The words you are searching are inside this book. To get more targeted content, please make full-text search by clicking here.

Školski list JU OŠ "Anto Đedović" Bar

Discover the best professional documents and content resources in AnyFlip Document Base.
Search
Published by Zvonko Mijatovic, 2019-11-23 04:52:10

Zlatna obala 23

Školski list JU OŠ "Anto Đedović" Bar

Keywords: zlatna obala 23

Broj 23, novembar 2019.Zlatna obalaZlatnaobala1

23

List u~enika
Osnovne {kole „Anto \edovi}” Bar

Broj 23,
Bar, novembar 2019.godine

2 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Riječ redakcije

Veliki i mali čitaoci,
I ove godine pred vama je dvadeset i
treći broj naše i vaše „Zlatne obale“.
Trudili smo se, kao i do sada, da
sačuvamo mnoge važne trenutke
iz 2018/2019. godine. Nemojte da
se iznenadite zbog velikog broja fo-
tografija u ovom broju našeg lista.
Smatrali smo da svi ti trenuci, a bilo
ih je mnogo, treba da se vide, jer sli-
ka vrlo često govori više od riječi. Na-
damo se da će vam se sve to dopasti i
da ćete uživati čitajući naš i vaš list.

Redakcija „Zlatne obale“

List „Zlatna obala“ sadržaj

br.23, novembar 2019. Naši uspjesi .......................................... strana 3
Izdaje: JU OŠ „Anto Đedović“ Bar Školski dnevnik ................................. strana 4,5
Direktorica: Stanka Vukčević, prof.
Urednica: Danijela Boljević, prof. Školski dnevnik u slikama ............ strana 6,7

Učenička redakcija: Helena Krgović, Ekskurzija polumaturanata......... strana 8
Hristina Krgović, Anja Pavlović, Šejla
Trubljanin, Tamara Potpara, Tijana Polumatura......................................... strana 9
Nikolić, Matija Fatić, Maida Baho- Dan škole u slikama......................... strana 10
vić, Ksenija Savić, Arijana Kočan, Da- Album sa polumature...................... strana 11
mjan Đurnić, Elvir Rastoder, Ognjen Moj grad Bar....................................... strana 12
Buntić, Varvara Berežkova, Nikolina Moda...................................................... strana 13
Nreković Dječija nedjelja u slikama............. strana 14
Naslovna strana: Ana Đoković, III-3 Dan sigurnijeg interneta............... strana 15
Computer design: Zvonko Mijatović Evropski dan jezika........................... strana 16
Elektronski časopis Evropski dan jezika u našoj školi strana 17
“Marija i slavuj”.................................. strana 18
Prvi broj „Zlatne obale“ izašao je Fond za talente.................................. strana 19
02.06.1998.godine, zahvaljujući entuzijaz- Aktivnosti prošlogodišnjeg V-2.. strana 20,21
mu profesora istorije Žarka Tomanovića i Stvaralaštvo....................................... strana 22,23
njegovih saradnika Ekološki kutak.................................... strana 24
Nikolina i Mirela............................ strana 25
Sportski uspjesi.................................... strana 26
Zdravi stilovi života........................ strana 27
Naših pet godina................................ strana 28,29
Mentalno razgibavanje ................. strana 30
Razbibriga ............................................ strana 31

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 3

NAŠI USPJESI

Dobitnici diplome “Luča”

Državno takmičenje u znanju Likovno stvaralaštvo

Iz italijanskog jezika, Milica Perišić Na nagradnom konkursu za najbolji
(IX-2) osvojila je 2.mjesto, a Ti- likovni i literarni rad na temu „Moje
jana Nikolić (IX-2) 3.mjesto. Men- buduće zanimanje“ najbolji je likovni
tor: Ivana Mrvaljević, prof. rad Ane Đuričić (IX-1), a treće mjesto
osvojila je Ariana Argirova (IX-2). Men-
Opštinsko takmičenje u znanju tor, Jakša Ćalasan, likovni pedagog.

Iz italijanskog jezika, Tijana Nikolić Recitatori
(IX-2) osvojila je 1.mjesto, a
Mirela Rastoder (IX-1) 2.mjesto. Na 45. opštinskom takmičenju rec-
Mentor: Ivana Mrvaljević, prof. itatora Luka Gvozdenović (II-2)
u mlađoj kategoriji osvojio je 3.mjesto,
Iz biologije, Ariana Argirova mentor: Svetlana Perišić, prof, a Niko-
(IX-2) osvojila je 1.mjesto, a Ti- lina Nreković (VI-1) u srednjoj kategoriji
jana Nikolić (IX-2) 2.mjesto. Men- osvojila je 2. mjesto, Nikolina Nreković,
tor: Dragana Vukčević, prof. V-1, mentor: Svetlana Knežević, prof.

Međunarodni konkursi Opštinsko takmičenje iz matematike

Na međunarodnom umjetničkom Na opštinskom takmičenju u mate-
konkursu ENO programa u pravljenju matici „Memorijal Aleksandar Aco
hoklice učenica Vinka Zec (V-1) osvojila je Pavićević“ Adil Kojić (V-2) dijeli prvo
1.mjesto. Mentor: Vesna Čabarkapa,prof. mjesto. Mentor: Arnela Alković, prof.

Literarno stvaralaštvo

Na međunarodnom literarnom
konkursu „Ljubav nije samo reč“
učenica Helena Krgović (VIII-1) osvojila je
3. mjesto. Mentor, Danijela Boljević, prof.

Na literarnom konkursu „Oj slo-
bodo sunce jarko“ u orga-
nizaciji SUBNOR-a učenica Helena
Krgović (VIII-1) osvojila je 1. mjesto.
Mentor: Danijela Boljević, prof.

4 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

ŠKOLSKI DNEVNIK

PROSLAVA DANA ŠKOLE
Povodom Dana škole u OŠ ,,Anto Đedović“ 14. novembra, organizovana je svečanost. Priredbu su osmislili

učenici i nastavnici uz horske izvedbe praćene scenskim nastupom: ritmičkih, dramskih i folklornih sekcija, kazi-
vanja stihova, instrumentala, itd. Centralnu proslavu obilježila je i promocija 22. broja lista ,,Zlatna obala“, koji se
može pogledati na sajtu škole.

Uoči svečanog programa predstavnici porodice Đedović, MZ Šušanj, kolektiva i učenika položili su cvijeće is-
pred biste heroja čije ime škola nosi.

UKUSI ITALIJE U OSNOVNOJ ŠKOLI „ANTO ĐEDOVIĆ“
Treća nedjelja italijanske kuhinje u svijetu obilježava se od 19. do 25. novembra 2018.godine. Kao i prethodne,

i ove godine OŠ „Anto Đedović“ je obilježila ovaj značajan datum.
U četvrtak 22.11.2018. godine učenici odjeljenja VI-2 i IX-2 su na časovima italijanskog jezika imali kreativnu

radionicu gdje su učili kako se priprema poznata italijanska poslastica Tiramisu uz pomoć nastavnice Ivane
Mrvaljević.

U petak 23.11.2018. godine kabinet italijanskog jezika bio je jedan mali italijanski restoran gdje su se našli
razni italijanski specijaliteti uz ugodnu italijansku muziku. Realizator je bila nastavnica italijanskog jezika Ivana
Mrvaljević uz veliku podršku koleginica iz Aktiva Društveno – jezičke grupe predmeta Lidije Ivanković, Svetlane
Knežević, Danijele Đuranović i Danijele Boljević i Uprave škole. Pomenute nastavnice, kao i učenici od VI do IX
razreda su sa svojim roditeljima pripremali raznorazne poslastice slatke i slane. Na meniju su bile razne vrste pizza,
bruskete, lazanje, pasta, pizzette, tiramisu, krostata, kaneloni, torta di mele (torta od jabuka), panetone, kolačići
cantunccini i saccottini i sl.

Čas istorije u Prijestonici
I ove školske godine realizovan je projekat „Cetinje jedna priča“ za učenike VII razreda. U projektu je učestvovalo

56 učenika naše škole sa odjeljenjskim starješinama Danijelom Boljević i Ivanom Mrvaljević. Djeca su u periodu od
28.11. do 30.11.2018. boravili u JU Odmaralište Lovćen – Bečići na Ivanovim Koritima.

LIKOVNA RADIONICA – CRTANJE MURALA
U okviru „Programa podrške talentima“, a povodom Dana škole, organizovana je likovna radionica „Crtanje

murala“.
Talentovani učenici IX razreda oslikavali su, u okviru časova nastave likovne kulture i vananstavnih aktivnosti,

zidove u školskom dvorištu.
Projekat je pokrenut na inicijativu učenika, a realizovan uz podršku Jakše Ćalasana, likovnog pedagoga.

Svjetski dan igre (Global School Play Day)
Svjetski dan igre (Global School Play Day) obilježava se od 2015. godine za sve učenike širom svijeta. Ove go-

dine, 6. februara 2019. godine učestvovalo je preko pola miliona učenika iz preko 70 zemalja. Među njima našli
su se i učenici OŠ „Anto Đedović“.

U mlađim razredima (od I do V) učenici su igrali razne igre u učionicama, sportskoj hali i u školskom dvorištu
uz podršku svojih učiteljica, vaspitačice i učitelja: Zdravke Đuranović, Sandre Žižić, Ljubice Milanović, Merise
Muratović, Vesne Čabarkape, Arnele Alković, Nataše Biberdžić, Ljiljane Perović, Marka Bulatovića, Svetlane Perišić,
Dragane Gvozdenović, Biljane Karać Vukazić i Valentine Niković.

