu je obiteljska škola, a najvažniji su predmeti odnos roditelj-dijete, muž-žena, brat-
sestra, jači-slabiji, stariji-mlađi, odnos prema radu, društvu i prirodi. Što ljudi donose
više zakona znači da je zatajila obiteljska škola. Biskup je na kraju izrazio nadu za bolje
sutra jer su Hrvati zadržali vrednote i u njima ima zdravog tkiva. Misu je liturgijskim
pjevanjem animirao združeni dječji zbor biskupije pod ravnanjem s. Ljubomire Lešić.

Nakon okrepe i druženja u Pastoralnom centru uslijedilo je dramsko skazanje mla-
dih župe sv. Križa iz Ogulina "Životna borba", o pobjedi dobra nad zlom i života nad
svim đavoljim ponudama današnjice. Susret je završio klanjanjem pred Presvetim koje je
predvodio čuvar svetišta i domaćin mons. Tomislav Rogić.

Za spomenuti je da su mladi župni animatori organizirali za oko sto pedeset djece
zaseban program u kripti, dok su predavanja za roditelje bila u crkvi. Dio plesa u slavu
Gospodu, koju su u tom programu vježbali, djeca su pokazala roditeljima na kraju susre-
ta. Ovaj prvi Dan obitelji gospićko-senjske biskupije bio je doista doživljaj za pamćenje.

IKA
56

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

Metropolijski susret vjeroučitelja

Na Dan državnosti, 25. lipnja 2014. na Udbini i Plitvicama održao se metropolijski
susret vjeroučitelja Riječke metropolije koji je okupio oko stotinjak vjeroučitelja četiri-
ju biskupija, Krčke, Porečko-pulske, Gospićko-senjske te Riječke nadbiskupije. Susret je
započeo pobožnošću križnog puta na Krbavskom polju kod crkve sv. Marka Groba pa
do Crkve hrvatskih mučenika gdje je zatim služena sveta misa. Susret je nastavljen ra-
zgledavanjem svetišta, a nastavljen je na Plitvicama u pastoralnom centru Marije Majke
Crkve.

Križni Put je predvodio predstojnik Katehetskog ureda Gospićko-senjske biskupije
vlč. Nikola Turkalj, a molio se križni put u spomen žrtvama Bleiburga koji je priredio dr.
Ante Mateljana. Od prve postaje uz ostatke nekadašnje crkve na Krbavskom polju koju
je podignuo pop Marko Mesić pa sve do Crkve hrvatskih mučenika vjeroučitelji su sim-
bolički prošli put od mjesta velike tragedije pa do mjesta pobjede i poštivanja svih žrtava.

Misno slavlje u Crkvi hrvatskih mučenika predslavio je gospićko-senjski biskup
mons. dr. Mile Bogović u suslavlju predstojnika katehetskih ureda Krčke biskupije don
Antona Peranića, Porečko-pulske biskupije Sergeja Jelenića, Gospićko-senjske Nikole
Turkalja te ostalih svećenika metropolije.

Biskup je u svom obraćanju vjeroučiteljima pojasnio koji su to bili Isusovi kriteriji
odnosno što se to sve kroz proslave ovih dana sažimlje kao bit Isusova učenja. Savršeni
odnosi leže u Presvetom Trojstvu koji međusobno daju i primaju, a upravo su takvi od-
nosi ključni i za ljude. U Presvetom Trojstvu je i naša konačna adresa kamo putujemo.
Jer Isus je naš put a ne kraj. Biskup je na kraju pojasnio zašto je Isus uzeo Petra za svog
prvaka. Zato što je ljubio Isusa uz sve svoje grijehe koje je javno isticao te je nakon toga
dobio Božju navigaciju, odnosno Duha svetoga nakon čega su se on i ostali učenici znali
služiti znanjem. Konačno, biskup je izrazio potrebu štovanja mučenika kojima je po-
svećeno i ovo nacionalno svetište u kome je susret završio himnom domovini koja slavi
danas svoj Dan državnosti.

Čuvar svetišta Crkve hrvatskih mučenika mons. Tomislav Rogić upoznao je zatim
vjeroučitelje s nastankom ideje o gradnji crkve kao realizacijom poruke pape Ivana Pavla
II. o potrebi isticanje značajnih mučenika u redovima pojedinih naroda na prijelazu u

57

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

3. tisućljeće kršćanstva, što je ostvario biskup Bogović. Slijedilo je razgledavanje kripte
i muzeja.

Vjeroučitelji su zatim otišli na Plitvice u pastoralni centar Majke Marije Crkve gdje
ih je ugostio domaćin, župnik Plitvica vlč. Josip Štefančić. Nakon okrjepe slijedilo je
razgledavanje nacionalnog parka, odnosno donjih Plitvičkih jezera.

Zvonko Ranogajec

Trodnevnica uoči Dana hrvatskih mučenika 2014.

Prvi dan trodnevnice na blagdan sv. Moni-
ke, misu u 19 sati predvodio je vlč. Robert Zu-
bović, župnik i dekan u Ogulinu. Sv. Monika
bila je majka sv. Augustina. Prvi dan trodnev-
nice posvećen je obitelji. Ove godine u svibnju
održan je prvi dan obitelji Gospićko-senjske
biskupije na Udbini. Predvoditelj je progovo-
rio o svetosti obitelji, potaknuo na molitvu u
obitelji, međusobno razumijevanje i slogu, a
svetu misu zaključio molitvom sv. Moniki za
obitelj.
Drugi dan trodnevnice na
blagdan sv. Augustina, misu u
19 sati predvodio je vlč. Nikola
Turkalj, predstojnik Katehetskog
ureda i ekonom Gospićko-senj-
ske biskupije. Sv. Augustinu bila
je posvećena crkva u Mutiliću
pokraj Udbine. Od te crkve da-
nas jedva postoje tragovi i podi-
gnut križ u znak sjećanja da je tu
nekad bila crkva i živio kršćanski
puk. Predvoditelj slavlja govorio
je o životu sv. Augustina i njego-
vom traganju za istinom koja ga
je dovela do Boga. Ovu večer trodnevnice posvetili smo molitvi za mlade koji traže svoj
put kroz život da nađu istinu u jedinom spasitelju svijeta Isusu Kristu.

Uoči same proslave u petak,
na spomendan Glavosjeka Ivana
Krstitelja i dan Kristove muke.
Misu uoči same proslave Dana hr-
vatskih mučenika u 19 sati pred-
vodio je biskup gospićko-senjski
mons. dr. Mile Bogović. Govo-
reći o snazi križa i mučenicima
podsjetio je što nam znači Crkva
hrvatskih mučenika. Ona želi biti
58

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA
istinski simbol vjere i snage ljubavi koja se u žrtvi očituje do kraja. Svetište hrvatskih
mučenika oživotvoruje ideju pape Ivana Pavla II. da se u trećem tisućljeću kršćanstva
krijepimo na svjedočanstvima mučenika i njima utječemo za zagovor.

