Nasi zvoni 38

ISSN 1331-6176

GODINA X. Broj 38. Srpanj 2007.

1

UVODNIK

SADRŽAJ Dan Općine i
sv. Apolinar
UVODNIK
Dan Općine i sv. Apolinar ........................................................ 2 Stoljećima dubašljanski puk štuje sv. Apolinara. I mi ćemo
DAN OPĆINE tog dana – odnedavno je to 20. srpnja, s dužnim štova-
Posebno vodimo brigu o otvaranju novih radnih mjesta ......... 3 njem podsjetiti se na našega patrona, isto tako kao što su
Logo za 150. obljetnicu župne crkve ....................................... 3 to činili naši djedovi i pradjedovi.
OBLJETNICA CRKVE
Crkva je vidljivi znak Božje obitelji .......................................... 4 Dapače, ova je 2007. godina za nas još značajnija i pred
Svaka patnja i bol imaju smisao ................................................ 5 nas stavlja nove obveze. To je jubilarna godina od izgradnje
OPĆINA nove župne crkve sv. Apolinara; prošlo je 150 godina otkad
Plaćanje paušala boravišne pristojbe ....................................... 6 je krčki biskup Ivan Josip Feretić blagoslovio novu župnu
Uređene plaže za sezonu ........................................................ 6 crkvu i tu jubilarnu godinu želimo dostojno obilježiti.
Vijesti iz općinske uprave ......................................................... 7
Matični ured Malinska .............................................................. 7 S pravom i s ponosom mogu reći da smo u tim na-
TURIZAM mjerama uspjeli tijekom protekle i ove godine. Crkva je
Novi saziv tijela TZO Malinska ................................................ 8 dobila novi vanjski i unutrašnji sjaj, oličena je, izrađeni su
Biciklijada Đir po Dubašnici 2007. .............................................. 8 novi vitraji, nove klupe daju crkvi novi izgled, orgulje ima-
Tatjana i Peter Rauth – 30 godina vjerni Portu ........................ 8 ju drugačiji zvuk, i najnovije – upravo je završen mozaik u
Turističko glasilo Puneštrica ..................................................... 8 krstionici.
Biranje najljepše uređene okućnice ......................................... 8
Niče turističko naselje Blue Waves .......................................... 9 O svemu tome Naši zvoni su detaljno obavještavali jav-
Volim Hrvatsku i Plava zastava 2007. ....................................... 9 nost, tako da je poznat tok svake kune, a i znani su svi žu-
VIJESTI pljani koji su nesebično novcem i trudom pridonijeli ovome
Malinskarski ekolozi osvojili drugo mjesto ............................. 10 izgledu crkve. „Preostalo“ nam je još dostojno obilježiti 20.
Od 253 učenika – 101 odličan ................................................ 10 srpnja sv. Apolinara, proslaviti pučki rečeno našu Polinaro-
Gostovao Puhački orkestar iz Mađarske ............................... 10 vu, i još potkraj godine predstaviti monografiju posvećenu
„Mirta“ – europska prvakinja ................................................. 10 ovoj župnoj crkvi. Sa svime što je učinjeno - čitav duba-
PUT U PROŠLOST šljanski puk, stanovnici naše Općine, a i brojni ostali ljudi
Bratovština svetoga Nikole .....................................................11 dobre volje koji su pomogli svatko na svoj način – možemo
NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIK biti više nego zadovoljni.
Malinska je za mene uvijek bila motivacija za rad .................. 12
Prestižna nagrada Zdravku Zimi ............................................ 12 Osim o toj temi, u ovome broju lista Naši zvoni, objav-
RAZGOVOR ljujemo brojne napise o sveukupnom životu Općine i nije
Mozaik u krstionici ................................................................. 13 ih potrebno ovdje posebno izdvajati. Međutim, želja mi je
Sensa ...................................................................................... 13 čitatelje upozoriti na iznimno lijep i kvalitetan tekst Gor-
SJEĆANJA dane Gržetić koja je toplim riječima i s osjećajem ljepote
Jive Spicijarić Halavančić ........................................................ 14 u njima, napisala oproštajni tekst o našoj teti Luciji Hržić
KRAJOBRAZ koja je posljednje godine života provela u Domu umirovlje-
Bujne hrastove šume – biser malinskarske Općine ............... 15 nika „Moj mir“ u Sv. Vidu Dobrinjskom. Riječi su to zahvale
SPORT za sve što je učinila ta samozatajna žena u svome teškom
Nikola Kraljić, Ivan Šamanić i Drago Zovko najbolji .............. 16 i mukotrpnom životu poput generacije i generacije naših
Bronca u ovogodišnjem Hrvatskom kupu ............................. 16 žena tijekom proteklih stoljeća. Tekst je to koji valja proči-
Juniori Duba drugi u Hrvatskoj .............................................. 16 tati, upravo u ove dane kada slavimo, da svi shvatimo kako i
Predsjednica Europske streljače federacije ............................17 u slavlju i u patnji moramo pozitivno gledati na život.
Nedostaju jedrilice za klasu Optimist ......................................17
Medalja do medalje ................................................................ 18 Svim mještanima Općine Malinska-Dubašnica čestitam
Malinskari najbolji sportaši otoka Krka .................................. 18 Dan Općine i dan našeg patrona sv. Apolinara, sa željom da
LJETNE PRIREDBE MALINSKE 2007. ............................ 19 nam ova turistička sezona bude još bolja i plodonosnija
MALINSKA U VREMEPLOVU RAZGLEDNICA (9)...... 20
Glavni urednik
Naslovnica:
Ovih je dana u župnoj crkvi sv. Apolinara završena izrada mozaika Naši zvoni mogu se preuzeti i na web
„Isusovo krštenje na rijeci Jordan“, autora Zdenka Vidovića, aka- stranicama Općine: www.malinska.hr
demskog kipara, isusovačkog brata u Hrvatskoj provinciji Družbe
Isusove u Zagrebu. Mozaik je visine četiri, a širine tri metra i nje-
govim je završetkom postojeća krstionica dobila sasvim drugi izgled
(opširnije na str. 13)

Snimio Ivica BITUNJAC

GODINA X. Broj 38. Srpanj 2007. Izdavač Općina Malinska-Dubašnica, Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska; tel. 051/750-500, faks 859-322
 Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14  Za izdavača i glavni urednik Anton SPICIJARIĆ 
Uredništvo Ivica BOGOVIĆ, Dragan CINDRIĆ, Drago CRNČEVIĆ, Bernard CVELIĆ, Tomislav GALOVIĆ,
Ivica KATUNAR, Petar KOSIĆ, Lidija KOVAČIĆ, Ivan LESICA, Ivan PETRŠORIĆ, Milan RADIĆ, Nikola RADIĆ,
Anton SPICIJARIĆ, Josip ŠAMANIĆ, Petrica TURČIĆ, Nediljko VUČETIĆ, Anton ŽGOMBIĆ Tehničko uređenje,
izrada fotolita i tisak Tiskara ŠULJIĆ, Viškovo  Naklada 1100 primjeraka  Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje 
List je besplatan

2

DAN OPĆINE

Anton Spicijarić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, u povodu Dana Općine

Posebno vodimo brigu o
otvaranju novih radnih mjesta

Anton Spicijarić te vodoopskrbe. Posebna po- bi bilo moguće rješavati čitav da svoje obrazovanje usmje-
zornost počela se poklanjati sportski kompleks. ravaju potrebama. Raduje me
Turistička je sezona u pu- i gradnji sustava oborinske što svake godine raste broj
nom jeku i bliži se najsve- odvodnje koja je desetljećima Uspješno smo ove godine studenata, ali volio bih da se ne
čaniji dan naše Općine - blag- bila zanemarivana. preuzeli i upravljanje Marka- zaborave ni zanati koji su pri-
dan sv. Apolinara pa koristim tom u koga smo uložili značaj- jeko potrebni da bismo funk-
prigodu da prenesem čestitku Turiste smo spremno do- na sredstva, a i bitno poboljšali cionirali kao turističko mjesto.
svim mještanima i iseljeniš- čekali s uređenim plažama, po- red. Značajna je to ponuda Ove smo godine uložili i zna-
tvu. Ove godine naša župa to sebno u uvali Vrtača gdje smo za naše turiste i mještane, ali čajna sredstva da podignemo
posebno slavi u sklopu obilje- uredili gotovo 600 četvornih mogu reći i prihod Općini. standard i opremimo naše ko-
žavanja 150 godina crkve sv. metara plaže. Konačno smo munalno poduzeće. Rezultati
Apolinara u Bogovićima. veseli da nam zapušteni jedre- Kada spominjemo priho- su i te kako vidljivi na plažama,
njak više ne „krasi“ našu novu de, oni se ostvaruju u skladu javnim površinama te lokalnim
Kao i prethodnih godina, rivu. s planom, čak i nešto bolje, cestama i puteljcima. Pripre-
i u ovoj smo predsezoni ula- pa smo kroz odluke koje smo mamo i preuzimanje ostalih
gali velika sredstva da bismo Kao i prethodnih godina, donosili dali i posebne olakšice poslova za koje je poduzeće
spremnije dočekali „gužve“. ponovno se dogodilo kašnjenje za starije naše mještane od 75 registrirano. Tu bih istaknuo
Najviše je sredstava uloženo u završetku nekih investicija na godina prilikom plaćanja ko- naplatu vezova te održavanje
u nastavak gradnje i prošire- koje nismo mogli bitnije utje- munalne naknade, a i povisili reda u lučicama Porat, Vanta-
nje sustava fekalne odvodnje cati. Sretni smo što je najveća smo naknadu za svako novo- čići i Rova.
kapitalna investicija - sportska rođeno dijete.
dvorana, u punom zamahu, a Na kraju želim svima
sva potrebna infrastruktura za Posebnu brigu vodimo o uspješnu turističku sezonu, a
nju je zgotovljena. Posebno se otvaranju novih radnih mje- domaćima i turistima prepo-
zahvaljujem na strpljenju i ra- sta pa me raduje da investicije ručam da posjećuju događanja
zumijevanju roditeljima i dje- koje su sada u tijeku uskoro kulturnog programa koji je i
ci iz škole i vrtića. Isto tako, otvaraju vrata za 40-50 novih ove godine u suradnji s našom
veliko hvala odgajateljicama radnih mjesta. Priprema se i Turističkom zajednicom osmi-
te nastavnicima, a posebno nastavak realizacije poslovne šljen na način da bude ponešto
stanovnicima ulica Sv. Apoli- zone „Sv. Vid-sjever“, te ob- za svaku dušu.
nara, Lokvice, Novo naselje i nova Haludova tako da u ne-
Stipkino, koji su strpljivo čekali koliko godina očekujemo više
dovršetak radova bez kojih ne od 300 novih radnih mjesta.
Roditeljima i djeci savjetujemo

Logo za 150. obljetnicu župne crkve

Kako se moglo primijetiti, od prošlog smješten je hrvatski pleter. Grafički je
broja i tijekom cijele 2007. godine prikaz zaokružen natpisom 150 godina
na naslovnici Naših zvona će se nalaziti crkve svetog Apolinara i Župa Dubašnica
logotip autorice Josipe Cvelić, izrađen u 1857 - 2007.
povodu obilježavanja 150. obljetnice iz-
gradnje župne crkve sv. Apolinara. To će se grafičko rješenje koristiti
također tijekom 2007. godine na prigod-
Logo sadržava u središnjem dijelu nim materijalima obilježavanja obljetnice
grafički prikaz crkve gledane od pročelja crkve.
s centralnim natpisom 150. Ispod crkve
B. C.

3

OBLJETNICA CRKVE

U jubilarnoj godini 150. obljetnice crkve sv. Apolinara

Crkva je vidljivi znak
Božje obitelji

Piše Petrica TURČIĆ
Snimio Želimir ČERNELIĆ

tog događaja, skupili smo se da ničko-graditeljskoj osobitosti
proslavimo posvećenje naše vremena u kojem je stasala
crkve sv. Apolinara koja je crkva u Dubašnici.
dočekala svoj dan obnovljena
i okićena. U svakom kamenu U uvodnom dijelu nas je
koji čini zdanje ove crkve ukle- župnik Ivica Katunar, navode-
sana je povijest jednog čovje- ći riječi svetog Augustina - da
ka, ucrtan je otisak njegovog sve što je vidljivo učinjeno u
duha za crkvu kakvu vidimo zidovima neka bude duhovno
danas. uzidano u našim pametima
- pripremio na aktivno sudje-
Svečana akademija lovanje.

