HKHBH

Zastava i grb BiH

SFRJ period (1946.-1992.)

Za vrijeme bivše Socijalističke federativne repub-
like Jugoslavije do 1992. godine zastava BiH je
bila crvena što je predstavljalo socijalističke i
komunističke ideale BiH i Jugoslavije u cjelini. U
gornjem lijevom uglu zastave je bila umanjena za-
stava Jugoslavije sa crvenom petokrakom. Zastava
je proglašena Ustavom Narodne Republike Bosne i
Hercegovine od 31. decembra 1946.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA Grb Narodne-Socijalističke Republike Bosne i Her-
cegovine je usvojen zajedno sa zastavom 31. de-
cembra 1946. Blazon grba je bio: iza dva ukrštena
snopa pšenice, nalazi se kontura naselja, sa dva
dimnjaka iz koji se puši dim, ispred zupčanika,
sve okruženo vijencem s crvenom trakom. Vijenac
se sastojao od jelinih grančica sa desne strane
i grančica bukve sa lijeve strane. Iznad vijenca
se nalazila zlatno obrubljena crvena zvijezda
petokraka.

99

ZASTAVE I GRBOVI BIH

Zastava i grb BiH

1992. - 1998.

Prva zastava nezavisne Republike BiH, usvojena
po proglašenju nezavisnosti 1992.,[3] je bijela
zastava sa štitom zlatnih ljiljana koji je preuzet
od prvog bosanskog kralja iz 14. vijeka Tvrtka
Kotromanića. Zastava je zamjenjena jer se smatra-
la previše bosanski orjentisana. Republika Bosna
i Hercegovina nastavila je sa korištenjem zastave
sa ljiljanima i nakon Pariškog mirovnog ugovora
sve do februara 1998, kada je Visoki predstavnik
proglasio sadašnju zastavu.

Grb Republike Bosne i Hercegovine bio je štitastog
oblika plave boje podijeljen na dva polja dijago-
nalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-
žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu
bosanske dinastije Kotromanić, Kralja Tvrtka I
Kotromanića i njegovih nasljednika. Grb je usvojen
04. maja 1992. godine.

100

Zastava i grb BiH

1998.-

Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine je prvobi-
tno nametnuta političkim putem 4. februara 1998.
godine i nema nikakvo kulturno-historijsko ute-
meljenje, da bi je 2001.[1] usvojio Parlament BiH.
Zamijenila je staru zastavu koja je bila korištena
od nezavisnosti do tada. Prvobitna svijetlo plava
boja na zastavi bila je plava boja Ujedinjenih naci-
ja. Međutim, izabrana je tamno plava, koja kore-
spondira sa plavom bojom zastave Evropske unije.
Žuti trougao predstavlja geografski izgled Bosne
i Hercegovine. Zvijezde predstavljaju evropsko
okruženje Bosne i Hercegovine.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA Današnji bosanski grb je karakterističnog oblika
sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim
dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove
karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa
žutom i plavom plohom. Obje boje imaju uporište u
bosanskoj nacionalnoj historiografiji i mogu kore-
spondirati sa dotadašnjim nacionalnim simbolima
Bosne i Hercegovine kao što su zlatni ljiljani i pla-
va podloga bosanskog grba tokom 1990ih godina.

101

ZASTAVE I GRBOVI KANTONA FBIH
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON

Zastava Bosansko-podrinjskog kantona je plavo-
žuta okomito podijeljena dvobojnica s grbom u
sredini. Grb je štit po obliku po srednjovjekovnoj
bosanskoj tradiciji, okomito raskoljen u žutom s
tri plavim obrubljene peterokrake zvijezde, te u
plavom zlatni ljiljan iznad pet žutih valovitih linija.

102

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON

Zastava Hercegovačko-neretvanskog kantona je
vodoravno podjeljena u pet pruga: crveno-bijelo-
plavo-bijelo-zeleno sa grbom kantona u sredini.
Crveno-bijelo-zelene pruge odnose se na Feder-
aciju Bosne i Hercegovine i na bošnjačko-hrvatsku
većinu, a plava pruga predstavlja rijeku Neretvu.
Deveterokraka zvijezda označava devet općina u
kantonu.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 103

ZASTAVE I GRBOVI KANTONA FBIH
POSAVSKI KANTON

Zastava je crveno-bijelo-zelena vodoravna trobo-
jnica traka nejednakih širina (42+42+16). Grb je
smješten u sredinu zastave. Crvena predstavlja
Hrvate, zelena Bošnjake, a bijela mir među njima.
U grbu se koriste šahovnica, kao simbol hrvatskog
naroda, 2 zlatna ljiljana kao simbol bošnjačkog
naroda i u donjem rubu simbol rijeke Save.

