Ljetopis TSR - 2018.-2019.

…

Matematika u našoj školi

U školskoj godini 2018./2019. naši učenici Agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom
sudjelovali su na više matematičkih znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
natjecanja, radionica i druženja s ciljem Dan broja , 14.3., obilježili smo natjecanjem u
popularizacije matematike. recitiranju decimala broja . Sudjelovalo je desetak
Školsku godinu započeli smo MAT ligom, ekipnim učenika a najbolji su i nagrađeni.
matematičkim natjecanjem učenika srednjih i
osnovnih škola na kojem je sudjelovalo preko 2000
učenika iz svih krajeva Hrvatske. Natjecanje se
odvijalo tijekom cijele nastavne godine u četiri kola.
Natjecali su se učenici svih razreda u kategoriji 2-
liga (ekipa od dva člana).

Početkom prosinca organizirali smo Večer Udruga „Klokan bez granica“ ,koja okuplja
matematike u našoj školi. Učenici su se družili kroz predstavnike velikog broja Europskih zemalja,
razne aktivnosti i interaktivne radionice otkrivajući svake godine organizira natjecanje „Matematički
novu, zabavnu stranu matematike. Ovakav način klokan“ s namjerom da se učenici bave
bavljenja matematikom učenicima je omiljen te se matematikom i izvan redovitih školskih programa.
na radionicama tražila stolica više. Natjecanje se održalo u ožujku i privuklo je velik
broj učenika.

Nekoliko učenika sudjelovalo je na školskom U okviru manifestacije „Otvoreni dan sveučilišnih
natjecanju iz matematike. odjela“, Odjel za biotehnologiju, Odjel za fiziku,
Natjecanje se održalo u veljači u organizaciji Odjel za informatiku i Odjel za matematiku
Hrvatskog matematičkog društva u suradnji s Sveučilišta u Rijeci organiziraju ekipno natjecanje
Tetragon za učenike trećih razreda srednjih škola.
Naše trećaše, osim profesorica matematike,
pripremali su i profesori fizike, kemije, biologije,
elektrotehnike i računalstva. Učenici su osim
gradiva navedenih predmeta naučili i ponešto o
odjelima, upoznali se s njihovim laboratorijima i
vratili se zadovoljni i bogatiji za još jedno iskustvo.

Dragana Vičević, prof.

49

…

Dan oslobođenja Rijeke obilježen prigodnom
izložbom

P ovodom obilježavanja Dana oslobođenja
Rijeke nekoliko učenika 2.m i 1.be razreda
osmislilo je izložbu "Rijeka - nekad i sad". Svečano
otvorenje izložbe u našoj školi održano je u petak 3.
svibnja. Izložba je bila otvorena za javnost do 21.
svibnja. Ovo je bila prilika da naši učenici i djelatnici
bolje upoznaju grad Rijeku sudjelujući u
osmišljavanju i realizaciji ove izložbe.

Daniela Čubrić, prof.

Naši učenici na 13-oj Akciji za 5!

Š est učenika završnih razreda naše škole; Edin temu medijske pismenosti, rasprave, javnog
Horozović, Marko Ilić, Dominik Omerović, izlaganja i zaključno, glasovanja za najbolji
Vinko Terlević, Marko Zelenika i Roberta Zuber, predloženi projekt.
proteklog je tjedna sudjelovalo u 13-oj Akciji za 5!
u organizaciji Udruge Delta.

Riječ je o obliku izvaninstitucionalne edukacije Učenik Edin Horozović, 4.br razreda, član je
mladih u području građanskog djelovanja, ove pobjedničkog tima. Njihov je projektni prijedlog
godine s temom medijske pismenosti. Za učenike iz časopis «Hajde zaviri», na čijem će ostvarivanju
12 riječkih škola sudjelovanje je podrazumijevalo zajedno raditi sljedećih tjedana. Zahvaljujemo
pripremnu radionicu, a zatim i sam Dan akcije Udruzi Delta na ustrajnosti u organizaciji još jedne
tijekom kojega je simuliran rad Gradskog vijeća Akcije za 5!
kroz pripremu projektnih prijedloga na zadanu
Sara Meszaros, dipl. sociolog

50

…

Primjena kreativnih tehnika u integriranoj nastavi

S uvremeno obrazovanje podrazumijeva Prikazali su izabrani pokus koji je uz mala sredstva
osposobljavanje učenika, potičući njihovo moguće napraviti i kući te ga fizikalno objasnili.
stvaralaštvo, razvijanje interesa, vještina,
sposobnosti i kreativni pristup rješavanju različitih
ideja.
U sklopu integrirane nastave računalstva i fizike,
učenici 1.r razreda su u računalnom programu
Windows Movie Maker snimali edukativne filmove
na temu jednostavnih fizikalnih pokusa.