Do današnjeg dana crkva Kroz program smo uživa-
li uz zvukove sopela koje su
Koncelebriranu misu predvodio je krčki biskup mons. Valter Župan je u više navrata uređivana, sopli brat i sestra Ivica i Ivana
da bi prigodom ovogodišnje Filipić, te zvukove orgulja čiju
smo stotu obljetnicu proslavi-
Ovu smo godinu – u povo- je kamen temelj za gradnju iz proslave zabljesnula u svom li ovog Božića i u čiju je dušu
du 150 godina crkve sv. kojeg izvire ideja i stvarnost. U punom sjaju. Prije središnjeg uronila sestra Svetoga Križa
slavlja, večer uoči, u pone- Kristijana Kolić. Glazbu i tekst
su nam kroz pjesmu dočara-
Apolinara u Bogovićima (1857 katalogu, kojeg je uredila pro- djeljak 30. travnja, održana li braća Dinko i Đani Barbiš,
neokatekumenska zajednica,
– 2007) – od samog početka fesorica književnosti i povijesti je svečana akademija kada su zbor Nedjeljko Karabaić pod
vodstvom orguljašice Marga-
obilježili nadogradnjom, u ma- umjetnosti Milena Žic, može- predavanje održali te istodob- ret Turčić i zborovođa Dinka
Barbiša i Ivana Šabalje te ma-
terijalnom ili duhovnom smislu. mo iščitati tu istost i različitost no predstavili brošuru Stoljeće log zbora, najmlađih sudionika
u programu, pod vodstvom
Uređenjem crkve svetog Apo- u umjetničkim djelima pruže- i pol župne crkve sv. Apolinara u Margaret Turčić. Recital o sve-
tomu Apolinaru čitao je Anton
linara u Bogovićima, duhovnim nim nama na pronalaženje ko- Bogovićima (1857 - 2007) naši Bogović. Svoje pjesme iz zbir-
ke Hod vrelim pijeskom kazi-
obnovama, koncertima orgulja u rijena dubašljanskog kraja. Dubašljani Tomislav Galović i vala nam je Jelka Petršorić. I
škola se uključila u obilježava-
crkvi, izložbama slika… Središnja svečanost obilje- Perica Dujmović. Zahvaljujući nje ovog velikog događaja pa
su učenici viših razreda pisali
Obilježavanje jubileja 150 žavanja obljetnice župne crkve njihovom predanom istraži- literarne radove na temu Moja
crkva, čija smo dva najbolja
godina posvete župne crkve u Bogovićima održana je 1. vačkom radu saznali smo o rada mogli čuti pri otvaranju
izložbe u galeriji svetoga Ni-
svetog Apolinara započelo je svibnja. Nakon 150 godina od povijesnim prilikama i umjet- kole i na svečanoj akademiji.

otvaranjem izložbe u gale- Program akademije uskla-
dila je Milena Žic, a kroz pro-
riji svetog Nikole u Malin- gram nas je vodila učiteljica
Ivona Dundović Ljutić.
skoj 21. travnja pod nazivom

„Svijet otočni – isto i razli-

čito“. Tom su nam prigo-

dom naši domaći umjetnici

Mirjana Zirdum, Petar Lju-

tić i Anton Bogović svojim

doživljavanjima približili Bo-

duliju na jedan osebujan na-

čin. Mirjana Zirdum oslikava

žive osjećaje svojega viđenja

rodnoga kraja; sâm će Ljutić

reći da slika maslinike, more

i uzmorje, spomenike kroz

vrijeme; Antonu Bogoviću Mnogi mještani uveličali su središnju svečanost

4

Dubašljanima nije bilo OBLJETNICA CRKVE
teško uložiti vlastiti
trud i napor U spomen na Luciju Hržić (Oštrobradići, 1917 - Sv. Vid Dobrinjski, 2007)
Kruna cjelokupne prosla-
Svaka patnja i bol
ve zasjala je 1. svibnja sveča- imaju smisao
nom euharistijom u 10 sati po-
praćena sopelama i narodnim Netko sa svojim bolom ide
nošnjama. Ko s otkritom ranom; svi neka vide.
Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi
Koncelebriranu je misu I ne da mu prijeći u suze i riječi...
predvodio krčki biskup Val-
ter Župan. Riječima Evanđe- Radije ga skriva i tvrdo ga zgusne
lja …dolazi čas kada se nećete
klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u U jednu crtu na kraju usne.
Jeruzalemu. Ali dolazi čas kada
će se istinski klanjaoci klanjati Zadršće, zadršće u njoj kadikad,
Ocu u duhu i istini… krenuli
smo putem shvaćanja istinske Ali u riječi se ne javi nikad.
vrijednosti. Crkva je vidljivi
znak Božje obitelji. Proslav- (D. Cesarić)
ljajući godišnjicu ove zidane
crkve, mi proslavljamo svoju Svjesno ili nesvjesno, ali uvijek sa svrhom i
zajedničku prisutnost. razlogom, svojim postojanjem postajemo
i ostajemo stvaratelji i dionici povijesti čovje-
Biskup je nadalje u svojim čanstva. Nečiji su oboli znani, mjerljivi i vidlji-
riječima posebno naglasio: … vi, dok drugi svoju ulogu u kreiranju povijesti
Ja kao osoba se opredjeljujem, igraju pod krinkom anonimnosti i samozataj-
a kada se ja kao osoba opre- nosti, nerijetko uz poveću dozu bola - nei-
djeljujem za vjeru, tada sam zbježnog dodatka svakome životu.
ja vjernik i ovdje i na placi i u
autobusu i na putu. Upravo je “Sve grdo vavik peja i nič lipo”
uloga kršćanskih zajednica i po-
jedinih kršćana danas u svijetu Potkraj mjeseca svibnja, u Domu umirov- Ugasio se život Lucije Hržić: anoniman i samozatajan, započet još
biti izgrađen i jasno slijediti ono ljenika “Moj mir” u Sv. Vidu kod Dobrinja uga- davne 1917. u Oštrobradićima.
jedino ispravno... Želim da ova sio se jedan upravo takav život, započet 1917.
značajna prigoda ne dođe samo u Oštrobradićima: anoniman i samozatajan, krivala, pred posjetiteljima nije skrivala neke
u vanjskoj manifestaciji jer bi to čija je dominanta tijekom devedesetgodišnjeg druge”tajne” i spoznaje o ljekovitom bilju, i o
uistinu bila ispraznost. Ova zna- trajanja bila bol, uz povremene radosti. Ova- malo poznatim, a značajnim epizodama du-
čajna godišnjica župne crkve sv ko je osoba, čijoj uspomeni posvećujemo bašljanske povijesti i prošlosti.
Apolinara treba postaviti pred ove retke, često znala opisati i definirati svoj
vašu zajednicu važno pitanje: životni put, ali bol nikad nije riječju spominja- Sreća uvijek postoji
Hoćete li vi biti zajednica koja la, već ga se naslućivalo iz nekih drugih izgo-
će svojim životom sada i sutra, vorenih riječi i pokojeg konteksta. I u svojim S iglom i koncem obišla je cijelu Dubaš-
ne gledajući na prošlost, biti je posljednjim danima, kad je njezin bol bio nicu i dobar dio otoka Krka, a sa svakog bi
sposobna svjedočiti za taj jedan vidljiv, gotovo opipljiv, izbjegavala spomenuti takvog puta sa sobom donijela pokoju aneg-
novi, bolji svijet sazdan na ljuba- tu riječ s bolnim predznakom i prizvukom. dotu ili priču o danima, ljudima i događajima,
vi, na Bogu, na istini, na napret- koji su se kasnije pokazali vrijednima i značaj-
ku? To Bog od čovjeka očekuje i Nasuprot tome, kao i uvijek u životu, na- nima. Srećom, dio njezinih povijesnih”tajni”
hoće jer mu želi dobro. Ali to bez stojala je negativno prikriti pozitivnim, onim zabilježen je i sačuvan od zaborava, a nama
naše suradnje ne može biti… što je nazivala “moja bogatija”, a što za mno- preostaje da otkrijemo poantu ovoga teksta
ge spada pod kategoriju malih radosti i sitnih i smisao postojanja svakoga ljudskog bića. I
Nakon mise slavlje se na- veselja. Povremene slučajne ili namjerne po- - što je najbitnije - potvrdimo već davno ot-
stavilo u dvorištu crkve uz sjete, pogotovo ako bi bile popraćene poko- krivenu tajnu, tajnu života: Svaka patnja i bol
presnac i ples taktova sopela. jom ljekovitom biljkom ili stručkom poljskog imaju smisao, a unatoč bolu - izgovorenom ili
Šarenile su se narodne nošnje cvijeća, istog bi trena izbrisale sve ono tužno i skrivenom - sreća ipak postoji. Za svakoga od
pružajući jedan poseban ugo- neizgovoreno bolno. Upravo je u tom neizgo- nas. I to ne”negdje”, već u nama samima. Ho-
đaj. Treba istaknuti i da su, vorenom, a u njezinom životu sveprisutnom ćemo li je pronaći, zadržati i održati, naša je
osim domaćih otočana, slavlju detalju davno, još kao djevojka, otkrila svo- odluka, a otkriti i ispuniti svoju ovozemaljski
prisustvovali i dubašljanski ise- ju ulogu i smisao svog života:”Sve grdo vavik misiju, naša je obveza.
ljenici, pretežito iz New Yorka peja i nič lipo”, zaključivši kako je život dar, a
i okolice. dar se nikad ne odbija. Iako svoju bol nije ot- Gordana GRŽETIĆ

Svečanost je zaokružena
ručkom, druženjem, veseljem
i pjesmom u hotelu Malin.

5

OPĆINA

Obavijest privatnim iznajmljivačima

Plaćanje paušala boravišne pristojbe

Tijekom 2006. godine konom, te su privatni iznaj- Plava zastava i ove se godine vijori na malinskarskoj plaži Rupa
obavljen je u Turističkoj mljivači dužni, prema izvješću
zajednici Općine Malinska i mišljenju Ministarstva mora, macije o promjenama i načinu zakon koji će, među ostalim,
nadzor poslovanja i nadzor turizma, prometa i razvitka, plaćanja paušalnog iznosa bo- regulirati zone naplate bora-
provedbe odredaba Zakona o boravišnu pristojbu uplaćiva- ravišne pristojbe, a kao prilog višne pristojbe. Do danas taj
turističkim zajednicama i pro- ti na uplatni račun Turističke dostavljaju se i tri uplatnice s Zakon nije zaživio, te obavje-
micanju hrvatskog turizma. zajednice. Sukladno tomu, iznosima zaduženja. štavamo cijenjene iznajmlji-
Provoditelj nadzora bilo je citiramo članak 5c, stavak 3, vače kako se visina paušalnog
Ministarstvo mora, turizma, Zakona o dopunama Zakona U proteklom razdoblju iznos u odnosu na 2006. go-
prometa i razvitka. Nadzor o boravišnoj pristojbi: „Gra- moglo se pročitati u dnev- dinu nije mijenjala.
je protekao u najboljem redu, đani u domaćinstvu dužni su nom tisku kako Vlada Repu-
a jedina je zamjerka upućena godišnji paušalni iznos bo- blike Hrvatske priprema novi N. VUČETIĆ
na način naplate boravišne ravišne pristojbe uplatiti na
pristojbe. uplatni račun turističke za-
jednice općine, grada ili tu-
Naime, od uvođenja pa- rističke zajednice mjesta do
ušalnog plaćanja boravišne 31. srpnja tekuće godine ili u
pristojbe, Turističko vijeće tri obroka, s tim da posljednji
Turističke zajednice općine obrok dospijeva 30. rujna te-
Malinska donijelo je odluku kuće godine.“
kako se ta može uplaćivati
na recepciji TIC-a. Međutim, Tijekom srpnja Turistič-
prema tumačenju Zakona ka zajednica općine Malinska
o boravišnoj pristojbi, takav dostavila je svakom iznajmlji-
postupak nije u skladu sa Za- vaču dopis u kojem su infor-