Obilježavanju ovog dana u starijim razredima pridružile su se i nastavnice engleskog, italijanskog, i crnogor-
skog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti: Svetlana Knežević, Danijela Boljević, Danijela Đuranović
i Ivana Mrvaljević.

UČEŠĆE U KVIZU O BARU
Povodom obilježavanja Dana Bara u prostorijama konferencijske sale Sportske dvorane „Topolica“ 20/21.no-

vembra održan je kviz „Koliko poznajem svoj grad“. U ovom takmičenju o poznavanju našeg grada učestvovala je i

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 5

naša škola sa predstavnicama: Tijana Nikolić, Natalija Vlaović i Milica Perišić, IX-2. Mentorka koja ih je pripremala
za takmičenje je Vesna Daković, nastavnik istorije i geografije.

Učešćem u kvizu o Baru ostvarena je saradnja sa lokalnom zajednicom realizovana u okviru Godišnjeg plana
rada.

UČENIČKI PARLAMENT OŠ “ANTO ĐEDOVIĆ“ NA DEMOKRATSKIM RADIONICAMA
Predstavnici Učeničkog parlamenta OŠ “Anto Đedović“, 28. 02. 2019. svojim učešćem su se uključili u projekat

Demokratskih radionica u Podgorici.
Tema radionice je bila “Demokratija i parlament“ gdje su učenici dobili priliku da na zanimljiv i kreativan način

uče o parlamentarnoj demokratiji, funkcionisanju parlamenta, donošenju i primjeni zakona. Obišli su i zgradu
Skupštine Crne Gore, gdje su im treneri detaljno ispričali o istorijatu ove institucije i objasnili kako je organizovan
rad u njoj. Imali su priliku da sjede na mjestima poslanika u Velikoj sali i postavljaju pitanja u vezi sa radom parla-
menta.

Stečena znanja učenici su predstavili kroz novine koje su kreirali tokom radionice.
Učenički parlament čine 22 učenika, a išli su u pratnji koordinatorki Vlatke Gažević Marković i Ivane
Mrvaljević.

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA
Naša škola priključila se proslavi Svjetskog dana knjige i autorskih prava, 23.aprila. U okviru časova, vannas-

tavnih i slobodnih aktivnosti organizovani su razni sadržaji u skladu sa pomenutom temom.
Učenici III-1 sa odjeljenjskim starješinom Milicom Pješčić pisali su literarne radove na slobodnu temu. A onda

su od toga napravili zbornik radova – knjigu koju su naslovili „Naše priče“.
Ljiljana Milović je učestvovala u programu „Noć knjige“. Sarađujući sa izdavačkom kućom „Obodsko slovo“,

realizovala je edukativnu radionicu „Pusti brigu, uzmi knjigu“ dajući tako doprinos čitanju i promociji knjige iz pro-
grama domaće lektire.

U saradnji sa Narodnom bibliotekom „Ivo Vučković“ organizovano je kolektivno članstvo zaposlenih.

OMAŽ SLAVNIM ŠPANSKIM BORCIMA
Povodom 80 godina od završetka Španskog građanskog rata, Udruženje boraca NOR-a i antifašista Bar, priredilo

je 18.juna u Dvorcu kralja Nikole omaž Baranima Milu Damjanoviću i Antu Đedoviću koji su se priključili španskim
borcima u borbi protiv fašizma i na frontu žrtvovali svoje živote.

Članovi kolektiva OŠ „Anto Đedović“ prisustvovali su ovoj kulturnoj večeri posvećenoj heroju po kome naša
škola nosi ime.

In memoriam

Slađana Mijatović

Dana 01.02.2019. preminula je Slađana Mijatović, profesorica
matematike u OŠ „Anto Đedović“.

Biće upamćena po majčinskom odnosu prema
učenicima i želji da im pruži što više znanja, kako
iz matematike, tako i onog koje će im koristiti u
životu. Njeni učenici ističu da je uvijek bila sprem-
na da ih sasluša, ohrabri, posavjetuje.

Mi, njene kolege, pamtićemo je kao veselu, pozi-
tivnu osobu, vrijednog radnika i dobrog kolegu.

6 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

ŠKOLSKI DNEVNIK U SLIKAMA

Dan škole Prijem prvaka

Svjetski dan igre Crnogorska narodna nošnja
SVJETSKI DAN ŽIVOTNE SREDINE
„Hoklica”

Pipi duZga MčaarašpinaonsamSjaejhmu knjiga Ogledni čas iz prirode i društva na gradskoj pijaci

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 7

ŠKOLSKI DNEVNIK U SLIKAMA

Škola u prirodi - na vidikovcu Duklja - Anđelija Đurković

Crtanje murala “Barbara Pramer”-uručenje sertifikata Iva i Tadija

Projekat Vještine za adolescenciju Demokratske radionioce

8 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Završna ekskurzija generacije 2018/2019.

Mi, učenici IX razreda, bili smo sa odjeljenjs- Putovanje sa razrednom bilo je jedno iz-
kim starješinama Danijelom Đuranović i Lidijom vanredno iskustvo. Posjetili smo mnogo istori-
Ivanković na ekskurziji u periodu od 09. do 13. jskih znamenitosti. Takođe smo posjetili mnoge
oktobra. vjerske objekte. Smještaj u Andrijevici je bio
sjajan. Hrana i disko-veče su takođe bili odlični.
Posjetili smo gradove na sjeveru naše države Kasnije smo pošli na Žabljak. Tamo su smještaj
među kojima su: Kolašin, Berane, Andrijevica, i hrana bili odlični, ali disko-veče i ne baš to-
Žabljak, Pljevlja, Bijelo Polje, Gusinje i Plav. liko sjajno. Ali nama to nije bilo važno, mi smo
Obišli smo značajne kulturno-istorijske zna- znali da se zabavimo Najvažnije je to što smo
menitosti i vjerske objekte. U Andrijevici smo se zbližili, što smo shvatili šta je zapravo pri-
odsjeli dvije noći u hotelu „Komovi“, dok smo jateljstvo.
preostale dvije noći proveli na Žabljaku, u apart-
manima „Pavlović“. U Andrijevici smo se veoma Pripremila: Natalija Vlaović, IX-2
lijepo proveli. Smještaj, hrana, diskoteka i oso-
blje su bili odlični, dok smo na Žabljaku ostali (šk.god. 2018/19)
oduševljeni ljepotama prirode. Sve u svemu, li-
jepo smo se proveli. Pričali smo, šalili se i zbližili
jedni sa drugima... Tamo smo proveli lijepe dane
za koje nas vezuju mnoge uspomene koje ćemo
pamtiti dugo.

Pripremila: Tijana Nikolić, IX-2

(šk.god. 2018/19)

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 9

Polumatura

Utisci sa polumaturske ekskurzije

Mi, učenici IX razreda, pet dana ekskurzije proveli smo lijepo. Dvije noći boravili smo u Andrijevici,
a dvije na Žabljaku. Takođe, posjetili smo Berane, Pljevlja, Bijelo Polje, Crno jezero, Manastir Morača
i još mnogo zanimljivih mesta. Zabavljali smo se, družili, naučili nešto novo, ali prije svega sklopili
nova prijateljstva.

Još se utisci sa ekskurzije, čini mi se, nijesu slegli, a već smo svi bili okupirani pripremama za
polumaturu. Fotografije haljina i odjevnih kombinacija “letjele” su društvenim mrežama i postale
glavna tema razgovora. Vrijeme je brzo prolazilo, stiglo je polumatursko veče. Dotjerani, uzbuđeni i
veseli stigli smo u “Gradski restoran” i tamo sačekali naše prijatelje iz Petrovca sa kojima smo se već
upoznali na ekskurziji. Veče je prošlo u prijatnoj atmosferi uz pjesmu, igru, pa i po neku suzu zbog
rastanka.

Ekskurzija i polumatura predstavljaju pečat na jedan dio života koji je nepovratno otišao, a koji će
uvijek biti prisutan u našim sjećanjima.

Pripremila: Tijana Nikolić

Obraćanje učenika na polumaturskoj svečanosti

Znamo se još od malih nogu – od vrtića, a Godina za godinom je prošla, tiho i gotovo nep-
zajedno smo “prohodali” i u prvi razred, rasli i rimjetno. Nekako nam se čini da se ništa značajno
upoznavali se sa novim drugarima koji su nam nije promijenilo i tek sada, kad smo ovdje za-
se u kasnijim razredima pridružili. Svi zajedno jedno, vidimo koliko smo zapravo porasli, koliko
predstavljamo jednu generaciju koja odvažno smo drugačiji, zreliji. Ono što sa sigurnošću mogu
i ponosno završava osnovnu školu. Prije svega, reći jeste da ćemo zauvijek pamtiti devet godina
zahvaljujemo se našim nastavnicima koji su provedenih u ovoj školi. Tu je bilo svega i svaka
imali volje i želje, a nadasve strpljenja da nas učionica nosi svoje uspomene. Šale, zaljubljivan-
nauče, posavetuju, budu tu za nas kada su nam ja, sitne svađe, mnogo prijateljstava, kojih, znam
potrebni. A znali smo mi i da pravimo gluposti! I biće još, ali sve će biti nekako drugačije. Svi ćemo
da se posvađamo! Znate, nismo bili baš previše poći svojim putem, biti u nekim drugim odjeljen-
složni! Ali, baš to će nam i nedostajati - naše jima, ali nikada više u ovom našem IX-2. Ono što
nesavršenosti, koje, kao djelići puzle, kada se ćemo dugo pamtiti jesu nastavnici, koji su uvijek
pravilno slože, daju jednu predivnu sliku! Hvala bili tu, uz nas. Prvo smo upoznali učitelja Marka,
vam svima što ste učinili da se svi djelići slože, koji nas je zaista mnogo naučio. On je bio tu od
što ste od nas napravili cjelinu kojom ćete se samog početka i uveo nas je u svu ovu priču.
ponositi! Mi znamo da je jedini način da vam se Njemu, kao i svima, zahvalni smo na podršci, na
odužimo da nastavimo da koračamo zajedno, godinama koje su proveli sa nama, trudeći se
da postanemo dobri, obrazovani, da ne zabora- da nas nečem nauče, i sve to pod budnim okom
vimo odakle smo krenuli. Drugarima želim srećan direktorice Stanke Vukčević. Moramo istaći i našu
početak novog poglavlja u životu, a našim nas- razrednu Danijelu. Ona i svi ostali su vjerovali
tavnicima i osoblju škole u ime svih đaka šaljem u nas i zahvaljujući njima ćemo izrasti u dobre
jedno veliko hvala! ljude.