Na kraju mise, nazočni branitelji udruge „Damir Tomljanović Gavran“ koji su toga
dana hodočastili od Vrpila do Udbine 32 kilometra, pročitali su 12 oproštajnih pisama
osuđenika na smrt. Ta pisma čine sadržaj kalendara Crkve hrvatskih mučenika za 2015.
godinu. Uvodnu riječ pročitao je biskup Bogović. Na taj način predstavljen je kalendar
za slijedeću godinu.

Poslije mise biskup Bogović blagoslovio je novi križni put koji je postavljen u dnev-
noj kapeli Kraljice mučenika i prva tri vitraja: sv. Nikole Tavelića, bl. kardinala Alojzija
Stepinca i bl. svećenika Miroslava Bulešića. Križni put u kapeli djelo je Mile Mudrovčića
iz Ličkog Ribnika, a vitraje izrađuje Studio Željke i Borisa Rogića iz Rijeke.

Svečano euharistijsko slavlje o
Danu hrvatskih mučenika 2014.

Na Dan hrvatskih mučenika, središnje eu-
haristijsko slavlje ispred Crkve hrvatskih mu-
čenika na Udbini u subotu, 30. kolovoza pred-
vodio je predsjednik Komisije HBK "Iustitia et
pax" sisački biskup Vlado Košić. U koncelebra-
ciji su uz domaćeg gospićko-senjskog biskupa
Milu Bogovića bili i predsjednik HBK zadarski
nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik BK BiH
banjalučki biskup Franjo Komarica, riječki
nadbiskup Ivan Devčić, šibenski biskup Ante
Ivas, porečko-pulski biskup Dražen Kutleša,
umirovljeni porečko-pulski biskup Ivan Milo-
van, te brojni svećenici među kojima i ravnatelj
Hrvatske inozemene pastve fra Josip Bebić i
više provincijala različitih redovničkih zajed-
nica.

59



NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA
kršćane koje se ubija i protjeruje iz sjever-
nog Iraka, a apelu su se pridružili i mnogi
biskupi u Hrvatskoj.
Biskup Košić se osvrnuo na progon hr-
vatskih katolika, koji trpe mučeništvo od
različitih nepravdi i nasilja. Trebali bismo
danas imenovati i drugu hrvatsku ranu ili
mjesto aktualnog mučeništva hrvatskih
katolika: to je BIH. U njoj je danas zaista
teško biti Hrvat i katolik. Treća rana našeg
hrvatskog mučeništva danas je nepoštenje

i lopovluk koji trpe naši ljudi zbog neodgovornosti onih koji nas vode, a koji ne vole ni
hrvatski narod ni Katoličku Crkvu već samo svoj džep i nemoralno upravljaju našim
dobrima, a za sirotinju ne mare. Ipak mi kao katolički narod nikada nismo zbog svojih
rana pali i ostali slomljeni, uvijek smo se dizali, pa je to i naš zadatak danas. Zavapimo
ovdje u Udbini svim našim hrvatskim mučenicima, i svecima i blaženicima, i tolikima
koji nisu kao takvi proglašeni, a samo su Bogu poznati po svojoj ljubavi i žrtvi, da za-
govaraju za nas danas, da nam isprose ustrajnost u dobroti, istini, pravdi i ljubavi, kako
bi naša Domovina imala budućnost. A to će biti po velikoj ljubavi prema Bogu i svome
domu i rodu, kako nas upravo uče svi naši hrvatski mučenici. Naši su mučenici slijedili
Krista i zato su njemu pridruženi u slavi uskrsnuća. To je i naš put, braćo i sestre, i zato
slavimo mučenike da bismo u njima hvalili Gospodina koji je nas „ljubio do kraja, sve do
smrti", te kako bismo i sami gledajući njih hrabro prihvaćali sve kušnje i nevolje znajući
da se život vječni dobiva samo ako se
zemaljski život daje za druge, rekao
je na kraju homilije biskup Košić.

Na kraju mise riječi zahvale izra-
zio je gospićko-senjski biskup Mile
Bogović, posebno spomenuvši trud
članova Komisije HBK i BK BiH za
hrvatski martirologij za popisivanje
svih žrtava Drugoga svjetskog rata i
poraća iz hrvatskoga naroda i Kato-
ličke Crkve. Biskup je istaknuo da će
se na taj način doći do istine koja se
često iskrivljavala i izbjeći manipuli-
ranje žrtvama.

Proslava Dana hrvatskih mu-
čenika započela je u 9 sati Križnim
putem s Krbavskoga polja od crkve
Sv. Marka koji je predvodio vlč. Dino
Rupčić. Zaključena je koncertom du-
hovnih i domoljubnih pjesama koje
su izveli srednjoškolci iz Petrinje pod
ravnanjem mr. Dore Gazibara.

IKA
61

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

Hodočašće Karlovačkog dekanata i HDZ-a
Karlovačke županije….

U petak, 26. rujna Dubrov-
čani donijeli dva nova spomen
kamena, u subotu 27. rujna
bilo je hodočašće Karlovačkog
dekanata na čelu s dekanom
fra Franjom Tomaševićem i
Hrvatske demokratske zajed-
nice cijele Karlovačke županije
na čelu s županom Ivanom Vu-
čićem, gradonačelnicima i na-
čelnicima gotovo cijele župa-
nije, a posjetio nas je sa svojim
sadašnjim župljanima i prijašnji župnik Udbine i Crkve hrvatskih mučenika fra Nedjelj-
ko Knezović. Bio je to pravi Dan hrvatskih mučenika u minijaturi, oko 600 hodočasnika.
Okupljeni oko 9.30 sati kod crkvice Sv. Marka Groba hodočasnici su krenuli s molitvom
križnog puta do Crkve hrvatskih mučenika. Slavili su svetu misu u prepunoj crkvi. Misu
je predvodio dekan o. Franjo, a propovijedao je mons. Ferdo Vražić, dugogodišnji dekan

62

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA

u Karlovcu. Misa je zaključena kratkim klanjanjem i molitvom za Domovinu. Uslijedio
je domjenak i prezentacija o Hrvatskoj povijesti i izgradnji Crkve hrvatskih mučenika.
Nazočnima su se obratili karlovački župan gospodin Vučić i gradonačelnik Karlovca
gospodin Jelić. Ugodno druženje nastavljeno je oko svetišta do popodnevnih sati.

U nedjelju, 28. rujna hodočasnici iz Dubrovnika, Udruga obitelji poginulih hrvat-
skih branitelja, pa Zagorci, Podravci, Samoborci, Zagrebčani, Karlovčani i na koncu
dana Ogulinci.... Jednom riječju bogat vikend i obilje radosnih susreta na koncu rujna.

Knjiga dojmova u Crkvi hrvatskih mučenika

Odmah na ulazu u Crkvu hrvat-
skih mučenika postavljena je pred
tri godine knjiga dojmova u koju
hodočasnici upisuju svoje utiske,
molitve, preporuke i želje. Knjiga je
podebela, s puno stranica, ali će sve-
jedno uskoro biti postavljena nova
jer je prva već gotovo ispisana. Mož-
da je ona ponajbolji dokaz i pokaza-
telj što ljudi osjećaju kad navrate u
ovo svetište. Može se tu doista naći
svakojakih zapisa, ipak ponajčešće divljenje i molitva.