Komunalno društvo Dubašnica

Uređene plaže za sezonu
Početkom mjeseca srpnja ove godi-
ne KD Dubašnica d.o.o. nabavilo je za presvlačenje, kemijskih WC kabina, ti. Kupalište Vrtača doživjelo je cjelovitu
novu pometačicu Johnston CN 200, koja klupa, košića za smeće, postavljanja novih rekonstrukciju čime je značajno povećan
se smatra jednom od najkvalitetnijih či- rukohvata od inoxa, tuševa i sl. kapacitet sunčališnih mjesta.
stilica u svojoj klasi. Ovim će se strojem
mnogo brže i učinkovitije, nego li do sada, Popravljena je betonska obala u uvali Značajna sredstva su uložena u ob-
održavati čistoća mjesta i podići kakvoću Draga, (njezin podvodni dio) s novim stu- novu trgovačkog centra Markat: oliče-
komunalne usluge. bištem i rukohvatom. Na kupalištu Halu- ni su fasada i drvenarija cijelog objekta;
dovo betonirana je podloga na dijelu uni- djelomično je postavljena nova rasvjeta;
S početkom mjeseca svibnja, u KD štenog sunčališta i izbetonirana je nova uređena je ribarnica s dovodom i odvo-
Dubašnica d.o.o. zaposlena su dva kulir podloga; postavljeni su novi rukohva- dom vode; betonirana je terasa sa stra-
djelatnika sa zadaćom preuzimanja
komunalnih poslova na održavanju ze- Djelatnici komunalnog društva s novom pometačicom žnjeg ulaza u poslovne prostore kojim
lenih površina Općine. Zaposlena su je spriječen prodor vode u skladišne
i četiri sezonska radnika na čišćenju i 6 prostore u prizemlju. Na izvedene
održavanju plaža. radove utrošeno je 350 tisuća kuna,
a prema sklopljenim ugovorima, pla-
U tijeku je postupak nabave te- nirani prihod općinskog proračuna s
retnog vozila koje će omogućiti bolju osnova najma poslovnih prostora u
operativnost u radu. Kupljene su nove trgovačkom centru Markat iznosi oko
kosilice potrebne za košnja trave i 800 tisuća kuna. Još je značajniji poda-
korova uz nerazvrstane ceste, bicikli- tak da u poslovnim prostorima trgo-
stičke staze i šetnice. vačkog centra Markat osobni dohodak
ostvaruje više od 50-ak zaposlenih, a
Priprema turističke sezone počela od njih dobar dio naših mještana.
je sanacijom plaža, njihovim nasipava-
njem pijeskom, postavljanjem kabina Ivan PETRŠORIĆ

OPĆINA

Vijesti iz općinske uprave

Na posljednjoj sjednici pravo na naknadu u iznosu od 0 do 24 sata. zvučno izoliranoga zatvore-
Općinskog vijeća Općine 1.500 kuna za djecu rođenu u Tom odlukom Općina Ma- nog prostora ne pušta glazba
Malinska-Dubašnica donijeto ovoj godini, da se jave u Op- poslije 24 sata. Suglasnost za
je nekoliko važnijih odluka, o ćinu Malinska-Dubašnica radi linska-Dubašnica daje moguć- produljenje radnog vremena
kojima dajemo kratke infor- isplate dodatnih 1.000 kuna. nost ugostiteljskim objektima izdaje se za razdoblje od dva
macije: iz skupine Restorani i Barovi tjedna, a bit će uskraćena uko-
Istom je Odlukom uveden da za razdoblje od 1. lipnja do liko se ugostitelj ne pridržava
Odluka o 1. izmjenama novi oblik socijalne pomoći 30. rujna ishode suglasnost za odredaba ove Odluke, te osta-
i dopunama Proračuna Op- – jednokratna novčana pomoć produženje radnog vremena, lih pozitivnih propisa kojima je
ćine Malinska-Dubašnica za u iznosu od 200 kuna doma- u dane od ponedjeljka do če- regulirana ugostiteljska djelat-
2007. godinu ćinstvima u kojima živi osoba tvrtka od 6 do 1 sat, a u dane nost.
(ili osobe) sa 75 godina života od petka do nedjelje od 6 do
Navedenom su Odlukom ili više. Moraju imati prebiva- 2 sata, uz uvjet da se izvan L. KOVAČIĆ
povećani prihodi i izdaci Pro- lište na području Općine Ma-
računa za 3.505.783 kuna. Po- linska-Dubašnica, te cijelu go- Od 24. ožujka do 6. srpnja 2007. godine
većanje na prihodovnoj strani dinu boraviti u objektu za koji
ostvareno je prijenosom viška se plaća komunalna naknada Matični ured Malinska
prihoda iz prošle godine, po- (stan ili kuća). Jednokratna
većanjem prihoda od poreza iz novčana pomoć do 200 kuna VJENČANI
tekuće godine, te ostvarenim godišnje za podmirenje ko- Gordana Rajlić i Dejan Jurković
potporama iz državnog i žu- munalne naknade za stambeni Maja Prendivoj i Damir Jurković
panijskog proračuna. Povećani objekt (stan ili kuću) koristi se Maja Mužina i Janko Mišić
su prihodi u rashodima raspo- na način da se obveznik s ko- Vanja Rabak i Dragan Kavčić
ređeni uglavnom na ulaganja u munalnom naknadom do 200
objekte komunalne infrastruk- kuna oslobađa njezinog plaća- ROĐENI (U RIJECI)
ture: vodovod i kanalizaciju, nja, a domaćinstvu koje ima Iva Staničić, kći Renate i Sandra iz Malinske
asfaltiranje nerazvrstanih ce- komunalnu naknadu veću od Josip i Teo Komadina, sinovi Biserke i Željka iz Malinske
sta, te za kapitalno opremanje 200 kuna umanjuje se za iznos Gloria Rošić, kći Nataše i Marka iz Bogovići
komunalnog društva Dubašni- od 200 kuna. Petar Dadić, sin Tonke i Lovra iz Kremenići
ca d.o.o. Tim je sredstvima već Paula Rundić, kći Sandre i Gordana iz Sv. Vida-Miholjice
nabavljeno specijalno vozilo za Odluka o ugostiteljskoj
pometanje ulica marke John- djelatnosti ROĐENI (U SV. ANTONU)
ston, a ugovorena ja i nabava Marija Milčetić, kći Svjetlane i Josipa iz Sv. Vida
dostavnog vozila marke KIA Zbog izmjena Zakona o
tip K 2500. ugostiteljskoj djelatnosti (Na- UMRLI Andrea HRŽIĆ
rodne novine 138/06) Općina Marija Krastić (87), Malinska
Odluka o izmjeni i dopu- Malinska-Dubašnica je donije- Anton Strilčić (85), Malinska
ni Odluke o socijalnom pro- la novu Odluku o ugostiteljskoj Kata Vukelić (81), Malinska
gramu Općine Malinska-Du- djelatnosti, kojom se, među Anka Sedmak (88), Malinska
bašnica ostalim, regulira radno vrijeme Mato Jurčić (85), Malinska
ugostiteljskih objekata. Ivan Jelenović (101), Malinska
Ovim je izmjenama i do- Stjepan Bartolić (88), Malinska
punama Odluke povećan iznos Zakonom omogućeno Liliana Kalegarić (77), Malinska
naknade za opremu novoro- radno vrijeme ugostiteljskim Lucija Cvelić (64), Sv. Anton
đenog djeteta, koja se s 1.500 objektima iz skupine Restora- Smiljka Fumić (86), Malinska
kuna povećala na iznos od ni i Barovi je od 6 do 24 sata. Stanko Krasulja (80), Malinska
2.500 kuna. Na uvećani iznos Objektima iz skupine Barovi Miljenko Dorčić (71), Malinska
ostvaruju pravo svi roditelji koji ispunjavanju uvjete za rad Petar Galantić (54), Sv. Vid-Miholjice
koji žive na području Općine noću (samo u zatvorenim pro- Vjekoslava Jurešić (94), Malinska
za djecu rođenu od 1. siječnja storima) je od 21 do 6 sati, a Anton Šegulja (88), Porat
ove godine. Stoga upućujemo objektima iz skupine Restora- Damijan Tomašić (84), Malinska
roditelje koji su već ostvarili ni i Barovi koji se nalaze izvan Julijana Šari (88), Malinska
naseljenih područja naselja od Ivana Brnčić (87), Malinska
Jelena Marmilić (87), Malinska

7

TURIZAM

Novi saziv tijela TZO Malinska Tatjana i Peter Rauth –
30 godina vjerni Portu
Temeljem statuta Turističke Josip Turčić, Nikola Turčić,
zajednice općine Malin- Nediljko Vučetić, Sonja Žic- UPortu je 21.
ska, na izbornoj skupštini 18. Milčetić (članovi). lipnja slavljen
travnja imenovani su članovi nesvakidašnji jubilej.
Skupštine za mandatno razdo- Na istoj su sjednici novoi- Toga se dana prije
blje 2007 – 2011. godine. zabrani članovi Skupštine do- 80 godina rodio gos-
nijeli odluku da u nadolazećem podin Peter Rauth iz
Skupštinu čine Josip Pine- mandatnom razdoblju Turi- Stuttgarta. Uz slav-
zić (predsjednik), Pavao Bar- stičko vijeće Turističke zajed- lje rođendana, ovaj
biš, Mirjana Barjaktarić, Josip nice općine Malinska čine uz svestrani Nijemac
Dujmović, Katarina Dujmović, predsjednika Josipa Pinezića ove godine obilje-
Mate Gržetić, Kristijan Igrec, još članovi Goran Gajzler, Sla- žava istodobno 40.
Drago Jelić, Biserka Jurić, vica Krnčević, Ljubica Lončar, obljetnicu dolaska
Marija Katić, Marica Kirinčić, Vibor Olivari, Nadežda Tonić, u Hrvatsku. Nakon Tatjana i Peter Rauth – vjerni posjetitelji Porta
Mira Kofner, Katarina Krčmar, Ana Turčić, Jennifer Turčić i
Ljubica Lončar, Mihovil Mršić, Josip Turčić. prvih deset godina u Voloskom, preostalih 30 je godina svoje
Milan Nenadić, Anica Pertšo- povjerenje i ljubav dao Portu i njegovim stanovnicima.
rić, Nada Presečki, Mate Spi- Izabran je i Nadzorni od- Gospodin Rauth je izvrsni poznavatelj hrvatskog jezika, a
cijarić, Margaret Stulić, Ivica bor: Milan Radić (predsjed- ove će godine u Portu, zajedno sa suprugom Tatjanom, pro-
Šakić, Ana Turčić, Ivan Turčić, nik), Gordana Babić i Milenka vesti gotovo četiri mjeseca.
Ivica Turčić, Jennifer Turčić, Dvorničić (članovi). Turistička zajednica općine Malinska zahvalila se Tatjani i

N. VUČETIĆ

Biciklijada Đir po Peteru Rauthu na ukazanoj vjernosti darovavši im sliku.
Dubašnici 20>07. Ovom prigodom želimo bračnom paru Rauth zdravlje,
sreću i još puno godina u Portu.
N. V.

Uorganizaciji Turističke zajednice općine Malinska, Opći- Turističko glasilo Puneštrica
ne Malinska-Dubašnica i BBK Marun iz Lovrana, u Ma- Za informaciju privatnim
linskoj je organizirana druga po redu turističko-rekreativna iznajmljivačima je i poda- odlučilo se za ovaj korak te
biciklijada znakovita naziva Đir po Dubašnici. Biciklijada je već tak da je otočna Turistička za- će „Puneštrica“ biti dostupna
ove godine ušla u kalendar Hrvatskoga biciklističkog saveza jednica u suradnji s turističkim svim iznajmljivačima.
čime je organizatorima dano priznanje, ali istodobno i obveza zajednicama otoka Krka tiskala
za kvalitetno organiziranje ove manifestacije u nadolazećim turističko informativno glasilo Iznajmljivači s područja
godinama. Rutom biciklijade obuhvaćena su sva područja „Puneštrica“. Budući da pri- Općine Malinska-Dubašnica
Općine Malinska-Dubašnica u dužini od 30 kilometara. vatni smještaj na otoku Krku glasilo će moći preuzeti u Tu-
Unatoč oblačnom vremenu i lošim prognostičkim najava- prednjači, a vlasnici tih obje- rističkoj zajednici općine Ma-
ma, okupilo se 90-ak ljubitelja sporta na dva kotača. Sudionici kata nisu dovoljno informirani, linska ili u nekoj od turističkih
su bili iz cijele Primorsko-goranske županije, te iz Slovenije, agencija.
čime je biciklijada i ove godine imala međunarodni predznak.
N. V.