Mia Ražantović, IX-1 Tijana Nikolić, IX-2

Članak o polumaturskoj svečanosti sa školskog sajta: https://juosantodjedovic.word-
press.com/

Svečano je ispraćena generacija uspješnih polumaturanata: odjeljenja IX-1, sa odjeljenjskim
starješinom Lidijom Ivanković, učiteljem Radivojem Đuranović, učiteljicama Merisom Muratović i
Natašom Biberdžić i odjeljenja IX-2, sa odjeljenjskim starješinom Danijelom Đuranović, učiteljem
Markom Bulatović i vaspitačicom Sandrom Žižić.

Svečanost je organizovana u Gradskom restoranu, 23.maja 2019. sa drugarima i nastavnicima iz
OŠ „Mirko Srzentić“ iz Petrovca. Učenici OŠ „Anto Đedović“ tradicionalno se, prije glavne svečanosti,
okupljaju ispred škole i šetaju do glavne ulice. Svečani defile prate roditelji, rodbina i mještani i
svake godine ovaj događaj privuče veliku pažnju. Zatim su defile nastavili kroz grad.

Direktorica škole Stanka Vukčević izjavila je za medije da su ispratili generaciju veoma uspješnih
učenika. „Devet godina druženja, rada i divnih uspomena zaslužuju da imaju ovakvu lijepu završnicu“
- istakla je ona.

Prisutnima su se na polumaturskoj proslavi u ime generacije 2018/19. obratile učenice Mia
Ražnatović (IX-1) i Tijana Nikolić (IX-2) i čestitale početak novog poglavlja u životu, a direktorici,
nastavnicima i svim zaposlenima u školi zahvalile za podršku svih ovih godina.

Pripremila: Ljiljana Milović, prof.

10 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

DA N Š KOL E U SL IK AMA

Direktorica sa učesnicima u programu Hor

Folklor Igrokaz-9.razred

Stefan Pronin, 6-2 za klavirom Ples

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 11

A L B UM SA P OLUM ATURE

9-1 9-2

Šetnja kroz grad Šetnja kroz grad

Šetnja kroz grad Atmosfera u restoranu

12 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

MOJ G RAD BAR

Jedini crnogorski grad na dvije čarobne obale,
okružen je prozirnom vodom mora i jezera. Okovan pla-
ninskim kamenom i obasjan mediteranskim suncem,
Bar je jedinstvena oaza Crnogorskog primorja, u koju
se može pobjeći od užurbanog tempa civilizacije i pre-
dahnuti uz šum talasa i opojne mirise prirode. Kojim
god putem došli u Bar, dočekaće vas netaknuta priro-
da i gostoprimljivi ljudi. Slikoviti planinski vrhovi nat-
kriljuju barsku kotlinu, a brojna interesantna naselja,
pješčane plaže i beskrajno plavetnilo pučine vraćaju
goste ponovo u ovaj ambijent. Čitava barska opština je
jedinstvena turistička destinacija za odmor i rekreaciju,
koja obogaćuje i mijenja život. Priroda je Bar obdarila
najrazličitijim i najljepšim geografskim atributima, kao
i bogatstvom u svemu što Mediteran može dati. Sunce,
topla i čista voda, blagotvorno zračenje pješčanih plaža,
čine skup elemenata koji privlače, osvajaju.

Slovenski naziv Bara se pominje od 12. vijeka i do-
vodi se u vezu s karakteristikama zemljišta u Barskom polju; močvarno zemljište baruštine, te je od slovenske riječi
baram nastalo njegovo današnje ime. Do novijih lingvističkih istraživanja, pretpostavljalo se da je ime nastalo od
latinske riječi Anti-barium, ili grčke Antibaris, što označava njegov geografski položaj - nasuprot italijanskom gradu
Bariju.

„Priča se i danas prokletstvo kraljice Jelene, koja je pobjegla od svojeg sina Dragutina i nastanila se u jednu pećinu
između Sotonića i Gluhog Dola u Crmnici. Muž njezin , Kralj Stefan Rapavi, pobjegao od svojeg sina u današnji grad
Bar. U pećini je živjela Jelena s njenom kćerkom đevojkom i provodila život u postu i molitvi. Blizu ove pećine ima
vir, koji se zove Oko, u kojem se prelijepa riba lovila. Ona se pogodila s Gluhodoljanima, da joj svako jutro ostave po
jednu ribu na ploči. Sastaviti se s ljudima nije ona htjela, već bi pošla po ribu, kad nikog kod Oka nema...” Kada joj
jednom nisu donijeli ribu, dozivala ih je i proklela: “Da Bog da, nigda je više u Oku ne ulovili! Ona uzjaše na konja i
pobjegne u današnji grad Bar, pa da je rekla: “Bar me ođe nećete naći ni varati”, i otuda da se prozvalo ono mjesto

Bar.” Izvor: Vikipedija - https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D1%80_(%D
0%A6%D1%80%D0%BD%D0%B0_%D0%93%D0%BE%D1%80%D0%B0))

STARI GRAD

Stari Bar je jedno od najstarijih naseljenih mjesta u Crnoj Gori i grad sa
dugom i burnom istorijom, oko koga su lomile koplja mnoge vojske i osvajači.
Izgrađen na mjestu neobičnom za primorske gradove, na nekoliko kilometara
od obale, Stari Bar se nalazi na uzvišenju Londša, u podnožju planine Rumije.
Sa tri strane okružen neprohodnim liticama, grad je na ovom mjestu izgrađen
prvenstveno radi lakše odbrane i pristupa svježoj pijaćoj vodi, koja je u grad
dopremana sa sjeverne strane, preko akvadukta koji datira iz perioda od 14.
do 16. vijeka.

Pripremile: Mirela Šabotić, Helena Krgović, Šejla Trubljanin, Hristina
Krgović, Anja Pavlović, IX-1

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 13

M O DA

Moda-termin koji označava popularne stilove u raznim sferama ljudskih aktivnosti i razmišljanja, u bilo
koje vrijeme u istoriji. Stilovi se mogu mijenjati brzo i u današnjici se pod terminom moda označava
poslednja verzija stila u nekoj oblasti. Modne promjene u raznim oblastima mogu dovesti i do promjene
kulture u cjelini. Moda je popularni stil ili praksa, posebno u oblastima odjeće, obuće, modnih detalja, kozmetike,
ili tijela. Moda je osoben i često konstantan trend u stilu po kome se osoba oblači. Ona se sastoji od prevalentnih
stilova u ponašanju i najnovijim kreacijama tekstilnih dizajnera.

BModni gradovi
rojni gradovi se prepoznaju kao centri globalne mode uglavnom usljed njihovih
modnih zbivanja u kojima dizajneri izlažu svoje nove kolekcije. Ovi gradovi su
Pariz, Milano, Njujork i London. Drugi gradovi koji iz godine u godinu postaju
sve poznatiji u svijetu mode su Los Anđeles, Berlin, Tokio, Rim, Majami, Hong Kong, Sao
Paulo, Sidnej, Barselona, Madrid, Montreal, Beč, Moskva, Nju Delhi i Dubai.

Najpoznatije manekenke na svijetu

- Naomi Campbell Naomi Campbell
- Sidni Kraford
- Kristi Tarlington

BMUŠKA MODA
oje, materijali i šabloni konstatno se ponovo mijenjaju i pojavljuju, kako se
položaj muškarca u društvu mijenja. Na mušku modu i stil oblačenja uvijek su
direktno uticali spoljašnji faktori.
Od bijelih kragni do retro trendova, muška moda je rođena, mijenjana i ponovo rođena
iznova i iznova…

MModa novog milenijuma Clement Chabernaud
uška moda i stil od 2000. godine su, objektivno posmatrano, jedinstveni
miks najboljih elemenata prethodnih era. Vrećastih pantalona iz 1920ih,
opuštenih majica iz 1940ih, platformi iz 1970ih i retro elemenata iz 1990ih.
Ne postoji određen šablon koji se prati, a ni tkanina koja se izdvaja ekskluzivno u odnosu
na ostale. Jedna stvar je sigurna: muška moda novog milenijuma je sve osim jednos-
tavna.