Time su povezali znanja i vještine stečene na
računalstvu s fizikalnim znanjima i spoznajama.
Filmovi, osim što su bili zabavni, bili su i edukativni
pa se mogu koristiti u nastavi fizike pri opisu
određenih fizikalnih pojava.

Smiljka Lerga, prof.

Tjelesni na klizalištu

U mjesto u dvorani, tjelesni odgoj na klizalištu!
Tijekom prosinca, nastava Tjelesne i
zdravstvene kulture u našoj je školi promijenila
lokaciju.

Naime, učenici su imali priliku uživati i zabavljati se
na riječkom klizalištu Morska pahuljica. Neki su se
na ledu snalazili odlično, a neki malo lošije, ali zato
su se svi dobro zabavili.

Tijana Pavičić, prof.

51

…

Obilježen dan sjećanja na žrtvu Vukovara

U našoj školi obilježili smo Dan sjećanja na Goran je, unatoč svemu, postao uspješan
žrtvu Vukovara. poduzetnik i izvrstan primjer našim učenicima.
U četvrtak 15. studenog ugostili smo bivšeg učenika Učenici kažu da je Goranovo svjedočanstvo bilo
prognanika, Gorana Ratkajca. Uvodno predavanje dirljivo i potresno.
o društveno-političkom ozračju neposredno prije i U petak 16. studenoga tijekom 7. sata, ravnatelj
za vrijeme rata 1991., predočila nam je profesorica Serđo Jadrić okupio je sve učenike i djelatnike Škole
Edita Bukša.

Goran je podijelio s nama svoja sjećanja na u sportskoj dvorani i kratkim govorom obratio se
djetinjstvo u Belom Manastiru te progon iz prisutnima te ukazao na važnost obilježavanja Dana
obiteljskog doma u opatijski hotel. sjećanja. Nakon održanog govora, učenici su u tišini
postavili svijeće duž Vukovarske ulice.

Sara Meszaros, dipl. sociolog

Predavanje docentice Puljar D’Alessio

D a brodogradilište može biti predmetom Ova antrolopologinja i etnologinja, godinu je dana
zanimanja i društveno-humanističkih provela u Brodogradilištu 3. maj kao mjestu svog
znanosti u utorak, 19. veljače 2019. uputila nas je terenskog istraživanja, da bi prošle godine objavila
dr. sc. Sanja Puljar D’Alessio, docentica pri Odsjeku knjigu “Mi gradimo brod, a brod gradi nas:
za Kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. etnografija organizacije Brodogradilišta 3. maj”.

52

…

O svom istraživanju održala je zanimljivo i poučno Pritom je osobit naglasak stavljen na organizacijsku
predavanje za učenike naše škole - s nama zajedno, stranu brodogradilišta, a mi ćemo zasigurno
probijajući se kroz zavrzlame nekih posve ponijeti sa sobom važnu opasku o poteškoćama
nepoznatih nam područja znanja, ali sa svrhom informatizacije sustava koji sami po sebi nisu
traženja rješenja za gospodarsku granu koja je dovoljno organizirani - što je izdvojeno kao jedna
trenutno jedno od najznačajnijih pitanja hrvatskog od točaka koja je najviše kočila daljnji razvoj
društva. Brodogradilišta 3. maj.

Sara Meszaros, dipl. sociolog

Posljednji dječak iz Auschwitza

U utorak 11. prosinca povodom Dana ljudskih Naši su učenici puno naučili o holokaustu te
prava u našoj školskoj knjižnici u sklopu pohranili trajno riječi čovjeka koji je proživio nešto
nastave povijesti, 2.m razred ugostio je gospodina najgore, ali je, uvijek okrenut budućnosti, uspio
Olega Mandića, jednog od preživjelih iz najgoreg ostvariti predivan život.
logora Drugog svjetskog rata. Susret smo započeli
dokumentarnim filmom "Godine kobnih iskustava
obitelji Mandić s fašizmom i nacizmom".