Veliki doprinos biciklijadi dali su i sponzori Radio OK, Biranje najljepše uređene okućnice
Radio Maximum, Jamnica d.d, Hotel Malin, Frajona, Konoba
Porat, EL-TE-KI i Zrilić commerce. Usklopu akcije Volim Hrvatsku 2007, pod geslom Obogaćiva-
Kao novost, ove nje turističke ponude ambijentom ispunjenim ljepotom raslinja
su godine na startu i cvijeća, želimo nastaviti tradiciju nagrađivanja lokalnog stanov-
i cilju bili postavljeni ništva za uloženi trud pri uređenju svojega okoliša tijekom cijele
štandovi gdje su pred- godine.
stavljeni bicikli i bici-
klistička oprema. Tijekom proteklih dana na oglasnim pločama Općine Malin-
Budućnost ove ska-Dubašnica i Turističke zajednice općine Malinska objavljen
biciklijade nije upitna, je natječaj za izbor najljepše uređenih okućnica na području Op-
dapače naši turistički ćine Malinska-Dubašnica. Kao i protekle godine, nagrađivat će
djelatnici moraju spo- se i najljepše hortikulturno uređeni poslovni objekti. Želja nam
znati mogućnosti koje je na ovaj način turistički proizvod podignuti na višu razinu.
Biciklisti su se okrijepili u Portu nam donosi sport u
Stoga, molimo sve zainteresirane da se do kraja mjeseca
cjelini. Zasigurno nas srpnja prijave u Ured Turističke zajednice općine Malinska kako
nije potrebno uvjeravati što bi značilo za malinskarski turizam bi se uključili u ovu akciju.
organiziranje i dovođenje inozemnih biciklističkih klubova na
pripreme u prosincu, siječnju i veljači! Ocjenjivat će se tri kategorije okućnica: privatna kuća, po-
N. V. slovni subjekt i detalj.

N. V.

8

TURIZAM

Na području Rove Akcije

Niče turističko Volim Hrvatsku i
naselje Blue Waves Plava zastava 2007.

Jedna od većih investicija u turističke kapacitete posljednjih go- Već tradicionalno, tijekom proljetnih mjeseci, na području
dina na području naše Općine je izgradnja turističkog naselja Općine Malinska-Dubašnica održavaju se brojne akcije u
Blue Waves u građevinskom području Rova. Građevinski su ra- sklopu akcije Volim Hrvatsku. Tako je i ove godine, među osta-
dovi započeli prošle godine u listopadu, a do današnjeg su dana lim, u akciji uljepšavanja okoliša prodano po povoljnijim cije-
završeni grubi građevinski radovi na izgradnji svih četiriju zgrada nama šest tisuća sadnica. Učenici 7. razreda Škole Dubašnica
kompleksa. sudjelovali su u čišćenju nepristupačnih plaža. Najbrojnija je
bila akcija čišćenja podmorja u kojoj su sudjelovali ronioci iz
O projektu, dinamici realizacije i planovima investitora, raz- Karlovca, Siska, Rijeke i Njivica. Odazvalo se 40 ronioca, a
govarali smo sa Zdenkom Gulinom, predstavnikom investitora, doprinos je dalo i lokalno stanovništvo. Pomoć u izvlačenju i
tvrtke Byder projektiranje d.o.o. iz Zagreba. prijevozu smeća pružilo je 20-ak osoba na moru i na kopnu,
te ECO brod Dezinsekcije d.o.o. iz Rijeke.
Prema planu, svi bi se radovi na objektu trebali dovršiti do
konca ove godine, kako bi slijedeće godine, za uskrsne blagda- Suradnja s suorganizatorima Ronilačkim klubom Karlovac
ne, kompleks mogao biti u funkciji. Sadržaji kojim će Blue Waves i Ronilačkim klubom Njivice i ove je godine bila izvrsna, te je
obogatiti turističku ponudu Općine su 224 kreveta u 51 visoko dogovoren nastavak.
kvalitetnom turističkom apartmanu. Osim toga turističko će
naselje sadržavati bazene, wellness centar, kongresnu dvoranu, Ovim se akcijama može pridodati i ovogodišnje dobivanje
noćni klub, bar na otvorenom, restaurant i uslužno trgovački Plave zastave za plažu Rupa. To priznanje, četvrtu godinu za
dio, a parkiralište će se osigurati u podzemnim garažama. Od redom, prvenstveno je dokaz stalne visoke kakvoće mora u
sugovornika smo saznali da planirana vrijednost kompleksa malinskarskom akvatoriju.
iznosi oko 20 milijuna eura.
N. VUČETIĆ
Investitor, tvrtka Byder projektiranje d.o.o. iz Zagreba,
osnovana je potkraj 2003. godine sa sjedištem u Zagrebnu, u U čišćenju malinskarskog podmorja sudjelovali su ronioci iz Karlovca, Siska,
vlasništvu njemačke kompanije Byder GmbH. Osnovna djelat- Rijeke i Njivica.
nost je tvrtke razvoj projekata, tako da se funkcioniranje tu-
rističkog kompleksa namjerava prepustiti nekoj specijaliziranoj Plavu zastavu podigli su učenici Škole Dubašnica Edi Topić, Nikola Kraljić i Franko Hržić
organizaciji - hotelskom lancu ili slično. Prema sadašnjim procje-
nama, turistički će kompleks zapošljavati oko 35 stalno zaposle-
nih radnika, a osim prodaje vlastitih kapaciteta, u Byder projek-
tiranju d.o.o. razmišljaju o ideji angažiranja dodatnog smještaja u
ostalim smještajnim objektima, prvenstveno apartmanima.

Investitor ističe dosadašnje dobre odnose sa susjedima, te
suradnju s Općinom Malinska-Dubašnica u rješavanju infra-
strukturnih problema i ostalih pitanja u vezi razvoja projekta.
Općina i svi mještani očekuju i daljnji nastavak dobre suradnju
u obliku angažiranja kadrova i ostalih usluga poduzetnika s po-
dručja Općine, te uspješno funkcioniranje kompleksa na obo-
stranu korist.

Lidija KOVAČIĆ

9

VIJESTI

Eko kviz četvrtih razreda kvarnerskih otoka Završila je školska godina

Malinskarski ekolozi osvojili Od 253 učenika – 101 odličan

drugo mjesto Tradicionalno misom i uz dječje veselje završila je školska go-
Dana 1. lipnja učenici četvrtih razreda naše škole sudjelo- dina. Prošli su i popravni ispiti tako da su statistički podaci
vali su na Eko kvizu kvarnerskih otoka. Kviz je ove go- potpuni za 2006/2007. godinu. Ovu je školsku godinu pohađalo
dine održan na Krku, a Područna škola Krk je bila domaćin. 253 učenika raspoređenih u 15 razrednih odjela. Rezultati su
Sudjelovalo je sedam momčadi s Raba, Cresa, Lošinja i Krka. sljedeći: s odličnim uspjehom završio je 101 učenik; vrlo dobar
Učenike naše škole pripremale su i vodile učiteljice Ana Ma- uspjeh postiglo je 116 učenika; ocjenom dobar ocijenjeno je 32
rija Šviderski-Jurinjak i Anica Boškić. učenika, a ocjenom dovoljan samo dva učenika.
Momčadi su prvo posjetile Ponikve d.o.o. - deponij na
Treskavcu. Tu su im djelatnici pokazali kako izgleda prerada Pohvaljeno je 77 učenika, a 95 učenika je nagrađeno.
otpada u pogonima za reciklažu. Posjetili su i crkvu svete Lu- Kažnjeno je pet učenika. Vidljivo je da su više primjenjivane po-
cije u Jurandvoru i vidjeli repliku Bašćanske ploče. Obišli su i zitivne pedagoške mjere poticanja, što opravdava i dobar uspjeh
kulturno-povije- učenika.
sne znamenitosti
grada Krka. Izbornom je nastavnom obuhvaćeno:
- vjeronaukom 234 učenika
- informatikom 119 učenika
- drugim stranim jezikom 88 učenika.

Tu r i s t i č k a
zajednica Ma-
linske poslala je
prigodne rekla-
mne poklone za
sve momčadi i
organizatore.
Kviz se sa-
stojao od tri di-
jela. U prvom su
Ove smo se godine predstavili dubom izrađenim od recikliranog dijelu momčadi
trebale pred- Učenice koje su sve razrede osnovne škole završile s odlič-
papira i otpadne žice. staviti mjesto iz nim uspjehom – Andrea Lukajić, Elizabeta Barbiš, Marina

kojeg dolaze i likovni rad. Mi smo se ove godine predstavili Mišura, Natalija Justić...

dubom izrađenim od recikliranog papira i otpadne žice.
Drugi dio bio je kviz znanja na temu odlaganje otpada, re-
ciklaža i očuvanje okoliša. Treći dio sastojao se od sportskih U natjecanjima iz znanja sudjelo-
valo je 78 učenika, a državnu je razinu
nadmetanja. Tu se naša momčad osobito istakla u disciplini doseglo osam učenika. Učenici su bili
potezanja konopa. Kapetan momčadi bio je Petar Krnčević.
Na kraju smo zauzeli drugo mjesto, poslije pobjednika na 24 školska izleta i 15 školskih struč- ... i Mihaela Šamanić
nih ekskurzija.
ekipe Krka. Prijemom kod Antona Spicijarića,
A. ŠVIDERSKI-JURINJAK
načelnika Općine Malinska-Dubašnica, predstavili smo naše naj-
bolje rezultate i zahvalili se na pažnji i razumijevanju.
Europska izložba pasa D. CINDRIĆ

„Mirta“ – europska prvakinja Gostovao Puhački orkestar iz Mađarske

Od 8. do 10. lipnja u Zagrebu na Velesajmu održana je Eu- Puhački orkestar St. Andrej iz Mađarske gostovao je po-
ropska izložba pasa. U tri dana je po izložbenim ringovima četkom mjeseca lipnja u Malinskoj u sklopu Međuna-
prodefiliralo 10 400 čistokrvnih pasa podijeljeno u tristotinjak rodnog festivala puhačkih orkestara, Kastav 2007. Koncert
pasmina.
Australski govedarski pas je označio početak ljetnih priredbi u organizaciji Turističke
zajednice općine Malinska i Općine Malinska-Dubašnica u
– kujica Bluemirta des Poenjaap, sklopu kojih su predviđeni razni koncerti, zabavne i sportske
vlasnika Ane Marije Šviderski-Ju-
rinjak i Stjepana Jurinjaka koji su manifestacije. N. V.

