HKHBH

• GRBOVI KROZ HISTORIJU BIH • SREDNJOV-
JEKOVNI GRBOVI • VLASTELINSKE I KRALJE-
VSKE PORODICE • GRBOVNIK KANTONA FBIH •



UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE
INŽINJERSTVO I GRAFIČKI DIZAJN

HERALDIKA KROZ HISTORIJU
BOSNE I HERCEGOVINE

ZAVRŠNI RAD

Student: Mentor:
Admir Bašić 244/11 Prof. Dr. Alisa Čaber

Travnik, Septembar 2014.



SADRŽAJ

•6 UVOD U HERALDIKU
• RAZVOJ BOSANSKE HERALDIKE
• 18 GRBOVI VLADARSKIH PORODICA
• GRBOVI VLASTELINSKIH PORODICA
• 36 ZASTAVE I GRBOVI BIH
• ZASTAVE I GRBOVI KANTONA FBIH
• 44 GRBOVI GRADOVA I OPĆINA FBIH
• INDEX STRANIH RIJEČI I POJMOVA
• 98 LITERATURA
•
• 102
•
• 110
•
• 130
•
• 134

UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA TEHNIČKE STUDIJE

DIPLOMSKI RAD
HERALDIKA KROZ HISTORIJU
BOSNE I HERCEGOVINE

STUDENT: ADMIR BAŠIĆ
MENTOR: PROF. DR. ALISA ČABER

3



HERALDIKA KROZ HISTORIJU BIH

•6 UVOD U HERALDIKU
•
•8 RAZVOJ HERALDIKE
•
• 12 PRAVILA HERALDIKE
•
• 16 OSAM OSNOVNIH PRAVILA
• HERALDIKE
•
• 18 RAZVOJ BOSANSKE
• HERALDIKE
•
• 26 PREDSTAVA LJILJANA
•
• 28 PREDSTAVA ZVIJEZDE
• HERALDIKA NA PEČATIMA
• 29
• POJEDINI ELEMENTI GRBA
• 30 VLADARSKI I DRŽAVNI
• AMBLEMI
• 32

UVOD

Herldika kao disciplina spada u pomoćne historijske znanosti,
zajedno sa ostalim disciplinama kao što su arhivistika, diplo-
matika, numizmatika, hronologija, sfragistika, paleogra�ija.

Grbovi sa simbolom križa Heraldika je, najkraće rečeno, znanost i stalne simbole za porodice, rodove,
o grbovima te umjetnost kompon- cehove, crkvene dostojanstvenike, gra-
Rekonstrukcija izgleda srednjovjekovnog vo- ovanja i oslikavanja grbova. Heraldika dove, plemiće i slično. Ovi se simboli
jnika sa istaknutim križem na odori i štitu. se može definisati i kao sistem pravila odslikavaju sa srednjovjekovnom op-
koja određuju izgled grbova, nošenje remom: štitom i kacigom. Oni imaju i
grbova kao i nasljeđivanje grbova. dekorativnu funkciju, a sa svojim vlas-
Heraldika predstavlja atraktivno nikom spojeni su zauvijek. Zato svaki
polje istraživanja koja u širem smislu grb mora najprije biti jedinstven. Da
proučava grbove s više aspekata, kao bi se jedan znak ili simbol mogao sma-
likovna ostvarenja i kao značajne trati grbom, on mora biti sastavljen po
političke segmente. U užem smislu pravilima heraldike.
heraldika se bavi proučavanjem pori-
jekla grbova, pravilima za njihovo U 13. vijeku dodjela grba postaje
sastavljanje i njihovim historijskim isključivo pravo vladara koje je
značenjem. ozakonjeno posebnom poveljom-
Razvoj grbova uskoje vezan za 1. grbovnicom. Te povelje su se nazivale
križarski rat (1099) godine, kada i ‘’Armales’’ (armali=oružje, štit).
su se grbovi po prvi put pojavili na Najstariji Armal odnosno grbovnica
štitovima, zastavama, i šljemovima potiče iz 1338. godine. Ove povelje
ratnika. U početku kako bi se raz- su pisane na jednom ili više listova
likovali od drugih vojnika i feudalaca pergamenta a u sredini oslikan grb.
na odorama su isticali križeve u U 17. vijeku armali postaju prave
raznim bojama. Nešto kasnije javljaju knjige koje se za vrijeme Austrougar-
se apstraktni grafički motivi odnosno ske vladavine znakovno razrađuju,
grbovi koji ubrzo postaju identifikaci- gdje se navodi porijeklo, zasluge i
jski pečat vladara i feudalaca. staležno obilježje pojedinaca.
Do početka 13. vijeka pravo na isti- Gbovi su se isticali na najrazličitijim
canje grbova osim vladara, imali su objektima likovne umjetnosti i
plemići i velikaši. Vlasta Brajković umjetničkog zanata, na pečatima,
definiše grbove kao obojene, nasljedne kovanom novcu, medaljama, zastava-

6

ma i sl. Funkcija grbova nije bila samo štitonoša u grbu imaju samo pripad- 4
dekorativna i čisto likovnog karaktera nici visokog plemstva. Kruna u grbu 3
već je to bila oznaka ili jedinstven pot- pokazuje da je grbonoša plemić. Kru- 2
pis vlasnika, darovatelja, protektora na se najčešće postavlja na kacigu. 1
i patrona. Grbovi su se najviše sasto- Svaka plemićka titula ima
jali samo od štita, a od druge polovine odgovarajuću krunu, a i plemstvo bez 5
13. vijeka nadvisuje ga kaciga, i nakit titule (tzv. niže plemstvo) nosi poseb-
iz kojeg viri plašt. U tom periodu grb nu krunu. Izgledi krune u heraldičkim 1 – Štit, 2 – Kaciga, 3 – Kruna, 4– Plašt,
je dobio svoje osnovne elemente: štit, sustavima pojedinih europskih zemal- 5 – Geslo,
kacigu sa nakitom i plašt. Likovi koji ja donekle se razlikuju.
okružuju grb: čuvari grba, zavjese, za- Zastava sa istaknutim simbo-
stave, gesla i bojni povici nisu njegovi Grbovi se odslikavaju u raznim lom heraldičkog lava
neophodni elementi. Likovi u štitu umjetničkim stilovima: gotika, rene-
mogu biti: geometrijske diobe štita i sansa te barok i rokoko, ali i u su-
naravni likovi. Naravni likovi su svi oni vremenim umjetničkim izričajima.
likovi koji ne pripadaju redu geometri- Gotički stil (1150-1530) te rana rene-
jske diobe (živi likovi, mitološka bića i sansa (između 1400 i 1500) najvažniji
umjetni likovi). su stilovi u heraldičkoj umjetnosti.
Poznati belgijski grboslovac Carl- Likovne tehnike koje se najčešće up-
Alexander von Volborth piše da je orabljuju pri odslikavanju grbova,
štit jedini obvezni dio jednoga grba. su: grafika (u širem smislu), akvarel,
Jedan grb može se sastojati samo od gvaš, ulje, pastel, drvorez te gravi-
štita. Dobar dio svih grbova gradova ranje u staklu i drugim materijalima.
te ženski grbovi u mnogim zemljama, Heraldičke slike umjetnička su djela
sastoje se samo od štita. Štit je upravo napravljena u skladu sa zakonima
ta površina na kojoj se grb kao znak prave umjetnosti i obiluju likovnim
odslikava. Grb koji se sastoji od štita, jezikom. Heraldičku umjetnost izd-
kacige s plaštem i od ukrasa ili naki- vaja samo njen specifični i obvezni
ta kacige (krijeste), zove se puni grb. motiv: grb. I najveći majstori poje-
Grb može imati i druge dijelove. To su: dinih umjetničkih pravaca stvarali
geslo, štitonoše, postolje, krune i drugi. su heraldička umjetnička djela. Jedan
Neki od ovih dijelova su istodobno od njih je Albrecht Dürer. Grb je cen-
simboli grbonošina statusa (i zato tralni fenomen proučavanja za heral-
se zovu atributi). U nekim europ- diku kao znanost kao i obavezni motiv
skim zemljama pravo na nošenje heraldičke umjetnosti.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 7

RAZVOJ HERALDIKE

Razvoj heraldike

Grb Gotfrida V. Plantageneta, grofa od Prema švedskom grboslovcu Jespe- heraldičkim grbovima. Tek kada su
Anjoua, iz godine 1127 ru Wasling, prvi znakovi na bojnim ovi znakovi postali stalno vlasništvo
poljima razvili su se skupa sa sred- vitezova i kada su kao takvi ostavljani
njovjekovnim feudalnim društvom. njihovoj djeci u naslijeđe, tek tada su
Stalne vojske tada nisu postojale nego znakovi na štitovima postali grbovi.
su odabrani zapovjednici sabirali
mnoštvo za boj po potrebi. Da bi se ovo Takozvane lončaste ili kablaste kacige
mnoštvo lakše moglo predvoditi u boju sasvim su sakrivale lica vitezova:
i da bi ljudstvo znalo gdje se nalaze Zato su vitezovi počeli slikati znakove
zapovjednici, korištene su fane, man- svoga identiteta na štitovima. Kao
je, jasno obojene zastave s kojima su prvi poznati heraldički grb spominje
zapovjednici obilježavali svoja mjesta. se grb Gotfrida V. Plantageneta, grofa
Poznati hrvatski grboslovac Bartol od Anjoua, iz godine 1127. Grof je svoj
Zmajić piše kako su prvi grbovi došli grb dobio od svoga tasta, Henrika I.
sa vitezovima koji su sudjelovali u kralja Engleske. Od tada se grbovi
prvom križarskom pohodu. Mnogi nose kako u boju tako i na turnirima.
teoretičari slažu se u tome da je raz-
voj grbova išao usporedno s razvojem Turniri bi se mogli definirati kao
srednjovjekovne ratne tehnike. viteška natjecanja. Iz početka ta
natjecanja nisu imala pravila, a sa-
Takozvane lončaste ili kablaste kacige sas- U 11. i 12. vijeku razvijen je jedan novi mim tim niti sudaca, što je znatno
vim su sakrivale lica vitezova: tip kacige. Ta je kaciga vitezu osigura- uvećalo rizik da netko bude ubijen na
Zato su vitezovi počeli slikati znakove svoga vala dobru zaštitu glave sa svih stra- turniru. Zato su turniri u Engleskoj
identiteta na štitovima. na ali je istodobno potpuno sakrivala bili zabranjeni sve do godine 1194.
njegovo lice te ga je bilo nemoguće kada je Rikard I. Lavljeg Srca ukinuo
prepoznati. U boju je međutim izuzet- ovu zabranu pod uvjetom da se sudi-
no važno znati tko je prijatelj, a tko onici pridržavaju određenih pravila.
neprijatelj te gdje se i jedni i drugi na- Istodobno su se na povijesnoj sceni
laze. Potreba identifikacije dovela je počeli pojavljivati heroldi (glasnici).
do fenomena da vitezovi slikaju svoje Heroldi su izvršavali različite zadatke
znakove na svojim štitovima te da u okviru svojih službi, kao na prim-
kite svoje kacige sa različitim ukra- jer glasonoše, diplomati, ratni suci
sima. No još se nije moglo govoriti o te sastavljači grbovnika – zbirki ili

8

popisa postojećih grbova. Neubecker institucija (obrana, odgoj, starateljst- Heroldi i heraldičari
piše da su pravila heraldike nastala va) te grbovima u Crkvi, gospodarstvu,
u prvim stoljećima prošlog tisućljeća. obrtništvu, zajednicama i redovima. Riječ heraldika dolazi od njemačke
Oni koji su ta pravila stvorili i koji su U okviru viteških i drugih redova riječi Herold (glasnik, glasonoša). Sa
se brinuli o poštivanju tih pravili bili članovi mogu nositi osobne grbove. tim izrazom u srednjem vijeku nazivao
su upravo heroldi. Brojne obitelji nose obiteljske grbove. se niži službenik i glasnik feudalaca.
Do početka 13. vijeka grb se sastojao Veliki njemački grboslovac Ottfried
Uporaba grbovnih obilježja uopće samo od štita. Tek u drugoj polovici Neubecker piše da su pravila heraldike
nije prestala nakon što je otkriće ba- tog stoljeća poznati su prvi grbovi na stvorili heroldi i da se otuda sve što ima
ruta učinilo kacige i štitove sasvim kojima je nad štit postavljena kaciga s veze sa grbovima naziva heraldičkim
neefikasnima. Ljudi su i dalje nastavili nakitom iz koje viri kratki plašt. Time te da se znanost i umjetnost o grbo-
nositi svoje grbove samo što se sada je grb dobio svoje osnovne elemente: vima zove heraldika.
sa pravih štitova i kaciga prešlo na štit, kacigu s nakitom (ukrasom) i Heroldi su se pojavili u južnoj fran-
njihove slike. Von Volborth govori o plašt. cuskoj, krajem 11. vijeka i bili su
papir-heraldici. Heraldička umjetnost u početku trubaduri i zabavljači.
doživjela je veliki procvat tokom de- Dolazili su iz svih društvenih slojeva
vetnaestog i dvadesetog vijeka. (Wasling 1997). Kasnije se heroldi
povezuju sa viteškim turnirima, na-
Heraldika danas nipošto nije neka jprije kao prozivaći, kasnije kao suci
izumrla pojava. Danas se u svijetu te organizatori i nadzornici turni-
komponiraju brojni novi grbovi. To su ra. Heroldi su sakupljali i postojeće
kako plemićki tako i građanski grbovi grbove te ih upisivali u grbovnike.
te grbovi javnih institucija i raznih Wasling navodi kako su heroldi nas-
organizacija. Ti se grbovi uvijek kom- tupali i kao diplomati te kako su imali
poniraju prema pravilima heraldike. zaštitu koji bismo danas nazvali puni
diplomatski imunitet.
Heraldički se grbovi koriste u Grb Anžuvinaca Heroldi su stvarali pravila heraldike i
različitim prilikama i nose ih različiti Charles I (1310-1342) skrbili o tomu da se ta pravila poštuju.
vlasnici. Grbovi se najčešće dijele To su samo neke od njihovih uloga u
prema njihovim vlasnicima. Danas društvu. Danas heroldi postoje u nekim
možemo govoriti o teritorijalnim zemljama. Oni kontroliraju uporabu
grbovima (državnim, županijskim, grbova u zemljama u kojima postoje
gradskim i slično), grbovima državnih državna starateljstva za heraldiku, a
te države su: Velika Britanija, Irska,
Španjolska i Južna Afrika. Heroldi obav-
ljaju i neke ceremonijalne dužnosti.
U spomenutoj definiciji heraldičara,
Bäckmark och Wasling (2001) pišu:
Današnji stručnjaci i specijalisti za her-
aldiku zovu se heraldičari.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 9