104

SARAJEVSKI KANTON

Zastava Sarajevskog kantona usvojena je 1999 go-
dine, grb je vertikalno razdjeljen na tamno plavo
i bordo crveno, s devet osmerokrakih zlatnih zvi-
jezda koje predstavljaju općine u kantonu, i s bije-
lom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa sa-
rajevske katedrale, i od alkova s tzv. Svrzine kuće.
Zastava je ostala bijela, s grbom u sredini. Okomita
zastava je također propisana.

Po članu 3, Zakona o grbu i zastavi Kantona Sa-
rajevo, Zastava Kantona Sarajevo je pravougaona,
horizontalna ili vertikalna. Boja zastave je bijela.
Proporcije zastave su 5:3. Položaj grba na zastavi
je centriran.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 105

ZASTAVE I GRBOVI KANTONA FBIH
SREDNJOBOSANSKI KANTON

Zastava Srednjobosanskog kantona je crveno-
bijelo-zelena vodoravna trobojnica s bijelom pru-
gom dvostruko širom od obje druge pojedinačno
i s grbom u sredini. Grb je vodoravno razdijeljen
srebrnim prikazom planina Vranice i Vlašića s tri
valovite prave niti ispod, zaglavlje je raskoljeno li-
jevo u crveno i srebrno s tri šesterokrake zvijezde
u liniji, srebrnom u crvenom polju i dvije plave u
bijelom, podnžje je raskoljeno desno u srebrno i
zeleno s maslinovom grančicom preko oba plavom
u srebrnom polju i srebrnom u zelenom.

106

TUZLANSKI KANTON

Zastava Tuzlanskog kantona prikazuje plavo nebo
sa zvijezdama iznad zelenog, crnog i bijelog za-
krivljenog polja koji predstavljaju vegetaciju te
rudno bogatstvo kraja ugalj i so.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 107

ZASTAVE I GRBOVI KANTONA FBIH
UNSKOSANSKI KANTON

Zastava je trobojnica prema bojama iz grba, sada
s prugama jednake širine i plavom na vrhu. Grb je
pomaknut prema koplju zbog bolje vidljivosti na
vijorećoj zastavi.

108

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON

Grb Zeničko-dobojskog kantona je u plavom polju
zlatna kruna dinastije Kotromanići iznad deset
srebrnih šestokrakih zvijezda poredanih u krug.
Zastava je trobojna, zeleno-bijelo-crvena, s bije-
lom trakom dvostruke širine i s grbom u njoj koji
dotiče ostale dvije trake.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 109

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Banovići (općina) • Bihać (općina)

• Bosanska Krupa (općina) • Bosanski Petrovac (općina)
110

• Breza (općina) • Bugojno (općina)

• Busovača (općina) • Bužim (općina)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 111

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Cazin (općina) • Centar-Sarajevo (općina)

• Čapljina (općina) • Čelić (općina)
112

• Čitluk (općina) • Doboj Istok (općina)

• Doboj Jug (općina) • Domaljevac-Šamac (općina)
113
HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Donji Vakuf (općina) • Foča-Ustikolina (općina)

• Fojnica (općina) • Glamoč (općina)
114

• Goražde (općina) • Gornji Vakuf-Uskoplje (općina)

• Gračanica (općina) • Gradačac (općina)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 115

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Grude (općina) • Hadžići (općina)

• Ilidža (općina) • Ilijaš (općina)
116

• Jablanica (općina) • Jajce (općina)

• Kakanj (općina) • Kalesija (općina)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 117

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Kiseljak (općina) • Kladanj (općina)

• Ključ (općina) • Konjic (općina)
118

• Kreševo (općina) • Livno (općina)

• Lukavac (općina) • Ljubuški (općina)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 119

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Maglaj (općina) • Mostar (općina)

• Neum (općina) • Novi Grad-Sarajevo (općina)
120

• Novi Travnik (općina) • Novo Sarajevo (općina)

• Olovo (općina) • Orašje (općina)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 121

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Pale-Prača (općina) • Posušje (općina)