Najpoznatiji manekeni na svijetu:

- Clement Chabernaud Pripremile: Maida Bahović, Ksenija Savić, Arijana Kočan, VIII-1
- Marlon Teixeira
- Simon Nessman

14 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Dječija nedjelja u slikama

I-1 u šetnji I-2 u šetnji

Šeširi Sadnja drveća

Crtanje na asfaltu

I-3 u šetnji Učenici sa direktoricom

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 15

Dan sigurnijeg interneta

U okviru obilježavanja važnih datuma Ministarstvo prosvjete je 5. februar obilježilo kao
Dan sigurnijeg interneta. Ova međunarodna akcija ima za cilj promovisanje bezbjednog
i odgovornog korišćenja interneta i savremenih tehnologija, sa posebnim fokusom na
djecu i mlade. U sklopu ovogodišnje akcije, vođeni sloganom „Zajedno za bolji internet“
(„Together for a better internet”) učešće je uzelo više od 130 država svijeta.

Fokus sigurnosti na internetu se tokom godina sa kreiranja „sigurnijeg“ interneta
prebacio na kreiranje „boljeg“ interneta. U misiji stvaranja boljeg interneta svi mi imamo
značajne uloge:

Djeca i mladi mogu pomoći u kreiranju boljeg interneta tako što će se pridržavati
„Internet bontona”, poštovati ostale korisnike interneta i koristiti internet za kreiranje,
uključivanje u razne aktivnosti i dijeljenje informacija sa drugima. Takođe, mogu pomoći
reagovanjem na negativne pojave tako što će biti „korisni posmatrači“ - pružanjem
podrške svojim vršnjacima koji se suočavaju sa nasiljem na internetu, suprotstavljanjem
sajber nasilju i prijavljivanjem neprimjerenog ili zabranjenog sadržaj koji primijete.

Roditelji mogu pomoći u kreiranju boljeg interneta održavanjem otvorenog i
iskrenog dijaloga sa svojom djecom o njihovom ponašanju na internetu, pomažući im da se nose
i izbore sa bilo kakvim nedoumicama ili problemima, tražeći mogućnosti da se zajedno
sa djecom uključe u ispravno korišćenje internetam te pomažući djeci da pronađu i
koriste kvalitetne digitalne izvore.

Učitelji i predmetni nastavnici mogu pomoći tako što će djeci pružiti informatička
znanja i vještine koja su potrebna u današnjem društvu, ali i davajući im priliku da koriste
i kreiraju pozitivan sadržaj na internetu. Oni se mogu suprotstaviti negativnim sadržajima
podržavajući mlade koji se suočavaju sa problemima na internetu i pružajući im podršku,
informacije i vještine koje su potrebne kako bi se sigurno služili internetom.

Naša škola uključila se i podržala ovaj projekat kroz časove i vannastavne aktivnosti.
Prigodnim edukativnim materijalom obuhvaćene su sljedeće teme:

—— Prednosti interneta - online učenje i istraživanje

—— Internet bonton

—— Online komunikacija - Virtuelni svijet društvenih mreža

—— Zaštita ličnih podataka i privatnosti

—— Kako prijaviti nelegalni sadržaj ili sajber incident

Djeca su kroz razgovor, rješavanje kvizova i dijeljenjem iskustava iz „virtuelnog svijeta”
sticala potrebna znanja o bezbjednosti na internetu.

Pripremila: Milica Joksimović, prof.

16 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Evropski dan jezika

„Ako razgovarate s čovjekom na jeziku koji on razumije, to odlazi u njegovu glavu.
Ako razgovarate sa njim na njegovom jeziku, to odlazi u njegovo srce.”

Nelson Mandela, kao i mnogi veliki umovi poput njega, shvatio je važnost poznavanja i
korišćenja stranih jezika. Vaš sagovornik će biti dirnut ukoliko mu se obratite na njegovom mater-
njem jeziku. Samim tim, veće su šanse da će vas zapamtiti i osjetiti izvjesnu dozu naklonosti i
poštovanja prema Vama jer ste se potrudili da naučite njegov jezik. U nekoj životnoj situaciji,
ukoliko konkurišete za posao u inostranstvu, poznavanje maternjeg jezika potencijalnog poslo-
davca može presuditi u vašu korist.

Počevši od 26. septembra 2001. go-
dine u Evropi se obilježava Evropski dan
jezika na inicijativu Savjeta Evrope. Na
Starom kontinentu se danas govori preko
200 jezika, a Evropski dan jezika ima za
cilj upravo podizanje svijesti o bogatoj
jezičkoj raznolikosti Evrope. Brojke kažu
da je 81% odraslih Evropljana zažalilo što
nisu naučili još jedan jezik. I baš zato je
ovaj dan divna prilika da vi ne budete
dio ove statistike. Ovim putem 800 mil-
iona Evropljana u 47 zemalja članica Savjeta Evrope ohrabruje se da uči više jezika, kako u školi
tako i izvan nje, bez obzira na starosno doba.

Zašto učiti jezike?

Bez obzira da li upisujete osnovne, master ili doktorske studije, ili ste dobili posao u inostranst-
vu, biće vam potrebno solidno poznavanje najmanje jednog stranog jezika (najčešće je u pitanju
engleski), ali poželjno je da poznajete i jezik zemlje u koju idete. Sva istraživanja pokazuju da
engleski jezik više nije dovoljan. Naravno, jezici se uče i iz čiste ljubavi i težnje ka kulturološkom
razumijevanju i razvijanju tolerancije.

Pripremila: Nikolina Nreković VII-1

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 17

Evropski dan jezika u našoj školi

Evropski dan jezika 26.09. svečano je obilježen u našoj jezika (ruskom, ukrajinskom, engleskom, francuskom,
školi. Tog dana hol škole ukrašen je štandovima na njemačkom, španskom, poljskom, grčkom, turskom,
kojima su se mogli naći razni italijanski, engleski, ruski, makedonskom i italijanskom).
njemački, ukrajinski, poljski, francuski i španski suve-
niri, kao i didaktički materijali kao što su rječnici, knjige, Recitacije na raznim jezicima kazivali su učenici sed-
časopisi, udžbenici za izučavanje stranih jezika, CD i DVD mog razreda, pa su se mogli čuti stihovi na ukrajinskom,
kolekcije, gramatike i slično. kineskom, engleskom, crnogorskom, italijanskom i tur-
skom jeziku.
Bogat kulturno – zabavni program prepremili su
članovi Aktiva društveno-jezičke grupe predmeta i to: Plesom i pjesmom predstavile su se učenice devetog
profesorice engleskog jezika Danijela Đuranović, Lidija razreda.
Ivanković i Marija Đuričić, profesorica italijanskog jezika
Ivana Mrvaljević, profesorice crnogorskog-srpskog, bo- Učenici sedmog i osmog razreda na zanimljiv način su
sanskog, hrvatskog jezika i književnosti Svetlana Knežević poželjeli dobrodošlicu u Italiju. Ukazali su na italijanske
i Danijela Boljević u saradnji sa profesoricom muzičke specijalitete, modu, sport, istoriju, arhitekturu... i poz-
kulture Radmilom Otašević. vali prisutne da posjete Italiju i uče italijanski jezik. Za-
jedno su otpjevali popularnu pjesmu „Italiano“.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici Opštine Bar
na čelu sa potpresjednicom mr Tanjom Spičanović. Uz klavirsku pratnju prof.muzičke kulture Radmile
Otašević numeru na engleskom jeziku „Impossible“ ot-
Učenici trećeg razreda predstavili su se plesom i ig- pjevala je učenica osmog razreda Maida Bahović.
rom.
Ovako bogatim i raznovrsnim sadržajem ukazano je na
Činjenice i zanimljivosti o jeziku saopštili su učenici potrebu i značaj učenja stranih jezika.
šestog razreda. Oni su se takođe predstavili na više
Pripremila: Danijela Boljević, prof.

18 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

“Marija i slavuj”

U ponedjeljak, 19.11.2018. godine u našoj školi
promovisana je knjiga ,,Marija i slavuj - putovanje
po mjesečini“, autorke Anđele Kecojević. Inspiraci-
ja za knjigu bila je Marija Kotri, četrnaestogodišnja
djevojčica iz Nikšića, koja je prije dvije godine tragično
nastradala u željezničkoj nesreći.

Izdavač knjige je Fondacija “Marija Kotri“ koja je
osnovana u znak sjećanja na djevojčicu koja je imala
bezbroj talenata.

Na samom početku, prisutnima se obratio Đorđe
Kotri koji je govorio o knjizi i cilju djelovanja Fondaci-
je. Takođe, bliže je upoznao učenike i sa autorkom kn-
jige koja nije bila u situaciji da prisustvuje, ali je putem pisma pozdravila prisutne. Potom je o
knjizi govorio Goran Radojičić ističući da je ovo priča o Nikšiću i predjelima koje Nikšićani dobro
poznaju, ali osim o Nikšiću ovo je priča o jednoj porodici koja ističe plemenitost kao smisao pos-
tojanja.
Fragmente iz knjige pročitali su učenici naše škole: Jelena, Nikolina, Anastasija, Lazar, Strahinja,
Mia, Natalija, Tijana, Elena, Teodora, Helena i Hristina.
Promocija je bila upotpunjena slikama iz knjige, kao i likovnim ostvarenjima djevojčice Marije.
Završnu riječ dao je Đorđe Kotri i toplo preporučio knjigu kako mlađim, tako i starijim
čitaocima.
Fondacija “Marija Kotri” organizuje brojne projekte i edukativne radionice u osnovnim školama,
zalažući se za prevenciju i edukaciju kada je u pitanju bezbjednost djece u saobraćaju.

Pripremile:
Svetlana Knežević, prof.
Danijela Boljević, prof.