članovi i osnivači KD KINOS iz
Malinske, uvezena iz Belgije, po-
bijedila je među ženkama svoje
pasmine i osvojila laskavu titulu
europske prvakinje, a ujedno i
titulu Šampionka Hrvatske u lje-
poti. Sudio je strogi međunarod-
ni sudac Rafael Malo Elcrudo iz
Španjolske. Stjepan Jurinjak sa svojom kujicom Bluemir-
A. ŠVIDERSKI-JURINJAK tom des Poenjaap na izložbi pasa u Zagrebu

10

PUT U PROŠLOST

Bratovština svetoga Nikole

Prošećete li obalom morskom i prepu- u inventaru se navodi: Oltar svetoga Mikule potrebno svladati zajedničkim pothvatom.
stite li se svježem mirisu valova, u opa- sada mostirski, ki bil je špolan (opljačkan) od Ljudi su bili svjesni da bez razumijevanja i
snosti ste da čujete prastari morski šum. guverna francezkoga i tako na istomu nahodi želje da se pomogne jedan drugome, kao

Njegovu priču o vihoru vjetra iz noći, sat- se mostir. Naime, za kratkotrajne francu- temeljnog načela zajedničkog postojanja,

kanu od ljudi i mora… Prevrtali su valovi ske vladavine na otoku Krku (1805 – 1813) svatko bi se brinuo samo za sebe, nespre-

lađu u neveri i vukli ljude u svoje dubine. ukinute su sve bratovštine, pa tako i ova. man na rizik. Ne bi bio spreman pomoći

Zavjet svetome Nikoli, smiraj, prva crkva Tada je bratovština bila bogata, ako uzme- drugome, pa tako na kraju ne bi bilo niko-

koju su mornari zagledali s mora urodilo mo u obzir da je u vrijeme osnutka imala ga tko bi bio spreman pomoći drugome.

je zahvalnošću i oltarom… Bratovštine su rasle da bi se moglo ži-

vjeti i preživjeti.

Bratovština nekada…

i…bratovština danas

Tako je sveti Nikola našao svoj

dom u crkvici svete Marije Magdalene Članovi bratovštine svetoga Nikole

u Portu. Nije onda ni čudno da je zbog sastaju se i danas u prvoj polovini mje-

povezanosti ljudi i mora, bratovština, seca studenog. Najprije se služi sveta

utemeljena u tom mjestu 1538. godi- misa za sve umrle članove bratovštine,

ne, za svojega zaštitnika uzela upravo a nastavlja se sastankom koji započi-

Nikolu. Moćnog sveca u kojeg se ljudi nje izvješćem gvardijana o preminuloj

uzdaju u velikim potrebama. Na taj su braći. Slijedi molitva i skupljanje troš-

način članovi bratovštine lakše prihva- kova za svete mise i upis novih člano-

ćali dužnosti da svladavaju suvremene va. Upisati se mogu i ženske osobe što

teškoće. Odlazak na pogreb nije bio u samom početku djelovanja nije bilo

jednostavan. Trebala je prikladna odje- moguće. Nakon toga je zakuska. Svete

ća, moralo se prevaliti dug put, dok je mise ne izgovaraju se samo za mrtve

kod kuće čekao posao. Za mrtve su se članove, već i za žive. Običaj je da je

obično skupljale do tri mise. Pomagalo za njih misa i odrješenje svakog prvog

se sirotinji, činilo djela milosrđa, uzdr- petka u mjesecu. Danas bratovština

žavalo crkvu, čuvalo zajedništvo. Na broji oko 180 članova. Kao i nekada,

godišnjoj skupštini za «obed od braće» i danas ih povezuju djela milosrđa,

brinuli su se kaštaldi. Od skupljenog ispraćaj mrtvih na sahranama, molitva

novca kupili bi, ovisno o broju ljudi, krunice za žive i mrtve članove te živ-

određeni broj „škopaca“ (uškopljenih Naslovnica Statuta “Dobrotvornog društva svetog Nikole od otoka ljenje evanđelja.
ovnova). Kuhar bi pripremio pravu goz- Krka” osnovanog 1900. u New Yorku Brat može biti svaki vjernik koji rado
bu od juhe, mesa - izmjerenog za svakog
obavlja vjerske dužnosti, prima svete sa-

brata isto - i kiselog kupusa. Iz jedne zdje- samo „nekoliko brajda“. Nakon Drugog kramente, sudjeluje u djelima ljubavi pre-

le jelo je čak četvero. Oni koji još poznaju svjetskog rata okupljanja su također bila ma bližnjemu, a pogotovo u bogoslužju.

miris tih ručkova, dijele s nama svoja sje- zabranjivana, ali djela su živjela i dalje tako Vrijeme je da pošaljemo molitvu za svoju

ćanja: Svaki član bi nosil u torbu pirun i žlicu, da bratovština svetog Nikole postoji i da- preminulu braću i pristupanjem bratov-

butiju vina i kruh i jednu padelicu, aš ča bi nas. štini pridonesemo osjećaju zajedništva i

ostalo bi zeli doma. A na kraju se znalo i Počeci bratovština poklapaju se uglav- brizi prema bližnjima kako bi sveti Nikola

zatancat. nom s počecima kršćanstva, a povodi su i dalje ostao sigurna luka u životnim olu-

Takva vjerska djelovanja i okupljanja najčešće bili ratovi, bolesti, požari, glad, jama.

nisu uvijek bila dobrodošla. Godine 1830. prirodne nepogode, dakle, sve ono što je Petrica TURČIĆ

11

NAŠ GOST DOMAĆI ČOVIK

Razgovor u povodu „Nagrade Vladimir Nazor“

Akademik Miroslav ŠICEL

Malinska je za mene uvijek
bila motivacija za rad

Razgovarao Anton ŽGOMBIĆ

Miroslav Šicel znanstvenika i autora brojnih znanstvenim opusom? Što Kako doživljavate da-
znanstvenih djela. Naročiti pišete i što biste željeli još našnju Malinsku u odnosu
Akademik Miroslav Šicel interes razvio je za književnu napisati? na onu koju ste upoznali
rođen je 1926. godine povijest, što ga danas uvrštava prije 50-ak godina kada ste
u Varaždinu gdje je polazio u red najistaknutijih književnih - Republička „Nagrada prvi put ovdje došli?
osnovnu školu i gimnaziju. Na povjesničara u poslijeratnoj Vladimir Nazor“ priznanje je
Filozofskom fakultetu u Zagre- hrvatskoj književnosti. Kao za moj dosadašnji rad i na nje- - Razlika je ogromna: ne-
bu diplomirao je 1950. godine književnoznanstveni djelatnik ga sam ponosan jer su mi ga kadašnja pitoma i tiha, pitores-
na studiju jugoslavenskih jezika i profesor odgojio je narašta- dodijelili moje kolege, vrhun- kna Malinska danas je osim na
i književnosti te ruskoga jezika je studenata. Zahvaljujući tom ski stručnjaci za proučavanje sreću svoje sačuvane jezgre,
i književnosti. plodonosnom radu akademik hrvatske književnosti. Mojih pretvorena u apartmansko
Šicel dobio je brojna priznanja, dvadesetak knjiga i dvjesto- naselje – nažalost! Ona Ma-
Od 1957. godine, kada je od kojih nedavno i republičku tinjak eseja i studija vode me linska iz 50-ih godina bilo je
izabran za asistenta na Kate- „Nagradu Vladimir Nazor“ za k dovršenju moje sintetičke tipično slikovito „malo misto“
dri za noviju hrvatsku književ- životno djelo. „Povijesti hrvatske književno- sa svojim „oriđinalima“ i legen-
nost Filozofskog fakulteta u sti“ od koje su dosad objavlje- dama: sjećam se, primjerice,
Zagrebu do danas, prof. Šicel Akademik Šicel već je više ne četiri knjige; idemo dalje! Iva Žgombića, koji je redovi-
je ostvario impozantan put od 50 godina prisutan u našoj to dočekivao brod da ponese
malinskarskoj sredini, osobito Potiče li Vas i malin- prtljagu putnicima i dobije koji
u ljetnim mjesecima. Poznaju skarsko ozračje na rad? Ili dinar; Ivića Bogovića Mikinog,
ga gotovo svi Malinskari s koji- konkretnije, kada boravite vjernog čuvara domaće mete-
ma se rado susreće i popriča. u Malinskoj, je li se samo orološke stanice; ispijanja ne-
odmarate ili i pišete? djeljnih kava s Milanom Radi-
Uredništvo lista Naši zvo- ćem, starijim, proučavateljem
ni pridružuje se čestitkama - Malinska je uvijek za malinskarskog turizma; učitelja
uvaženom profesoru u povo- mene bila, od samoga počet- i voditelja dječje kolonije Kra-
du nagrade „Vladimir Nazor“. ka, uspješna motivacija za rad; ljića; susreta s Matom Balotom
Istodobno, rado se odazvao bogatstvo prirode, najljepše i drugima.
našem pozivu za razgovor. more na svijetu, dobri dra-
gi ljudi, „boduli“, oko mene, Volim Malinsku, jer sam
Dobitnik ste ovogo- sve je to pogodovalo da sam ovdje susreo i svoju životnu
dišnje „Nagrade Vladimir i ovdje, za tzv. ljetnih prazni- suputnicu, Malinskarsku Mili-
Nazor“ za životno djelo. ka, napisao ne mali broj mojih cu, rođenu Samblić.
Jeste li zadovoljni svojim radova.

Prestižna nagrada Zdravku Zimi

Našem povremenom sumještaninu i suradniku Naših zvona
– Zdravku Zimi nedavno je dodijeljena „Vjesnikova“ nagrada
za književnost „Ivan Goran Kovačić“.

Poznati književni kritičar, esejist i kolumnist prestižnu tradicio-

nalnu godišnju Vjesnikovu nagradu za kulturu dobio je za knjigu „Lo-

vac u labirintu, eseji &elzeviri“.

Čestitamo laureatu! M. R.

Foto: Vjesnik – Bernard Čović Zdravko Zima prigodom dodjele nagrade

12

RAZGOVOR

U župnoj crkvi sv. Apolinara izrađen je

Mozaik u krstionici

Već više od mjesec dana, Zdenko Vidović prigodom izrade mozaika „Isusovo krštenje na rijeci Jordan“ Zdenka, udana Perak, koja
pozornost dubašljanskih stanuje u Velikoj Gorici. Očito
vjernika, ali i turista koji sva- u Bogovićima, kada je na licu Oplemenjen prostor i sestra Zdenka ima urođeno-
kodnevno posjećuju župnu mjesta radio ostale sadržaje krstionice ga umjetničkog dara.
crkvu sv. Apolinara u Bogo- mozaika (zemlja, brdo, spo-
vićima, privlači odmah do jevi gotovih segmenata). Tom I kad priča o pomoći u
ulaznih vratiju lijevo, izrada se prigodom najviše služio pri- Mozaik je visine četiri, a radu, obvezno se vraća na po-
mozaika uz postojeću krstio- rodnim kamenom (mramor, širine tri metra i njegovim za- četak razgovora o ovome mo-
nicu. Autor mozaika „Isusovo oniks, travertin, granit ali i vršetkom postojeća krstionica zaiku:
krštenje na rijeci Jordan“ je posrebrenim i pozlaćenim sta- dobila je sasvim drugi izgled.
Zdenko Vidović, akademski klom, kao i malim količinama To je sada oplemenjen pro- - Želim reći da najveću za-
kipar i profesor Filozofije i smalta). Kamenčići su različitih stor, drag oku svakome tko slugu što ja radim ovaj mozaik
religijskih znanosti. Po zvanju veličina i njih izravno stavlja na uđe u crkvu. imaju pojedini župljani koji su
isusovački brat u Hrvatskoj zid. Ne brusi ih ni ne polira, i S obzirom na to da je izra- upoznali moj rad u Zagrebu.
provinciji Družbe Isusove, na taj način dolazi do izražaja da mozaika veoma zahtjevan Vidjeli su kako i što ja radim, i
odmah u početku razgovora, prirodnost materijala. i dugotrajan posao, Zdenku oduševili se. Preporukom Žu-
mladi umjetnik Vidović (rođen Vidoviću pomaže njegova ro- pnog pastoralnog vijeća kao i
je 1972. godine u Travniku), đena sestra – također imena Ekonomskog vijeća župnik Ivi-
upoznaje nas prije svega kako ca Katunar je povjerio izradu
mu je Družba Isusova povjeri- mozaika meni. Prihvatio sam i
la poslanje da se bavi umjetnič- pitao poglavara Družbe Isuso-
kim radom: ve koji je usvojio moj zahtjev,
oslobodio me ostalih dužnosti
- Svaki isusovac, pa tako i omogućio mi ovaj rad u Ma-
i ja, prima poslanje koje do- linskoj.
biva od poglavara. Ja se na
Jordanovcu u Zagrebu bavim Zaista sam sretan što mi je
umjetnošću i na taj način slu- ukazano povjerenje da stvaram
žim Bogu i Crkvi. Zahvaljujući ovaj mozaik i zahvalan sam svi-
tome i mojim poglavarima koji ma u ovoj župnoj zajednici koji
su me uputili na ovaj zadatak, su mi omogućili nesmetan rad
ja u ovoj crkvi u Bogovićima i pomogli mi da projekt izve-
stvaram mozaik. dem bez problema do kraja,
rekao je Zdenko Vidović.
Moderna tehnika rada
J. ŽGALJIĆ
Tijekom razgovora Vidović
nas upoznaje s tehnikom rada: Sensa Uoči početka trčanja za sirom