• Prozor (općina) • Ravno (općina)
122

• Sanski Most (općina) • Sapna (općina)

• Sarajevo (grad) • Srebrenik (općina)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 123

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Stari Grad-Sarajevo • Stolac

• Široki Brijeg (grad) • Teočak
124

• Tešanj • Tomislavgrad

• Travnik • Trnovo (FBiH)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 125

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Tuzla • Usora

• Vareš • Velika Kladuša
126

• Visoko • Vitez

• Vogošća • Zavidovići

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 127

GRBOVI GRADOVA I OPŠTINA FBIH

• Zenica • Žepče

• Živinice
128



INDEX STRANIH RIJEČI I POJMOVA

AMBLEM BARUN
Amblem je slika, abstrakt ili reprezentacija koja konceptu- Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje
alno ili alegorički predstavlja neku ličnost ili organizaciju. već u ranom srednjem vijeku. Riječ barun dolazi od staro-
Amblemi se najčešće povezuju sa monarsima, kraljevima francuske riječi baron, koja pak potječe od starogerman-
i velikodostojnicima.Nacionalni amblemi su oni amblemi ske riječi baro. Ona je označavala slobodnog čovjeka - a
koji predstavljaju naciju. mislilo se na slobodnog viteza, ratnika - a to se spojilo sa
staroengleskom riječi beorn koja je pak značila “plemić”.
ARHIVISTIKA
Arhivistika je znanost koja se bavi proučavanjem principa BEG
i metoda zaštite arhivske građe radi njenog korištenja Beg (na turskom, bey, što znači “gospodin”) je naslov koji
kao izvora za povijest, ostale znanosti i općedruštvene se tradicionalno koristio za vođe manjih turskih plemen-
potrebe. Iz definicije se vidi da je svrha zaštite arhivske skih grupa. U historijskim analima, mnogi turske i perzi-
građe, prije svega, u funkciji njena korištenja. S obzirom jske vođe su imale titule bey, beg ili beigh. Sve tri su istog
na predmet proučavanja arhivistika se dijeli na: arhivsku značenja - “lider”. Regija, provincija ili vilajet (na turskom,
teoriju, arhivsku praksu, arhivsku tehniku, povijest insti- vilayet), u kojem je beg vladao, nazivao se beylik, odnosno
tucija i arhivsko zakonodavstvo. “begovina,” što u grubim crtama odgovara “emiratu” ili
“kneževini.”
ARMALES
U 13. vijeku dodjela grba postaje isključivo pravo vladara BLAZONIRANJE
koje je ozakonjeno posebnom poveljom-grbovnicom. Te Blazoniranje – u heraldici naziv koji označava postupak
povelje su se nazivale i ‘’Armales’’ pravilnog opisivanja cijelog grba, tj. kako se crta, čita i
dešifrira grb. Postupak počinje opisom likova u polju štita,
BAN a nakon blazoniranja štita nastavljaju se heraldičkom
Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika koji se terminologijom opisivati gornji dijelovi grba – kacige s
javlja još od ranog srednjeg vijeka. Ban je bio na čelu up- krunom, nakit i plaštevi. Zadnji se opisuju sporedni dodaci
rave, vojske i sudstva, kao kraljev zamjenik i predstavnik. grba: čuvari grba, redovi, gesla i bojni poklici.

BAROK BOGUMIL
Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, Bogumili ili Patareni su bili pripadnici Bosanske crkve.
engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, Bogumilstvo je gnostički religijskopolitički pokret osnovan
književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na za vrijeme prvog bugarskog carstva od strane sveštenika
renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u Bogumila za vrijeme vladavine cara Petra I u 10. vijeku.
drugoj polovici 18. vijeka.

130

BRIZURA u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode
Naziv za umetnute heraldičke likove u grbovima istih ili kneza. Ponegdje je to bila služba koju je dodjeljivao
obitelji kako bi se označila razlika između oca obitelji kralj, a u drugim slučajevima bila je riječ o nasljednom
(starješine) i sinova, kao i unuka i potomaka. Tu pripadaju pravu. Gdje je grofovski naslov bio povezan i s određenim
kružić, zvijezda, polumjesec, skraćena greda, kugla itd. područjem, to se područje nazivalo grofovijom.