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 19

FOND ZA TALENTE

Ministarstvo prosvjete je prvi put školske 2018/2019 godine raspisalo
Javni konkurs sa ciljem dodjele nagrada učenicima i nastavnicima. Na os-
novu priložene dokumentacije kandidata za školsku 2017/2018 godinu
Komisija za izradu konkursa i vrednovanje ponuda za dodjelu sredstava
iz Fonda za kvalitet i talente, donijela je odluku da se nagrade, između
ostalih, i sljedeći učenici i nastavnici naše škole:

U kategoriji „Nagrada učeniku - osnovna škola”:

1. Arijana Kočan, VII-1
2. Anabela Mujovi, VII-2
Škola je dala podršku i preporuke za naše bivše učenice koje su takođe
nagrađene:
U kategoriji „Nagrada učeniku – srednja škola“:
1. Amina Bahović, I razred, Gimnazija „Niko Rolović“, Bar
2 .Marija Pavlović, I razred, Gimnazija „Niko Rolović“ ,Bar

U kategoriji „Nagrade pobjednicima državnog i međunarodnih takmičenja“:

1. Amina Bahović, I razred, Gimnazija „Niko Rolović“ ,Bar
2. Anja Kornjuhina, I razred, Srednja stručna škola, Bar

U kategoriji „Nagrada nastavniku - nastavnici osnovne škole”:

1. Ivana Mrvaljević
2. Dragana Vukčević
3. Enisa Muhović (matična škola OŠ „Meksiko“ Bar).
4. Svetlana Knežević
5. Danijela Boljević
6. Ljiljana Milović

Stipendija talentovanim učenicima (za šk.2018/19.) dodijeljena je:

1. Ivoni Milić, V-1 -za uspjehe na muzičkim takmičenjima (klavir).

Svečano uručenje nagrada
održano je u sali Gimnazije „Slo-
bodan Škerović“ u Podgorici
27.12.2019. Nagrade su, pored
ministra Šehovića, uručili i
predsjednik Skupštine Crne
Gore Ivan Brajović i predsjed-
nik Komisije koja je vrednov-
ala prijave za Fond, akademik
Ljubiša Stanković. Svečanosti su
prisustvovali nagrađeni učenici
i nastavnici naše škole, roditelji
učenika i direktorica škole Stanka
Vukčević, prof.

Direktorica škole
Stanka Vukčević, prof.

20 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Aktivnosti prošlogodišnjeg V-2

U toku školske 2018/2 019. godine učenici V2 odjeljenja sa svojom učiteljicom Arnelom
Alković učestvovali su u više međunarodnih projekata iz oblasti obrazovanja.

„INNOVATE YOUR DREAMS“ realizovan je u periodu od bavno i interesantno, jedno potpuno novo iskustvo, kako
14.01.2019. do 31.03.2019. godine. Teme projekta bile su: za učiteljicu, tako i za vrijedne učenike. Imali smo priliku da
zanimanja budućnosti koja još uvijek ne postoje, uloga teh- kroz različite projektne aktivnosti promovišemo kompeten-
nologije u svijetu promjena i industrija budućnosti, Smišljali cije kao što su komunikacija, saradnja, kritičko razmišljanje,
smo, razmišljali, istraživali, zamišljali, kreirali, maštali,i vri- rješavanje problema, kreativnost, inovativnost i digitalne
jedno realizovali svaki sedmični zadatak, snimali smo video kompetencije.
klipove na engleskom jeziku. Bilo je veoma zanimljivo, za-

„GLOBAL SCHOOL PLAY DAY“ realizovan je 06.02.2019. iz mnogih obrazovnih programa.
godine. Projekat u kojem je učestvovalo 536 000 učenika Nemojte misliti da ništa nijesu naučili! Naučili su da
iz 72 zemlje širom svijeta. Cilj ovog projekta je da se ukaže
na značaj konstruktivne igre za razvoj vještina, kreativnosti, poštuju protivnika, da razvijaju takmičarski duh, da
saradnje, empatije,… i na njenu neopravdanu izostavljenost pomažu jedni drugima, da se smiju, zabavljaju i još mnogo
toga.

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 21

Aktivnosti prošlogodišnjeg V-2

„CREATIVITY AND INNOVATION“ realizovan je u periodu u prelijepom ambijentu parka Dvorca kralja Nikole (koji je
od 21.04.2019. do 21.05.2019.godine. Cilj ovog projekta je inače prepoznat po velikom broju drvenastih i žbunastih
bio razvijanje timskog rada i saradničkog učenja, kritičkog biljaka koje je kralj Nikola donosio sa raznih strana svijeta
mišljenja i rješavanja problema, kao i digitalne pismenosti. i sadio u ovom parku). Tom prilikom naša ekipa je osvojila
prvo mjesto.
Obilježavajući važne datume, zadatak projektnih ak-
tivnosti je da razvijaju vrijednosti, stavove, vještine i znanja Grupa učenika našeg odjeljenja je pripremila prigodnu
potrebne za život u 21. vijeku. Učenici V2 odjeljenja Osnovne interaktivnu POWER POINT prezentaciju u toku koje su re-
skole “Anto Đedović” iz Bara nizom aktivnosti obilježili su alizatori (učenici) objašnjavali, ali i postavljali pitanja svojim
Svjetski dan planete Zemlje (22.4.2019. godine). drugarima iz odjeljenja o tome šta su znali kao i o tome
šta su novo naučili (saznali) o načinima očuvanja planete
U okviru festivala “Barske proljećne radosti” učestvovali Zemlje.
smo u takmičenju “Pronađi skriveno blago” koje je održano

„A MAGICAL INTERCULTURAL FRIENDSHIP NETWORK“ hovim učiteljicama:
- MODUL 2 realizovan je u periodu od 01.04.2019. do Slavica Koljenšić, OŠ “Milan Vuković” iz Herceg Novog-
30.05.2019.godine. Projekat je imao za cilj da interkultur-
alno poveže djecu, pripadnike različitih naroda, širom svi- Crna Gora,
jeta putem vršnjačke razmjene o karakteristikama drugih Snežana Bosevska, OOU “Sv. Kiril i Metodije” iz Velesa-
naroda, njihovoj istoriji, kulturi, jeziku i vjeri.
Makedonija ,
Pisma, razglednice, prezentacije, poruke preko vibera, Tatjana Rosić, OŠ “Ćirilo i Metodije” iz Beograda-Srbija.
mesingera i maila smo razmijenili sa našim drugarima i nji- Cilj projekta je i ostvarivanje četvrtog cilja od 17 razvojnih

ciljeva UN-a: Kvalitetno obrazovanje

Imali smo puno posla, obaveza i istraživanja za svaki za učešće u ovim projektima, što je novina za našu školu jer
sedmični zadatak. Učenici su sa svojom učiteljicom u roku i do sada nismo imali priliku da cijelo odjeljenje učestvuje u
veoma uspješno završavali zadane zadatke, slali sedmične jednom projektu i da za to svi dobiju i sertifikate/diplome.
izvještaje, kao i detaljni finalni izvještaj. Na osnovu vrijed-
nog rada i truda, dobili su međunarodno priznate sertifikate Pripremili:V2 i učiteljica Arnela Alković, prof.

22 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

S T VARAL AŠT VO

Prijem prvaka

Đorđe Stojanović, VII-1 Ognjen Kuzmanović, VII-1

Teodora Bubanja, V-2 Teodora Kostić, VI-2

Lara Perić, V-3 Jelena Perišić, VII-1

Elizaveta Krisenko, VI-2 Ana Radunović, V-3

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 23

S T VARAL AŠT VO

Oj slobodo sunce jarko udisaj i osmijeh neko platio svojim životom. Često
su ti životi bili tek započeti. Prekinuti su u uzletu na-
Eeee... ne znamo mi šta je sloboda! Slobodu, za danja, snova i želja. Srušeni su onda kada se najviše
koju bi neko život dao, mi kao da ne cijenimo dovoljno. i najljepše moglo graditi sve oko njih i na njima. Ali,
Ustanemo, udahnemo svjež vazduh i imamo dan pred oni koji su ih dali- nijesu ih žalili. Poklonili su ih nama,
sobom. Imamo taj dan koji je upravo došao na red i platili su njima našu slobodu. Voljela bih biti sigurna da
imaćemo mnoge druge koji će još doći. Imamo pred je svima jasno kolika je ta cijena.
sobom čitav život pun različitih mogućnosti. I na kraju-
imamo slobodu izbora. Kad ovo naučimo da cijenimo, Gledam sunce: ujutru izađe, u suton zađe. Ne
cijenićemo slobodu. osjećamo rizik da ga sjutra nećemo zateći tako lijepo
i toplo. To jarko, to slobodno sunce naših života neka
Sloboda, kao imperativ današnjice, dio je svačijeg nam vječno sija! To želimo! Hajdemo onda i da učinimo
života. Bez nje bi život bio nezamisliv. A ona, ipak - kao sve da tako i bude! Neka sloboda vječno traje! Neka
ne bude uzaludna žrtva naših predaka! Čuvajmo slo-
da čuči neprimijećena, bodu- to je naš zadatak. Nije lak, ali je lakši od onog
kao da zaboravljamo koji su naši preci imali: lakše ju je čuvati nego ginuti
na nju. Ne obraćamo za nju. Čuvajmo je i po tu cijenu. Tako bi nam rekli
pažnju, zar nije tako? naši pradjedovi- oni koji su radije umrli na nogama
Mi je podrazumijeva- nego živjeli na koljenima. Oni- koji su nosili parolu:
mo. Navikli smo na nju. Bolje grob, nego rob! Oni divni ljudi kojima je malo
Teško nam je i zamisliti dizati spomenike i donositi cvijeće. Treba im izgraditi
život bez slobode. Moja spomenike u našim srcima. Ti, slobodo, najbolje znaš
generacije je oduvijek da je to ispravno. Ti si rođena iz njihove smrti! Tebi
ima. Neko se možda su- i u posljednjem času, uzdignute čete i s ponosom
nekad i ne zapita- otkud pjevali: „Oj, slobodo, sunce jarko“.
ona.
Pripremila: Helena Krgović, VIII-1
Možda svi nijesu
pažljivi na časovima (Rad je osvojio prvo mjesto na literarnom konkursu “Oj,
istorije. A trebalo bi. slobodo sunce jarko” u organizaciji SUBNOR-a Crne Gore)
Moraju znati da je svaki
naš slobodni treptaj oka,

Moje čudo Šejla Trubljanin, IX-1 Ljubav nije samo riječ

Čudo se rađa Ljepota stanuje u svakom pogledu tvom;

svakog dana, kad pogledaš me- sva zadrhtim.
Samo ti i ja znamo melodiju ljubavi
nebitno gdje, što u srcima našim svira.

nebitno kada. (Ili- možda je znam samo ja?)