Mnogi imaju potrebu zahvaliti za ovo svetište i ne kriju svoje oduševljenje. Neki
znadu upisati i neku svoju muku, nakanu, žarku molitvu koju preporučuju u zagovor
svetim Hrvatskim mučenicima. Drugi pak ostave svjedočanstvo svoga oduševljenja pa
se u komentaru uhvate i daleke povijesti. Knjiga dojmova ostaje pisani svjedok tko je sve
navratio u crkvu, ponekad čak i neprimjetno, pa ipak ostavio zapis da je i on tu bio sa
svojom obitelji, župom, udrugom, prijateljima i slično. Da nije ove knjige često ne bi zna-
li odakle su sve hodočasnici navratili: Kina, Koreja, Japan, Kanada, Amerika, Venezuela,
Australija, Francuska, Španjolska, Portugal, Italija…

Među mnogim hodočasnicima u srpnju navratio je s našim biskupom mons. Milom
Bogovićem i nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico. Upisujući se u
knjigu hodočasnika nije krio svoje oduševljenje, osobito bogatstvom simbolike svakog

63

NACIONALNO SVETIŠTE CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA
pojedinog detalja u Crkvi hrvatskih mu-
čenika i njezinim sveukupnim značenjem
za našu vjeru, narod i Domovinu.

Donosimo samo nekoliko zanimlji-
vih zapisa, nasumice odabranih…

„Prekrasna crkva u divnom dijelu
naše lijepe Hrvatske. Neka naši mučenici
čuvaju i blagoslove naš hrvatski narod u
Domovini i dijaspori. Ovdje smo iz da-
leke Kanade, ali nam je srce uvijek u Do-
movini Hrvatskoj….“

„Hvala ti, dragi moj Bože, i hvala Ti što sam mogao navratiti sa svojom suprugom.
Molim te dobri Bože da svaki Oče naš izmoljen u ovoj crkvi bude na korist i spas Hrvat-
skog naroda. Svi dobri i hrabri mučenici ove napaćene domovine skupa s našom odvjet-
nicom Marijom, svetim apostolima i svim svetima….“

„Narod koji ne upozna svoju povijest, svoju vjeru, svoju kulturu, još uvijek živi svoju
prošlost, a ne budućnost. Bože, hvala ti na tvome daru kojim si zagrlio sve one koji kroz
povijest preminuše u tvoje ime…“

„Bože čuvaj nas od zlih sila. Podari Hrvatima mir i dobro. Uđi u njihove duše, istjeraj
iz njih sve loše, pa neka konačno postanemo dobra djeca tvoja…“

„Hvala Ti Isuse, na ovome nenadanom susretu s Tobom, na mom proputovanju kroz
Liku, gdje sam s Tvojom milošću prisustvovala sv. misi i klanjanju Tebi jedinom mome
Bogu. Amen…“

„Rođena sam u Udbini 1928. Godine. Od 1942. godine živim u Sisku. Danas sam
posjetila svoje rodno mjesto. Imam 86 godina i uvijek (svake godine u ljetu) dolazim
posjetiti svoje mjesto i ovo prekasno zdanje….“

„Dragi Bože sačuvaj našu obitelj i sve dobre ljude! Obitelji sa Zavalja i Velikog Sko-
čaja…“

NAPOKON

U svom dugom postojanju,
Dnevno biše izvrgnuta
Brutalnome razaranju
I vladaše golet, sjeta.
Nu, tuga je dokinuta,
A sada nam opet cv’jeta…

Vlatko Vukelić

64

Krbavska župa POVIJESNE CRTICE
riječi Corbavia krije možda u sebi pravo
Ličko sredogorje činilo je prirodnu gra- značenje toga etnonima za koga mnogi
nicu između Ličke, Buške i Gacke župe drže da nije ni hrvatskoga ni slavenskoga
s jedne, te Krbavske župe s druge strane. podrijetla.
Prvi poznati spomen Krbave javlja se u
djelu cara Konstantina Profirogeneta, kada Plemensko središte Krbavske župe na-
je ona zajedno s Likom i Gackom činila za- lazilo se na reljefnom uzvišenju koje i da-
sebnu banovinu u sklopu hrvatske države. nas dominira čitavim Krbavskim poljem.
Tu je nakon dolaska Slavena i Avara nastao
Kada je Krbava dobila župsku samo- Krbavski grad. Njega su kasnije krbavski
stalnost, nije pouzdano utvrđeno. To se Hrvati nazvali Udbinom. Krbavski grad
moglo dogoditi vrlo rano, možda već u bio je rodovsko sjedište Gusića, koji su se
9. stoljeću. Na Bašćanskoj ploči spominje tu rano uzdigli do visokih položaja i časti.
se krbavski župan Desila. U njegovo doba Ispod udbinske gradine, gdje se nalazila
banska čast u Hrvatskoj imala je već druk- crkva sv. Marka, razvilo se tijekom vreme-
čiji karakter nego ranije. na trgovačko podgrađe gdje su održavani
župski sajmovi.
Važno je naglasiti da se župske grani-
ce Krbave ni u kasnije vrijeme nisu bitnije Potkraj 12. stoljeća osnovana je na Ud-
izmijenile. Zapadnu granicu župe činila bini Krbavska biskupija. Prvi krbavski bi-
su najviša uzvišenja Ličkoga sredogorja. skup Matej dao je na Udbini podići stolnu
Prema jugu graničila je s Hotučom, a pre- crkvu sv. Jakova. Ona se nalazila na mjestu
ma istoku s grebenom planine Plješivice. koju ovdašnji narod zove biskupijom.
Središnji prostor župe činilo je prostrano i
ravno Krbavsko polje kroz koje je proticao Udbinskoj stolnoj crkvi zaprijetila
potok Krbava. Vjerojatno je i tu, slično kao je već 1460. godine opasnost od Turaka.
i na Ličkom polju, ime potoka dalo naziv Zbog toga je sjedište Krbavske biskupije sa
polju i čitavoj župi. Etimologija latinske Udbine preseljeno u sigurniji Modruš.