RAZVOJ HERALDIKE

Boje - šrafure koje se koriste u Blazoniranje – u heraldici naziv koji va, kao i unuka i potomaka. Tu pri-
heraldici: označava postupak pravilnog opi- padaju kružić, zvijezda, polumjesec,
sivanja cijelog grba, tj. kako se crta, skraćena greda, kugla itd.
žuta (zlato) - or bijela (srebro) - čita i dešifrira grb. Postupak počinje
argent opisom likova u polju štita, a nakon Sjedinjavanje grbova – riječ je o
blazoniranja štita nastavljaju se sjedinjavanju više grbova unutar jed-
crvena - gules plava - azure heraldičkom terminologijom opisivati noga štita. Najčešće se radilo o grbo-
gornji dijelovi grba – kacige s krun- vima vladara, ali i moćnih feudalaca
crna - sable zelena - vert om, nakit i plaštevi. Zadnji se opisuju koji su grb stekli ženidbom ili na dr.
sporedni dodaci grba: čuvari grba, re- načine. Kada je žena npr. posljednji
tamno crvena - ljubičasta - dovi, gesla i bojni poklici. potomak svoje obitelji, tada mužu uz
murrey purpure posjed donosi i obiteljski grb.
Boje grbova – najstariji grbovi nisu se
bojili, već se posebnim sustavom crta Živa heraldika – razdoblje značajno
označavala svaka boja: crvena boja po napuštanju strogih međunarodnih
– okomite crte, plava boja – vodor- pravila u pogledu upotrebe određenih
avne crte, zelena boja – kose crte, boja i tačnih omjera između vi-
crna boja – usko kvadratirane crte, sine štita i kacige s nakitom; grbovi
zlato (žuta boja) – male točkice, sre- dobivaju sve bogatije i raskošnije ob-
bro (bijela boja) – prazno. Iznimno se like, te im se dodaju i nebitni elementi.
mogu upotrijebiti tri pomoćne boje:
ljubičasta, narančasta i smeđa. Grbovi su od velike važnosti jer je kroz
njihovu pojavu i primjenu omogućeno
Bojni poklici – smješteni iznad štita, praćenje migracije stanovništva,
a svrha im je većinom bila poziv rat- strukture, te posebno socijalne struk-
nicima na okup, poziv za ratovanje; ture kroz različita povijesna razdo-
sadržaj je obuhvaćao isticanja imena blja.„ Heraldika ili grboslovlje te grb,
vladara, bana, zemlje, dogovorenog kao vizualni identitet imena, naslova,
simbola itd. časti ili titule u doba srednjeg vijeka,
a posebice u vrijeme tzv. „žive her-
Brizure – naziv za umetnute aldike“ ima značaj u komunikaciji i
heraldičke likove u grbovima istih identifikaciji časti i vlasti, kao i u us-
obitelji kako bi se označila razlika postavi današnjih osnovnih načela u
između oca obitelji (starješine) i sino- pravu i međunarodnoj diplomatiji.“

10

Elementi grbova su precizno određeni Heraldičke geometrijske diobe
i ne mogu se mjenjati, ali načini njiho-
vog prikazivanja ili intrepretiranja su raskoljeni štit razdijeljeni štit presječeni štit poprečna greda
beskonačni.
kosa lijeva greda valovita greda nazupčena greda raščetvereni štit
Vodoravno razdeljen štit podjednako
je razdeljen vodoravnom linijom u dva šahovsko polje rožnik šiljak stepeničasti zabat
dijela. Ako je diobena linija pomaknu-
ta u gornjem dijelu tada se gornji dio stupac kosi križ zupčasto podjeljen štit forma slova’’T’’
zove glava štita. Ako je diobena linija
pomaknuta prema donjem dijelu tada
dobijamo podnožje štita. Dvije vodor-
avne linije koje dijele štit zovu se gre-
da ili pojas. Ako širinom štita prolaze
tri vodaravne linije tada dobijamo
trorazdjeljen štit sa četiri mjesta.

• Uspravno razdjeljen štit je ako linija
koja ga dijeli prolazi uspravno sredi-
nom štita. Tako razdjeljen štit zove se
raskoljen štit.
• Koso razdeljen štit je ako kosa linija
ide od gornjeg desnog ugla na lijevi
donji ugao, ili što je rijeđe od gornjeg
lijevog na donji desni.
• Kvadriranje ili četvorenje dobijamo
spajanjem uspravne i vodoravne de-
obe u štitu.
• Glavni kolac nastaje spajanjem vrha
štita i kolca, a spajanjem grede i kolca
nastaje krst.
• Rog nastaje spajanjem kosih i lijevo-
kosih greda u štitu. Ako rog doseže do
polovine štita zove se sniženi rog.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 11

PRAVILA HERALDIKE

Pravila heraldike
– praktična i teorijska heraldika

• Znakovi na štitovima moraju biti vrlo Pravila heraldike stvorili su heroldi grbove kontroliraju državna sta-
jasni. Zato su oni uvijek jednostavni i kom- i ona važe još i danas, iako se nisu rateljstva za heraldiku (von Volborth
poniraju se u jakim kontrastima (Bäck- značajnije promijenila od svoga post- 1987).
mark och Wasling 2001.) anka (Neubecker 1997). Lexikon 2000
(1997) dijeli heraldiku na praktičnu i Pravila praktične heraldike
teorijsku. Prema toj podjeli praktična
se heraldika bavi heraldičkom Pravila praktične heraldike određuju
umjetnošću i primjenom pravila. između ostalog kako jedan grb mora
izgledati te na koji se način mogu
Teorijska heraldika proučava nas- komponirati novi grbovi.
tanak i historiju grbova. Švedsko
Društvo za Heraldiku, SHF (2002) je Prvo praktično pravilo je takozvano
ovu podjelu razradilo malo detaljnije. pravilo tinktura. Heraldičke boje –
Pojam ”praktična heraldika” označava tinkture – dijele se na boje i metale.
u heraldici umjetničko odslikavanje Glavne boje su crvena, plava, zelena,
grbova te sastavljanje grbovnika. Po- ljubičasta i crna. Metali su zlato i
jam je zato suprotan pojmu ”teorijska srebro. Pravilo tinktura određuje da
heraldika” koji označava grbno pravo se dvije boje ili dva metala ne smiju
i historiju. dodirivati u štitovima. Ovo osigu-
rava jake kontraste u znakovima na
Jedno pravilo je međutim zajedničko štitovima. Boje su tamne i metali su
za praktičnu i teorijsku heraldiku: svijetli. Izmjenično postavljanje boja
pravilo da svaki grb mora biti je- i metala osigurava jake kontraste koji
dinstven. Jedan grb pripada svom čine da se grbovi lako mogu ”čitati”
prvom vlasniku zauvijek i zato ga čak i sa velikih udaljenosti, što je u
nitko drugi ne smije nositi čak niti na- srednjovjekovnim bojevima bilo od
kon što je njegov prvi vlasnik nestao izuzetne važnosti. Bilo koji simbol
prije više stotina godina (Bäckmark može se nositi kao znak na štitu, uz
och Wasling 2001). Ovo je pravilo neka manja ograničenja. Svi znakovi u
najvažnije pravilo heraldike. štitovima dijele se na opće i heroldske
U Velikoj Britaniji, Irskoj, Španjolskoj slike (Lexikon 2000, 1997). Heroldske
i u Južnoafričkoj Republici, obiteljske slike su geometrijska dijeljenja štitova

12

kao i različite vrste crta s kojima se Prirodni likovi (simboli) Opšti heraldički simboli:
štitovi dijele. Opše slike mogu biti 1. živi simboli
bilo što: križevi, lavovi, orlovi, druge 2. elementi i nebeske pojave Malteški križ
životinje, ljiljani, ruže, druge biljke, 3. mitološka bića Kolut
ljudi, dijelovi ljudskih tijela, alati te 4.umjetnički simboli Šestokraka zvijezda
oružje (Bäckmark och Wasling 2001). Polumjesec
Čak su i izmišljene životinje česte kao 1. Živi simboli Romb
znakovi. Najčešće susrečemo grifine, – ljudski simboli Ruža
jednoroge i basiliske. No heraldika - četveronožne životinje Petolisni cvijet
stalno stvara nova čudovista kao na -ptice Osmolisni cvijet
primjer ”pola-soko-pola-pas” (Bäck- -ribe Krin-Ljiljan
mark och Wasling 2001). - mekušci
-biljke
Von Volborth (1987) piše kako novije
mašine kao vozovi ili avioni ne mogu 2. Elementi i nebeske pojave
biti znakovi u grbovima buduči da U grbovima se često pojavljuju el-
su nastali dugo nakon srednjeg vi- ementi i nebeske pojave: sunce, mje-
jeka. Grb sa takovim znakom bio bi sec, zvijezde, komete, tresak groma,
anakroničan. Raneke (1995a) i mno- plamen, strijela, duga, oblak, trobreg,
gi drugi teoretičari (izmedu ostalih šiljasti brijeg, voda, more, vulkan, ri-
i von Volborth 1981) smatraju da jeka, jezero, ostrvo i dolina.
se jedan grb mora odslikati u onom
umjetničkom stilu koji je suvremen 3. Mitološka bića
samom grbu. Opće se slike ne smiju a)božanstva iz antičke mitologije
odslikavati plasticno (Raneke 1995a, (Bako, Dijana, Eskulap, Jupiter, Mars,
von Volborth 1987). Figure u krijesta- Merkur, Minerva itd.)
ma međutim trebaju biti trodimenzi- b)mitološke životinje najbrojnije su u
onalne. Opće slike na štitovima kao i heraldici. Najčešće su: dvoglavi orao,
figure u krijestama su jako stilizirane Bazilisk, meduzina glava, Feniks, Gri-
(Raneke 1995a). Kako bi se grbovi fon, Hidra, Sfinga, Jednorog, Lav, Pant-
mogli “čitati” sa velikih udaljen- er, Pegaz, Riba, Daždevnjak, Sirena,
osti, figure se odslikavaju tako što se Zmaj.
“karakteristično ističe dok se nepot-
rebni detalji izostavljaju”.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 13