Iza zvijezda Udišem sreću osmjeha tvog;

kriju se čuda, krajičkom oka lik tvoj tražim.
Kad vidim iza ugla patike plave
krije se san srce mi zaigra u ritmu tvojih stopa.

za novi dan. (Ili- možda nekad zaigra i tvoje?)

Čudo su zagrljaj Boli me kad te gledam , nikad sigurna

i osmijeh drag! da i ti mene gledaš sa čežnjom.
Čekam hoćeš li pogled uzvratiti
Čudo su ljudi dok sjedimo zajedno u školskoj klupi.

što sreću nose (Ili nam se oči uzajamno traže?)

i tako nevolji prkose! Ako pomislim da će nam se laktovi dotaći

Pripremio: Matea Šćekić, VI-1 dok prepisujemo zadatke sa školske table
brzo uzmičem, jer ni sama ne znam
(Rad je pohvaljen na konkursu kako bih ti rekla: „Izvini“.
festivala “Vezeni most 2019” -
Tuzla) (Ili bi i ti to meni rekao?)

Volim- i shvatam da ta je istina divna;

divna, jer znam da to je tek početak.
Volim- i shvatam da ta je istina bolna;
bolna, jer bojim se da tome ne dođe kraj.

(A ljubav nije riječ samo.)
Pripremila: Helena Krgović, VIII-1
(Rad je osvojio treće mjesto na literarnom
konkursu “Ljubav nije samo reč” - Kaluđerica)

24 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Ekološki kutak

VJEŠTINE ADOLESCENCIJE

Naša škola od prošle godine učestvuje u implementaaciji programa „Vještine za adolescenciju“. Ovaj pro-
gram osnovala je kancelarija Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala (UNDOC) u saradnji sa „Li-
ons Club internacional” fondacijom.

Program pohađaju učenici VIII-1 odjeljenja a predavači su Vlatka Gažević Marković i nastavnica Dragana
Vukčević. Do kraja oktobra ove godine realizovano je 20 radionica s kojima smo tek na pola puta. Na časovima
Odjeljenske zajednice učenici VIII-1 odjeljenja uče kako da donesu prave odluke, kako da razvijaju samokon-
trolu, kako da se odupru negativnom vršnjačkom uticaju, kako da pronađu prave i iskrene prijatelje. Osim što

stiču prave životne vještine oni i uspješno izgađuju kvalitetne međusobne odnose.

ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA BIOLOGIJE

FLORA FAUNA

—— Najmanji cvijet je Volfija, prečnika 0,6 cm —— Odrasla panda dnevno pojede 15-40kg bam-
busa
—— Najviši cvijet je Džinovski kozlac visok 2,5m
—— Jezik kameleona je dva puta duži od njegovog
—— Korijen divlje smokve iz Južne Afrike može da tijela

naraste i do 120m pod zemljom —— Mrav može da podigne teret 50 puta teži od
sopstvene težine
—— Velvičija je biljka sa samo dva naspramna lista,
—— Svinje, morževi i svijetli konji mogu da pocrne
neograničenog rasta, a uzima vodu iz magle i mogu da sagore na suncu

—— Iz srednjeameričkog drveta sopota cijedi se —— Oglašavanje plavog kita izraženo u decibelima
iznosi 188 jedinica, tako da oni čuju jedni druge na
smola koja je glavni sastojak za žvakaće gume, a 1 600km

najbolja je iz Gvatemale —— Amazonski crveni mravi kradu larve drugih
mrava, drže ih kao robove, koji za njih grade gnijez-
—— U Kini je pronađena nova orhideja koja je na da i sakupljaju hranu, jer oni samo znaju da ratuju

aukciji prodata za 3.500 eura —— Bubašvaba može živjeti bez glave 9 dana
—— Sve svjetske pčele dolete svakoga dana na oko
—— Neke vrste bambusa rastu i po 1m za 3 dana 3 triliona cvijetova i tako proizvedu 3.000t meda
—— Nojevo oko veće je od njegovog mozga
—— Kineski dvorjani su 200 god.p.n.e. sisali —— Afrički slon dostiže težinu od 7t, mogu živjeti
70 godina. Skotnost slonice traje i do 22 mjeseca, a
karanfilić da bi im mirisao dah kad izađu pred cara mladunče može težiti i do 100kg.

—— Najviše živo drvo je 112m visoka sekvoja

—— Najstarija biljka na svijetu je stablo Kings holly

sa Tasmanije i smatra se da ima 43.000 godina

Priredila: Dragana Vukčević, prof.

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 25

Nikolina i Mirela

DRŽAVNA SMOTRA RECITATORA

U Centru za kulturu u Beranama,

7.juna 2019. godine održana je VI

Državna smotra recitatora. Na smotri

su se takmičili pobjednici opštinskih

takmičenja recitatora gotovo svih

crnogorskih gradova, koji su podijelje-

ni u tri kategorije u skladu sa uzrastom. Naš grad je predstavljala

Nikolina Nreković, učenica VI razreda OŠ ,,Anto Đedović“. Nikolina

je recitovala stihove Violete Jović „Na primjer zaljubljivanje“. Men-

tor naše takmičarke je profesorka Svetlana Knežević. Nikolina je

imala zapažen nastup na ovom prestižnom takmičenju i dobitnica

je specijalne zahvalnice za učešće na ovoj manifestaciji.

Kriterijumiprema kojima je stručnižiri odabraonajboljesu: akcenat,

dikcija, subjektivni i emocionalni doživljaj, kao i izbor pjesme prema polu i uzrastu. Na-

kon poetskog nadmetanja uslijedilo je proglašenje najboljih i uručenje nagrada.

Takmičenje se organizuje u cilju njegovanja kulture govora i umjetničkog kazivanja,

kao i afirmacije talentovane djece.

Priredila: Svetlana Knežević, prof.

PRIZNANJE OD ITALIJANSKOG ŽIRIJA NA MEĐUNARODNOM

KONKURSU

Na 17.međunarodnom literarnom konkursu iz
italijanskog jezika učenica Mirela Rastoder (IX-1)
osvojila je značajno priznanje - nagradu žirija
(novčana nagrada od 50 eura), mentor: Ivana
Mrvaljević, prof.italijanskog jezika.

Organizator takmičenja je Udruženje Italijana
u Crnoj Gori „Mailing List Histria“ - organizacija koja promoviše
očuvanje i zaštitu kulturnog identiteta Italije. Ostvaruje saradnju
sa institutima i organizacijama u regionu Hrvatske, Slovenije i Crne
Gore. Tradicionalno, početkom godine organizuje literarni konkurs
za sve osnovne i srednje škole u kojima se pohađa italijanski jezik.

Dodjela nagrada planirana je za narednu kalendarsku godinu.
Pripremila: Ivana Mrvaljević, prof.

26 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Sportski uspjesi

Sportisti naše škole učestvovali su na brojnim takmičenjima i sportskim igrama. Ponosni smo na njih jer su bili vrlo
uspješni u tome. Od velikog broja uspjeha na ovom polju izdvojićemo samo: osvajanje prvog mjesta atletičarki na
Državnom prvenstvu održanom 01.juna 2019 u Baru, u okviru 36. školskih sportskih igara Crne Gore i osvajanje drugog
mjesta naših dječaka na školskom Liga takmičenju u rukometu.

Atletičarke

Pojedinačni plasman:
—— Anabela Mujovi (VII-2) - 1. mjesto u trčanju na 300m
—— Mia Ražnatović (IX-1) - 2. mjesto u skoku u vis
—— Mirela Rastoder (IX-1) - 2. mjesto u skoku u dalj
—— Andrea Rajšić (IX-1) - 3. mjesto u trci na 100m
—— Tamara Potpara (VIII-1) - 4. mjesto u trci na 600m
—— Tijana Nikolić (IX-2) - 6. mjesto u bacanju kugle
—— U štafetnom trčanju 4x100m - 2. mjesto.
Vođa ekipe: Miloš Pantović, prof.

Rukometaši

Sastav ekipe:
—— golmani - Aldin Agović, Luka Bjelojević i Miloš Janković
—— bekovi - Aleksa Ražnatović, Enes Mulić, Emir Međedović, Miloš Raketić, Blažo
Krivokapić, Mihailo Novaković
—— krila - Danilo Milović, Denis Latić, Srđan Lunić, Senil Kaplani, Emil Ličina
—— pivoti - Aleksa Okuka, Petar Vranković, Jovan Krgović
—— vođa tima - Miloš Pantović, prof.