65

POVIJESNE CRTICE

Krbavsko polje poznato je u hrvatskoj Na jugozapadnom području Krbavske
povijesti kao tragično mjesto u sukobu hr- župe bilo je nekoliko manjih krških polja
vatske i turske vojske. Kao što je poznato, u oko kojih su također postojala veća ili ma-
toj bitci pretrpjela je hrvatska strana teške nja naselja.
gubitke. Nakon toga događaja otpočinje
na krbavskom zemljištu masovno raselja- Najzanimljivije od njih bijaše Komić
vanje starosjedilaca. Kada su Turci došli u iznad koga se na 1028 m visokoj litici uz-
Krbavu, našli su ovu župu gotovo sasvim dizala istoimena gradina u kojoj je bila
pustu. postojbina krbavskih Karlovića. Ovaj tvrdi
zamak s brojnim prostorijama, dvorskom
Naokolo Krbavskog polja ima još i da- kapelom, ukrašen freskama te opskrbljen
nas ruševina koje pokazuju kako je ovaj kneževskim namještajem nije nimalo zao-
kraj u do-tursko doba bio gusto naseljen. stajao za sličnim onodobnim dvorcima po
Dosta urušenih objekata pokazuje da je tu središnjoj i zapadnoj Europi.
bujao život koji nimalo nije zaostajao za
onodobnim urbanim standardima. Oko toga dvorca prostirao se slikovito
uređen vrt sa stazama za šetanje i uživanje
Tako primjerice u Kozjoj dragi, da- u posađenom cvijeću. Danas se taj objekt
nas u potpunoj planinskoj osami Plješivi- jedva raspoznaje, a nekadašnje cvjetne
ce, stoje ruševine Karlovića dvora. Slični rondele obrasle su trnjem i šipragom. O
dvorci stajahu i na obližnjem Visuću, na ugledu i raskoši toga dvorca govori činje-
Komiću, Ivanovu vrhu i drugdje. nica da je u njemu neko vrijeme boravio
i kralj Sigismund kada se vraćao u Budim
Osim toga, uz rub Krbavskog polja nakon neuspješnog boja kod Nikopolja.
redala su se veća sela Rebići, Bobina Vas,
Mekinjani, Jelšani i druga, a podalje od Dvorac sličan Komiću postojao je i
njih, po okolnim brdima, ležali su Mirčin- poviše Ondićkog polja. Na danas pustom
ci, Bilišina Vas, Glaščići, Hotučina, Podbo- Ondiću ostali su od njega samo ostaci zi-
rak, Kučac i još neka. dova i stube uklesane u živoj stijeni.

Posebno gusto bijaše naseljena Podla- Predturska Krbava nije bila zemlja kao
pača sa svojim poljem okružena okolnim danas. Tu je bujao život i sjaj kakav jedva
visovima. U taj su kraj doselili hrvatski možemo zamisliti.
Lapčani, koji su ovamo došli iz primorja
gdje su imali plemensku maticu. Uz sjeveroistočni rub Krbavskog po-
lja bilo je također više skupina kuća koje

66

POVIJESNE CRTICE

su činile srednjovjekovne Pećane, Debelo Da je i taj dio Krbave bio dobro nase-
Brdo i Bunić. ljen zaključujemo iz kraljevske darovnice
kojom je plemić Ladislav Gusić za svoje
U Buniću i Pećanima postojale su ma- zasluge dobio šest obližnjih sela. Ta su se
nje mjesne utvrde, dok je Bunić bilo veće sela nazivala Dramolica, Poltribašje, Gra-
mjesto u kojem su dugo vremena živjeli boševići, Kovačići, Ravnjane i Dolac.
domaći plemići. Ispod Bunićgrada razvi-
lo se potkraj srednjega vijeka trgovačko Sjeverni dio stare Krbave obuhvaćao
podgrađe koje je opskrbljivalo okolna sela je južne ogranke Male Kapele s izvornim
svakovrsnom robom. Na zapadnoj strani područjem Korane i Plitvičkih jezera. Taj
Bijeloga polja nalazilo se istoimeno selo sa su kraj u ono doba pokrivale netaknute
povećom crkvom. stoljetne šume. Kroz njih je postojao put
koji je povezivao Korenicu sa Drežnikom.
Podno planine Plješivice, na njezinim U tom kraju nije bilo naselja.
rubnim uzvišenjima stajahu još dva impo-
zantna kaštela, Frkašić i Grabušić. Njihovi Na Plitvičkim jezerima stajao je, u po-
se ostaci još i danas dobro raspoznaju. svemašnjoj osami, samostan nepoznatog
crkvenog reda, koji je u 15. stoljeću bio na-
Krbavskoj župi pripadalo je i obližnje pušten. Tragovi toga samostana vide se na
Koreničko polje. Središnje naselje u tom Gradini, malom poluotoku između Jezerca
dijelu Krbave zvalo se Korjenica. U tome i Glibovite drage. Narod to mjesto naziva
mjestu uzdizao se Korjenički grad u kojem Plišem ili Krčingradom.
su stolovali domaći plemići koji su u svom
posjedu držali gotovo svu okolnu zemlju. Krbava je dugo vremena imala svoje
Kada su Korjenicom zavladali Karlovići, župane, koji su od 14. stoljeća imali i na-
dali su oni staru Korjenicu srušiti, a na slov knezova. Krajem 13. stoljeća, jedan
obližnjem brdu Mrsinju podigli su svoju član krbavskog plemićkog roda Gusića
noviju rezidenciju. Od te gradine vide se zvao se Kurjak. Od njega su proistekli kne-
danas samo okolni zidovi, zdenac s vodom zovi Kurjakovići. Više od jednoga stoljeća
i ostaci stuba uklesani u živoj stijeni. svi krbavski župani bijahu potomci upravo
toga roda. Oni su svoje rodovsko središte
Posjedi Mrsinjgrada obuhvaćali su i imali na Udbini.
zemlje van Koreničkog polja zahvaćajući
i susjedne krajeve Bunića i Krbavice. U Kako je župski teritorij Krbave bio po-
susjedstvu Mrsinja, iznad sela Vrela, stoje prilično velik, podijeljen je on u 14. stolje-
danas ruševni ostaci grada Prozora, kome ću na dva distrikta, udbinski i korenički.
su vlasnici bili udbinski Gusići. U oba spomenuta distrikta čelni ljudi župe
bili su i dalje plemići od roda Kurjakovića.
Pored toga grada nalazilo se nekoć selo
Jarinska. Na obližnjim docima Velikom O srednjovjekovnom stanovništvu Kr-
i Malom Čanku bilo je također naselje- bave valja spomenuti dvije osnovne činje-
nih kuća. Kod Turjanskoga vide se danas nice. Avari su na tom području zajedno sa
razvaline grada Turnja pod kojim je nekoć Slavenima bili prije dolaska Hrvata domi-
bilo trgovačko podgrađe. U tom podgrađu nirajuća populacija.
ležao je pavlinski samostan s lijepo uređe-
nom crkvom sv. Bogorodice. Kada su Krbavom zavladali Hrvati,
avarska vlast u njoj bila je potisnuta, ali
Dalje prema zapadu, na omanjem su Avari ostali na toj zemlji. Nakon toga
krškom polju, postojalo je selo Ravnjani, Hrvati su ovdje živjeli zajedno s Avarima,
koje se danas zove Ramljani. Na tom po- Slavenima i Vlasima.
dručju Krbavske župe bilo je također na-
selja. Kako je već spomenuto, hrvatsko dr-
žavno vrhovništvo nije ovdje nametnulo