Ovim putem zahvaljujemo gospodinu Mandiću na
jedinstvenoj prilici.

Nakon filma učenici su postavljali pitanja te čuli Ervin Grujić, prof.
iskustvo dječaka i njegove obitelji prije, za vrijeme i Sara Meszaros, dipl. sociolog
nakon Drugog svjetskog rata.

53

…

Živa knjižnica

U utorak 27. studenog tijekom 6. i 7. sata, naša učenike 4.m i 4.es razreda, kojima je događaj bio
školska knjižnica postala je «živa knjižnica». namijenjen, ovo je bilo prvo takvo iskustvo, a
Pod krilaticom - ne sudi knjige po koricama, ona pridružilo se i nekoliko nastavnika.
djeluje kao i svaka druga knjižnica, uz jedinu razliku,
knjige su ljudi.

Neposrednim, otvorenim i prijateljskim Živa knjižnica zamišljena je i ostvarena kao
razgovorom između čitatelja i živih knjiga na povezivanje djelatnosti školske knjižnice, nastave
životan se način mijenjaju stavovi, umanjuju predmeta Politika i gospodarstvo te Sata
netrpeljivosti te osnažuje razumijevanje i razrednika, a u suradnji s riječkom Udrugom za
suosjećanje prema drugima i drugačijima. Za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter.

Sara Meszaros, dipl. sociolog

Obilježili smo Europski dan jezika

U rujnu 2018. godine u prostoru školske
knjižnice, obilježili smo Europski dan jezika.
Europski se dan jezika temelji na inicijativi Vijeća
Europe. Cilj akcijskog dana, vrjednovanje je svih
jezika i kultura kao i doprinos osoba koje posjeduju
prednosti višejezičnosti, povećanje individualne
višejezičnosti i motivacije ljudi u Europi o
doživotnom učenju jezika.

Pri tome je pozornost usmjerena na očuvanje
bogate baštine 200 europskih jezika.
Europski dan jezika prvi je put predstavljen 2001.
godine tijekom Europske godine jezika.

Ervin Grujić, prof.

54

…

N akon 18 godina provedenih u našoj školi, Imate li neku generaciju koju posebno pamtite?
profesor Branko Stilin otišao je u zasluženu Posebno pamtim prvu i zadnju generaciju
mirovinu. Iskoristili smo priliku i razgovarali s njim. razredništva. Prvo razredništvo bilo mi je poseban
Profesor Stilin omiljen je profesor naše škole, izazov. Dečki su bili korektni i „bilo je ugodno
odličan na nogometnom terenu. Odgajao je i surađivati s njima“. I nakon školovanja smo se
obrazovao mnoge generacije, učio ih o tehničkoj nalazili.
mehanici, hidraulici, pneumatici, tehničkom Zadnja generacija imala je specifičnih učenika koji
crtanju... su na mene ostavili pozitivne dojmove. Mislim da ni
s jednom generacijom, ni razredom nisam došao u
Kako biste sebe opisali u nekoliko riječi? konflikt jer sam uvijek nastojao naći zajednički
Ne bih želio biti lažno skroman, ali smatram da mi jezik. Možda je i bilo nekih „ispada“ u razredu, ali
je skromnost vrlina. Jednostavnost je najbolja ako učenici sami korigiraju takve ispade, onda je to
karakteristika koja me opisuje. Rekao bih da je moj utjecaj na sat kakav želim imati. Želio sam
jednostavnost konstanta otkad sam krenuo u korektnost prenijeti na njih, i u međusobnom
životne vode. kontaktu i prema predmetnim nastavnicima.

Koliko ste godina proveli u školstvu?
Ovo je 18. godina rada u školi. Prije toga sam radio
u nekoliko firmi, manje-više u realnom sektoru.

Kako biste usporedili nekadašnje generacije i ove Neke anegdote?
današnje? Bila je jedna smiješna priča. Naime, u drugom
Nekadašnje generacije su sve klasično odrađivale, razredu, tijekom sata, jedan učenik kaže:
dok današnje generacije ne koriste mobitel ili medij Profesore, moram Vam nešto priznati, ali tiče se
na adekvatan način. Njima je to igračka, a ne alat. cijelog razreda. Znate, u prvom razredu, zbog Vaših
To je najvažnija razlika. Mi u svom poslu dajemo stavova i korektnosti, malo smo Vas se bojali.
sebe, ali ne možemo natjerati učenike da Odgovorio sam: Ok, i što sada? Učenik je na to
razmišljaju poput nas, već da razmišljaju na svoj odgovorio: Pa sada je u drugom razredu strah
način. Malo je onih učenika koji imaju, rekao bih, nestao, a sada smo skoro pa kompići. U našem
neku filozofiju. poslu moramo biti svjesni da će učenici tražiti
prijatelja u nama, ali granica između učenika i
nastavnika mora postojati.