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 27

ZDRAV I S TILO V I ŽIVO TA

„Ti si me učio imena gradova u svijetu.... ali ja ne znam ––- upoznaju načine djelovanja psihoaktivnih supstanci
kako da preživim na ulicama moga grada... na psihičke funkcije, kako bi formirao ispravan stav u vezi
sa njihovom (zlo)upotrebom i značajem odgovornog
Ti si me učio o mineralima kojih ima na svijetu... ali ja ne ponašanja prema sebi i drugima;
znam šta da učinim da spriječim uništenje moga svijeta...
––- razviju sposobnost uviđanja posljedica svojih i tuđih
Ti si me učio da govorim tri strana jezika... ali ja ne znam stavova i postupaka;
kako da kažem šta osjećam u mom srcu...
––- razumiju uticaj fizičke aktivnosti na fizički i psihički
Da, ti si me učio mnogim činjenicama... i hvala ti... ja sam razvoj;
prilično pametna sada... ali zašto osjećam kao da ne znam
ništa... Zašto osjećam da moram napustiti školu da bih ––- razumiju vezu između ishrane i zdravlja;
naučila kako nositi se sa životom?“ (Nepoznati autor) ––- upoznaju načine prenošenja HIV-a i probleme sa koji-
ma se suočavaju ljudi koji žive sa HIV/AIDS-om;
Zdravi stilovi života je izborni predmet koji se izučava u ––- razumiju značaj reproduktivnog zdravlja;
našoj školi. Učenjem ovog predmeta učenici na aktivan ––- razumiju vrste i uzroke nasilja, kako bi stečena znanja
način istražuju i razumiju važna pitanja o svom cjelokup- koristili u rješavanju sukoba.
nom zdravlju, ovladaju vještinama i razvijaju pozitivne Časovi se odvijaju po radioničarskim pravilima, obično se
stavove, čime unapređuju svoje zdravlje. Uče kako da: sjedi u krugu, dok jedan govori ostali slušaju, svaki učesnik
ima pravo da ne učestvuje u nekoj aktivnosti ukoliko to
––upoznaju pojam zdravlja i faktore rizika po zdravlje; ne želi, njegujemo korektnu međusobnu komunikaciju,
––razumiju značaj lične higijene za očuvanje zdravlja; uvažavamo svačije pravo na različitost...
––- razumiju pojam i značaj mentalnog i emocionalnog
zdravlja; Priredila: Dragana Vukčević, prof.
––- razumiju šta je slika tijela i kako se ona formira;

RJEŠENJA Zagonentih priča sa strane 30

1. NAJBOLJI DRVOSJEČA - Najbolji drvosječa u traperskoj naseobini je Darnova mama, Arnet!
Tako Darn nije prekršio zakletvu, a istovremeno je ispunio očevu najveću želju, koja se naravno, ne
poklapa sa najvećom željom njegove majke, najboljeg drvosječe u traperskoj naseobini. Koga baš
zanima, Darnov otac bješe vrstan ribolovac, koji je najviše želio da mu se i sin time bavi.
ZAPAMTITE: Ako je naziv nekog zanimanja isključivo muškog roda, ne znači da se sasvim lijepo i
uspješno njime ne mogu baviti i dame!
2. Čudna priča - U ovoj priči, od naslova do poslednje reči, nema nijednog slova E!
Atalija, Boko i Anul nisu uspeli to da otkriju. Ipak, oni nisu imali napisanu priču pred sobom, tako da
je pred vama ipak bio lakši zadatak.
ZAPAMTITE: Vrlo je čudnih stvari čudno bez razloga!
3. PUFTOV DOŽIVLJAJ - Dječaci znaju: kada dugo ne pada kiša (a na početku priče se to jasno navo-
di), teško da će biti pečuraka, a tek puževa-nikako.
ZAPAMTITE: Pečurke rijetko kada niču kada je sušni period i kada nema vlage. Puževi su tada pod

zemljom.

28 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Naših pet godina

V1 Neko bi rekao-šareno i bučno društvo željno igre i dječije za-
bave. Marljivi i vrijedni onoliko koliko je potrebno. Ponekad se
Neobična topla jesen svađali, inatili bez razloga, ali je mnogo više onih dana prove-
nagovještavala je jednu denih u druženju i šali. Moje V1! Vrijednost našeg zajedničkog
neobično toplu generaci- rada u prošlih 5 godina je što ste dosta naučili, uklopili se.
ju. Nijedna ne prođe a da Prema tome, ne prestajte teći, nastavite dalje glasno bujati
nema neku posebnost, da i žuboriti svako svojim tokom, svako svojim stilom, kud god
se za njom ne žali. stremili i vijugali, ne gubite cilj iz vida.
Zapamtite, neznanje je skupo. Baš kao što je Mali princ pripito-
Sve je krenulo stidljivim mio i čuvao svoju ružu, jednu takvu – ružu znanja nosite u sebi.
upoznavanjem, ponekom Čuvajte je i brižljivo njegujte!
suzom i blagim strahom.
Godine su prolazile, a iz Merisa Muratović, prof.
nepovjerljivih pogleda
neosjetno su se rađala ve-
lika drugarstva.

„Moja škola je najljepša škola u našem gradu, a posebna je po tome što svi nosimo uniforme. Prvih dana u školi
sam bila uplašena i zbunjena. Znala sam da me očekuju zanimljive avanture i brojna prijateljstva. Kada sam prvi put
ugledala učiteljicu, bila sam stidljiva. Pozdravila sam je i nakon toga sam, iz dana u dan, osjećala da stidljivost odlazi
u zaborav. U proteklih pet razreda bilo je dosta pisanja, računanja i učenja, ali sam shvatila da je to moja obaveza
koju moram ispoštovati najviše radi sebe. Kada bih mogla da vratim vrijeme unazad, ništa ne bih mijenjala, a pogo-
tovo ne moju najbolju učiteljicu.“ (Iva Vučetić, V1)
„Sjećam se kao da je juče bilo mog prvog dana škole i prijema đaka prvaka. Svi smo bili u pratnji roditelja, poneko
srećan i radoznao, a neko tužan i stidljiv. Ja sam bio srećan i uzbuđen, ali i zabrinut jer nisam znao u potpunosti
šta me očekuje. Toga dana sam upoznao najbolju i meni mnogo dragu učiteljicu. Svaki razred predstavljao je novu
igru znanja i učenja, priliku za nove šale, dječije vragolije i nova druženja. Dani provedeni u školi u prethodnih pet
godina ostaju u lijepom sjećanju zbog moje drage učiteljice, drugara koje sam upoznao i znanja koje sam stekao.“
(Danilo Marunović, V1)
„Prijatno se osjećamo u već poznatom prostoru. Međutim, svaki početak je težak. Tako je i polazak u školu za sva-
koga od nas pomalo stresan. Ja sam bila malo uplašena. Zahavljujući drugarima i učiteljici brzo sam se uklopila i
škola za mene predstavlja mjesto gdje se lijepo osjećam.“ (Karina Marčuk, V1)

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 29

Naših pet godina

V2 i učitelja. Sami donose najbitnije odluke, daju predloge za
rješenje svakog problema kao da imaju dvadeset, a ne tek de-
Već prolazi peta godina, a kao da je juče bilo kad su prvog sep- set godina. Učitelj je tu tek ako nema većine da prevagne. Tek
tembra preplašeni sjeli prvi put u đačke klupe. Teško je zabo- što obuku novu uniformu, rukavi im kratki po nekoliko centi-
raviti taj uplašeni pogled, pun strahopoštovanja. Svi su gledali metara.
u učitelja i pažljivo slušali svaku izgovorenu riječ. Neki smjeliji bi Pišem rečenice u trećem licu jer ne mogu da vjerujem da je
se odvažili da ponešto kažu, željni pažnje i dokazivanja. Drugi bi proletjelo pet godina. Kao da nisam ja taj učitelj koji ponosno
ih prekorili pogledom i ućutkivali kao da su počinili najstrašniji gleda svoje đake kako prebrzo sazrijevaju u dobre ljude.
zločin.
Danas, pet godina kasnije, bez imalo straha, iznose svoje Marko Bulatović, prof.
mišljenje i zrelije stavove, ocjenjuju pravično jedni druge, ali

Moje školovanje
Prvi školski dan. Koljena klecaju, znoje se male ruke budućih prvaka. Ta škola, taj veliki bauk! – mislila sam držeći
mamu čvrsto za ruku. Od tog dana do sada škola je mnogo na mene uticala.
U prvom razredu sam upoznala Elenu, svoju najbolju prijateljicu. Nakon par godina (u trećem razredu) saznale
smo da smo rođake. Bile smo presrećne. U četvrtom razredu bila sam na izletištu Ivanova Korita sa odjeljenjem i
učiteljem. Svaku noć smo imali žurke i bilo je super!
Trenutno sam u petom razredu, skroz nasuprot četvrtom- samo učenje! Ali nije strašno, samo treba da se potru-
dim.
Volim svoju školu i u njoj se osjećam sigurno. Volim svog učitelja i zahvalna sam na svemu što me je naučio.
Tea Bubanja, V2

V-3 „švrljoku“.
Nijeste učili samo brojeve i slova, već ste i naučili da imati pri-
Uživala sam posmatrajući vas kako rastete pred mojim očima, jatelja i biti nečiji prijatelj, znači biti iskren, pomagati i voljeti
kako iz dana u dan napredujete i širite prozor kroz koji pos- svim srcem.
matrate svijet. Valentina, Grigorij, Andrej, Pavel, Edvin, Nasih, Zajedno smo gradili „kuću“. Posebnu, jedinstvenu kuću. Na-
Aldina, Ana, Lara, Matija, Elma, Vladimir, Anabela, Dženan, Iva dam se da smo postavili čvrste temelje.
i Tara, zajedno od prvog dana, a sada veliko, složno i veselo Hrabro i bez straha krenite u susret budućnosti. Nemojte se
V/3. ničega bojati. Samo je nebo iznad nas.