67

POVIJESNE CRTICE

svoj oblik lokalne vlasti, već je povelo ra- jedinstva jezika, običaja, religije i obaveza
čuna o željama i interesima svih ovdašnjih koje je imao prema svojim gospodarima.
stanovnika.
Proces prirodne asimilacije, nakon
Uspostava banske vlasti na tom po- gotovo pola tisućljeća, dao je na tom pro-
dručju najbolje to potvrđuje. Kada je Hr- storu novu etničku skupinu koja se, prema
vatska 1102. godine stupila u ugovornu imenu zemlje na kojoj su obitavali, prozva-
zajednicu s Kraljevinom Ugarskom, orga- la Krbavcima. U tu etničku skupinu spa-
nizacija lokalne vlasti u Krbavi dobila je dali su krajem srednjega vijeka i krbavski
nove perspektive. Avari i Hrvati stekli su Vlasi koji su ranije živjeli izolirani od veći-
u novonastalim promjenama ista prava i ne hrvatskog žiteljstva. Vlaha na području
podjednake mogućnosti sudjelovanja u fe- Krbave nije bilo mnogo, jer pašnjaci na kr-
udalnoj vlasti. bavskim planinama nisu bili dovoljno pro-
strani za nomadsko stočarstvo. Iako ma-
Tu šansu koristili su svi na najbolji lobrojni, krbavski Vlasi uspjeli su sve do
mogući način, a u slučaju Krbave potom- konca srednjega vijeka sačuvati svoj jezik i
ci Avara bili su očito uspješniji od ostalih. običaje, a to je u velikoj mjeri pripomagalo
To u ono doba nije nikoga smetalo, jer fe- u održavanju njihova etničkog entiteta.
udalna vlast svoje pouzdanike nije odabi-
rala prema kriteriju narodnosti, već prema autor: Mirko Marković, povjesničar,
odanosti vladaru te zaslugama stečenim u geograf i kartograf (1929. – 2009.)
užem zavičaju. U tom pogledu krbavski
feudalci isticali su se kao vjerni podanici Njegovo kapitalno djelo je "Descriptio
svoga vladara i istinski zastupnici interesa Croatie" (1993.), plod njegova trideseto-
svoga zavičaja. godišnjeg rada, do danas najpotpuniji i
najširi panoramski pregled kartografije Hr-
Ostali puk koji je živio po krbavskim vatske i hrvatske kartografije od početaka
selima, kao nepismen i neupućen u zbiva- pa do kraja 19. stoljeća. Drugo važno djelo
nja svoga vremena, nije bio u mogućno- bilo mu je "Descriptio Bosnae et Hercegovi-
sti da sudjeluje u odlučivanju o organima nae" (1998.), a treće "Hrvatski gradovi na
župske uprave. Ovdašnji narod ipak je
međusobno povezivao zajednički osjećaj starim planovima i vedutama" (2001.)
lokalne uzajamnosti koji je proistjecao iz

68

OBITELJSKA STRANICA

Obrana istine o braku

Kardinal Raymond Burke, prefekt Vrhov- tu i ljudskoj spolnosti,“ istaknuo je kardinal
nog suda Apostolske signature, najvišeg Burke na kraju razgovora.
suda Katoličke Crkve, u listopadu 2014., u
razgovoru za CNSNews.com izjavio da se „s Donosimo neka pitanja i odgovore iz
najvećom odgovornošću treba pristupiti što ovog razgovora koji je prenio portal Laudato:
bržem i učinkovitijem ispravljanju onoga što
je izazvalo sablazan po objavljivanju izvje- Terence P. Jeffrey: Dobro došli u još jed-
šća sredinom zasjedanja“ biskupske sinode o no izdanje emisije Online with Terry Jeffrey.
obitelji početkom listopada u Rimu. Naš je današnji gost kardinal Raymond Bur-
ke. Rođen u Wisconsinu svoju je diplomu iz
„Ako mi u Crkvi ne filozofije stekao na Američkom katoličkom
ustrajemo u obrani istine
o braku, ili drugim riječi- sveučilištu. Potom je završio
ma, ako ne ostanemo vjer- teologiju na Papinskom sveu-
ni Kristovoj riječi, istini čilištu Gregoriana u Rimu na
koju nam je Krist objavio kojem je kasnije stekao dokto-
o braku, ne znam hoće li rat iz kanonskog prava.  Papa
nam ljudi moći vjerovati Pavao VI. ga je 1975. godine
kada poučavamo o drugim zaredio za svećenika u bazilici
vjerskim istinama. Mora- svetoga Petra u Rimu. Služio je
te shvatiti da je ovdje riječ kao biskup La Crossea (Wis-
o samim temeljima života consin) te nadbiskup St. Louisa
Crkve, o samom početku (Missouri). Godine 2008. papa
našega života, o bračnom Benedikt XVI. ga je imeno-
zajedništvu i zasnivanju vao prefektom Vrhovnog suda
obitelji. Ako ne zaštitimo Apostolske signature, najvišeg
svetost bračne veze nismo suda Katoličke Crkve. 2009.
samo napustili katoličku vjeru, nego smo na- papa Benedikt ga je imenovao
pustili kršćansku vjeru u smislu da napušta- članom Kongregacije za bisku-
mo načela samog prirodnog zakona.“ pe, povjerenstva koje nadgleda imenovanje
biskupa. Papa Benedikt ga je 2010. imenovao
Na kraju razgovora kardinal Burke ističe kardinalom.
da Crkva treba još jednom jasno obznaniti Jeffrey: Vaša Uzoritosti, u jednom od pr-
svoj nauk o braku i seksualnosti te je napo- vih poglavlja knjige Ostati u Kristovoj istini,
menuo da je u tom smislu Crkva već objavila koje je napisao otac Paul Mankowski, S.J.,
brojne tekstove koji pojašnjavaju ono što ona analizira se biblijska utemeljenost braka. Do-
naučava. pustite mi ovdje navesti nekoliko citata koji
to potvrđuju. Iz Knjige postanka 2,24: „Stoga
„Uistinu u ovome razdoblju Crkva mora će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza
držati do ljepote i sjaja svoga nauka radi sa- svoju ženu i bit će njih dvoje jedno tijelo.“ -
mih katoličkih vjernika kako bi jasno znali Iz Evanđelja po Marku 10,2-12: „A pristupe
što je istina kao i radi cijeloga svijeta jer Cr- farizeji pa, da ga iskušaju, upitaše: 'Je li mužu
kva je pozvana služiti u svijetu navješćujući dopušteno otpustiti ženu?' On im odgovo-
istinu i svjedočeći za nju. Predano molim da ri: 'Što vam zapovjedi Mojsije?' Oni rekoše:
sljedeće godine prestane ovo zbunjivanje i da 'Mojsije je dopustio napisati otpusno pismo
se razjasne stvari naglašavanjem ljepote isti- i otpustiti.' A Isus će im: 'Zbog okorjelosti
ne crkvenog nauka o braku, ljudskome živo- srca vašega napisa vam on tu zapovijed. Od