PRAVILA HERALDIKE

Heraldička desna strana i heraldička lijeva 4. Umjetnički simboli da blazon bude što koncizniji ali to
strana (Raneke 2001, s 131) U takve simbole u heraldici spadaju ne smije biti na uštrb jasnoće (Zovko
svi predmeti koje je izradila ljudska 2003). Svaka opšta slika te svako
Podjela tački na štitu: ruka. dijeljenje ima svoje ime u heraldičkoj
A- Glavni; B - Dexter; C - Sinister; D - Bazni - kućni predmeti terminologiji (Raneke 1987). U bla-
E - Dexter glavni; F - Srednji glavni; G - Sin- - odjevni predmeti zonima su strane grba ”zamijenjene”
ister glavni; H - Tačka časti; I - Zlatna tačka - oruđe budući da se grbovi opisivaju iz nos-
J - Nombril točka; K - Dexter bazni - oružje iteljeve, a ne iz gledateljeve perspe-
L - Sinister bazni; M - Srednja bazni (rijetko - muzika ktive (Bäckmark och Wasling 2001).
koristi) - igre Da bi se čitatelji blazona podsjetili
- simboli svetovne i crkvene vlasti na ovu činjenicu, kao i da bi se izbje-
- građevine glo pisanje termina heraldička desna
-brodovi strana i heraldička lijeva strana u
-slova i riječi blazonima uporabljamo latinske riječi
-kućni znakovi dexter i sinister.
Mogučnost tumačenja jednog te istog
Znakovi na grbovima moraju ispu- blazona na bezbroj različitih načina
niti još jedan uvjet, a to je da se mogu dovela je do jednog velikog stilističkog
opisati riječima (Bäckmark i Wasling bogatstva u heraldičkoj umjetnosti.
2001). Sadržaj svakoga grba opisuje Nisu samo stilski pravci i umjetnikov
se riječima u blazonu. Upravo blazon osobni način izražavanja ono sto
sadrži tačan opis grba. Odslikavanje određuje oblik jednoga grba. Oblik
jednoga grba ovisno je o vremenu nas- se grba prilagođava i predmetu koji
tanka slike te o namjeni slike (Raneke je grbom ukrašava. Stilska sloboda u
1995). Jedna slika grba je samo umjet- heraldici omogučuje mijenjanje ob-
nikovo viđenje toga grba. Zato mnogi lika grba bez povređivanja njegova
grbovnici sadrže samo blazone. sadržaja. Zato grbovi nikada ne post-
aju nemoderni ili zastarjeli (Raneke
Blazon mora biti sažet i opisan samo 1995b).
s pomoću standardne heraldičke ter-
minologije (Andersson 1993). Blazon Pravila teorijske heraldike
mora također biti sasvim jasan i ne
smije ostaviti prostora za bilo kakova Teorijska heraldika – kao i praktična
pogrešna tumačenja. Treba nastojati – ima svoja pravila. Kada se govori o

14

pravilima teorijska heraldike misli se statusa) smiju nositi samo oni koji Grb grada Bihaća iz 16. vijeka
u prvom redu na grboslovno pravo. imaju pravo na te atribute. Pravila
Jedno od najvažnijih pitanja u heral- su različita u raznim zemljama. U Grb Lady Diana Spencer prije udaje za
dici je: ko sve ima pravo nositi grb. Švedskoj se kao atributi koriste krune princa Charlesa, princa od Walesa.
Mnogi ljudi žive u uvjerenju kako samo i kacige. Raneke (1988 ) piše kako grb Na ženskim grbovima nema kacige
plemstvo ima pravo nositi grbove. sam po sebi nije neka oznaka ranga nego se umjesto nje stavlja traka veza-
Bilo tko ima pravo nositi heraldički nego su atributi oni koji prikazuju na u mašnu za neudate žene odnosno
grb. Često navodeni srednjovjekovni grbonosin status. razvezane mašne za udate žene.
pravnik Bartol od Saxoferrata je pis-
ao već u 14. vijeku (Bökwall i Raneke Kada su se znakovi na štitovima počeli
1963): Quilibet potest sibi assumere nasljeđivati, upravo tada su ti znakovi
arma et insignia illa portare et in re- postali grbovima. Grb prati jednu po-
bus propriis impingere. (Bilo tko može rodicu upravo kao i prezime (Bäck-
sebi usvojiti grb i taj znak nositi te na mark och Wasling 2001). U pravilu svi
vlastitim stvarima odslikavati.) članovi jedne porodice nose isti grb.
Ponekad različite grane jedne rod-
Von Volborth (1973) piše kako svatko bine unose male promjene u grb i tako
ima pravo imati jedan grb i kako je to ga variraju. Često se grbovi variraju
oduvijek bilo poznato. Heim (1978) samo dodavanjem osobnog gesla. No
piše da pravo na grb nije nikakva priv- pravilo je: jedna porodica – jedan grb
ilegija nego pravo koje pripada svakoj (Bäckmark - Wasling 2001).
osobi. Bilo tko može nositi ime i sim-
bol kojim se razlikuje od drugih ljudi. Ženski se grbovi često u literaturi spo-
Heim smatra da je dobro da svatko minju u posebnim poglavljima. Tradi-
nosi grb. cionelno žene nose kacige u svojim
Grb podsjeća svoga nositelja na pozi- grbovima. Ženski grbovi stoje najčešće
tivne životne i opominje ge da se od na rombičnim i ovalnim štitovima.
tih principa ne treba udaljiti. Hildeb-
rand (referiran u Berghman 1934) Brojna pravila teorijske heraldike
piše da su građanski grbovi poznati u postaju i pravilima praktične heral-
Švedskoj od godine 1320. dike budući da se grbovi komponiraju
Svi međutim nemaju pravo nositi sve prema tim pravilima. Jedan primjer
dijelove grba. Dijelove grba koji su je pravilo koje određuje koji atribut
ujedno i atributi (oznake grbonosina smije stajati na jednom grbu.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 15

PRAVILA HERALDIKE

Osam osnovnih pravila u heraldici

U heraldici postoje stroga pravila, koja se moraju poštovati ako se nešto želi
nazvati grbom. Heraldičkih pravila ima mnogo, ali se mogu izdvojiti osnovnih
osam pravila.

Grb Kate Middleton (prije udaje za Prvo pravilo • Grb mora biti jedinst- Peto pravilo • Postoje pet osnovnih
princa Williama vojvoda od Cambrid- ven i originalan. To znači da se grbovi boja, dva metala i tri pomoćne boje,
gea) nošeni kao neudana žena. moraju razlikovati međusobno makar što se sve naziva tinkturama. Osnovne
Primjer ovalnog i romb oblika. u detaljima. To je osnovno pravilo. boje su: crvena, plava, zelena, crna i
Heraldika je u osnovi oblik prepozna- purpurna; pomoćne boje su: tamno-
vanja. crvena, smeđa i boja krvi. Metali su:
zlato i srebro, a prikazuju se na grbo-
Drugo pravilo • Nitko ne smije imati vima kao žuta i bijela boja. U heral-
više od jednog grba, bilo da se radi o dici je dozvoljeno da se neki element
osobi, o gradu, o instituciji ili državi. prikaže i u svojoj boji i to se onda
naziva prirodnom bojom i oblikom
Treće pravilo • Samo ono što zado- prikaza. Iz ovoga proizlazi pravilo
voljava i što se uklapa u heraldička da se boje ne smiju mješati i prikazi-
pravila je heraldički ispravno. To znači vati jedna preko druge na grbu, kao ni
da heraldiku i heraldičare ne zanima metali, već se može postići kombinaci-
umjetnički dojam nekog grba, već is- ja metala i boja; a sve to radi sman-
pravnost i primjenjivost pravila, tek jivanja konfuzije prilikom isticanja
na kraju se razmatra pitanje estetike grba i povećavanja jasnoće prikaza,
npr. crna figura na zelenom štitu bi
Četvrto pravilo • U heraldici postoje bila teško razaznatljiva.
desna i lijeva heraldička strana i to sa
gledišta onoga koji nosi štit. To znači Šesto pravilo • Koso postavljeni grbo-
u stvari da je ono što je promatraču vi asociraju na veliku starost podrijet-
lijevo - to je u heraldici desno, inače la nosioca grba, najvjerovatnije prije
desna heraldička strana je nešto pozi- 13. vijeka.
tivno, to je tzv. muška strana, i ako su
elementi na grbu pozicionirani ili su Sedmo pravilo • Koso postav-
okrenuti ka desnoj heraldičkoj strani ljeni elementi na grbu kao što su
onda je to nešto pozitivno. prečke, lente i grede, od lijeve na

16

desnu heraldičku stranu, predstav- Standardni oblici grbova Ovalan Romb
ljaju grbove izvanbračne djece. Poljski Starofrancuski
Starofrancuski Savremeni francuski Talijanski
Osmo pravilo • Pravilo sjedinjavanja
grbova, u središnu poziciju grba ide Engleski Njemački
grb pobjednika ili obitelji koja domini-
ra, a u desnu heraldičku stranu idu Portugalski ili Švicarski
grbovi ostalih prema dostojanstvu ka Španjolski
lijevoj heraldičkoj strani; u slučaju
braka u kojem su oba supružnika no-
sioci grba, grb muža ide na desnu, a
supruge na lijevu heraldičku stranu.

Štit:
Štit je osnovni i središnji element grba.
Heraldički naziv za štit „ecutcheon“ ili
„scutcheon“ je izveden od „sciitiim“ što
na latinskom jeziku znači sakriti. To-
kom vremena oblik heraldičkog štita
se mijenjao, zavisno od promjena štita
na bojnom polju i od preovlađujućeg
pravca u umjetnosti. Na taj način
je moguće identifikovati vrijeme
korišćenja pojedinih grbova na osnovu
oblika štita.

U heraldici zapravo oblik štita nema
nikakvog značaja jer se ni ne pomin-
je u opisu grba izuzev u posebnim
slučajevima kad je to naglašeno. Na-
zivi oblika štitova u heraldici se vezuje
za pojedine narode (španski, francus-
ki, italijanski, njemački, ... )

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 17

BOSANSKA HERALDIKA

Razvoj bosanske heraldike

Grb Kotromanića na kojem je simbol Na početku razvoja bosanske heraldike u Jajcu, na sudačkoj stolici iz Bu-
heraldičkog lava - s nekoliko stotina specifičnih kom- kovice kod Konjica, Karakteristiku
pozicija sastavljenih od štita i mača heraldičkog sistema uže Bosne čini
Ilustracija stećka sa čestim motivima - stoje likovni prikazi na stećcima, kompozicija grbova koja se po pravi-
polumjeseca, rozete i ruke posebno u oblasti Huma. Ova vrsta lu sastoji od tri elementa: štita sa
nepotpunih grbova, koji su vjerojatno specifičnim heraldičkim oznakama,
pripadali nižem plemstvu, zastupljena kacige sa velom i čelenke. To su u biti,
je i drugim socijalnim simbolima ili kompletni grbovi sastavljeni po prin-
jednstavnim heraldičkim amblemima cipima savremene zapadnoevropske
(životinje, ljiljani, rozete, polumjesec, heraldike.
zvijezda). Pojava heraldičkih simbola Štitovi su uglavnom trouglaste ili srco-
na nadgrobnim spomenicima ili grob- like forme, kacige pripadaju starijim
noj plastici i novcu također je odraz tipovima (14.vijek i ranije), čelenke
evropskih tendencija. Tu se očituje da najčešće imaju oblik životinja (orao,
je plemićki status uveo upotrebu grba vuk), ali se susreću i rozeta, točak,
ili heraldike. buket cvijeća. U kraljevski grb ukom-
ponovana je kruna sa ljiljanima. Kao
Heraldičke oznake i amblemi, kao heraldički znakovi na štitu upotre-
simboli socijalnog statusa vlastele, bljene su kosa i horizontalna pruga,
u velikoj mjeri pokazuju specifične ljiljan, zvijezda-rozeta i polumjesec,
osobine pojedinih oblasti sastavnih a na kraljevskim grbovima susreće se
dijelova bosanske države. kruna i monogram.
Na području Bosne sačuvani su
grbovi na novcima bana Stjepana II Osim kompletnih grbova, na području
Kotromanića i kraljeva Tvrtka II, Stj- bosanskog heraldičkog sistema pojav-
epana Tomaša i Stjepana Tomaševića ljuju se ponekad samostalno i pojedini
na pečatima bana Stjepana II, bana sastavni dijelovi grba. Tako je nekada
i kralja Tvrtka I te kraljeva Dabiše, prikazana samo štit ili samo kaciga sa
Ostoje, Tvrtka II, Stjepana Tomaša velom i čelenkom.
i kraljice Katarine, na brokatu iz Osim banova i kraljeva vjerovatno
kraljevske grobnice u Arnautovićima su imale svoje grbove i sporedne loze
kod Visokog, nad vratima tvrđave Kotromanića. Takvoj lozi pripada grb

18

na sudačkoj stolici iz Bukovice kod kazuje da su grbovi, čiji su nastanak Ilustracija stećka sa motivom viteškog
Konjica. (Pavao Anđelić) i razvijanje usko povezani s viteškim turnira iz Radimlje pored Stoca
turnirima u kasnom 12. i u prvoj po-
Među figuralnim kompozicijama na lovici 13. vijeka, u Bosni bili poznati Ilustracija konjanika sa pečata Bosan-
stećcima značajno mjesto pripada već sredinom 13. vijeka. Viteški turnir skog bana i prvog bosanskog kralja
tzv. “viteškom” fondu: prikazima kon- prema francuskom načinu udomaćio Tvrtko (1322.-1391.)
janika, dvoboja, viteških igara, lova se u Ugarskoj još pod Gézom II. sredi-
i raznih životinja. Ove kompozicije, nom 13. vijeka. Put kojim je francuski
koje ilustriraju pojedine detalje iz turnir dospio u Češku vodio je preko
pokojnikova života ili imaju dublje njemačkih zemalja, tako da su od
religiozno-mitološko značenje, stan- sredine 13. vijeka. Češka i Moravska
dardne su teme u sepulkralnoj praksi postale pozornicom turnira. Relativno
evropskog prostora. Poseban slučaj brojni nalazi kasnosrednjovjekovnih
predstavlja gotička likovna kom- mamuza na području današnje BiH,
pozicija zastupljena na sudačkoj ka- u literaturi poznatih kao “turnir-
menoj stolici iz Bukovice - pored drve- ske”, dokaz su pažnje koju je plem-
ta života, na jednoj strani plemkinja, stvo srednjovjekovne Bosne poklan-
na drugoj vitez - koja asocira na iko- jalo turnirskim nadmetanjima. Tim
nografski prikaz vezan za dekoraciju jezikom govori i visoka, tzv. turnirska
kamenog prijestolja u mletačkom sv. kaciga, osim zadnjih nekoliko decenija
Marku. karakteristična za 15. vijek zastuplje-
na na grbu hercega Stjepana Vukčića
Osim na stećcima punu likovnu re- Kosače. Istog je značenja prikaz štita
fleksiju doživjelo je viteštvo u heral- – znak viteza-ratnika.
dici. Već na srednjem (tzv. viteškom) Sa Stjepanom II. viteški se motiv na
pečatu bana Ninoslava, na povelji pečatima bosanskih banova i kralje-
izdanoj Dubrovniku 1249, nalazi se va pojavljuje i ustaljuje u novoj formi:
prikaz viteškog turnira - domaće ili u prikazu konjaničkog portreta
dalmatinske izrade; dva konfronti- vladara u “kompletnoj bojnoj opremi
rana konjanika u punoj ratnoj opremi, savremenog viteza.” Ovaj motiv, rađen
sa siluetom minijaturnog konjanika u skladu sa ustaljenim zapadnoev-
u pozadini - tipičan motiv romaničke ropskim običajima” zastupljen je na
i gotičke umjetnosti zapadne Evrope, pečatu bana (kralja) Stjepana Tvrt-
koji podsjeća na kompoziciju sa stećka ka I. i njegovih nasljednika Stjepana
iz Zgošće. Ova likovna kompozicija po- Dabiše i Stjepana Ostoje.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 19

