Novi i stari NASLOVI IZ PSIHOLOGIJE Medicinska škola Bjelovar
KNJIGE IZ PSIHOLOGIJE Preporuke Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe. (J. K. Rowling) Knjižnica Medicinske škole Bjelovar ima velik broj knjiga iz područja psihologije, a evo samo nekoliko naslova koje smo izdvojili. Hodajući se naše moždane funkcije potpuno aktiviraju, a činjenica da je u pitanju toliko jednostavna i automatizirana aktivnost, ostavlja dovoljno prostora mozgu da se pozabavi raznoraznim mislima koje mu nadolaze, od problema koje je potrebno riješiti do pukih interpretacija vlastite okoline. S obzirom na to da mnogi danas žive sjedilačkim oblikom života, hodanje je nešto što pada u zaborav, posebno kada je ono samo sebi svrha, kada služi za opuštanje i aktivaciju mašte. Hodanje u nama naglo ušutkava glasine i jadikovke, prekida to vječno unutarnje naklapanje u kojemu stalno komentiramo druge, procjenjujemo sami sebe, rekonstruiramo, interpretiramo. Brojna egzistencijalna pitanja koja se postavljaju u ovoj knjizi odgovaraju se toliko precizno i jasno, a kada shvatite da mnogi problemi u odnosima nastaju u onom trenutku kada bezrazložno i brzopleto preuzimamo “tuđe zadaće”, a ne bavimo se svojima, pronađete svoje mjesto u svakom odnosu bez posesivne želje da baš svakoga impresionirate. Kada čovjek čita knjigu, ako joj previše primakne lice, ništa neće vidjeti. Isto tako, stvaranje dobrih međuljudskih odnosa zahtijeva određenu udaljenost. Kada ta udaljenost postane premala i ljudi se previše isprepletu, postane nemoguće čak i razgovarati. No, udaljenost ne smije biti ni prevelika. Ciljajte. Gađajte. Sve je to dio sazrijevanja i discipline, sve je itekako vrijedno i dragocjeno. Ako ni na što niste usredotočeni, sve će vas mučiti. Ako nemate jasan cilj, nemate što činiti i nemate ništa iznimno vrijedno u životu, zato što vrijednost podrazumijeva vrednovanje opcija i žrtvovanje onih nižih u korist onih viših. Od naizgled jednostavnih pravila za uspravno držanje, sklapanje prijateljstava, aktivno slušanje i jasnu komunikaciju pa do vrlo apstraktnih preporuka da ne ometate djecu dok skejtaju i pomilujete mačku kada je sretnete na cesti – iznenadi kada pročitate svako pravilo i shvatite srž koja ima jasne znanstvene temelje u psihologiji. Frankl, V. E. (2010). Čovjekovo traganje za smislom. Planetopija: Zagreb. Autor, znameniti neurolog i psihijatar, opisuje osobno iskustvo Gros. F. (2021). Filozofija hodanja. V.B.Z. d.o.o.: Zagreb. Kishimi, I. i Koga, F. (2019). Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima. Planetopija: Zagreb. Peterson, J. B. (2018). 12 pravila za život – protuotrov kaosu. Verbum: Zagreb.
iz koncentracijskih logora. Analizirajući psihologiju zatočenika primijetio je da neljudski uvjeti i strašne patnje ne samo da ne brišu individualne razlike među ljudima nego ih pojačavaju. Primijetio je da ponašanje čovjeka i u najekstremnijim i najbezizlaznijim situacijama ovisi o odlukama, a ne o uvjetima. U knjizi autor govori i o svojoj terapijskoj doktrini, logoterapiji, koja je okrenuta budućnosti i usredotočena na smisao ljudskog postojanja. Tko će bolje govoriti o smislu života nego čovjek poput Frankla koji je u besmislu i beznađu našao baš to? Senzacionalistički naslov Zašto se niste ubili krije jednu duboku priču o smislu života, napisanu za samo devet dana. Ova je knjiga samo uvid i pristup u logoterapiju, a ona obuhvaća što i psihoterapija, a osim toga pruža putokaz u samoodgoju i u odgoju drugih. Miljković, D. i Rijavec, M. (2001). Kako postati i ostati (ne)sretan? IEP-D2: Zagreb. Uvijek prve na popisu i sa zavidnim opusom tema iz psihologije dolaze dvije autorice i psihologinje – Majda Rijavec i Dubravka Miljković. Osim navedene knjige, koja je savršen spoj svakodnevnih životnih iskustava i promatranja istih iz perspektive kognitivno-bihevioralne psihoterapije, ove dvije autorice su napisale i brojne druge knjige koje vrijedi pročitati, a još neke su: • U potrazi za čarobnom svjetiljkom – psihologija samomotivacije • Tri puta do otoka sreće – psihologija sreće i dobrog života • Razgovori sa zrcalom – psihologija samopouzdanja • Bolje biti vjetar nego list – psihologija dječjeg samopouzdanja • Čuda se ipak događaju – psihologija pozitivnog mišljenja • S onu stranu zrcala – psihologija alternativnih stanja svijesti. U šarolikom i ogromnom broju svojih izdanja ove dvije autorice donose brojne psihološke knjige za mlade i one koji prolaze turbulentne faze razvoja, za roditelje koji se muče s izazovima odgoja, za menadžere i rukovoditelje s ciljem postizanja poslovnih uspjeha, ali prvenstveno za sve one koji traže odgovore na pitanja o vlastitom i tuđem ponašanju, promišljanju, osjećanju i funkcioniranju. Sve knjige su pisane vrlo jasno i jednostavno, a sadrže mnoštvo znanstvenih istraživanja, činjenica i teorija. Berne Eric (2021). Koju igru igraš? – psihologija ljudskih odnosa. Zagreb: V.B.Z. Berne) Viktor E. Frankl (1997). Zašto se niste ubili. Zagreb : Provincijalat franjevaca trećoredaca.