69

OBITELJSKA STRANICA

početka stvorenja muško i žensko stvori ih. svetog Trojstva koja je vjerna, trajna
Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione i plodonosna. Dakle, iz svega ovoga
uza svoju ženu; i dvoje njih bit će jedno tijelo. jasno proizlazi da je obnova istine o
Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo. Što braku dio spasiteljskog djela našega
dakle Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!' Gospodina.
U kući ga učenici ponovno o tome ispitivali.
I reče im: 'Tko otpusti svoju ženu pa se oženi Jeffrey: Budući da nas je sam
drugom, čini prema prvoj preljub. I ako žena Isus Krist poučio što je brak, ima
napusti svoga muža pa se uda za drugoga, li ijedan svećenik ili biskup pravo
čini preljub.'“ promijeniti ono što je Isus nazvao
brakom?
Jeffrey: Vaša Uzoritosti, želio bih Vam
postaviti jedno osnovno pitanje? Je li Isus bio Kardinal Burke: Ne, apsolutno
u pravu kada je govorio o braku? nitko nema pravo to učiniti. Sveće-
nici i biskupi su pozvani biti vjerni
Kardinal Burke: Apsolutno. Njegovo istini. Naša je zadaća poučavati isti-
spasiteljsko poslanje kojim nas vraća u za- nu i vjernicima pomoći da je žive, no istinu
jedništvom s Bogom Ocem, koje je bilo pre- o braku ne možemo čak ni pod izgovorom
kinuto grijehom Adama i Eve, kao jednu od nekakvog pastoralnog pristupa mijenjati ili
svojih osnovnih zadaća imalo je obnovu isti- zanijekati.
ne o braku i vjernosti toj istini u životu muža Jeffrey: Može li sam Papa promijeniti
i žene. Zbog toga se naš Gospodin i osvrće narav braka s obzirom na ono što je Krist re-
na samo stvaranje, odnosno onaj poredak kao?
koji je Bog naumio da bude u svijetu i ljud- Kardinal Burke: Ne, to nije u njegovoj
skome srcu i po kojemu se muškarac i žena moći, u nauku Crkve je jasno naznačeno da
međusobno privlače kako bi ostvarili cije- ako je brak valjano sklopljen i konzumiran,
lo-životnu, vjernu i prokreativnu vezu. Naš on ne može biti razvrgnut. On može prestati
Gospodin jasno ističe da je to istina o braku jedino smrću jednog od supružnika.
i da nema druge istine. Ovo je potpuna isti- Jeffrey: A institucija braka i način na koji
na.  Očito je da su ga njegovi učenici ispiti- je Crkva priznaje, može li to promijeniti neki
vali o tome jer su bili zatečeni pa mu dalje biskup ili papa?
kažu: „Onda je bolje ne ženiti se.“ No naš Kardinal Burke: Ne. Ne, jer Crkva po
Gospodin tada ističe da Bog Otac daje mi- tom pitanju istovremeno slijedi i prirodni za-
lost onima koji su pozvani u brak da žive taj kon i onaj koji nam je Bog objavio. Već ste
predivni sakrament i da žive to otajstvo koje istaknuli Isusove riječi iz Matejeva evanđelja
na osobit način odražava ljubav unutar Pre- koje ne može osporiti nijedan stručnjak za
Sveto pismo, a u tekstu je jasno što je Isus re-
kao. Naime, on im je to govorio jer su njegovi
vlastiti učenici zaključili da to nije jedno-
stavno, da su supružnici pozvani na junački
način života, no to je život vjeran njihovom
pozivu.
Jeffrey: Ta istina može biti nezgodna, ali
ona jest istina.
Kardinal Burke: Upravo tako.
Jeffrey: Vaša Uzoritosti, u Katekizmu
Katoličke Crkve pod naslovom „Dati svje-
dočanstvo vjeri“ piše: „Pred Pilatom, Krist
proglašuje da je 'došao na svijet da dade

70

OBITELJSKA STRANICA

svjedočanstvo istini' (Iv 18,37). Kršćanin se na svetoga Ivana Krstitelja koji je tijekom
dakle ne smije 'stidjeti svjedočanstva za Gos- Isusovog javnog djelovanja dao junačko svje-
podina' (2 Tim 1,8). Dalje Katekizam donosi: dočanstvo o nerazrješivosti braka davši He-
„Dužnost kršćana da sudjeluju u životu Cr- rodu jasno do znanja da živi u grijehu budući
kve potiče ih da djeluju kao svjedoci Evan- da je k sebi uzeo ženu svoga brata dok je ona
đelja i obveza koje što iz toga proistječu. To još bila u braku s njime.
svjedočenje jest prenošenje vjere riječima
i djelima. Svjedočanstvo je čin pravde koji Jeffrey: Može li kardinal Fisher danas
potvrđuje istinu ili čini da bude upoznata.“ biti uzor katoličkim svećenicima i laicima?
U nastavku Katekizam govori da je povijest
Crkve obilježena mučenicima koji su dali Kardinal Burke: Meni zasigurno on jest
svoje živote jer su svjedočili za istinu u vre- uzor. Još od vremena kada sam postao biskup
menima kada to ne samo da je bilo nezgod- počeo sam proučavati njegov život. On uisti-
no, nego pogubno za život. nu može biti uzor svim svećenicima, bisku-
pima i laicima. Naravno, kao što znate sveti
Imamo primjer svetog Ivana Fishera koji Toma More je, kao laik i oženjen čovjek, za-
je bio engleski biskup u vrijeme kralja Henri- jedno s njime podnio mučeništvo jer je odbio
ka VIII. Budući da mu njegova žena Katarina podržati Henrika VIII. u njegovoj prijevari i
Aragonska nije rodila živućeg nasljednika planu da postane vrhovni poglavar nove cr-
htio je se riješiti, razvesti se od nje te oženiti kve kako bi sam sebi mogao dati dozvolu da
Ann Boleyn. U Katoličkoj enciklopediji čita- se „oženi“ za drugu osobu u trenutku kada je
mo što je sveti Ivan Fisher učinio: „Nakon što već bio oženjen za Katarinu Aragonsku.
se pokrenulo pitanje Henrikove rastave od
kraljice Katarine, biskup Fisher joj je pružio Jeffrey: Poznato vam je da je prije nešto
veliku podršku i bio joj savjetnikom. U tom više od pedeset godina u Hollywoodu sni-
se svojstvu u Kraljičino ime Fisher pojavio mljen film pod nazivom „Čovjek za sva vre-
na sudu kao papin izaslanik gdje je iznenadio mena“ koji prikazuje što se dogodilo svetome
svoje slušatelje izravnošću svoja izražavanja, Tomi Moreu. U tome je filmu on prikazan
a povrh svega, poput svetog Ivana Krstitelja, kao veliki kulturološki junak. Smatram da se
izjavom da je za obranu nerazrješivosti braka u ono vrijeme, govorimo o šezdesetim godi-
spreman umrijeti.“ nama prošloga stoljeća u Sjedinjenim Drža-
vama, ideja da je unutar zapadne civilizaci-
Henrik VIII. se odvojio od Katoličke je jedna osoba spremna žrtvovati svoj život
Crkve i proglasio se vrhovnim poglavarom suprostavivši se autoritetu države u obrani
Engleske crkve koju je sveti Ivan Fisher od- institucije braka i moralnog autoriteta Crkve,
bio priznati zbog čega je umro mučeničkom morala činiti šokantnom. Je to danas šokan-
smrću pod engleskim kraljem. Je li kardinal tno?
Fisher postupio ispravno kada je rekao da je
spreman dati svoj život u obranu nerazrješi- Kardinal Burke: Ne, nije, a vidite ko-
vosti braka? liko je malo vremena prošlo, koliko smo se
udaljili od istine naše vjere i istine moralnog
Kardinal Burke: Apsolutno. Nijedan zakona unutar kojeg društvo općenito treba
svećenik, nijedan biskup, nijedan rimski pr- funkcionirati. No činjenica da se danas u Cr-
vosvećenik ne bi trebao učiniti ništa manje kvi ozbiljno raspravlja o ovakvim pitanjima
od toga. Drugim riječima, izdati nerazrješi- bi nas sve trebala šokirati i potaknuti nas na
vost braka, a to je ono što je od njega kralj potrebu za junačkim svjedočenjem o istini o
Henrik VIII. tražio, za njega je značilo izda- nerazrješivosti braka pred napadima koji do-
ti svoju katoličku vjeru, a on to nije mogao laze iz same Crkve.
učiniti te mu je Gospodin dao tu milost da
postane mučenikom. Štoviše, on se osvrnuo Jeffrey: Iz same Crkve, da. Kao što znate,
mnogi engleski biskupi nisu stali uz svetog
Ivana Fishera. Podržali su kralja.