BOSANSKA HERALDIKA

Ilustracija sa kovanog novca Pečat kralja Ostoje pribraja se u nacionalno tipične kraljevske krune.
bana Stjepana II Kotromanića “vrhunska umjetnička dostignuća u U grobu jednog ratnika ugarskog
čitavoj evropskoj sfragistici.” Viteški kralja Ludovika I. otkrivenom u
Ilustracija grba sa pečata Hercega Stj- pečat pokazuje kako se plemićko Felsőszentkirály na vidjelo je izišao
epana Vukčić-Kosača moralno shvaćanje izražavalo u štit ukrašen sa 16 srebrenih okova
tjelesnom držanju. Viteški motiv kon- u obliku ljiljana, teških ne manje
janika u raskošnoj gotičkoj formi jav- od jednog kilograma. Ne može se
lja se na naslovnoj strani glagoljskog isključiti mogućnost da je heraldička
misala splitskog hercega Hrvoja simbolika Ugarske izravno utjecala
Vukčića Hrvatinića. Taj likovni prikaz na formiranje obiteljskog grba bosan-
identičan je prikazu Ulricha od Lich- skih Pavlovića. Njihov grb - kao što je
tensteina, istina na višoj umjetničkoj poznato - sačinjavale su tri snažne kule
razini. U Bosni se potvrđuje čvrsto završetka u obliku isturenih kruništa
pravilo da je svatko mogao birati na kojima su izgrađeni snažni zupci
pečat po svome ukusu, uz jedino (prsobrani), od kojih je srednja go-
ograničenje da nije smio biti identičan tovo dvostruko viša od bočnih, prikaz
s nekim drugim pečatom. koji se u punoj formi razvio u vrijeme
Radosava i Ivaniša Pavlovića. Ovaj
S proglašenjem kraljevstva uslijedila je likovni prikaz do detalja je identičan s
prva reforma grba Kotromanića, koji prikazom koji se nalazi na jednoj vrsti
je daljnjom evolucijom postao grbom novca ugarskog kralja Andrije III. na
bosanske države. Zlatnom žicom, na prijelazu iz 13. u 14. vijek.
brokatnoj tkanini istkani grb Tvrtka
I. Kotromanića, predstavljen na plaštu Gotovo svi bosanski grbovi imaju tro-
kojim je bio pokriven njegov grob u kutaste, odnosno srcolike konjaničke
crkvi sv. Nikole u Milima, sadrži sve štitove - do početka 14. vijeka. pre-
elemente potpunog grba izrađenog vladavali su u Hrvatskoj, Dalmaciji,
u duhu zapadnoevropske heraldike: Slavoniji i Ugarskoj - što govori da su
štit, kacigu, veo, krunu i perjanicu. njihove heraldičke kompozicije u os-
novi nastale upravo do tog perioda.
Centralnu figuru grba Kotromanića Slično je i s oblikom kacige (Topfhelm,
predstavlja kruna s ljiljanima. Kao heaume), koji se gubi u 15. vijeku. Is-
heraldički znak pojavila se kruna već tina bez heraldičkih konotacija, motiv
u 13, a tokom 14. vijeka. probile su se kacige prisutan je već na novcu bana

20

Stjepana II. i Tvrtka I. Kotromanića, a smrtnicima. Ista je funkcija i četiri Ilustracija stećka sa grbom iz Trebijo-
u njegovoj zapadnoj formi preuzet je anđela prikazana na aversu pečata va-Trebinje
u bosansku numizmatiku ili izravno Tvrtka I. Kotromanića.
s jedne vrste dinara ugarskog kralja Srednjovjekovna bosanska heraldika Ilustracija stećka sa grbom iz Miruša-
Karla Roberta ili posredno s novca produkt je i ogranak zapadnoevrop- Bileća
srpskih vladara, kojim je kao uzor skih utjecaja, s Ugarskom kao jed-
također služio dinar ugarskog suver- nim od najvažnijih posrednika jer je
ena. Bosna, inače u tijesnom kontaktu s
Kosačin grb, kojim dominira lav sa za- Ugarskom, slijedila ugarski običaj s
stavom, nalazio se na jednoj od njegov- obzirom na heraldiku. To znači da je
ih dviju raskošno uređenih palača u neusporedivo više nego to svjedoče
Dubrovniku. Lik lava koji u šapama preuzeti uzori Ugarska utjecala na
drži zastavu (ili sličan predmet) u širu izgradnju heraldičkih simbola sredn-
primjenu ulazi tek u doba renesanse i jovjekovne Bosne. Primjena grbova u
baroka; u prvoj polovici 15. vijeka. ova duhu zapadne heraldike, zahvaljujući
se forma sreće samo iznimno. Lavovi ponajprije utjecajima iz Ugarske, širu
se nalaze i na grbovima poljskoga primjenu našla je i u Bosni, prvenst-
viteštva. Lik češkog lava, usprav- veno među višom, vjerojatno i nižom
ljenog na zadnje noge, s krunom na vlastelom.
glavi, krasila je pećnjake proizvedene Simbolični znakovi poput štita i mača
u ugarskim keramičkim radionicama zabilježeni su na stećcima gotovo po
u Nyéku početkom 15. vijeka., a arhe- svim krajevima Bosne i Hercegovine.
ološkim je nalazima zasvjedočena i na Mač je od davnina oznaka ratnika
pećnjacima korištenim u Beogradu. a u feudalizmu on je istovremeno i
simbol plemstva. Predstava mača na
Heraldičke su konotacije figure lava nadgrobnim spomenicima je opći so-
(zmaja) s nadgrobnih ploča bosan- cijalni simbol, ali još uvjek nema kara-
skih kraljeva na Bobovcu, kao i dva kter grba.
lava predstavljena na aversu pečata Ovi simbolični znakovi na štitu su, bez
Tvrtka I. Anđeli koji pridržavaju plašt i sumnje specifične ounake pojedinca ili
krunu predstavljaju kerubine -čuvare porodice. Fond ovih znakova je rela-
trona i svetih mjesta, povremenih tivno malen i svakako je bio u upotrebi
strašnih poslanika Božjih, ponekad i van heraldičkih kompozicija štita sa
poslanika upućenih osobito štovanim mačem. (Pavao Anđelić)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 21

BOSANSKA HERALDIKA

Grb Kotromanića Potpuni Tvrtkov grb sačuvan je koso postavljenom gredom štit je po-
Ilustracija grba sa zlatnika Tvrtka I samo na njegovu srednjem pečatu i na dijeljenu dva polja; na svakom od
ostacima mrtvačkog plašta iz groba ovih polja nalaze se po tri ljiljana
u Milima. Ovaj potpuni grb preuzima postavljena u jednom redu okomito
već poznati heraldički lik nepotpunog na pravac pružanja grede. Stilizacija
grba (štit sa desnom kosom prugom i ljiljana, posebno vezana peteljki, vidi
šest ljiljana), a zatim se upotpunjava se na crtežu. Na gredi (i to samo na
standardnim elementima: kacigom sa jednom primjerku) primjećuju se tra-
velom koji slobodno pada i čelenkom u govi nekih linija koje nisu bile izve-
vidu perjanice.” dene zlatnom žicom; vjerovatno je to
Od banskog se opisani grb razlikuje bila vitica, koja je inače poznata sa
u heraldičkom simbolu, po položaju nekih pečata. Cijeli štit, kao i greda,
vela i po pojavi krune, a donekle i u obrubljen je tankom zlatnom trakom
oblikovanju perjanice. U skladu s tim, i snažno naget udesno (računajući sa
interesantno je primjetiti da Anđelić strane nosioca).
u razmatranju grba Tvrtka I, ni u Na gornji desni ugao nagnutog štita
jednom svom radu, ne pominje grb postavljena je visoka kaciga u obliku
sa njegovog četverostrukog zlatnika, zvona; to je tzv. duboki šljem (helmus,
iako je u to vrijeme Mihailo Dinić grand heaume, elmo, Topfhelm). Ne-
zlatnik pozitivno identificirao kao dovoljno jasne linije (zbog oštećenosti)
Tvrtkov. Na reversu ovog zlatnika pri- predstavljaju prorez za gledanje i dis-
kazan je grb na kojem se nalazi ‘’štit anje. Minijatur ni križ sa krakovima
podjeljen poprečnim crtama na dva u obliku listića vjerovatno pokazuje
polja. U svakom polju nalaze se po tri otvor zauši (slušanje). Sa vrha kacige
krina (ljiljana), donji u jednoj liniji, gotovo do kraja štita pada veo, koji se
gornji u vidu trougla. Nad štitom je pri kraju jače nabire i završava udva
šljem sa plaštom, koji pada zadnjom oštra kraka podsjećajući na riblje pe-
stranom šljema. Nad šljemom je post- raje. Kruna je predstavljena zlatnom
avljena kruna od tri krina, a iznad trakom iz koje izbija jedan čitav ljiljan
krune čelenka.’’ (na sredini) i dvije polovine (svaka na
Prema Anđeliću štit sa grba “ima drugoj strani). Sti-lizacija ljiljana se
uosnovi trouglast oblik; međutim, nešto razlikuje od one naštitu.
neštoveća dužina, te djelomično zao- Na slobodnim prostorima između ljil-
bljavanje svih linija i uglova donekle jana iz krune izbijaju dva manja tro-
mijenja njegov opši izgled. Jednom lista na manjoj peteljci. Iznad krune

22

prikazana je perjanica u vidu bogatog sa ustaljenom ikonografijom sličnih Ilustracija grba sa kovanog novca
buketa cvijeća. Buket ima osnovni ob- ukrasa na pećnjacima srednje Evrope posljednjeg kralja bosne Stjepana
lik dvostruke piramide zastupljenih tog vremena. Tomaševića
uglova; u njemu se vidi petnaest ok- Evropski pečati su ukrašeni
ruglih cvjetova sa okcima u sredini. Is- raznovrsnim ornamentalnim mo- Rekonstrukcija prednje strane pečata sa
pod svakog cvijeta nazire se posebna tivima savremene gotičke umjet- natpisom tvrtka II
peteljka – struk, ali iz buketa, prema nosti, ali je Tvrtkov majstor na
dolje, viri samo osam strukova koji su pećnjak stavio njegov grb koji sesas-
povezani vezom od srebrene žice.” toji iz “heraldičkog štita na kojemu je
Grb kralja Tvrtka ostao je nepro- kraljevska kruna s perjanicom i mono-
mijenjen za kratkih vladavina kralja gramom ST. Štit je nešto izdužene
Dabiše i žene mu Jelene jer promjene srcolike forme sa oštrim rubom i
dolaze tek sa kraljem Ostojom koji“ zaobljenim pobočnim stranicama. Iz
unosi novu organizaciju polja u štitu: ljiljanove krune izbija krupna per-
umjesto kose pruge i ljlijana čitav pro- janica u obliku točka, odnosno šuplje
stor zauzima kruna. ”Ovu promjenu alke od dva koncentrična kruga; ovo
heraldičkog amblema Anđelić s pra- je, svakako, stilizacija do- bro poznate
vom naziva “grbovnom reformom.” Kotromanića perjanice od boga-
Sljedeći kralj, Tvrtko II, koristi u svo- tog buketa cvijeća. Dijadem krune
je dvije vlade i dva različita grba; u ukrašen je mrežastim motivom.
prvom periodu (1404-1409.) u grbu se
nalazi samo kosa pruga, bez ikakvih Slova monograma, posebno T, imaju
znakova, dok je u drugom (1421- gotičko-unicijalnu formu. Slovo S, koje
1444.) zadržao Ostojinu inovaciju na je u monogramu aplicirano na sred-
štitu – krunu, s tim da joj je dodao i nji krak slova T, okrenuto je naopako.
svoj inicijal – veliko slovo T. Treba napomenuti da je ovo jedini
do sada poznati slučaj da Tvrtko II
Ovakvo znamenje zastupljeno je i svoj monogram piše sa dva slova (ST
na nekoliko vrsta Tvrtkovog novca. – STEPHANVS TVRTCO), na njegovim
Međutim, ta heraldička kompozicija pečatima i novcima na ovom mjestu
je već na jednom pećnjaku nađenom grba uvijek se nalazisamo slovo T.”
prilikom arheoloških iskopavanja na
Bobovcu, pretrpila manje izmjene. Kalup za ovaj pečat je, po Anđelićevoj
Ona se našla u funkciji ukrasnog mo- procjeni, izradio jedan graver-
tiva koji ustvari nema nikakve veze pečatorezaca kraljevog dvora,