- Ovakvih mozaika ima Iove je godine u župnoj crkvi
malo u Hrvatskoj, jer ovaj sla- sv. Apolinara svečano obilje-
žem modernom tehnikom, ali žen blagdan Uzašašća (Sensa)
likovi – Isus i Ivan Krstitelj – poslijepodnevnim svečanim mi-
nisu moderni; u njihovom pri- snim slavljem poslije kojega je
kazu, kao i u prikazu goluba, održan pučki običaj trčanja za
slijedio sam stoljetnu tradiciju i sirom. Pred okupljenim duba-
zato oni izgledaju stvarno. šljanskim pukom 20-ak mladića
natjecalo se u trčanju ispred žu-
Vidović posebno isti- pne crkve nakon čega je nastu-
če da je u stvaranju mozaika pila folklorna skupina KUD-a
imao dvije faze: jednogodišnji Dubašnica. Prisutno pučanstvo
pripremni rad u Zagrebu gdje moglo je degustirati domaći sir i
je stvorio uglavnom likove, go- dubašljanski kolač – presnac.
luba, rijeku i dio pozadine. Po-
tom više od mjesec dana sla- B. C.
ganje mozaika u župnoj crkvi

13

SJEĆANJA

Težaci ‘z Mihojic (10)

Jive Spicijarić Halavančić

Piše Josip ŠAMANIĆ

Jive Spicijarić Halavančić - bi nan je svima drag i osta nam svima u lipoj uspomeni znaš da je danas dvajset i de- Jive je ša z motora doli, gre
veti, Dan Republike. kol Toma, on se mestoji i nika-
Jive je rojen u Sv. Vid dvajse- - Ma, gjedan, pope Osipe, ko čudno gjeda. Jive ga pita:
tinikoga leta, a umr je nazad ovoga vašega prasca. Ja mislin Jive je na to reka:
nikoliko let. Bi je marangun, ma da su prasci inteligentna živad. - Ma da san zna, ne bin bi - Ma ča je, Tome, ča ti se
se je bavi i zi kampanju. Hodi je ša danas delat, a ja u popa Osi- dogodilo da si toko dešperan
marangunat po Sv. Vidu i Dubaš- Kad je Jive to zgovori, pop pa Brehića celi dan marangu- i bez voje?
nici, vavik je hodi zi motoron i zi Osip je dije zatvori brevijar i nan. A sada je finjeno.
torbu na rame. poče kričat: Jive je osta jedno vrime š Tome je skoči kako da ga
njimi i okvita da gre doma; se je niki ubo zi jiglu i zakriča:
Jive i pop Osip Brehić - Ti si, Ivane, budala, i tako je na motor i ša je priko Oš-
ponavja dva-tri puti, kako ti trobradić. - Biš i ti bi bez voje da ti se
Posla je pop Osip Brehić može biti svinja inteligentna je dogodilo ča i meni.
Jivu da mu pride marangunat. životinja? U Oštrobradić auto na
Jive je spravi jedno jutro alat sred puta - Ma, ča ti se je dogodilo?,
u torbu, hiti je torbu priko ra- Jive se je sam sobu smija: pita Jive.
mena, se je na motor i ša je u - Šlo je kako god san misli. Auto ferman i stoji sprid
Sv. Ivan. Priša je Jive u popa Kad je Jive fini žurnadu, ze auta jedna mlada ženska. Jive - Poslušaj, ću ti pravit,
Osipa i reka: je torbu, zapali motor i ša da ni moga naprid pak je ferma poče Tome. Stavi san ti zdelu
gre doma. Vavik je imi običaj motor i ša do ženske: zi maneštru na stol i nutri je bi
- Hvajen Isus, pope Osipe, poć doma priko Milovčić. jedan lipi komad pancete. Ma
ja san priša, ča ćemo delat? - Ma, šinjora, ča ćete čuda ja ti mislin, dokle se maneštra
U Milovčić na Gulin ostat, aš ja ne moren pasat na- ohladi, gren zet brime drv u
Pop Osip je Jivu pokaza ča prid? dvor. Vrata su ostale otvorene,
rabi delat. Jive je ša za poslon, Kad je Jive priša u Milovčić, ren ja nazad zi drva i kad san
a pop Osip je ze brevijar i ša na ni moga pasad naprid. Na sred - Ne, neću stat – odgovori priša na voltu sprid vrat stoji
voltu čitat. Hodi je čitajuć od puta stoji desetak muži u kolo. mu ona – nego bite mi Vi rekli jedna psina i poteže on komad
jenoga na drugi kraj volte. Ferma je Jive motor i posluša: kuda se gre u Hržić. Ren ovu- pancete ča je bila u maneštru.
da prvi put zi auton pa se ne Priden u kuću, zdela zi mane-
Jive je jedno doba priša na - Ma, oštija, ča je ovo ve- moren snać. štru na srid poda, ma meni ni
voltu, se je na zidić kraj volte čeras, kantaju Hej, Slaveni. Ša večeras nego se poć ubit.
i nič se je zagjeda doli. Spod je kol njih, dali su mu vina zi Jive se je nasmija:
volte je bi kotac i nutri jedan bukalete, malo je popi, a onda - Ma kako ne znate poć Jive bi se bi nasmija, ma je
veliki prasac. Jive gjeda i gjeda jih je pita: u Hržić, ni dvajset koraki do imi strah da bi se Tome uvredi.
kako bi popa Osipa navuka da tamo, ma kamik bin hiti do Reka je:
pride kol njega. I priša je pop, - Ma, ča vi ovo danas sla- Hržić. Jive je ženskoj pokaza
pak pita Jiva: vite? kuda se gre u Hržić, ona je za- - Ma, hodi, Tome, u kuću
palila auto i šla. ćeš nać voja ča za pojist.
- Što to Ivane gledaš? Jedan ga je oštro pogjeda - Valda neće falit put, misli
Jive mu ozbiljno reče: i reka: Jive; se je na motor i parti je Tome je ša doma, a Jive
doma. je se na motor i ša je doma.
- Ma kadi ti Jive živiš, ča ne Vozeć se Jive misli, ma tri su
U Kremenić stoji čovik mi se dogodile danas: jedna u
na sred ceste Milovčić, druga u Oštrobradić
i treća u Kremenić. Neće se
Jive je pasiva zi motoron valda dogodit četrta kad pri-
priko Kremenić, već je bilo den doma.
mračno, vidi na sred ceste stoji
čovik. Kako je motor hita svi- ***
tlo na njega, Jive ga je prepo-
zna. Bi je to Tome marangun, Ovo je priča o našemu Jivu i
Jivov prijatel, čuda su puta ma- njegovin dogodovštinama. Bi nan
rangunali zajedno. je svima drag i osta nam svima u
lipoj uspomeni. Kao čovik i prija-
tel, bi je rojen za pravjat štorije;
uživa je kad bi zi svoje šale na-
smija onih s kimi je bi u društvo.

14

KRAJOBRAZ

Vrijednosti prirodne baštine na području Općine Malinska-Dubašnica Tako su još prije tridesetak godina
Ponikve opisane kao prirodno ne-
Bujne hrastove šume – taknuta lokacija zbog udaljenosti
od naselja i putova te zbog slabog
biser malinskarske Općine zanimanja za poljoprivredu na
ovom području. Visoka biološka
vrijednost ovoga područja može
se naslutiti i po činjenici da je prije
pretvaranja Ponikvi u stalnu aku-
Otok Krk, među svim kvarnerskim Pagu, u Istri te, u znatno manjem opsegu, mulaciju ovdje živjelo čak 12 vrsta
otocima, odlikuje se neobičnom ra- na otoku Cresu (Vransko jezero). ugroženih vodozemaca i gmazova. Među
znolikošću i bogatstvom prirodne baštine. njima su i vrlo ugrožene vrste u Europi.
Izdašna ruka Prirode nije u tom pogledu mi- Druga, sa stanovišta zaštite prirode,
veća slatkovodna akumulacija otoka Krka,
moišla ni područje Općine Malinska-Du- dijelom umjetnog (antropogenog) po-
bašnica. Usprkos tome, do danas u ovoj stanka, je akumulacija Ponikve. Umjetni Krajobraz uvale Čavlena

Općini nije zakonski zaštićeno niti jedno nastanak akumulacije nimalo ne umanjuje Posebno vrijedan prirodni biser Opći-
područje vrijedne prirodne baštine. Od njezinu važnost za zaštitu prirodnog svi- ne Malinska-Dubašnica jesu njezine bujne
poznatih i evidentiranih područja
prirodne baštine na prvom mje- hrastove šume, od kojih je pro-
stornim planovima prepoznato
stu po važnosti treba izdvojiti ona kao najvrednije područje oko uva-
koja su kao osobito vrijedna pre-
poznata prilikom izrada separatnih le Čavlena. Ova šuma predložena
je za zaštitu kao značajni krajo-
specijalističkih studija za Prostorni braz. Krajobraz uvale Čavlena je
plan Primorsko-goranske župani-
je, te stoga imaju ne samo lokalnu osebujan, uglavnom prevladavaju
bujne šume koje se prostiru sve
važnost, već i regionalnu. Takvi su do mora. Unutar šume nalazimo
vrijedni prirodni predjeli, primje-
rice, šuma u obalnim predjelima manje površine pašnjaka proša-
ranih grmovima šmrike ( Juniperus
uvale Čavlena, predjel oko vode- oxycedrus) od kojih su mnoge vrlo
ne akumulacije Ponikve te Jezero i
njegov zamočvareni obalni pojas s stare i imaju oblik pravih stabala.
Pašnjaci služe za ispašu ovaca pa
okolnim šumama. Te tri prirodne rubnim zamočvarenim pojasom je jedna od najvažnijih prirodnih slatkovodnih je ovdje zastupljen onaj posebni
vrijednosti smještene su uz samu Jezero s tip krajobraza za koji je značajan

granicu Općine Malinska-Dubaš- oaza kvarnerskih otoka. silvo-pastoralni način gospoda-