71

OBITELJSKA STRANICA

Kardinal Burke: Ne, većina je. Zapravo, čaju ne mogu biti odobreni te da su oni u sebi
Fisher je tada bio jedini biskup. Naime, ka- neuredni? Može li se to promijeniti?
snije su mnogi laici i svećenici junački svje-
dočili u tom smislu, ali u ono je doba Fisher Kardinal Burke: Ne, to nije moguće pro-
bio prilično usamljen u svoj nakani da obrani mijeniti jer to je dio prirodnog moralnog za-
nerazrješivost braka. kona, a time očito i Učiteljstva Crkve. Ne, to
se ne može promijeniti.
Jeffrey: Mislite li da postoji opasnost ili
rizik da se u skoroj budućnosti Katolička Cr- Jeffrey: Ni sam papa ne može promijeni-
kva među narodima Zapada ponovno nađe u ti to učenje?
sličnoj situaciji u kojoj bi predstavnici Crkve,
odnosno neki biskupi odlučili stati uz Ceza- Kardinal Burke: Ne. Ne, ne može.
ra, a ne uz Boga, te tako izabrati stranu koja Jeffrey: Vaša Uzoritosti, u privremenom
se protivi crkvenoj istini? izvješću također stoji: „Homoseksualne oso-
be imaju darove i kvalitete koje mogu ponu-
Kardinal Burke: Mislim da to danas diti kršćanskoj zajednici: jesmo li spremni
predstavlja pravi izazov, iako se to mož- prihvatiti te osobe, jamčiti im bratsko pri-
da toliko ne nameće od strane same drža- hvaćanje unutar naših zajednica? Oni žele
ve koliko općenito od kulture u kojoj živi- Crkvu u kojoj će se osjećati dobrodošli. Jesu
mo. Naime, rastava i ponovni brak već su li naše zajednice spremne to pružiti, prihvati-
postali opće prihvaćene pojave, a sada se ti i cijeniti njihovu seksualnu orijentaciju bez
od Katoličke Crkve, koja je preostala kao da kompromitiraju katolički nauk o obitelji
praktički jedina institucija koja se zalaže za i braku? ... Ne poručući moralnu problema-
istinu o braku i njegovu nerazrješivost, tra- tiku vezanu za takve seksualne veze, valja
ži da u tom smislu naprave kompromisi. istaknuti da međusobno pomaganje koje
Stoga, ako mi u Crkvi ne ustrajemo u obra- može biti prava žrtva predstavlja dragocjenu
ni istine o braku, ili drugim riječima, ako ne potporu u životu partnera.  Nadalje, Crkva
ostanemo vjerni Kristovoj riječi, istini koju polaže posebnu pažnju na djecu koja žive s
nam je Krist objavio o braku, ne znam hoće li istospolnim parovima naglašavajući da po-
nam ljudi moći vjerovati kada poučavamo o trebama i pravima djece uvijek mora dati pr-
drugim vjerskim istinama. Morate shvatiti da venstvo.” Može li Katolička Crkva naučavati
je ovdje riječ o samim temeljima života Cr- da bismo trebali „cijeniti“ homoseksualnu
kve, o samom početku našega života, o brač- orijentaciju?
nom zajedništvu i zasnivanju obitelji. Ako ne Kardinal Burke: Ne, to nije moguće jer
podupremo svetost bračne veze nismo samo njegujemo i cijenimo ono što je dobro, a ho-
napustili katoličku vjeru, nego smo napustili moseksualne veze to nisu. Takva veza nije
kršćansku vjeru u smislu da napuštamo na- dobra ni za koga. Iz svog osobnog pastoral-
čela samog prirodnog zakona. … nog iskustva, radeći s osobama koje osjećaju
privlačnost prema istome spolu, to je upravo
Jeffrey: Katekizam kaže da homosek- ono što Katekizam kaže: za njih to predstavlja 
sualni čini ni u kojem slučaju ne mogu biti kušnju. Oni trebaju pomoć dobroga svećeni-
odobreni. Također, Katekizam dalje nastav- ka. Oni prije svega trebaju pomoć u molitve-
lja: „Nemali broj muškaraca i žena pokazuju nom smislu i u obliku redovitog pristupanja
duboke homoseksualne težnje. Ne biraju oni sakramentu ispovijedi kako bi nadvladali
svoje homoseksualno stanje; ono za većinu privlačnost koju osjećaju, a koja je neuredna.
njih predstavlja kušnju,“  te dalje čitamo da Jeffrey: Smatrate li da se kršćanski poziv,
su homoseksualne osobe pozvane na čistoću. kako stoji u Katekizmu, za svjedočenjem isti-
Dakle, može li bilo koji svećenik, biskup ili ne može primijeniti na način kako se vjernici
papa promijeniti ono što Katekizam kaže o i svećenici trebaju odnositi prema osobama s
homoseksualnim činima, da ni u kojem slu- homoseksualnom orijentacijom?