ČELENKA HERALDI
Čelenke su trodimenzionalni ukras vrha kacige. Ovaj de- Riječ heraldika dolazi od njemačke riječi Herold (glasnik,
talj omogućavao je dobru vidljivost i u najvećoj gužvi. glasonoša). Sa tim izrazom u srednjem vijeku nazivao se
niži službenik i glasnik feudalaca.
DEXTER
Dexter - Lijeva strana štita s promatračeve strane. HERALDIKA
Heraldika ili grboslovlje te grb, kao vizualni identitet
DIPLOMATIKA imena, naslova, časti ili titule u doba srednjeg vijeka,
Diplomatika je znanost koja se bavi proučavanjem di- a posebice u vrijeme tzv. „žive heraldike“ ima značaj u
ploma, povelja, ugovora i drugih službenih spisa u okviru komunikaciji i identifikaciji časti i vlasti, kao i u uspostavi
povijesnih znanosti. današnjih osnovnih načela u pravu i međunarodnoj diplo-
maciji
FEUDALCI
Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji HERCEG
je prevladavao u srednjem vijeku, a činili su ga feu- Titula hercoga je po svom značaju bliska tituli vojvode.
dalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u Kod starih Germana je bila izborno vojničko dostojanstvo,
robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara komandant vojske u ratu. Posle stvaranja germanskih
u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja država titulu hercoga su dobijali vladari germanskih ple-
koju su seljaci zakupljivali od feudalaca. man, a u franačkoj državi vladarevi namesnici pojedinih
oblasti sa vojnom i sudskom vlašću.
GESLO
Osnovno načelo, krilatica, lozinka, parola, moto, životna HRONOLOGIJA
deviza. (grč. Xρόνος, Krónos =vrijeme) pomoćna je historijska
znanost koja objašnjava sustave računanja vremena u
GROF prošlosti. Ona je dio diplomatike jer se pojedini dokument
Grof ili Grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. može podvrći diplomatičkoj kritici tek kada ga smjestimo
Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u vrijeme i mjesto njegova postojanja.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 131

INDEX STRANIH RIJEČI I POJMOVA

KERUBINE vojnim i civilnim dostojanstvenicima u političkom sustavu
Kerubin ili kerub (lat. cherubus), prema religijskom Otomanskog carstva, koja se stavljala iza vlastita imena
vjerovanju, duhovno biće koje se spominje u Bibliji. Prema (Mehmed-paša, Omer-paša).
asirsko-babilonskoj vjerskoj predaji, kerubin je uzvišeno Paše su bile više pozicionirane od begova i aga, ali niže od
nadnaravno krilato biće, ljudskih ili životinjskih obilježja. kediva i vezira.
U kršćanskoj tradiciji, kerubini predstavljaju čiste duhove
koji pripadaju drugom redu anđeoske hijerarhije. POVELJA
Povelja (karta, iz lat. carta) ili na hrvatskom darovnica,
KRIN dokument, najam broda, povlastica, stari rukopis, ugovor,
Riječ heraldika dolazi od njemačke riječi Herold (glasnik, ustav. Uglavnom se u povijesti koristila povelja kao važan
glasonoša). Sa tim izrazom u srednjem vijeku nazivao se kraljevski ili državni dokument.
niži službenik i glasnik feudalaca.
ROKOKO
NUMIZMATIKA Rokoko (“stil Luja XV.”) je naziv za francusku umjetnost
Numizmatika je pomoćna historijska disciplina koja se i unutarnji dizajn 18. stoljeća. Riječ rokoko kombinacija
bavi proučavanjem nastanka, razvoja i upotrebe kovanog je francuske riječi rocaille (vesele dekoracije pećina
novca kroz historiju. nepravilnim kamenjem i školjkama) i barocco (barok,
ili biser nepravilnog oblika). Iako se još vode rasprave o
ORNAMENTIKA važnosti rokokoa u povijesti europske umjetnosti, rokoko
Ornament (latinski) je, u likovnim umjetnostima, ukras, se danas širom priznaje kao važan period u razvoju eu-
dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ropske umjetnosti.
ili antropomorfnih motiva.
SFRAGISTIKA
PALEOGRAFIJA Pečatoslovlje ili sfragistika (grč. sphragís - pečat, također
Paleografija (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno i sigilografija), pomoćna je povijesna znanost koja
pisanje) je Pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučava pečate, izradu i razvoj pečata i pečatnjaka kao
proučavanjem razvoja pisma kroz povijest, te praksa izvora povijesnih podataka. Važna je u tumačenju diplo-
čitanja i dešifriranja starih rukopisa s ciljem da omogući matike, numizmatike i genealogije.
ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih
rukopisa i natpisa. SINISTER
Desna strana štita s promatračeve strane
PAŠA
Paša (turski: paşa) je počasna titula dodjeljivana visokim