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 23

BOSANSKA HERALDIKA

Grb Tvrtka II Kotromanić na kome se na- jer likovni sadržaj predstavljen na porijeklo jer se taj amblem nalazio i
lazi u plavom štitu krinova kruna a ispod njemu neodoljivo podsjeća na pečatnu na grbovima Kotromanića.
koje stoji slovo ‘‘T’’ sliku. Prilikom iskopavanja ruševina To je Anđelića dovelo do zaključka da
naBobovcu Pavao Anđelić naišao su oba motiva, zastupljena na grbo-
Ukrasni ornamentalni motiv sa groba na je i na jednu lunetu koja je nekad vima pronađenimna Bobovcu, uzeta
Bobovcu stajala iznad druge kapije dvorca. Na iz grbova kraljevskog bračnog para
njenoj površini prikazan je grb čija – ljiljani iz Tvrtkova, a srca iz Dorote-
je stilizacija nalik na onu sa mnogih jina grba. Na fragmentima dviju od tri
pečata Tvrtka II, s tom razlikom da se nad-grobne ploče, koliko ih je nađeno
na pečatnim grbovima u plaštu vjero- na kraljevskim grobnicama prilikom
vatno nalazi niz ljiljana, a u plaštu ka- iskopavanja Bobovca, sačuvane su i
menog grba niz srca. Ovu specifičnost heraldičke predstave sa štitovima.
Anđelić dovodi u vezu sa kraljevom su-
prugom, Dorotejom Gorjanskom,koja U jednom slučaju na štitu se nalazi
je imala veliki uticaj na razvoj umjet- kruna sa monogramom T, i taj grb
nosti na bosanskom dvoru, pa se može Anđelić pripisuje kralju Tvrtku II, dok
pretpostavljati da je ona predlagala i se na drugom također nalazi kruna,
način izrade grbova. ali sainicijalima ST, koji su vjerovatno
Naime, među iskopanim artefaktima pripadali kralju Stjepanu Tomašu.
nađen je i kameni kalup za izradu
keramičkog ukrasa sa predstavom Kruna je ostala i na štitu grba kralja
grbovnog simbola; “u vidu zmaja Stjepana Tomaševića, ali je ona ovaj
(zmije) koji guta ljudsko srce; na glavi put bila nešto drukčije stilizirana.
zmaja raspoznaje se stilizirani ljiljan, Tvrtko II nije zadržao Ostojin grb “usli-
a sa njegove lijeve i desne strane su jed puke inercije”, kako je to Anđelićveć
polumjesec i zvijezda. Čitav simbol je s pravom zapazio; to osobito nije bilo
stavljen u kružni okvir.” moguće kada se ima na umu da su-
intervencije na grbovima rađene sa
Po osnovnom sadržaju simbola, određenim ciljevima te da su i oba
Anđelić je zaključio da se ovdje ra- kralja na svom dvoru imala izuzetno
dio grbu roda Gorjanskih kojima je vješte pečatoresce i gravere koji su bili
pripadala supruga kralja Tvrtka II, u stanju te promjene i izvršiti. Odatle
kraljica Doroteja. Ljiljan iznad zma- proizilazi da je Tvrtko II prilikom stu-
jeveglave vjerovatno ima bosansko panja na prijestolje svjesno usvojio

24

grb koji je dao sastaviti kralj Ostoja jednoj od bočnih loza Kotromanića, Grb na sudačnoj stolici iz Bukovice
iz jednostavnog razloga što je i njemu i to je grb sa sudačke Stolice iz Bu-
odgovarala koncepcija kojom se služio kovice koji je sastavljen od“srcolikog Rekonstrukcija grba kralja Stjepana
njegov prethodnik. Novi kralj je otišao štita i šljema sa vizirom iznad njega. Tomaša prema njegovoj nadgrobnoj ploči
i korak dalje u razradi ove teorije, te S jedne strane šljema se spušta a po- sa Bobovca
je grb čak i personalizirao dodavši mu tom gore povija veo, koji se završava
svoj inicijal, slovo T, u želji da krunu stilizovanim ljiljanom. Na vrhu šljema
još jače poveže sa svojim imenom. se izdiže čelenka u vidu nazubljenog
Ovakva simbolička koncepcija Os- točka.” Na njemu se od specifičnih
tojinog državnog grba, koju je predstava razlikuje ljiljan koji se na-
naslije-dio i Tvrtko II, nije remetila lazi na kraju ukrasnog vela, i koji bi
njegovu “koegzistenciju” sa grbom mogao imati kotromanićko porijeklo.
kralja Tvrtka I. Po Anđeliću, oni se Na samom štitu grba ne mogu se ra-
nisu međusobno isključivali jer je spoznati nikakvi znakovi; Anđelić za
Tvrtkov štit sa kosom prugom i ljiljan- to ostavlja dvije opcijeili “ih je klesar
ima i dalje važio kao grb same Bosne, ispustio ili ih na grbu nije ni bilo.”
dok je Ostojin štit sa krunom bio “grb
cijele državne zajednice kojom vlada Kao najznačajniji i najkarakterističniji
bosanski kralj.” simbol Bosne i njenih vladara u vri-
jeme kraljevstva, Pavao Anđelić
Prema Anđeliću prvi štit se obično je identificirao ljiljan: simbol koji
uzima kao porodični grb Kotromanića je ukomponiranu krunu i na slo-
jer ostaje u upotrebi sve od njegovog bodna polja štita porodičnog grba
formiranja 1377. godine, pa do pro- Kotromanića; ljiljani su se također
pastikraljevstva 1463. On je smatrao upotrebljavali kao ornamentalni mo-
da bi se problem porodičnog grba tiv na kamenoj plastici kraljevskog-
Kotromanića najpouzdanije mogao dvora na Bobovcu, kao ukras na ne-
riješiti kada bi postojao grb nekog kim pečatima i novcima, kao žezlo u
člana sporedne loze kraljevske dinas- rukama kraljeva i sl. Njihove korijene
tije, na osnovu kojeg bi mogli odred- bi trebalo tražiti u grbu i amblemima
iti karakterističan amblem, ili možda ugarskih kraljeva iz dinastije Anjou,
pozicioniranje znakova u štitu i sl. kojima su Kotromanići bili vezani
Danas postoji samo jedan grb za kojeg ženidbenim, a ponekad i vazalnim
bi se moglo pretpostaviti da pripada vezama.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 25

BOSANSKA HERALDIKA

Predstava ljiljana u heraldici

Ljiljan sa kapije Bab-al-Hadid Ljiljan ili bijeli krin (Lilium candidum) potiču tek iz 12. vijeka, što bi značilo
u Damasku je višegodišnja zeljasta, lukovičasta da, u najmanju ruku, nisu stariji od
biljka, visine 90-170 cm, iz familije Evropskih. Arapski naziv za heraldički
Ljiljan sa pečatnog prstena koji je vjero- Liliaceae. Vodi poreklo iz jugoza- stilizovani krin - faransisija, bez sum-
vatno pripadao Kulinu banu padne Azije, odakle se proširila na šire nje je vezan za francusko ili firentisko
područije Mediterana. Cijenjen je kao poreklo koje je arapima bilo prva aso-
1. 2. dekorativna vrsta, dok se lukovica, lis- cijacija na heraldički krin. Stilizovani
1. Grb Kralja Luja VIII Lava tovi i cvijetovi koriste u farmakologiji. cvijet se u heraldici javlja veoma rano.
2. Francuski grb nakon 1376. Krin se gaji po čitavom područiju Bal- Na njega nailazimo već 1080. go-
kana. U oblasti Bosne raste i samoni- dine na skiptru Kontrakralja Rudolfa
klo, a u pojedinim oblastima se gaje i Švapskog, predstavljenog na njegovoj
neke endemske sorte ljiljana: Bosanski nadgrobnoj ploči u katedrali u Merze-
ljiljan (Lilium bosniacum). burgu.
Najstariji primjer štita posutog ljiljan-
U različitim civilizacijama, od Istoka ima nalazimo 1209. godine na pečatu
do zapada, krin se smatra simbolom tadašnjeg Dofena (Prestolonasljedni-
dobra, prije svega zbog svoje bijele ka - Dauphin de France) Luja - poton-
boje. Bijelo u mnogim svijetskim kul- jeg Kralja Luja VIII Lava (1223-1226).
turama simboliše svijetlost, svetost, Oficijelna apologija iz vremena Luja
plodnost i čistotu i smatra se simbo- IX Svetog (1226-1270) počela je da
lom lijevog - ženskog principa. Bijelo vezuje motiv krina za prvog krštenog
kao simbol dobra i bojom i etički su- francuskog Kralja Klodovika (496. go-
protstavljeno je crnom, kao simbolu dine). Grb iz 13. vijeka - plavi štit po-
zla. Likovna stilizacija ljiljana često se sut zlatnim ljiljanima (Azure, a semise
vezuje za Istok. Međutim, stilizovani of fleurs-de-lis or), na prelazu iz 14. u
cvijetovi, kao pojedinačni ukrasi ili u 15. vijek redukcijom je evoluirao u tri
sastavu istočnjačke ornamentike, nisu zlatna ljiljana na plavom štitu (Azure,
uijvek ljiljani, već češće drugi cvije- three fleurs-de-lis or) u vreme Šarla
tovi - najčešće iris, potom hrizantema, VI Voljenog, potom nazvanog Ludi
karanfil i dr. (1380-1422). Grbove sa ljiljanima
Najstariji primeri stilizacije krina koristiće sve francuske dinastije: Ka-
iz saracensko-mamelučke tradicije peti, valoa, Valoa-Orlean, Anžujci, Ber-

26

boni, a ljiljan će postati sastavni dio gorije vezuje se još za Bibliju. Budući Rekonstrukcija motiva krinove krune na
mnogih grbova francuskih gradova i da je slika ljiljana bila poistovjećena nadprozorniku iz gornje palače na Bob-
provincija. Tek posle Francuske revo- s Kristom kao dobrim pastirom, ispo- ovcu
lucije 1789‐1799 francuska državna stavili su se kroz to još daljnji aspekti
heraldika se drastično udaljava od za alegorije. Ukrasni motivi koji simbolišu ljiljan sa
motiva krina. ostataka tekstila iz Bobovca
Kao kraljevski simbol javlja se ljil-
Međunarodno značenje anžuvinskih janov cvijet u Franačkoj i Francuskoj
ljiljana, koji od tada zauzimaju trajno vrlo rano: nalazi se na vrhu žezla i na
mjesto u grbu Kotromanića i Bosne, pečatu Karla Velikog, dok se početkom
pokazuje njihova rasprostranjenost 11. vijeka. pojavljuje kao ukrasni po-
kao heraldičkog simbola cijelom za- rub krune kralja Roberta. Nijedan od
padnom Evropom. Između ostalih, njih nema nikakvu heraldičku kono-
nalazimo ih u grbu: Trsta, Pariza, Fi- taciju, jer su prethodili vremenu her-
renze, Epinala, na zajedničkom grbu aldike u punom značenju tog naziva.
engleskih porodica Portman i Berk- Najkasnije sljedećeg stoljeća ljiljanov
ley, na grbu Marije Medici, na grbu cvijet redovno je korišten kao znak
francuskih kraljeva, hercega od Or- francuskih kraljeva, dok se dobro
leana i Anžua te francuskog “dofena” poznati štit s ovim motivom prvi put
(prijestolonasljednika). javlja na kraljevskom pečatu Luja VIII.
oko 1223/6.
Četiri stilizirana ljiljana smještena Prikaz na štitu francuskog kraljevskog
među čupercima bujne lavove grive, grba iz 1376. sveden je na tri ljiljanova
raspoređena pravilno na rubove cvijeta, simbolizirajući Sveto Trojstvo.
zamišljenog romba, prepoznata su Istom simbolikom Svetoga Trojstva
na grbu hercega Stjepana Vukčića ovjenčana je kompozicija s po tri ljil-
Kosače. Ljiljani se nalaze na štitu janova cvijeta odijeljena poprečnom
i konjskom pokrovcu jednog od prugom na štitu grba Kotromanića,
španjolskih vitezova sv. Jakova. kao i kruna od tri ljiljana predstav-
Heraldički znak ljiljana vijekovima je ljena na četverostrukom zlatniku
(1239-1618) krasio grb njemačkog kralja Tvrtka I.76, na novcu Stjepana
viteškog reda. Heraldičke kompozicije Ostoje, Tvrtka II. Tvrtkovića, Stjep-
Češke i Moravske prepune su ljiljana. ana Tomaša i Stjepana Tomaševića
Tradicija korištenja ljiljana kao ale- te na kraljevskim pečatima.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 27