72

OBITELJSKA STRANICA

Kardinal Burke: Svakako, to Katekizam činiti. Ako je odgovor negativan, onda mu
jasno ističe. Problem je u tome da je onako svećenik ne može dati odrješenje.
sastavljen tekst izuzetno konfuzan. Naravno,
mi moramo ljubiti te osobe koje pate na taj Jeffrey: Bog također može oprostiti oso-
način, biti im blizu i truditi se pomoći im na bi koja je počinila ubojstvo?
svaki mogući način, ali ono što oni od nas
najviše trebaju jest da im kažemo istinu. Sto- Kardinal Burke: Da, Bog može oprosti-
ga je veoma pogrešno stvarati dojam da sma- ti osobi koja je počinila takvo strašno djelo,
tramo da je sasvim u redu djelovati u skladu ali naravno isključivo u slučaju ako se osoba
s privlačnošću koju osjećaju. Dakle, trebamo iskreno pokaje.
davati svjedočanstvo ljubavi i poštovanja pre-
ma njima jer oni su Božja dje- Jeffrey: A pobačaj? Bog također može
ca, ali im isto tako treba jasno oprostiti onome tko pobačaj čini i onome tko
reći da je upražnjavanje takvih ga izvodi?
odnosa s moralne strane grijeh.
To za njih i za sve uključene u Kardinal Burke: Da, ako osoba shvati
takve odnose nije dobro. težinu svoga grijeha, pokaje se i obveže da taj
grijeh više nikada neće učiniti.
Jeffrey: Mogu li osobe koje
žive u izvanbračnoj zajednici ili Jeffrey: Ako političar zagovara zakoni-
homoseksualnim načinom ži- tost oduzimanja nevinog ljudskog života, fi-
vota primati svetu pričest? nanciranje tog čina i to ne prestaje činiti, je li
to u očima Katoličke Crkve težak grijeh?
Kardinal Burke: Jedini
način na koji možemo primiti Kardinal Burke: Naravno, težak je grijeh
sakrament pomirenja jest is- zagovarati nešto što se protivi moralnome za-
povijediti svoje grijehe uz čvr- konu, a grijeh je time teži kada to čini javna
stu odluku o promjeni života. osoba, političar.
Stoga, ako osoba ispovijedi da
je imala spolne odnose izvan braka ili ako Jeffrey: Kada takvo što čini katolički po-
ispovijedi grijeh homoseksualnog čina, a da litičar je li onda to sablažnjivo?
pritom nema čvstu namjeru promijeniti svoj
život u smislu da ubuduće te stvari više ne Kardinal Burke: Da, naravno.
čini, tada ona ne može primiti odrješenje. Na Jeffrey: No ako se taj katolički politi-
isti način iz toga proizlazi da onda osoba ne čar pokaje, odvrati se od zagovaranja po-
može primiti Gospodina u svetoj pričesti jer bačaja i stane u obranu života, tada mu
je njen život proturječan istinu koju On na- se grijeh oprašta i može primiti pričest?
učava. Kardinal Burke: Naravno, naravno.

Jeffrey: Jednako tako lopovu koji redovi-
to krade nešto što pripada nekome drugome
nije dovoljno da se samo pokaje zbog toga što
je počinio te krađe, nego on to ubuduće mora
prestati činiti?

Kardinal Burke: Tako je. Na primjer,
ako netko dođe svećeniku priznajući mu da
je krao, svećenik ga prije svega pita može li
nadoknaditi to što je drugome otuđio te ta-
kođer odlučuje li sada čvrsto da to više neće

73

OBITELJSKA STRANICA

Jeffrey: Vaša Uzoritosti, između ostalog nje vjernika o nepromjenjivom nauku Crkve
Deset Božjih zapovijedi kaže da trebamo po- kada je riječ o braku i homoseksualnosti?
štivati svog oca i majku, što podrazumijeva
da djeca imaju pravo na majku i oca. Imaju Kardinal Burke: Da, apsolutno, oni
li djeca od Boga dano pravo na oca i majku? su dužni izbjegavati zbunjivanje vjernika u
svemu, a osobito u ovako važnim stvarima.
Kardinal Burke: Apsolutno imaju, i to je Štoviše, njihova je dužnost time ozbiljnija
jedna od temeljnih istina o ljudskome životu. budući da je u kulturi u kojoj živimo upravo
Tijekom prosvjeda u Parizu i u Francuskoj vlada zbunjenost glede ovih stvari, tako da
općenito u trenucima kada je država poku- pridonositi joj je vrlo neodgovorno, odnosno
šavala ozakoniti istospolne veze te istospol- izdaja je pastoralne službe.
nim partnerima omogućiti posvojenje djece,
dano je jedno predivno svjedočanstvo. Nai- Jeffrey: Vaša Uzoritosti, s obzirom na
me, tijekom prosvjeda je bio istaknut logo zbrku koja je očito nastala nakon ove sinode
koji prikazuje oca, majku i njihovo dvoje dje- što mislite da papa sada treba učiniti? Što on
ce, a poruka iza toga je osobno treba učiniti?
bila da svako dijete ima
pravo na oca i majku, Kardinal Burke: Na-
što shvaćaju čak i naj- ravno, ja nisam pozvan
svjetovnije osobe. davati upute papi, ali
mogu vam reći što Crkvi
Jeffrey: Dakle, ako sada treba. Ono što Crkvi
država tako uredi zako- sada najviše treba jest ja-
ne da dijete može po- sno izlaganje njezina nau-
vjeriti na odgoj istospol- ka o braku i rastavi, o teš-
nom paru, time djetetu, koj nemoralnosti spolnog
uskraćujući pravo na čina izvan braka, o teškoj
oca ili majku, čime mu/ nemoralnost bilo kakvog
joj zapravo uskraćuje od pokušaja spolnog sjedi-
Boga dano pravo? njenja između osoba isto-
ga spola. A u tome smislu
Kardinal Burke: Crkva ne mora sastavljati
Da, svakako, u psihološ- ništa  novo jer sav taj nauk
kome smislu to je pravo već postoji. Samo tijekom
nasilje nad djetetovim ovoga razgovora vi ste na-
razvojem budući da veli već mnogo toga. Ta-
odraste u situaciji koja kođer postoje brojni drugi
nije prirodna. tekstovi. Uistinu u ovome razdoblju Crkva
mora držati do ljepote i sjaja svoga nauka
Jeffrey: Vaša Uzoritosti, može li Katolič- zbog samih katoličkih vjernika kako bi jasno
ka Crkva reći da ima nešto pozitivno u tome znali što je istina kao i zbog cijeloga svijeta
kada dijete ne odrasta u obitelji uz oca i maj- jer Crkva je pozvana služiti u svijetu navje-
ku nego kada ga odgajaju istospolni roditelji? šćujući istinu i svjedočeći za nju. Na kraju,
predano molim da sljedeće godine prestane
Kardinal Burke: Ne, ne, to nije moguće. ova zbunjivanje i da se razjasne stvari na-
Jeffrey: Papa to ne može reći? Dakle, glašavanjem ljepote istine crkvenog nauka o
papa ne može u ime Katoličke Crkve reći da braku, ljudskome životu i ljudskoj spolnosti.
je to dobro? Jeffrey: Kardinalu Burke, najljepše Vam
Kardinal Burke: Ne, ne. Ne, ne može. zahvaljujem na ovome razgovoru.
… Kardinal Burke: Nema na čemu.
Jeffrey: Sve u svemu, smatrate li da je
dužnost biskupa i pape da izbjegnu zbunjiva-

74

Misa DJECA

Misa me ispunja i Viktorija
radosna sam kad odem
na nju.

Misa je nešto što je
oko mog života i sklapa
se u moju cjelinu.

Na misu sam išla svaku
nedjelju od malena,
sada i uvijek ću.

Misa je za mene nešto
ljepše čak i od života.

Misa i vjera u Boga je
nešto zbog čega se iz
svakog dana mijenjam i
izrastam u bolju osobu.

Antonela

Ana-Marija

75