nica pa njihovi dijelovi zalaze i na renja zemljištem. Pastirski život
područja susjednih općina i gradova. jeta jer je i prije čovjekovog zahvata ovo prisutan od davnina donio je ovom kraju
zamočvareno područje čuvalo mnoge mnoge etnološke i kulturno-povijesne za-
Budući rezervati prirode vrednote biljnog i životinjskog svijeta koje nimljivosti, ali je šumski svijet ipak ostao
izgradnjom brane akumulacije nisu pretr- sačuvan i nisu se razvili kameniti krajo-
Jezero je jedna od dvaju većih slat- pjele značajnije gubitke, a u nekim su se brazi, slični ispranoj mjesečevoj površini
kovodnih akumulacija na otoku Krku. dijelovima čak i obogatile novim pred- kakvih ima na južnom Krku! Čitav predjel
Osobita mu je vrijednost što je to jedina stavnicima, kao što su neke vrste ptica i odlikuje se mnogim starim primjercima
veća slatkovodna akumulacija prirodnog vodenih organizama. stabala hrastova medunaca (Quercus pu-
postanka na otoku. Procjenom prirodnih bescens), nerijetko i čudno oblikovanih
vrijednosti koje obuhvaćaju bogatu i ri- I ovo je vrijedno područje s okolnim krošnji što je posljedica specifičnog načina
jetku floru, faunu, vegetaciju te hidrološ- šumskim pojasom u prostorne planove gospodarenja (tzv. „pedaljenje“). Nije sto-
ke fenomene, kroz specijalističke studije ucrtano kao budući rezervat prirode. ga čudno da je u grbu Općine Malinska-
koje su izrađene za potrebe prostornog Akumulacija danas služi za vodoopskrbu Dubašnica prikazan stoljetni hrast!
planiranja, pripisano mu je županijsko dijela otoka Krka, a prije vodozahvata
značenje, ali vjerojatno mu važnost radi predstavljala je svojevrstan prirodni krški Spomenute tri prirodne vrijednosti
očuvanja prirodnih vrijednosti seže i izvan hidrološki fenomen, donekle sličan ono- poput tri prirodna uporišta okružuju sre-
općinskih i županijskih granica. Stoga je u me u Ponikvama kod Kukuljanova u zaleđu dišnji, danas uglavnom urbanizirani, dio
prostorne planove ucrtano kao budući re- Bakra (zanimljivo je da su ova dva hidroni- područja Općine Malinska-Dubašnica, a
zervat prirode. Kao najveće prirodno slat- ma - Ponikve bila sličnih značajki – perio- mnogi prostorno manji lokaliteti (kao što
kovodno stanište otoka Krka neobično je dički poplavljivane krške depresije!). Voda su lokve, pojedini šumarci, travnjaci i di-
važno radi očuvanja vrednota bioraznoli- je plavila dno udoline za vrijeme kišnog jelovi morske obale – primjerice rt Čuf)
kosti ne samo otoka Krka već i šireg kvar- razdoblja, a u sušnom razdoblju bi presu- pridonose prirodnom skladu i atraktivno-
nerskog područja. U Jezeru i u njegovoj šila, ali se dno odlikovalo zamočvarenim sti Općine Malinska-Dubašnica. Na nama
bližoj okolici razvijeni su brojni močvarni tlom zbog visoke razine podzemnih voda. je da ih zaštitimo te da ih očuvamo za
i slatkovodni tipovi vegetacije koji su ina- Zbog toga su se Ponikve isticale od okol- budućnost, ali i da se na razuman način
če rijetki u krškom okruženju Kvarnera. nog terena posebnim ekološkim uvjetima koristimo njihovim prednostima za koje
Najbliže slične sastojine močvarne i slat- i tvorile su rijetku močvarnu oazu u kršu smatramo da će u budućnosti samo sve
kovodne vegetacije razvijene su na otoku otoka Krka koja je omogućavala pojavlji- više dobivati na značenju i važnosti.
vanje rijetkih močvarnih zajednica i vrsta.
Marko RANDIĆ

15

SPORT

ŠRU Lastavica Strijelci

Nikola Kraljić, Ivan Šamanić i Bronca u ovogodišnjem
Drago Zovko najbolji Hrvatskom kupu

Početkom mjeseca travnja, vrijedni su članovi Lastavice oličili Na streljani Vrapčanski potok u Zagrebu održano je 19.
ribarski dom, popravili krov i oluk kontejnera, uredili unu- svibnja finale Kupa Hrvatskoga streljačkog saveza za
trašnjost i okoliš kontejnera. 2007. godinu. Nakon kvalifikacija, a zatim i međužupanijskih
polufinala, u završnicu se plasiralo osam najboljih momčadi u
Istodobno su se odvijale i sportsko-ribolovne aktivnosti. U Hrvatskoj. Među njima su se našli i strijelci ŠSK Dub.
subotu 12. svibnja održalo se klupsko natjecanje. Sudjelovali su Već su kvalifikacije i polufinala, na kojima je Dub bilježio
juniori (U-16), natjecatelji u kategoriji U-21, te seniori. uvjerljive pobjede, pokazala da je malinskarskim strijelcima
Rezultati: mjesto u finalu. Unatoč tome, u Zagrebu je malo tko vjerovao
da strijelci Duba mogu biti bolje plasirani od šestog mjesta. S
U-16 time se nisu „složila“ tri člana ove momčadi - Adriano Pavle-
1. mjesto Nikola Kraljić tić, Andrej Krstinić i Nediljko Vučetić, te su priredili svojevr-
2. mjesto Danijel Variola sno iznenađenje, pogodivši broncu. Uspjeh je tim veći kada
3. mjesto Matea Šamanić se zna da su strijelci Duba tijekom proteklih godina vladali u
U-21 kadetskoj i juniorskoj konkurenciji, a posljednji veći uspjeh se-
1. mjesto Ivan Šamanić niorske momčadi bio je prije sedam godina kada je osvojeno
2. mjesto Klara Devčić drugo mjesto u Prvoj hrvatskoj streljačkoj ligi.
Seniori Ovaj put, u završnom natjecanju Hrvatskog kupa ispred
1. mjesto Drago Zovko Duba plasirali su se pobjednici Bjelovar 1784, te drugoplasi-
2. mjesto Antun Matuč rano Trnje iz Zagreba koji su pobjegli Dubu 12, odnosno tri
3. mjesto Silvestar Pungeršek kruga. Iza Duba ostale su poznate momčadi hrvatskog stre-
ljaštva - Dalmacijacement, Zelenbor i Rovinj. I u pojedinačnoj
*** konkurenciji ostvareni su zapaženi rezultati, Pavletić je bio
Na Međuopćinskom prvenstvu u udičarenju za otoke i Kiri- četvrti, Krstinić peti, a Vučetić 20.
ju, održanom 26. i 27. svibnja u Selcu, nastupile su dvije junior- Rezultati seniora:
ske momčadi Lastavice. U pojedinačnoj konkurenciji Emanuel 1. Bjelovar 1874 1751 krug
Dorčić se plasirao na 3. mjesto, Matea Šamanić je bila 15, Nikola 2. Trnje Zagreb 1742 kruga
Kraljić 20, a Danijel Variola je bio 26. 3. Dub 1739 kruga
U momčadskoj konkurenciji članovi Lastavice Emanuel (Pavletić 582, Krstinić 583, Vučetić 574)
Dorčić i Nikola Kraljić osvojili su 5. mjesto. Momčad Lastavice
u sastavu Matea Šamanić i Danijela Variola plasirali su se na 10. N. V.
mjesto.
Na istom natjecanju u kategoriji U-21 naši su natjecatelji za-
bilježili vrijedne rezultate. Ivan Šamanić je u pojedinačnoj kon-
kurenciji osvojio 2. mjesto, a Klara Devčić je bila 7. U momčad-
skoj konkurenciji osvojili su 2. mjesto.
Kod seniora Nikica Rukavina se u pojedinačnoj konkurenciji
plasirao na 6. mjesto, a Drago Zovko je bio diskvalificiran. U
momčadskoj konkurenciji zauzeli su 8. mjesto.

***

Županijsko je prvenstvo održano 16. i 17. lipnja na Kantridi u Uspješni strijelci - Nediljko Vučetić, Adriano Pavletić, Andrej Krstinić, s
Rijeci. U pojedinačnoj konkurenciji Emanuel Dorčić se plasirao trenerom Josipom Ćukom.
na 3. mjesto. U konkurenciji U-21 Klara Devčić i Ivan Šamanić
osvojili su u momčadskoj konkurenciji 3. mjesto i pehar. Juniori Duba drugi u Hrvatskoj

U pojedinačnoj konkurenciji Ivan Šamanić osvojio je 7. mje- Juniori Duba, na prvenstvu Hrvatske održanom 12. svib-
sto, a Klara Devčić 12. Senior Nikica Rukavina u pojedinačnoj nja u Požegi, osvojili su 2. mjesto poslije Bjelovara 1874. Ovaj
konkurenciji osvojio je 12. mjesto. izniman rezultat ostvarili su Adriano Pavletić, Toni Komadina i
Robert Žgombić.
***
U subotu, 23. lipnja ove godine, članovi Lastavice i gosti oku- N. V.
pili su se na redovitoj godišnjoj skupštini koja je protekla u naj-
boljem redu. Završila je zajedničkom večerom sudionika.

M. RADIĆ

16

SPORT

Malinsku je posjetila

Predsjednica Europske streljačke federacije

Malinsku i njezine strijel- Gospođa Unni Nicolaysen, predsjednica Europske streljačke federacije, djeluje gotovo 30 godina, tije-
ce posjetila je 4. svibnja prigodom posjete Malinskoj kom kojih su ostvareni zapaže-
predsjednica Europske stre- ni rezultati. Za postojanje ovog
ljačke federacije gospođa Unni pojedinačno zaželjela sreću. velika čast za Malinsku i stre- sporta u Malinskoj najzaslužniji
Nicolaysen iz Norveške. Nje- Potom je uslijedio susret s ljaštvo ovog kraja, da je u ovoj je Josip Ćuk, koji je tom prigo-
zin je domaćin tijekom posjeta sredini predsjednica krovne dom napomenuo kako će se
Hrvatskoj bio tajnik Hrvatsko- načelnikom Općine Malinska- europske organizacije. Rekao tijekom 2008. godine obilježiti
ga streljačkog saveza Tomislav Dubašnica Antonom Spicija- je kako streljaštvo u Malinskoj 30 godina postojanja Kluba, te
Šepec. rićem koji je istaknuo kako je je predložio da se tom prigo-
dom organizira međunarodno
Ovaj neformalni posjet za- natjecanje u novoj dvorani.
počeo je u Streljačkom domu
Športsko streljačkog kluba Predsjednica je izrazila za-
Dub gdje su predsjednicu do- dovoljstvo viđenim u Klubu, te
čekali strijelci i članovi Uprav- je podržala ideju i predložila
nog odbora Kluba. U ime do- da se u povodu 30. obljetnice
maćina, mlada nada Kluba Iva Kluba Dub, Malinska kandidira
Znaor, pozdravila je goste i za prvenstvo Europe za kade-
gospođi Nicolaysen je uručila te.
buket cvijeća. Predsjednica je
izrazila zadovoljstvo djelova- Uslijedila je razmjena po-
njem Kluba i prisutnošću veli- klona; potrebno je i izraziti
kog broja mladih. Strijelcima je zahvalnost tajniku HSS-a To-
uručila značke Europske stre- mislavu Šepecu koji je doveo
ljačke federacije, te je svakom ovu uglednu gošću u Malinsku.

N. VUČETIĆ

Jedriličarski klub Malinska

Nedostaju jedrilice za klasu Optimist

Protekle su dvije godine od osnutka Je- u te dvije godine organizirana vrlo dobro stalni trening, potrebno je nabaviti natje-
driličarskog kluba Malinska. U tom je posjećena ljetna škola jedrenja, u trećoj je cateljske jedrilice za klasu Optimisti jer
vremenu Klub nabavio devet plovila klase godini postojanja Klub započeo s nastupi- postojeće su dobre za vježbanje na tre-
Optimist, te gumenjak s motorom, kako bi ma na regatama u klasi Optimist. ninzima, ali ne i za nastupe. Kako se ništa
treninzi najmlađih i njihova sigurnost bili Natjecatelji Kluba Nikola Kraljić i Vid ne postiže „preko noći“, valja vjerovati,
pod potpunim nadzorom. Nakon što je Kraljić nastupali su na regatama u ovoj poznavajući vrijedne članove ovog Klu-
klasi u Krku, Baški, ba, da će se uz pomoć sponzora i lokalne
Crikvenici. U planu im samouprave i to uskoro rješiti. Tim više
je nastup na još nekim kada se zna da je ovih dana nabavljena i
kvarnerskim regata- prikolica za prijevoz plovila na natjecanja.
ma, te nastup Vida
Kraljića na državnom Iskoristit ćemo ovu prigodu da bivšoj
prvenstvu natjecatelja članici ovog Kluba, a sada članici JK Plav iz
do 12 godina u Poreču. Krka Heleni Purić, čestitamo na odličnim
Naravno, od njih se reultatima koje postiže na brojnim rega-
u počecima ne mogu tama širom Hrvatske. Već u prvoj godini
očekivati bolji rezultati nastupanja na regatama u klasi Optimist
jer već sâm njihov na- uvrstila se u vrh hrvatskoga ženskog je-
stup i stjecanje prijeko drenja svoje dobi.
potrebnog iskustva je
svakako bitno za ovaj JK Malinska je i ove godine organizi-
mladi Klub. rao tradicionalnu proljetnu regatu Prijatelji
Za kvalitetnije re- Malinske, na kojoj je, uz dobre meteoro-
zultate u narednom loške prilike za ovaj sport, u akvatoriju
Nikola Kraljić i Vid Kraljić, sudionici regate u klasi Optimist, održane u krčkom akvatoriju razdoblju, uz talent i Malinske nastupila 21 jedrilica s otoka
Krka, Kvarnera i Slovenije.

