Zasticene vrste u jadranskom moru

x

ZAŠTIĆENE VRŠTE U
JADRANŠKOM MORU

Čaplja žličarka(lat. Platalea leucorodia)

-ptica iz porodice ibisa
- bijele je boje, dok su kljun i noge crni.

-raspon krila je 115-135 cm
-može doseći duljinu do 1 m, a teži 1-
1,2kg

• Gnijezdi • Također
se u u
južnoj sjevernoj
Europi Africi i
Aziji
• Rjeđe u
zapadnoj
Europi

-. Čaplje žličarke iz Europe zimuju u srednjoj i istočnoj Africi, a azijske u Indiji i Kini.

1

OPIS
Visina: 70 − 95
cm.
Težina: 1.1 − 1.9
kg.

-

Mužjaci imaju dulji kljun i noge, ali su slični ženkama. Oboje su
bijeli, osim tamnih nogu, crnog kljuna sa žućkastim vrhom i
žutom mrljom, koja varira od manje do cijelog prstena, kod baze
vrata.
- Za razliku od čaplji, žličarke lete s ispruženim vratovima.

2

3 podvrste: Platalea leucorodia balsaci Platalea leucorodia archeri.

Platalea leucorodia

Stanište

-Plitka, obično vlažna područja,

uključujući močvare, rijeke i
poplavljena područja.

Zimi često borave uz riječne delte,
ušća i lagune

PREHRANA
➢ U prirodi: vodeni kornjaši i njihove ličinke,

vretenca, skakavci, muhe i ostali kukci,
također mekušci, rakovi, kolutićavci, pijavice,
žabe

➢ U Zoo vrtu: plutajuća hrana za ibise,
gavuni, papalina, babuška, beskralješnjaci.

3

RAZMNOŽAVANJE

Ženka liježe obično 3 do 4 jaja

Obično gradi gnijezda na otocima u rijekama i jezerima, alternativno u gustom raslinju koje izranja iz vode
poput trske.

Gnijezdo grade od grančica, trske i trava u obliku platforme (slučajevi gniježđenja 5 m iznad zemlje na
stablima).

KRETANJE SISTEMATIKA

-Populacije koje žive sjevernije su u Razred: PTICE (Aves)
cijelosti migratorne, ali mogu samo
migrirati na kratke udaljenosti, dok su Red: RODARICE
južnije populacije stanarice, nomadske (Ciconiiformes)
ili djelomično migratorne.
Porodica: IBISI, ŽLIČARKE
(Threskiornithidae)

-Migracije se obično provode u jatima
do 100 jedinki. Lete visoko, generalno u
formacijama.

4

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus)

- vrsta dupina koja živi u Jadranu

-ubrajaju se u najpoznatije i
najomiljenije morske sisavce

-dobri dupin najbolje poznata vrsta u
skupini dupina

Dijele se u tri skupine: 2. kitovi usani 3. kitovi „zubani“
1.vrste poznate samo po
fosilnim
ostatcima(prakitovi)

PRAKITOVI

Kod nas su fosilni ostaci kitova pronađeni kod Susedgrada i Vrapča u
blizini Zagreba

Najpoznatiji od njih je Mesocetus Agrami ili zagrebački kitovac.

KITOVI USANI

Neki od njih su najveće ikad živuće životinje na Zemlji kao npr. plavetni
kit dug i do 30 metara

ovu skupinu uobičajeno zovemo kitovima

KITOVI „ZUBANI“

Kod ove skupine zubi su razvijeni u različitom obliku i broju, od svega
nekoliko pa do više stotina, a služe im za hvatanje plijena

U kitove zubane spada i porodica dupina

5

OPIS:
Dobri dupin ima izduženi oblik tijela
Boja: od tamno plave do smeđe-sive
na leđima, preko svijetlo sive na
bokovima i bijele na trbuhu
Odrasli dobri dupini dugački su od 2
do 4 metra, a težina se može kretati
između 100 i 500 kg
Životni vijek: do 50 godina

⁞vrlo su inteligentne i društvene životinje⁞

RASPROSTRANJENOST

do sada je u Jadranu zabilježeno opažanje ukupno deset ili jedanaest vrsta kitova.
No od svih njih samo su dvije vrste dupina – dobri dupin