Poznati američki psihijatar i psihoanalitičar, Eric Berne, utemeljitelj je transakcijske analize, jednog od najpoznatijih i najinovativnijih pristupa u modernoj psihoterapiji. Knjiga Koju igru igraš? detaljno i jasno opisuje društvene interakcije, međuljudske odnose i “igre” koje uvijek igramo u suživotu s drugima – životne, bračne, društvene, igre iz podzemlja, igre iz ordinacije, dobre igre itd. Za prijatelje, suradnike i životne partnere ljudi biraju one koji igraju iste igre. Zato se ‘svatko tko je netko’ u određenome društvenom krugu (aristokraciji, maloljetničkoj bandi, društvenom klubu, studentskom domu) vlada na način koji pripadnicima nekog drugog društvenog kruga može izgledati posve strano. I obratno, svaki član određenoga društvenog kruga koji promijeni svoje igre vjerojatno će iz njega biti isključen, ali zato će ga u nekom drugom krugu dočekati raširenih ruku. U tome je osobna važnost igara. Iz područja transakcijske analize dolazi još jedan istaknuti predavač, psihoterapeut i autor brojnih stručnih knjiga – Zoran Milivojević, dr. med. Njegova dugogodišnja praksa u individualnoj, partnerskoj i grupnoj terapiji zaokružena je u ovoj opširnoj i izuzetno korisnoj knjizi o emocionalnoj pismenosti. U ovoj teoriji emocija čitatelj se susreće s različitim emocionalnim kategorijama i vrstama emocija – frustracijom, dosadom, ravnodušnosti, uvrijeđenosti, sramom, sumnjom, samoprijezirom, prkosom, ponosom, usamljenosti itd. „Da bi se shvatila važnost emocija, dovoljno je zamisliti na što bi sličio život kad ljudi ne bi imali osjećaje. Sve dok čovjek ne razumije svoje osjećaje, neće moći razumjeti samoga sebe ni drugog čovjeka.“ Publicistička, blago-teoretska knjiga slavnog novinara časopisa "New Yorker" u kojoj se anegdotalno, zabavno i vrlo čitko govori o "brzom spoznavanju, o načinu mišljenja koje se odvija gotovo trenutno", o onim dvjema sekundama kada "intuitivno" (zapravo ubrzano racionalno) donosimo sudove i zaključke o ljudima, situacijama i događajima. Riječ je o "kemiji" među ljudima kojoj često trebamo vjerovati više nego podrobnoj racionalnoj analizi. Knjiga iz područja pozitivne psihologije, koje se bavi istraživanjem pozitivnih iskustava, osobina i institucija s ciljem da Milivojević, Zoran (2010) Emocije – psihoterapija i razumijevanje emocija. Zagreb : Mozaik knjiga Gladwell, Malcolm (2005)Treptaj. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk Seligman, Martin (2006) Naučeni optimizam. Zagreb : IEP
svijet postane sretnije mjesto. Autor, jedan od vodećih stručnjaka u tom području, povezujući teoriju i praksu, pokušava nas navesti da postanemo optimisti usvajanjem niza novih kognitivnih vještina koje će nam omogućiti izbor novog načina gledanja na svijet. Zašto? Zato što optimisti postižu puno bolji uspjeh u svemu, vještiji su, zdraviji, bolje podnose starenje i tegobe, itd. Autor, predavač na američkom sveučilištu Harward i urednik časopisa Psychology Today, postavlja emocije u samo središte pretpostavki nužnih za život. One vode ljudska razmišljanja, sustave vrijednosti i opstanak. Knjiga je svojevrstan vodič kroz znanstvene spoznaje o emocijama: riječ je o putovanju kojemu je cilj razumijevanje ljudskog života ali i svijeta koji okružuje čovjeka. Goleman, Daniel (1997). Emocionalna inteligencija: zašto može biti važnija od kvocijenta inteligencije . Zagreb : Mozaik knjiga