BOSANSKA HERALDIKA

Rekonstrukcija motiva ljiljana sa fasade Kruna s tri ljiljanova cvi- novcu bana Stjepana II Kotromanića
donje palače na Bobovcu jeta prikazana je na novcu (1322-1353). Na novcu kralja Stjep-
ugarskih kraljeva Bele IV., ana Tomaša (1443-1461) šestokraka
Stjepana V., Andrije III., zvijezda dolazi kao ukras-rastava
Karla Roberta, Ludovika I., među pojedinim riječima također kao
kraljice Marije, Sigismunda i ukras. Posebno stilizirana petokraka
Luksemburškog, Vladislava I. zvijezda nalaze se na svim vrstama
Jagelovića, Ladislava V. Postu- dinara kralja Stjepana Tomaševića
ma i Matijaša Korvina. Razvoj (1461-1463).
heraldike direktno je bio vezan
s društveno-političkom promo- Na aversu velikog ‘‘obistranog’’ pečata
cijom pojedinaca kako, između bosanskih kraljeva, koji je sačuvan
ostalih brojnih primjera, poka- na nekoliko povelja, sva slobodna
zuje njezin razvoj u Firenzi. Ni u tom površina ukrašena je motivom ljiljana
pogledu nije srednjovjekovna Bosna i šestokrakom zvijezdom. Zvijezda
predstavljala iznimku. Da je tako, sa šest krakova u kombinaciji sa po-
dokaz pruža i jedinstveni primjerak lumjesecom nalazi se i na grbu pred-
srednjovjekovnih bosanskih mamuza posljednje bosanske kraljice Katarine,
s ovalnom hvataljkom izvedenom u uklesanom na njezinu nadgrobnom
obliku ljiljana. spomeniku u Rimu.

1. 2. Predstava zvijezde Na području Bosne i Hercegovine
u heraldici pronađen je veći broj pečatnih prsteno-
1. Ilirija (Vllvriae) va na kojima je kao simbol upotre-
Ilirski grb - u crvenom polju na gore Zvijezda kao simbol raznih reli- bljena zvijezda. Na jednom kamenom
okrenut srebreni polumjesec iznad kojeg gioznih pokreta i struja pojavljuje kalupu, nađenom u ruševinama dvora
se nalazi srebrena zvijezda se u neobično širokim vremenskim i bosanskih kraljeva na Bobovcu, među
2. Bosna (Bosnae) geografskim rasponima. U određenim ostalim simbolima predstavljena je i
Grb sa ukrštenim granama i crnačkim fazama historijskog razvijanja u ne- zvijezda sa polumjesecom. Poznata
glavama vremenoma kao i sa malim kim kulturnim ili društveno-političkim je činjenica da zvijezda i polumjesec,
štitom u kojem se nalazi srebrna zvijezda cjelinama zvijezda postaje pretežno posebno ili u međusobnoj kombinaciji,
i polumjesec socijalni simbol. U bosanskoj heral- predstavljaju najčešći ukras bosan-
dici zvijezda se pojavljuje prvi put na skih stećaka. (Pavao Anđelić)

28

Heraldika na pečatima grbovnih oznaka, odnosno grbova, Rekonstrukcija pečata pavlovića
srednjovjekovne bosne shvaće!nlih u širem smislu. To je, u
prvom redu, grrupa jednostavnih Ilustracija Tvrtkovog pečata srednje
Pečati srednjovjekovnih bosanskih (općih ili osnovnih) heraldičkih sim- veličine. Sačuvan je na dvije isprave:
vladara predstavljaju najcjelovtiju i bola, odnosno figura, zatim grupa prvi put na povelji knezu Vlatku
najznačajniju grupu u čitavoj bivšoj grbova sa heraldičkim štitom, te - Vukoslaviću-Hrvatiniću, izdatoj 1357.
jugoslavenskoj sfragistici. Uprkos konačno - skupina tzv. potpunih grbo- godine. Orginal povelje i pečat se na-
tome, sve do danas ovi pečati nisu va, sa štitom, kacigom i čelenkom. lazi u državnom arhivu u Budimpešti.
sistematski obrađeni: podaci o njima Ovakav poredak grbova ima i
razbacani su i nalaze se u teško određenu kronološku vrijednost, jer
pristupačnoj literaturi, neki pečati je razvoj grba tekao upravo takvim
nisu uopće objavljivani, opisi pečatnih putem (jednostavna figura - simbol na
slika su površni i nekada netačni, a u štitu - potpuni grb sa štitom, kacigom i
čitanju legenda napravljeno je toliko čelenkom). Ipak, zbog različitih uslova
grešaka da gotovo i nema legende razvitka u našim krajevima, ove forme
koja je do u detalje tačno pročitana. nemaju velike vrijednosti za apsolut-
Osim toga, u bosanskoj sfragistici nu kronologiju.
iskrsla je i nekoliko pojedinačnih
problema od čijeg pravilnog i pra- Veliki pečat Radosava Pavlovića, koji
vovremenog rješenja zavisi razumi- inače spada u kategoriju srednjih
jevanje čitavog niza drugih pojava (promjer mu je 4 cm), sačuvan je na
u kulturnoj historiji srednjovjekovne mirovnom ugovoru sa Dubrovnikom
Bosne. Takvi su problemi npr.: prvo- od 25. oktobra 1432. godine. Objavili
bitni izgled i razvoj grba bosanskih su ga Ivić i Ćremošnik, a prije njih i
banova i kraljeva, pojava i upotreba Thallczy. Predstava grada, koja se ust-
velikog dvostranog pečata, heraldička alila kao parodični grb, ovdje je jasnije
reforma kralja Ostaje itd. Određivanje razrađena: iz gradskih bedema
nekoliko najznačajnijih nalaza sa izbijaju tri snažne kule, od kojih je
Bobovca također zavisi od rješenja srednja gotovo dva puta veća od
određenih sfragističkih problema. pobočnih. Sve tri kule se završavaju
isturenim kruništima, na kojima su
S obzirom na kompoziciju grbovne izgrađeni snažni zupci - prsobrani
slike i na razvojni stepen grba, na (glavna kula ima pet, a pokrajnje
našim pečatima pozavljuju se tri vrste - po tri prsobrana). (Pavao Anđelić)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 29

BOSANSKA HERALDIKA

Grb Pavla šubića, nastao krajem 12. Jednostavne figure ili opšti heraldički grba. Konačno se u heraldici ustalio
vijeka simboli upotrebljavaju se samostalno kao grb pravnih osoba, ali se često iz
ili u sastavu heraldičke kompozicije, praktičnih razloga upotrebljavao
Ilustracija - grb Pavla šubića sa pečata gdje zauzimaju određena mjesta na i kao pars pro toto (dio mjesto cjeline),
Pečatni simbol sastoji se od potpunog grba štitu ili na čelenci. umjesto već postojećih potpunih
porodice Šubić: trokutastog štita sa pred- Treba naglasiti da ovi samostalni sim- grbova. U građi sa pečata ova vrsta
stavom raširenog orlovskog krila, turnirske boli ne spadaju u grbove po strogim grba upotrijebljena je kao parodični
kacige, a slobodni prostor ispunjen je vegeta- pravilima zapadnoevropske heraldike. grb Kotromanića, kao lični grb kral-
tivnim ornamentom. Ipak, u jednom širem smislu, i prema ja Tvrtka I, kao lični grb Bjeljaka
današnjem sadržaju riječi grb, oni Sankovića, te kao državni grb Bosne.
spadaju u onu kategoriju specifičnih Potpuni grbovi (heraldički štit, kaciga
oznaka koje nazivamo grbovima. sa velom i čelenka) stoje na vrhu
Kao samostalni heraldički simboli u razvojne linije grba. Najstariji pot-
bosanskim i humskim pečatima dol- puni grb vezan za Bosnu je grb Pavla
aze životinje (orao i grifon-lav) i pred- šubića, nastao negdje krajem XII vije-
stava utvrđenoga grada. ka: štit sa orlovim krilom kaciga sa ve-
Duga upotreba ovih jednostavnih lom i perjanica. Postoji vjerojatnost da
figura kao samostalnih simbola je i ban Stjepan II Kotromanić već na
karakteristična je za Humsku zemlju i početku svoje vlade (1322) imao pot-
istočnu Bosnu, u čemu, svakako, puni grb; takvo zaključivanje nameće
treba gledati uticaje bizantskog kul- se iz posmatranja banova konjaničkog
turnog kruga. portreta (na pečatima), gdje
međusobni položaj štita, kacige i
Grbovi sa heraldičkim štitom čelenke stvara sliku potpunoga grba.
karakteristični su po tome što je
jednostavna heraldička figura ili Pojedini elementi
heraldički lik smješten u standardni bosanskog grba
okvir u formi štita.
Ovi grbovi rijetko dolaze kao samo- Svaki od grbovnih elemenata doživio
stalni pečatni simboli, ali su relativno je svoj razvitak koji se može pratiti i
česti kao sastavni dijelovi kompleksnih na grbovima sa bosanskih pečata.
pečatnih slika. U razvojnoj liniji grba Tako je jednostavna heraldička fig-
heraldički štit stoji između općeg sim- ura u početku razvojnog puta staja-
bola (jednostavne figure) i potpunog

30

la samostalno, bez ikakvih okvira. približavaju se formi trokuta; u grbo- i njegovi sinovi imaju grbove u kojima
U slijedećem stupnju razvoja ovaj sim- vima kralja Tvrtka i Ostoje bočni plašt uzima u cjelini oblik ornamen-
bol dolazi u okvire heraldičkog štita, rubovi štita su jače ispupčeni, pa im talne lozice i ispunjava slobodne pro-
da bi se kasnije popeo i u čelenku. Prim- bolje odgovara termin srcoliki. Donji store s obje strane grba.
jeri sa naših pečata mogu ilustrirati rubovi štita na grbovima kralja Tvrt-
samo pojedine faze toga razvoja koji ka II gotovo su polukružni. Perjanica-čelenka je u prvoj fazi raz-
se odigravao na širokim prostorima voja pretežno dekorativan elemenat
zapadne Evrope. Tako npr. Šubićevo Heraldički šljemovi na grbovima sa grba, odnosno šljema. Takve su npr.,
orlovo krilo, koje na našem pečatu naših pečata svi pripadaju tipu tzv. čelenke u grbu Subića, Kotromanića i
zauzima mjesto na heraldičkom štitu, dubokih šljemova (Topfhelm, haeume). Vlatkovića. U drugoj razvojnoj fazi u
kasnije dolazi i u čelenku; Kosačin gri- Ipak se mogu uočiti tri varijante koje čelenku dolazi jednostavna heraldička
fon-lav na Dragišića pečatu stoji sa- imaju i svoju kronološku vrijednost. figura, pa tako ona postaje jedan od
mostalno, a u grbu Stjepana Vukčića Prvu varijantu predstavlja kaciga u bitnih elemenata grba (lav-grifon u
i njegovih obliku lonca sa posebno formiranom Kosača, oklopljena ruka u Hrvatinića).
sinova dobiva mjesto u čelenci; na plitkom kalotom u grbu Pavla šubića.
pečatima kralja Ostoje kruna se nalazi Bez odvojene kalote, ali sa snažnim iz- Kruna je tokom vremena također
i na štitu i na vrhu šljema. rezima za oči su kacige na grbovima postala važan elemenat heraldičkih
Kotromanića i Vlatkovića. Kosače kompozicija. U starije doba pojavljiv-
Heraldički likovi su geometrijske u drugoj polovini 15. vijeka ponovo ala se samo kod okrunjenih glava, a
forme kojima je površina heraldičkog imaju kacigu sa posebno naglašenom kasnije i kod plemića visokoga ranga.
štita podijeljena na dva ili više polja; kalotom, ali to više nije bojni, nego U Bosni i Hercegovini krunu u grbu
ovim likovima se, u stvari, izražavaju čisto turnirski šljem. imaju samo kraljevi.
osnovne boje grba. Heraldički lik stoji
na grbu samostalno, kao na grbovima Plašt ili veo je grbovni ukras koji Posebni nosači grbova dosta kas-
Kosača i Vlatkovtića, ili (nekada) na stalno prati potpune grbove i s njima no se javljaju kao specifični dekor
porodičnom grbu Kotromanića, a i za- se razvija. Na grbu Pavla šubića to heraldičkih kompozicija. Na našem
jedno sa jednostavnom figurom, kao je sasvim tanka platnena traka sa području ovi »nosači« grbova dolaze
na grbovima kralja Tvrtka I i kralja čipkastim rubovima, koja pada pozadi samo na prijestolnom pečatu bosan-
Dabiše, te na državnom grbu Bosne. kacige. U kraljevskim grbovima plašt skih kraljeva, gdje, sa svake strane
je samo nešto širi i bogatiji: ima više prijestolja, po dva anđela pridržavaju
Heraldički štit je uglavnom slije- nabora i čipkastih ukrasa. Sličan je i državni grb. Iz drugih izvora znamo
dio formu bojnoga štita. Najstariji veo na grbovima Vlatkovića, s tim što da su se kao ‘‘nosači’’pojavljivali i
štitovi sa pečata bana Ninoslava, kraj plašta prelazi u vegetativni or- lavovi (na nadgrobnoj ploči kralja Os-
Pavla Šubića i Stjepana Kotromanića namenat - lozicu. Tek Stjepan Vukčić toje na Bobovcu). (Pavao Anđelić)