–obični dupin
U Jadranu se najviše možemo susresti sa dobrim dupinima radi izuzetne
prilagodljivosti tropskog i umjerenog pojasa
Općenito, naseljavaju dublja područja mora i oceana, te priobalne i pliće vode,
riječna ušća, zaljeve, lagune, estuarije, a ulaze čak i u rijeke

6

DVA EKOTIPA DOBRIH DUPINA
Pučinski: većinski vezani za otvoreni ocean
Priobalni: prisutan u Mediteranu i Jadranu

7

RAZMNOŽAVANJE
Mladi se kote većinom tijekom ljeta
Katkad više dupina pomaže majci štitit je od napada morskih pasa
Dupini su kod poroda veoma ovisni o pomoći svojih srodnika

NAČIN ŽIVOTA
Dupini su vrlo društvene životinje i žive u skupinama različite veličine i različitog
sastava

Pomažu si u lovu, kod poroda i bolesti.
Njihovo prijateljsko i lojalno ponašanje
za dupine je od životne važnosti.
Nije poznato koliko je razvijen njihov
"jezik", ali je sigurno da se oni
prepoznaju i da međusobno
"razgovaraju".

HRANA I NAČIN LOVA
U potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta( najduže trajanje urona 6
minuta i 55 sekundi)

⁞Glavnu hranu dupina sačinjavaju
različite vrste riba, glavonošci,
mekušci pa i rakovi.
⁞Zvukom obično traže i love plijen
⁞Kad naiđu na veliko jato riba, skupi
ih se na stotine i love zajedno

8

UGROŽENOST DUPINA:

 Zbog zatvorenosti Jadranskog mora, te prevelik pritisak stanovništva( pogotovo
turista ljeti) dupini su suočeni s više uzroka ugroženosti

⁞ Zagađenje mora- dugoročan učinak na populaciju
⁞ Prekomjeran izlov morskih organizama- velika prijetnja opstanku dobrih dupina
u Jadranu
⁞Uznemiravanje- fizički sprječavaju dupine u kretanju

⁞Degradacija i cjepkanje staništa- slučajni ulov te namjerno ubijanje

DAN DUPINA

U Velom Lošinju se 5. I 6. Kolovoza 2006. održao Dan Dupina, skretanje
pozornost javnosti na probleme zaštite mora i dupina
-Poseban naglasak je na edukaciji o
zaštiti mora i dobrih dupina te
potrebi očuvanja okoliša.

-Tijekom Dana dupina organiziraju
se igre, sportska natjecanja, izbor
najboljih likovnih radova,
predavanja

-Zaštitarski program kojim se
omogućuje širenje informacija o
prisutnosti dobrih dupina u Jadranu
i nužnosti očuvanja njihova
prirodnog okoliša.

Kroz brojne aktivnosti želi se motivirati djecu i odrasle da tijekom cijele godine brinu
o okolišu te prihvate način ponašanja koji će doprinijeti njegovom očuvanju.

9

JADRANSKI PROJEKT DUPIN

Jadranski projekt dupin, započet 1987. godine, danas je najduže kontinuirano
istraživanje jedne zajednice dobrih dupina na području Sredozemnog mora.
Cilj projekta: istraživanje ekologije i biologije dobrih dupina i ostalih vrsta kitova
Neki od prvo opaženih dupina:
FB( Freccia Bianca)- viđen u sezoni 1987/1988, posljednji put viđen 5.5.2012
Giuse- 1987/1988, posljednji put viđena 31.3.1988
Belugo- 1987/1988, posljednji put viđen 26.8.2008( najdulji zaron od 10 minuta)
Left- 1987/1988, posljednji put viđen 15.9.2000

Najstariji još uvijek živući dupin:
⁞Vivian viđena u sezoni 1987./1988.
- više od 30 godina starosti
- do sada imala 4 mladunca
-redovito viđena u sjevernom i srednjem prostoru istraživanja
-u kolovozu 2016 viđena dva puta u velikoj grupi dupina

10

LITERATURA

https://zoo.hr/euroazijska-zlicarka-platalea-leucorodia/
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Caplja_%C5%BEli%C4%8Darka
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dobri_dupin

11