Ervin Grujić, prof.

55

…

N eki se ljudi nikad ne prepoznaju i ne zavole, bez obzira koliko vremena
proveli zajedno, a nekima je dovoljan jedan susret - i prijateljstvo traje
zauvijek. Takva je bila Edita. Jedna od onih osoba koje zavolite odmah i nikada

ih ne prestajete voljeti.

Nekako smo istovremeno počele raditi u Tehničkoj školi. Bile smo

istih godina, predavale slične predmete, ali nije nas to povezalo.

Povezao nas je sličan smisao za humor, slični svjetonazori i interesi, slične

obitelji iz kojih smo dolazile, slično poimanje dobrog i lošeg, pravde i

nepravde.

Povezale su nas tajne koje smo dijelile, planovi koje smo imale,

povezao nas je rad s djecom kojem smo pristupale na sličan način. EDITA BUKŠA, prof.

Povezala nas je i naša različitost. Edita je bila moja tableta za smirenje. (13.07.1968. - 29.01.2019.)

Kada bih planula, Edita je uvijek bila tu negdje da me smiri. Svojim toplim, mirnim, staloženim glasom

umirila bi sugovornika i bez dizanja tona rekla svakome ono što mu ide. Nismo uvijek dijelile jednake

stavove o svemu, ali svaki put kada je trebalo odabrati stranu, kada je trebalo stati i podržati onu drugu,

Edita je bila tu.

Uvijek smo se šalile oko njezine e mail adrese; šetačica et gmail com. Jer neprekidno je hodala i šetala.

Kako se i drukčije mogla nazvati nego Šetačica? Naši odlasci na maturalna putovanja, značili su beskrajno

hodanje, obilaženje svakog spomenika u gradu, a kada bi navečer umorne došle u sobu, ona bi puna poleta

rekla: Ajmo napraviti još jedan đir do grada.

Stalno se smijala mom računanju koraka, ona je napamet znala koliko je koraka taj dan prohodala

i nije joj trebao sat za mjerenje koraka kao meni. Znala je koliko je dug molo longo, koliko je koraka od

naše škole do umjetničke i kladim se da je radila u te dvije škole samo zato da bi mogla hodati. Neka bliža

škola – jednostavno, bila je preblizu.

Edita je često znala govoriti: Tamara, nas se dvije nikad nismo posvađale. Ipak jesmo. Samo jednom.

Uvijek smo bile razrednice paralelnim razredima. Njezin i moj razred.

Prije dvije godine, više se ne sjećam razloga, podijelila sam neke negativne ocjene u njezinom IV. SB

razredu. Edita je pokucala na moja vrata i očitala mi, onim svojim mirnim glasom - bukvicu.

Prvi put u životu nije bila na mojoj strani. Bila je na strani svojih učenika. Došla je, rekla što ima, oprala me

i otišla. I bila je potpuno u pravu. Tada sam znala da sam pogriješila jer Edita nikad ne bi izabrala pogrešnu

stranu. Ipak, jednom je i to učinila. Jedne je nedjelje – izabrala pogrešnu stranu ulice po kojoj je toliko puta

hodala. Izabrala je sunčanu stranu ulice i tamo zastala.

A sada će napokon, u miru, još jednom odslušati sve koncerte U2-a na kojima je bila i sve one koje

je željela vidjeti. Sakrivena u Bonovim stihovima i glazbi koju je toliko voljela.

Jednom mi je rekla: ako umrem prije tebe, napiši par riječi o meni. Ja bih joj odgovarala: baš neću,

ti ćeš meni prva pisati. Izgleda da je opet bila u pravu. Ne znam koje bi Bonove stihove u ovom trenutku

željela čuti, ali meni samo ovi padaju na pamet: Ostavila si moje srce prazno, poput napuštene kuće, koju

sada svaki duh može proganjati....

Prijateljice moja, mirno spavaj.

Tamara Šoić, prof.

56

…

…