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 31

BOSANSKA HERALDIKA

Ilustracija krinove krune Vladarski i državni amblemi glavi kralja i u kompoziciji njegova os-
obnoga grba. Ostoja u svojoj grbovnoj
Ilustracija grba sa krinovom Slično kao i grbovi, pečati predstavl- reformi daje simbolici krune daleko
krunom jaju najvažnije i praktično jedine veći značaj: kruna dolazi na centralno
32 pouzdane izvore za upozma- mjesto na štitu i zadržava staro mjesto
vanje vladarskiih i državnih am- na vrhu kacige, ali - što je još važnije
blema srednjovjekovne Bosne. - kruna postaje osnovni simbol
Kao takvi amblemi mogu se izdvojiti: državnoga grba.
l. kruna,
2. žezlo, Herceška kruna Stjepana Vukčića
3. državna jabuka, i njegovih sinova predstavljena je
4. prijestolje, na pečatima 5 puta. Koliko se može
5. plašt, zaključiti po slabim otiscima pečata i
6. zastava dosta slabim gravirama, i ova kruna
spada među tzv. ljiljanove krune, pa je
Kraljevska kruna Kotromanića pred- donekle slična bosanskoj kraljevskoj
stavljena je na pečatima 12 puta. kruni. Ipak se može zapaziti da je ovd-
Ona spada u tip tzv. ljiljanove krune. je stilizacija ljiljana nešto drugačija, a
Sačinjavaju je stilizirani trolistovi ljil- dijadem je sasvim uzak i bez ikakvih
jana koji izviru iz dijadema. Kako je posebnih ukrasa. Zanimljivo je da je
kruna uvijek predstavljena frontalno, na jednom pečatu hercega Stjepana
to se samo srednji ljiljan vidi u cjelini, kruna izrazito visoka, dok je na svim
a od dva pokrajna - vide se samo po. ostalim sasvim niska.
dva lista. Dijadem je formiran u obliku
nešto šire trake. Ponekada sredinom Žezlo je na bosanskim pečatima prika-
trake teče niz tačkica, što, bez sumnje, zano samo jedanput, i to na prijestol-
treba da označi niz bisernih zrnaca. nom pečatu kralja Tvrtka I; ova pred-
Značaj krune kao znaka vladarskog stava nije na pečatu mijenjana ni od
dostojanstva i državne vlasti doživio strane Tvrtkovih nasljednika.
je u Bosni zanimljiv razvitak. Tvrtko
I uvodi krunu i daje joj osnovni oblik, Kraljevsko žezlo ima formu rela-
smatrajući je, u prvom redu, simbolom tivno debelog štapa koji se završava
ličnog statusa; prikazivana je samo na stiliziranim ljiljanovim trolistom.

Već je napomenuto da je ovo žezlo zire i uza sve rubove plašta. Sudeći po Kotromanića imaju prava bojna ko-
sa ljiljanom uveo Tvrtko I zajedno sa ostacima kraljevskog plašta iz groba plja, čiji se snažni vršci dobro vide.
ostalim amblemima kraljevskog dos- kralja Tvrtka I iz Arnautovića kod Vi- Oblici zastava su različiti: banske za-
tojanstva. Starija forma bosanskog sokog, uz prednje rubove plašta bili su stave imaju dva puta veću dužinu od
vladarskog žezla bila je drgačija: por- zlatom izvezeni grbovi. širine, dok su herceške zastave gotovo
treti bana Stjepana I i bana Tvrtka na kvadratne ili šire nego duže; banske
njihovim novcima pokazuju žezlo Prijestolje je takođe čest simbol zastave se završavaju u formi dvaju
sa završetkom u formi križa. državne vlasti u svim monarhistički trokuta, kraljevska u formi jednog tro-
uređenim državama. Detaljan opis kuta, a herceške - ravnom linijom.
Državna jabuka ili globus također je prijestolja sa pečata Tvrtka I dat je na Zanimljiva je i donekle neočekivana
predstavljena samo jedanput, opet na drugom mjestu u ovoj radnji. Zbog za- pojava križa· kao glavnog simbola
prijestolnom pečatu Tvrtka I; u istoj nimljive konstrukcije, raskošnih ukra- na zastavama banova, hercega, pa
formi na istom polo žaju zadržana je sa i majstorski izvedene predstave i na jednom pečatu kralja Ostoje.
i od strane svih Tvrtkovih nasljednika naš pečat je, svakako, najvažniji izvor (Pavao Anđelić)
koji su se služili tim pečatnjakom. za upoznavanje izgleda prijestolja
Jabuka, u formi lopte, ima veličinu južnoslavenskih vladara srednjega
nešto veću od kraljeve šake. Iz ja- vijeka, a doslovno jedini izvor za
buke izbija tzv. latinski križ sa nešto poznavanje bosanskog kraljevskog
ojačanim završecima krakova. prijestolja.

Među insignije kraljevske vlasti spa- Zastava je od davnina ustaljeni instru- Zastava na prijestolnom pečatu sa povelje
da i plašt. Njegove osnovne konture menat za sticanje karakterističnih kralja Stjepana Tomaša
raspoznaju se također na velikom amblema. Ona, doduše, nije isključivi
prijestolnom pečatu Tvrtka I, to je simbol vladara, ali je svakako najčešće
dugačka kabanica, bez vidljivog pro- u njihovoj službi. Na našim pečatima
reza za ruke, skopčana posebnom zastave su predstavljene samo u za-
fibulom ispod vrata. Plašt je na obje jednici sa drugim vladarskim simbo-
strane zabačen na ramena, tako lima. To su zastave na konjaničlcim
da ostavlja ruke slobodne, a sku- pečatima banova i kraljeva, te na
tovi su mu pokupljeni i položeni grbovnim pečatima hercega sv. Save.
na krilo. Koliko se može zapaziti na Zastave su uvijek prikazane sa ko-
dosta nejasnim otiscima, plašt ima pljem, ali je zanimljivo da herceške
oko vrata neku vrstu vezene kragne, a zastave imaju samo kopljišta, bez
nešto uža ukrasna traka kao da se na- željeznog vrška, dok banske zastave

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 33

34

GRBOVNIK SREDNJOVJEKOVNIH
VLADARSKIH I VLASTELINSKIH PORODICA

• GRBOVI VLADARSKIH • 73 Nimičić
• PORODICA • 74 Ohmučević
• • 75 Pašačić
• 32 Ban Boril Borić • 76 Predojević
• 33 Stjepan II Kotromanić • 77 Radijelović
• 34 Stjepan Tvrtko I Kotromanić • 78 Rajović
• 35 Tvrtko II Kotromanić • 79 Resić
• 36 Tvrtko II Kotromanić 2 • 80 Rubčić
• 37 Stefan Tomaš • 81 Šantić
• 38 Katarina Vukčić Kosačić • 82 Senčević
• 39 Stjepan Vukčić Kosačić • 83 Šimraković
• • 84 Sokolović
• GRBOVI VLASTELINSKIH • 85 Tasović
• PORODICA • 86 Tihčinović
• • 87 Tomanović
• 44 Alaupović • 88 Vilić
• 45 Bilošević • 89 Vladimirović
• 46 Bisaljić • 90 Vojković
• 47 Bogopanković • 91 Vraničić
• 48 Bosnić • 92 Vukotić
• 49 Čihorić • 93 Vuković
• 50 Čubretić • 94 Ždralović
• 51 Dobrijević • 95 Zlatosonović
• 52 Dražojević
• 53 Ekličić
• 54 Enzeblović
• 55 Glumčić
• 56 Grubčević
• 57 Grubišević
• 58 Haljenić
• 59 Hrabrenović
• 60 Hrvojević
• 61 Hvaoković
• 62 Jablanić
• 63 Jamometović
• 64 Klešić
• 65 Knežević
• 66 Kopijević
• 67 Kovačić
• 68 Krajšinović
• 69 Kristić
• 70 Križić
• 71 Kukretić
• 72 Maslović

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA 35

GRBOVI VLADARSKIH PORODICA

BAN BORIL BORIĆ

BORICCH

Prvi Vicekralj i Ban države Bosne. 1141 i 1168
Insignije kraljevske heraldike očigledno prije
13.v: istureni vertikalno-šipkast vizir profilno
položene kacige sa purpurnim nojevim peri-
ma, nebeske zvijezde na štitu, bojni buzdovani,
držači vrlo kompleksne forme. Takve insignije su
mogle biti dodijeljene isključivo najvišem kon-
tinentalnom plemstvu tog doba i to s vremena
na vrijeme. Ostali značajni statusni simboli
uključuju pacova na gredi nejasnog značenja,
gornje polje štita crvene boje u značenju ve-
likana i vještog borca, te donje polje plave boje
u značenju pravednika. Obrnuto položena greda
(od gornjeg desne strane prema donjoj lijevoj)
rijedak je statusni simbol rezervisan u heraldici
samo za vanbračno rođene prinčeve.

OPIS GRBA:
Štit: sadrži obrnuto položenu gredu (eng. bend
sinister) kao rijedak heraldički simbol rezer-
visan isključivo za vanbračno rođene prinčeve
na kojoj stoji tri nebeske zvijezde
Gornje polje je crvene boje u značenju ratnika,
donje polje je plave boje u značenju pravednika.
Čelenka: iznad kacige purpurna nojeva pera

36

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA STJEPAN II KOTROMANIĆ

KOTROMANOVICH

Grb Kotromanića - u zlatnom polju četiri plave
kose grede preko kojih je postavljen uspravni
crni lav - čuvene bosanske vladarske dinastije,
zauzima prvo mjesto među dinastičkim grbo-
vima predstavljenim u Fojničkom grbovniku.
Njegovo porijeklo nije sasvim jasno jer su to-
kom srednjeg vijeka članovi ove dinastije koris-
tili mnoge različite grbove od kojih ni jedan na
sebi nije imao lava. Njihov historijski grb nalazi
se u ovom Grbovniku kao grb Tvrtkovića. Sas-
vim je moguće daje na ovom grbu Kotromanića
lav predstavljen u općem smislu kao simbol
kraljevskog dostojanstva a da se također ne smi-
je isključiti ni pretpostavka (Mihajlo Dinić) da
je kao uzor za sastavljanje ovog grba poslužio
avers poznatog četverostrukog zlatnika kralja
Tvrtka I (1353-1392) na kojem je prikazan us-
pravan propeti lav.

OPIS GRBA:
Štit: u zlatnom polju četiri plave kose grede
preko kojih je postavljen uspravni crni lav.
Čelenka: iznad kacige uspravni crni lav koji u
rukama drži žezlo.
Plašt: plavo-zlatni.

37

GRBOVI VLADARSKIH PORODICA

STJEPAN TVRTKO I KOTROMANIĆ

KOTROMANOVICH

Grb Tvrtkovića - u plavom polju kosa srebrena
greda iznad i ispod koje su postavljena po tri zlat-
na ljiljana - predstavlja historijski grb bosanske
vladarske dinastije Kotromanića koji se susreće
na brojnim srednjovjekovnim spomenicima.
U upotrebu ga uvodi kralj Tvrtko I Kotromanić
nakon što se 1377. godine krunisao za kralja,
dodajući ljiljane grbu svog prethodnika, bana
Stjepana II Kotromanića (1322-1353), koji je
na grbu imao samo kosu prugu. Kao takav, grb
s ljiljanima se javlja s lijeve strane kraljevskog
prijestolja na velikom dvostranom pečatu kral-
ja Tvrtka, na brokatnom plastu pronađenom u
njegovom grobu u Milima (današnji Arnautovići
kod Visokog) i na poznatom četverostrukom
zlatniku koji se u literaturi pripisuje upravo
kralju Tvrtku. Nakon Tvrtkove smrti grb s ljiljan-
ima je nedosljedno upotrebljavan na pečatima i
novcima u prvoj polovini 15. stoljeća ali je ipak
ostao na snazi sve do pada srednjovjekovne Bo-
sanske države 1463. godine.

OPIS GRBA:
Štit: u plavom polju kosa srebrena greda iznad i
ispod koje su postavljena po tri
zlatna ljiljana.
Čelenka: iznad kacige zlatni buket perja
Plašt: plavo-zlatni.