132

TINKTURA upravljali begovi, također poznati kao sandžakbezi.
Heraldicke boje u sirem smislu zovu se tinkture (tinctures)
i mozemo ih podeliti u tri grupe: VLASTELA
a) metali (ili svijetle tinkture) b) boje u uzem smislu (ili Vlastela (vlastelin, vir nobilis) su pripadnici povlaštenog
tamne tinkture) c) krzno feudalnog sloja u srednjovjekovnoj Bosni.
Kao povlašteni feudalni društveni sloj u srednjem vijeku
TRON vlastela vuče porijeklo od rodovskog plemstva koje se
Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam izdvajalo u plemenu iz ratničke družine u doba prevlasti
tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom vojne demokratije u rodovskom društvu. Sva vlastela je
javnih ceremonija. Tron se metaforički rabi za monarhiju, hijerarhijski ustrojena kao vazali bosanskog vladara koji
odnosno za vlast koja proizlazi od kraljevskog naslova, im je senior i sizeren.
pa “zasjesti na prijestolje” znači “doći na vlast” ili biti
proglašen vladarom.

VELIKAŠ
Velikaš ili Magnat (od latinskog magnus veliko) u sredn-
jem vijeku u Srednjoj Europi označava pripadnika najvišeg
plemstva, obilježeni golemim zemljoposjedima u Hrvats-
koj i Ugarskoj. To su bile osobe s visokom društvenom
položaju po rođenju, bogatstvu ili drugim osobinama.

VIKAR
Vikar (od latinske riječi vicarius: zamjenik, namjesnik)
najčešće se rabi u značenju pomoćni svećenik, zamjenik
župnika, kapelan.

VILAJET
Vilajet (na turskom, vilayet) predstavlja upravni dio ili
provinciju Osmanlijskog carstva. Sve do austro-ugarskog
pripojenja, 1908, Bosna je bila jedna od konstitutivnih
provincija, i.e. vilajeta, Osmanlijskog carstva. Upravnik
(guverner) vilajeta je bio valija. Osmanlijske provincije su
se dijelile na sandžake, (na turskom, sancak), kojima su

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 133

LITERATURA

• Pavao Anđelić (Neka pitanja bosanske heraldike) Sara- • Fojnički grbovnik, Oslobođenje, Sarajevo, 1972
jevo 1964. • Insignia Procerum, Bosnae-Croatiae-Illyriae
• Pavao Anđelić (Kulturna istorija Bosne i Hercegovine- • Djakomo Fontana, Grbovnik 1605.
Doba srednjovjekovne bosanske države str.435) Veselin
Masleša
• Pavao Anđelić (Studije o teritorijalnopolitičkoj orga-
nizaciji srednjovjekovne bosne) Svjetlost 1962.
• Pavao Anđelić (Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Herce-
govine) Sarajevo 1970.
• Pavao Anđelić (Bobovac i Kraljeva sutjeska) Veselin
Masleša 1973.
• Nada Miletić (Kulturna istorija Bosne i Hercegovine-
Rani srednji vijek str. 375) Veselin Masleša
• Carl Alexander Von Volborth (The Art of Heraldry)
1987.
• Carl Alexander Von Volborth (Heraldry Custom, Rules
and Styles) 1981
• Jesper Mattias Sebastian Wasling (Heraldika za
početnike) 2005.
• Jesper Mattias Sebastian Wasling (Srednjovjekovni
Heraldi) 2008.
• Dubravko Lovrenović (Fojnički grbovnik, Ilirska heral-
dika i bosansko srednjovjekovlje)
• Marian Wenzel (Vijesnik vojnog muzeja br. 11-12 -
Štitovi i grbovi na stećcima) beograd 1966
• Marian Wenzel (Ukrasni motivi na stećcima) Veselin
Masleša 1965

134

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 135





• GRBOVI KROZ HISTORIJU BIH • SREDNJOVJEKOVNI GRBOVI •
VLASTELINSKE I KRALJEVSKE PORODICE • GRBOVNIK KANTONA FBIH

• ILUSTRACIJE REKONSTRUKCIJA