Radoznali, nesigurni i nestašni ispunili ste svaki topli kutak Nataša Biberdžić, prof.
naše škole. Sa osmjehom se sjećamo zajedničkog truda, teških
početaka, tužnog pogleda dječaka koji je znao da nacrta samo

Moje školovanje

Moje odjeljenje je najbolje, a moja učiteljica, najbolja učiteljica na svijetu.
Moja učiteljica se zove Nataša i sa nama je od kada smo prvi put sjeli u školske klupe. Tada sam se čudio i pitao ko
su sva ova djeca oko mene. Ali danas znam da su to moji dobri drugari, koji zajedno sa mnom prolaze sve lijepe
i manje lijepe trenutke, stariji kažu, najljepšeg perioda u životu. U školi se osjećam kao kod kuće, jer škola je dio
mene, kao što sam i ja dio nje.
Dok razmišljam, slatko se nasmijem, jer se sjetim svih naših nestašluka. Žao mi je što su neki drugari otišli iz
odjeljenja, čak u neke druge gradove i ostavili tugu u srcu svih nas. Sada sam peti razred i uskoro ćemo dobiti nove
nastavnike, a naša draga učiteljica novu generaciju prvaka.
Znam da ćemo se jednoga dana svi rastaviti, ali drage uspomene ćemo zauvijek nositi sa sobom.
Ivan Jakovljević, V-3

30 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

M EN TA L NO RA ZG IBAVAN JE

zagonetna priča br.1 Jednog jutra Arnet, najbolji drvosječa u traperskoj naseobini, pozva Gofa i Atil-
Težina V iju na čaj. Oni rado pristaše i uskoro su starac i djevojčica uživali u prijatnom ukusu
vrućeg čaja od matičnjaka.
Najbolji drvosječa
„Da li i dalje rušiš samo stara, nezdrava stabla?“, upita djevojčica drvosječu.

„Naravno, mala! Ne misliš valjda da bi jedan iskusni traperski drvosječa ugrozio šumu? Ti si dobra cura, brineš za
prirodu“, odgovori joj drvosječa veselo.

„Gdje ti je sin?“, upita Gof osvrćući se po prostranoj kolibi.

„Darn? Otišao je na pecanje, po običaju. Taj mladić se zakleo da nikada neće biti drvosječa, iako zna da je to moja
najveća zelja!“, reče Arnet pomalo tužno, ali pomirljivo.

„Nikad se ne zna! Mozda će se i predomisliti. Mladi se danas olako zakljinju“, reče Gof setno.

„Poznajući Darna, nikada se neće predomisliti...“, došapnu Atilija svome dedi.

Nekoliko dana kasnije drvosječin sin Darn objavi da je izabrao djelatnost kojom će se baviti čitavog života. Bilo je
jasno da će ispuniti najveću očevu želju, ali i da nikada neće prekršiti svoju zakletvu.

Kako?

Atilija, Boko i Anul čučali su u Gofovoj kolibi i slušali šta im starac priča.
On im ispriča prastari mit o vraču i starom vidaru:
zagonetna priča br.2 U pola noći, u kolibu starog vidara banu zastrašujući vrač i prozbori dubokim ali
Težina VI
drhtavim glasom: „Skuvaj mi šolju čaja!“
Čudna priča

Vidar to i učini, mada mu bi sumnjivo što ovaj čudak govori tako glasno i tako
sporo. Vrač iskapi vrući čaj pa oćuta koji minut.
„Sada mi dodaj i tu pogaču!“, zaurla stranac i pokaza na sto.
Vidar posluša, ali tada posumnja da čitav ovaj događaj samo sanja.
„Zašto si tako bučan, i zašto toliko dugo razmišljaš pri svakom glasu što ga izgovaraš?“, upita ga najzad domaćin
kada ovaj završi sa svojom noćnom zakuskom.
„A šta ti misliš, zašto?“, odgovori mu grozni ponoćni gost.
„Možda zato što tvoj ružni lik samo sanjam!“, obrusi mu vidar, naglo otvori oči i odahnu kada shvati da čitav taj
događaj bi samo ružan san...
„I dragi moji, šta to ima tako čudno u ovoj priči? Baš taj odgovor tražim od vas! Iako ona liči na sasvim običnu
priču, poput svih ostalih što vam ikad ispričah, postoji stvar koja priču čini prilično drugačijom od ostalih. Čak i sam
kraj, koji vam upravo sada govorim, ima tu čudnu osobinu. Koju to osobinu ona skriva?“, upita ih starac.

Boko i Anul su sjedjeli u hladu i razgovarali o vremenu.

zagonetna priča br.3 „Kakva vrućina! Već sam se uželio kiše! Toliko dugo je nije bilo!“, reče Boko
Težina I uzdahnuvši.

Puftov doživljaj „Meni dođe da se polijem kantom vode!“, složi se Anul.

Njihov razgovor prekide zadihani Puft, koji dotrča i u jednom dahu započe:

„Nećete vjerovati šta mi se dogodilo! Bio sam u šumi da berem pečurke. Taman sam nabrao punu korpu, kada iz
grma izleće divlji vepar. Čim me je primjetio, ustremio se na mene. Ja bacih onu korpu na njega i dadoh se u bijeg!
On pojuri za mnom! Ja istrčah na jedan šumski propanak prepun maslačaka i puževa. Iako mi je život bio u opas-
nosti, skrenuh naglo da ne bih zgazio neku od tih nedužnih životinjica, te me umalo ona veprina ne sustiže. Nisam
ni primjetio kada je odustao od lude potjere...“, pričao je Puft mašući rukama.

„Ala lažeeeš!“, ne izrža Anul.

„Ne lažem! Kako možeš tako nešto i da pomisliš?“, pobuni se debeljko uvrijeđeno.

Ipak, kad mu i Boko reče zašto je njegova priča nemoguća, on pocrvenje i pognute glave zaputi se ka svojoj
kolibi...

Šta su dječaci primijetili?

Napomena: Zagonetne priče su preuzete iz serijala „Zagonetne priče“ autora Uroša Petrovića.

Rješenja zagonetnih priča možete vidjeti na strani 27. Priredio: Matija Fatić VIII-1

Zlatna obala Broj 23, novembar 2019. 31

RAZBIBRIG A

-vDase-cMntMouaiP,rlkjnMieabcbuorčiauolgiui:lzcdicjnaaiiaDađtt::pešoaigrZcUzniišiatjdtavaršdoirotjtonaeenosbjvktl?eojiiejj,.gceamaeznjsound.četžoarmejevaešjnbovdeojiei,dtknleeoapniscvoebnesgiitt-osoiajbdmi-oaloevszanasit!DDvoBouušloššetkklojoozeanRRjtiežoaaadddšaootovviićć sŠonIetatdrouuop?gvi“dtrnvaii„zicDjledeao?rbu“zzrgmaOoui:jjnjeeae„z,Jšijkeuou.msjp“mrokaomavž.olieJ:smea„idmN-e!

Kako zovu Branka Kockicu kad
legne?

- Lego kockica.

Učiteljica pita Idu dva zrna pijeska GRIZLI
učenike: pustinjom i pita jedan
- Zašto s jeseni Takmiče se dva
ptice leta na jug? drugog: je’l ovo neki ultra bogataša ko
- Pa zato što - Je li brate ima više novca.
je daleko da idu Prvi kaže:
pješke! – odgovara miting? -Ja imam dovoljno
Stevica novca da kupim cio
Što je gore od žirafe s svijet!
Drugi mu odgovara:
-Žalim slučaj, ali
ja ga ne prodajem!

upaljenim vratom? ta-
- Stonoga sa ravnim

banima.

Gdje Supermen kupuje hranu? Kako se zove najžući Kinez? Dođe mali Perica kući:
- U supermarketu. -Li Mun. - Mama, tata, imam dobru i
Šta se servira, ali se ne jede? lošu vijest!
- Teniska loptica. Kako se zove lav bez grive? - Koja je dobra?
- Ćelav Ivica: Dakle, dobra je da sam
dobio peticu !
Kako se zove mačka koja - Bravo! A loša?
nije mačka? - Loša je da je to laž!

- Nemačka

Priredili: Damjan Đurnić, Elvir Rastoder, Ognjen Buntić, VIII-1

32 Broj 23, novembar 2019. Zlatna obala

Polumaturanti, odjeljenje IX-1 šk.godine 2018/2019.

Polumaturanti, odjeljenje IX-2 šk.godine 2018/2019.

JU OSNOVNA ŠKOLA "ANTO ĐEDOVIĆ" BAR Adresa: Jovana Jovanovića Zmaja 4;
tel/fax: 030/350-188, 350-024,

E-mail: [email protected]
Sajt škole: https://juosantodjedovic.wordpress.com/,

https://knjigamaste.wordpress.com/


Click to View FlipBook Version