38

STJEPAN OSTOJA

KOTROMANOVICH

Tvrtko II Kotromanić sa grba izbacuje ljiljane,
a poslije njegove prve vladavine na tron se opet
uspinje Ostoja koji u štit stavlja krinovu krunu.
Stjepan Ostoja (umro 1418) je bio kralj Bosne
u dva navrata. Na prijestolje je prvi put došao
uz pomoć velikog vojvode bosanskog Hrvoja
Vukčića Hrvatinića, da bi ga isti uz pomoć vo-
jvode Sandalja Hranića Kosače zbacio šest go-
dina kasnije. Povratio je konačno krunu 1409.
godine i održao se na prijestolju još devet go-
dina, do svoje smrti. Stjepan Ostoja je pripadao
dinastiji Kotromanića, što se može zaključiti iz
dokumenata izdatih tokom njegove vladavine.
Međutim, njegovo tačno porijeklo nije sasvim
sigurno budući da se prije dolaska na prijestolje
ne spominje u danas postojećim primarnim iz-
vorima.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA OPIS GRBA:
Štit: u plavom polju stilizovana krinova kruna
Čelenka: iznad kacige perjanica
Plašt: plavo-zlatni.

39

GRBOVI VLADARSKIH PORODICA

TVRTKO II KOTROMANIĆ

KOTROMANOVICH

Za vrijeme svoje druge vladavine Trtko II
Kotromanić će na Ostojin grb dodati prvo slovo
svoga imena pa će njegov grb izgledati ovako.
Tvrtko II Tvrtković (rođen prije 1382, umro
u novembru 1443) bio je bosanski kralj koji je
živio i vladao u vrlo burnom razdoblju bosanske
historije, gdje su se smjenjivali uticaji dviju ve-
likih regionalnih sila (Ugarske s jedne strane i
Osmanskog carstva s druge strane), tako da je
vladao u tri perioda: od 1404. do 1409. godine,
1421. do 1433. godine i 1435. do 1443. godine.
Tvrtko II je bio sin kralja Stjepana Tvrtka I.
Jedan dio historičara je mišljenja da je Tvrtko II bio
vanbračni sin Tvrtka I, dok drugi smatraju da je
Tvrtko II rođen iz braka Tvrtka I njegove supruge,
Doroteje Vidinske. Zbog tadašnjih crkvenih zakona
i vjerskih prilika u Bosni, izuzetno je teško ustano-
viti šta znači zakoniti, a šta nezakoniti sin, te sa-
mim tim i ime Tvrtkove majke.

OPIS GRBA:
Štit: u plavom polju zlatno slovo ‘‘T’’ nad kojim
stoji krinova zlatna kruna
Plašt: plavo-zlatni.

40

STEFAN TOMAŠ KOTROMANIĆ

KOTROMANOVICH

Tvrtka II nasljediće sin Stefana Ostoje, Stefan
Tomaš Kotromanić, i on će izvesti izmjene u
grbu dodajući mu svoje inicijale ST:
Nezakoniti je sin kralja Stjepana Ostoje, a na
prijestolje dolazi 1443. godine, nakon smrti
kralja Tvrtka II. (1421. – 1443.). U povelji od 3.
rujna 1444. god. zove se “Stefan Tomaš, božjom
milošću kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Hom-
sci zemlji, Dalmaciji, Hervatom, Donjim krajem,
Zapadnim stranam k tomu”. U mladosti je bio
bogumil, kao i većina bosanskog plemstva, a
kasnije, navodno na nagovor hvarskog biskupa
Tome, prihvatio je katoličku vjeru, kojoj je ostao
vjeran do smrti.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA OPIS GRBA:
Štit: u plavom polju stilizovana krinova kruna
ispod koje stoji stilizovano manje slovo ‘‘S’’ i
veće slovo ‘‘T’’
Čelenka: iznad kacige perjanica
Plašt: plavo-zlatni.

41

GRBOVI VLADARSKIH PORODICA

KATARINA VUKČIĆ KOSAČIĆ

KOSACICCH

Na grobu žene Stefana Tomaševića Kotromanića,
Katarine Vukčić Kosača, koji se nalazi u Rimu
stoji i njen grb na kojem se između ostaloga na-
laze i krinove krune.
Katarina Vukčić Kosača bila je kći Stjepa-
na Vukčića Kosače, istaknutoga bosanskog
velikaša. Njezina majka Jelena potjecala je iz
zetske kneževske kuće Balšića; bila je kći Balše
III (1403-1421). Rođena je u Blagaju, oko 1424.
godine a umrla je u Rimu, 25. oktobar 1478.

OPIS GRBA:
Štit: štit podijeljen na četiri naizmjenična plava
i crebrna polja u gornjem lijevom i donjem des-
nom uglu stoji konjanik a dok u plavim uglovima
stoji krinova kruna. U sredini štita stoji manji
štit crvene boje sa oklopljenom rukom u čijem
desnom uglu stoji zlatna zvijezda i srebrni po-
lumjesec

42

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA KOSAČIĆ

KOSACICHC

Grb Kosača - u srebrenom polju četiri crvene
kose grede - poznate bosanske velikaške poro-
dice, zasvjedočen je na mnogim savremenim
heraldičkim spomenicima. Prvi put se javlja
na relikvijaru Sandaljeve druge supruge Kata-
rine, s početka 15. vijeka, koji se čuva u riznici
crkve sv. Marije u Zadru. Poslije toga redovno ga
susrećemo na pečatima i na kamenoj kruni jed-
nog bunara u Dubrovniku. Na tim spomenicima
u čelenci grba figurira i lav sa zastavom na kojoj
je dvostruki križ, što je našlo svog odraza i u il-
irskim grbovnicima. Obitelj Kosača spada među
najuglednije obitelji bosansko – hercegovačkog
plemstva u 14. i 15. vijeku. Osnivač ove obitelji
je Vuk Kosača. Živio je koncem 14. vijeka. Po
njegovu imenu Vuk, nazvat će se njegovi sinovi
Vukovići. Njegov stariji sin Vlatko bio je vojvoda
humski, a mlađi zvan Hrana, vojvoda bosanski.
Na dvoru bosanskog kralja Tvrtka I., obnaša
Vlatko Vuković najuglednije službe. Kćerka Stj-
epana Vukčića Katarina udala se za bosanskog
kralja Stjepana Tomaša. Ona je maćeha posljed-
njeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

OPIS GRBA:
Štit: u srebrenom polju četiri crvene kose grede.
Čelenka: iznad kacige uspravni lav koji u ru-
kama drži zlatno koplje na kojem se nalazi
bijela zastava sa dvostrukim crvenim križem.
Plašt: crveno-bijeli.

43

GRBOVI VLASTELINSKIH PORODICA

ALAUPOVIĆ

ALAVPOVICCH

Grb Alaupovića - u smeđem polju uspravni sre-
breni lav drži crni polumjesec. Alaupovići su bili
vlasteoska porodica koja je živjela oko Fojnice
i Travnika. Iako su u historijskom tekstu pove-
zanom sa Vukoslavićevim prijepisom Grbovnika,
koji je nastao poslije 1700. godine, Alaupovići
svrstani među porodice koje su primile islam,
jedan njihov ogranak je sasvim sigurno ostao
kršćanski. O tome svjedoči i činjenica da se u
nekim drugim izvorima iz 18. vijeka, povezanim
sa ilirskom heraldikom i porodicom Ohmućević,
spominje izvjesni franjevac Lorenzo Alaupouich,
zbog kojeg bi ova porodica mogla biti zastuplje-
na u Grbovniku.

OPIS GRBA:
Štit: u zlatnom polju uspravni srebreni lav drži
crni polumjesec.
Čelenka: iznad kacige uspravan crveni lav.
Plašt: zlatno-bijeli.

44

BILOŠEVIĆ

BIIOXEVICH

Biloševići su vlasteoski rod iz Usore koji je to-
kom 14. vijeka dao nekoliko istaknutih pred-
stavnika. Prvi poznati član ovog roda bio je
Vojko, pomenut kao “vojvoda usorski” (1326-
1329). Na povelji kralja Tvrtka I iz 1380. go-
dine kao svjedok “od Biloševića” navodi se
ime kneza Gojaka Vojkovića, Vojkovog sina.
Na poveljama kralja Dabiše iz 1395. spomenut
je kao svjedok od Usore knez Stipac Ostojić, a
zatim i Bilošević, što pokazuje da je tu riječ o
širem rodu. U Korjenić –Neorićevom grbovniku,
napominje se da pl. obitelj Bilošević potiče od
Mostara. U jednoj povelji iz godine 1395. nalazi
se potpis kneza Stipca Biloševića od Usore.

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA OPIS GRBA:
Štit: u okviru od dva reda naizmjenično postav-
ljenih srebrenih i crvenih kvadrata crno polje
u kojem se nalaze tri srebrene kune sa crvenim
okovratnicima.
Čelenka: iznad kacige uspravan crni pas s
crvenim okovratnikom.
Plašt: bijelo-crni.

45

GRBOVI VLASTELINSKIH PORODICA

BISALJIĆ

BISAGLICH

Grb ove plemičke obitelji, nalazi se u svim ilirs-
kim grbovnicima. O ovoj plemičkoj obitelji, nema
podataka, osim što se u Korjenić – Neorićevom
grbovniku spominje da potjeće iz Duvna.
Pojedinci sa ovim prezimenom ne susreću se
u srednjo¬vjekovnoj izvornoj građi. Nije sas-
vim jasno da li su Bisaljići iz Grbovnika ustvari
Zbisalići iz istočne Bosne čiji se jedini poznati
predstavnik, vojvoda Vukašin Zbisalić, vlaste-
lin porodice Pavlovića pominje u dubrovačkim
dokumentima od 1432. do 1442. godine. Iden-
tifikaciju ove porodice dodatno komplicira
činjenica da se u spiskovima srednjovjekovne
vlastele navodi da su Bisaljići od Duvna.

OPIS GRBA:
Štit: štit podijeljen na četiri naizmjenična crna
i crvena polja preko kojih je postavljena vodor-
avna zlatna greda na kojoj se nalazi crveni
polumjesec između dvije plave zvijezde.
Čelenka: iznad kacige uspravan smeđi bik.
Plašt: crveno-crni.

46

HERALDIKA KROZ HISTORIJU - BOSNA I HERCEGOVINA BOGOPANKOVIĆ

BOGOPANKOVICCH

Grb Bogopankovića - u crvenom polju zlatan
geometrijski oblik u formi slova T na kojeg su
postavljena četiri plava ljiljana, iznad tog oblika
nalaze se tri srebrena polumjeseca. Pod ovom
porodicom se najvjerovatnije podrazurnjeva-
ju potomci Dražena Bogopaneca, koji je živio
na početku 14. vijeka, i koji su kasnije postali
poznatiji pod prezimenom Sankovići. Oni su bili
poznata humska vlasteoska porodica koju pra-
timo u 14. i početkom 15. stoljeća. Dražena je
naslijedio sin župan Milten Draživojević koji je
imao sina Sanka Miltenovića. Sanko je čak 1388.
godine u jednom dubrovačkom dokumentu os-
lovljen kao Bogopaneg. On je bio u službi bana
Tvrtka kao kaznac. Umro je između 1370. i 1372.
godine nakon čega su ga naslijedili sinovi župan
Bijeljak i vojvoda Radič, koji su, zbog nelegalne
prodaje Konavala Dubrovniku, nasilno smaknuti
sa političke scene te poslije toga nisu više imali
značajniju ulogu. U selu Biskup kod Glavatičeva
na Neretvi nalazi im se porodična grobnica.

OPIS GRBA:
Štit: u crvenom polju zlatan geometrijski oblik
u formi slova T na kojeg su postavljena četiri
plava ljiljana, iznad tog oblika nalaze se tri
srebrena polumjeseca.
Čelenka: iznad kacige oklopljena ruka
naoružana mačem s čije se desne strane nalaze
dva crvena polumjeseca a s lijeve jedan crveni
ljiljan.
Plašt: crveno-zlatni.

47

GRBOVI VLASTELINSKIH PORODICA

BOSNIĆ

BOSNICH

U Dubrovniku je postojala porodica Bosnić čiji
je grb bio isti kao i ovaj prikazan u Grbovniku.
Postoji mogućnost da je ova porodica tokom 15.
vijeka iz Bosne preselila u Dubrovnik. Početkom
15. vijeka spominju se vlasi iz katuna Tassovesz
Bosnich, a sredinom istog vijeka u Drijevima
djeluju braća Marko i Maroje Bosnić. Ivan Fran-
jo Jukić je Bosniće ubrajao u porodice koje su na-
kon 1463. godine primile islam, a dosta Bosnića
muslimana se spominje i u narodnim pjesmama.
Grb Bosnića sadrži elemente iz grbova Bosne i Il-
irije, najvjerovatnije zbog toga Što je sastavljač
Grbovnika smatrao da je prezime Bosnić izvede-
no od imena zemlje Bosne. Dio ove porodice nas-
tanio se u Ugarskoj gdje je jedan njezin ogranak,
pod imenom Bosnych, dobio u Budimu 1526. go-
dine od kraja Ludovika II grb na kojem ruka s
mačem siječe tursku glavu.

OPIS GRBA:
Štit: u plavom polju kosa zlatna nazubljena
greda iznad koje se nalazi zlatna zvijezda. a
ispod srebreni polumjesec.
Čelenka: iznad kacige crveni lav koji u rukama
drži crveni križ o kojem visi plavi polumjesec.
Plašt: plavo-zlatni.

48