Ivica BOGOVIĆ

17

SPORT

Kickboxing športska udruga Malinska

Medalja do medalje

UBihaću je 7. travnja održan „8. BiH open“. Malinskari su bili broncu u semi contactu. Tako je Ana povećala svoj broj svjetskih
iznimno uspješni. Između 500 boraca iz pet država, njih če- medalja na 22, od čega je njih 12 zlatnih! Ovo je bila njezina
tvero su osvojili šest medalja od čega čak tri zlatne. Posebno ve- deseta titula pobjednice Svjetskog kupa! U finalu light contacta
seli, nakon deset mjeseci stanke, uspješan povratak Ane Znaor. jednoglasnom je odlukom sudaca 3:0 pobijedila Annu Slowik iz
Ona je u apsolutnoj seniorskoj konkurenciji više od 65 kilograma Poljske. To je bio uzvrat za prošlogodišnje finale u kojem je Po-
osvojila prva mjesta u semi i light contactu. Na kraju dana je pro- ljakinja nehotičnim padom ozlijedila našu reprezentativku. Na-
glašena najboljom natjecateljicom i dobila je novčanu nagradu. kon godinu dana i dvije operacije koljena Ana Znaor se ponov-
Pobijedila je Maju Čohan 11:4, Martinu Lojen 6:0, a Aida Bristić no vratila na svjetsko pobjedničko postolje. U četvrtfinalu semi
joj je predala bez borbe, Samra Osmanović je diskvalificirana u contacta Ana je pobijedila Mađaricu Anu Kondar rezultatom 4:2.
borbi, a svjetsku viceprvakinju Medinu Dizdarević je deklasirala To je također bio uzvrat za dva poraza koji je Znaor od nje do-
3:0. živjela na Svjetskim kupovima u Mađarskoj 2003. i 2005. godine.
Zahvaljujući bezočnoj sudačkoj nepravdi gdje su tri talijanska
Odlična je bila i Iva Jurasić. Ona je također osvojila dvije suca pogodovala Talijanki Emanueli Impagliazzo, Ana je izgubila
medalje. Najbolja je bila među kadetkinjama u light contactu do polufinalnu borbu u semi contactu juniorki više od 65 kilograma.
55 kilograma. Tamo je do prvog mjesta pobijedila Anu Mariju Ju- Tako je Ana zaustavljena na trećem mjestu.
rić 3:0, Aldinu Pečenković 3:0 i Saru Milanju 2:1. U semi contactu
je bila trećeplasirana. Do brončane medalje je pobijedila Sunčicu Iz Malinske je još nastupila i Iva Jurasić. Ona je u kategoriji
Guca 6:0, a u borbi za finale je zbog neobjektivnog suđenja izgu- starijih kadetkinja u semi contactu do 55 kilograma osvojila peto
bila od Aldine Pečenković 5:6. mjesto. Iva je u osmini finala pobijedila Talijanku Mirian Pintore
2:1, a u četvrtfinalu je izgubila od Talijanke Vittorie Annunziata
0:6. Na Svjetskom kupu je nastupilo više od dvije tisuće natje-
catelja iz 25 država, a borbe su se održavale tri dana na 12 stru-
njača i dva ringa.

***
Mladi članovi kluba i dalje napreduju. Demijan Bajor je 17.
travnja položio za bijeli pojas, a za žuti pojas su položili: Gabrijel
Burazer i Rene Miš Mešić 7. ožujka, te Nikolina Dubaić 28.
ožujka.

P.Z.

Iva Jurasić (lijevo) pobijedila je Saru Milanju na turniru „8. BiH open“ U 2006. godini

Malinskari najbolji
sportaši otoka Krka

Brončanu medalju je osvojio i Darko Jurasić koji je nastupio Urestaurantu Velebit u Baški, 6. lipnja upriličena je sveča-
među kadetima do 37 kilograma. Prvo je pobijedio Anesa Šudića na dodjela priznanja najboljim sportašima otoka Krka za
5:2, pa izvrsnog Simona Cvitkovića 5:4, a na kraju je izgubio od 2006. godinu.
Josipa Salopeka 1:3.
Veliki uspjeh ostvarili su sportaši s područja Općine Ma-
Elvis Japić je među seniorima do 79 kilograma zauzeo treće linska-Dubašnica koji su te večeri bili istinske zvijezde.
mjesto. On se u borbi za finale odlično borio, ali je izgubio od Redom nagrađivani su bili:
višestrukog državnog prvaka Zdravka Hasana 2:7. Kategorija „Sportašica juniorka otoka Krka za 2006.“:
2. mjesto Iva Jurasić, KBŠU Malinska
*** Kategorija „Sportašica seniorka otoka Krka za 2006.“:
U Splitu su 6. svibnja održana dva državna prvenstva. Ana 1. mjesto Ana Znaor, KBŠU Malinska
Znaor je među juniorkama u semi contactu do 70 kilograma Kategorija „Sportaš senior otoka Krka za 2006.“:
osvojila prvo mjesto, a među seniorkama u light contactu je bila 1. mjesto Adriano Pavletić, ŠSK DUB Malinska
drugoplasirana. U finalu semi contacta pobijedila je Nikolinu Ju- Kategorija „Sportska ekipa otoka Krka preko 18 godi-
ričev Ivin iz Vodica 8:4. U light je prvo pobijedila Anu Vukas iz na za 2006.“:
Osijeka, a potom izgubila finale od Nikolne Juričev Ivin. 1. mjesto ŠSK DUB Malinska

*** U prestižnoj kategoriji „Sportašica desetljeća otoka
Od 1. do 3. lipnja je u Italiji (Salsomaggiore Terme) održan Krka“ laskavu titulu ponijela je Ana Znaor iz KBŠU Malinska
ovogodišnji Svjetski kickboxing kup. Ana Znaor iz Malinske
je bila najuspješnija predstavnica Primorsko-goranske župani- (Razgovore s najboljim malinskarskim sportašima objavit
je. Nastupila je među juniorkama u apsolutnoj kategoriji preko ćemo u idućem broju)
65 kilograma i osvojila je dvije medalje: zlato u light contactu i
N. V.

18

KULTURNO LJETO

LJETNE PRIREDBE MALINSKE 2007.

SRPANJ 4. 8. u 20 sati
Ispred TZO Malinska
16. 7. u 21 sat
Ispred TZO Malinska KUD Brest
Nastup klape Kaštadi 6. 8. u 21 sat
Ispred TZO Malinska
18. 7. u 21 sat Riječke mažoretkinje
Atrij hotela Malin 8. 8. u 21 sat
Koncert The classic Buskers Samostan Porat
19. 7. u 21 sat Dubrovački gitarski trio – Maroje Brčić, Frano Matušić i Ante
Crkva sv. Apolinara
Koncert u povodu Dana Općine – sv. Apolinara Skaramuca
20. 7. u 21 sat 11. 8. u 21 sat
Galerija sv. Nikole
Bogovići Izložba slika i objekata Anite Kontrec
Fešta u povodu Dana sv. Apolinara

21. 7. u 7 sati 11. i 12. 8.
Luka Malinska Akvatorij Malinske
Kup sv. Apolinara – juniorsko natjecanje u udičarenju s obale Regata krstaša Kup Dubašnice
23. 7. u 20 sati
13. 8. u 20 sati
Porat Hotel Malin / Hotel Pinia
Nastup klape Tramuntana iz Kraljevice
Nastup klape Kaštadi

24. 7. u 21 sat 14. 8. u 21 sat
Ispred TZO Malinska Porat
Folklorna skupina Dubašnica
Folklorna skupina Dubašnica
26. 7. u 21 sat 17. 8.
Samostan Porat
Koncertni nastup – Maksim Fedotov, violina i Galina Petrova, Ispred TZO Malinska
Ulična košarka 3on3
glasovir 20. 8. u 20,30 sati
27. i 28. 7. u 20 sati Ispred TZO Malinska
Nastup klape Tramuntana iz Kraljevice
Luka Malinska
Fešta - Malinskarske noći 25. 8. u 20 sati
Luka Malinska
28. 7. u 19,30 sati Smotra klapa
Galerija sv. Nikole 25. 8. u 20 sati
Izložba skulptura Karela Pavlinca Galerija sv. Nikole
Izložba svjetlosne instalacije Igora Pauške
30. 7. u 21 sat 27. 8. u 20 sati
Ispred TZO Malinska Hotel Pinia / Hotel Vila Rova
Nastup klape Kaštadi Nastup klape Kaštadi
30. 8. u 20 sati
31. 7. u 21 sat Samostan Porat
Atrij hotela Malin Koncert Collegium musicum Fluminense
Kazalište Merlin - kazališna predstava Starac i more
RUJAN
KOLOVOZ 15. 9. u 20 sati
2. 8. u 21 sat Galerija sv. Nikole
Samostan Porat Izložba tipografike i objekata Maje i Nevena Šimića
Koncert – Barunka Preisinger – glas, Jiri Preisinger – violina,
Ivica Neshybova – glasovir Pripremio Nediljko VUČETIĆ

19

MALINSKA U VREMEPLOVU
RAZGLEDNICA (9) Uređuje Milan RADIĆ

Smješteno u istoimenoj Nad kupalištem je sredi- zornica, i WC, pa se ta usluga kestena, najčešće se kartalo.
uvali, kupalište Haludovo nom 50-ih godina prošloga mogla dobiti u novosagrađe- Ove je godine dio sunčališta
dobilo je ime po morskoj travi, stoljeća sagrađena ljetna po- nom lido baru. Kupalište je saniran. Međutim, ugostiteljski
koju nakon nevera more izba- zornica kapaciteta 600 sjedala, dobilo moderne konture, sa- objekti uz kupalište nisu otvo-
ci na žalo. Nekorisnu travu, i a kasnije, 1971. godine, hotel stojalo se samo od sunčališta reni, osim buffeta Grota, tuš
travu zaostalu nakon žetve, Tamaris. Prigodom izgradnje bez ijedne kabine. ne radi, banjina više nema...
narod zove halud, pa od toga hotelskog naselja Haludovo,
- Haludovo, naziv za uvalu, ku- uklonjene su kabine, ljetna po- Nad kupalištem, na tera- Usprkos svemu, kupača
palište i hotelski kompleks. si nekadašnje pivnice, u hladu ima dosta...

Kupalište Haludovo naj- Haludovo – 1946. godine…
starije je u Malinskoj. O tome ... i danas
svjedoči i molba iz 1898. go-
dine upućena Lučkoj kapeta-
niji Lošinj, u kojoj poduzetnici
Malinskar Giacomo Masculini
i drugovi traže dozvolu za iz-
gradnju (jednog) pokretnoga
drvenog kupališta na obali
mora u uvali Haludovo. Podka-
petan u Lošinju Tarabochia
udovoljio je molbi ...pod uvje-
tom da se to isto kupalište (o nji-
hovom trošku), na svaki zahtjev:
svaki put odstrani, ako to javne
potrebe traže... Te su (dvije) dr-
vene kabine, zbog istrošenosti
uklonjene, prilikom gradnje
kupališta 1910. godine. Kupali-
šte je etapno gradilo društvo,
i dovršeno je u prvoj polovini
1914. godine. U konačnici je
imalo 46 kabina zidanih od ci-
gli, s drvenim vratima. Kabine
su se protezale s obje strane i
dna uvale. Sagrađena su i sun-
čališta (krov kabine je također
služilo za sunčanje), prostor s
pijeskom za djecu. Na kupali-
štu se nalazilo ogledalo, zidna
ura, zastava. Uvala je s morske
strane bila zaštićena mrežom
protiv morskih pasa. Kasnije je
postavljen i tuš.

Kupalištem je rukovodio
kupališni nadglednik koji je is-
početka dobivao postotak od
iznajmljivanja kabina, kasni-
je stalnu plaću. Prisjetimo se
najpoznatijih: Petar Bogović,
Maks Nikolić i Petar Radić -
Pere Banjin.

U proljeće se u inače pje-
skovitu uvalu dovozio mel
– morski pijesak; najčešće je
to činio Šantić bracerom.

20