Šezdesetica

ŠKOLA ZA
UMJETNOST,

DIZAJN,
GRAFIKU
I ODJEĆU

ZABOK

IMPRESSUM

NAKLADNIK
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Prilaz prof. Ivana Vrančića 5, Zabok

ZA NAKLADNIKA
Božica Šarić

UREDNIŠTVO
Ivana Kotarski, Valentina Petric Klaužer,
Nikola Sinković, Božica Šarić

LEKTURA
Ivana Kotarski

FOTOGRAFIJE
Anuška Alfirević, Branko Barlović, Danijel Hennig,
Martin Horvat, Ema Mihaliček, Ruža Leskovar,
Željko Nemec, Nikola Sinković, Luka Smuk,
Božica Šarić, arhiva ŠUDIGO-Zabok, arhiva Krapinsko-
zagorske županije, arhiva Mreže udruga Zagor

GRAFIČKO OBLIKOVANJE
Nikola Sinković

TISAK
Studio za dizajn i tisak Arkuš, Donja Stubica

GODINA IZDANJA
2021.

NAKLADA
200 primjeraka

Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Krapinsko-
zagorske županije. Sadržaj ovoga dokumenta u isključivoj
je odgovornoti Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću
Zabok i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati odrazom
stajališta Krapinsko-zagorske županije.

ISBN 978-953-96996-6-4
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001120101.



SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ 11 VREMENSKA CRTA 14
MEMOARI IZ PROŠLOSTI 16 POVIJESNE VEDUTE
ŠKOLE 22 PUT PREMA SADAŠNJOSTI 30 ŠKOLA
KOJA JE POSTALA SVOJEVRSNI BREND 32 PROJEKTI
SU LANSIRANI 38 KLIKNI I UČI 40 SIMULTANOST
POSTOJANJA 52 U ZAJEDNICI ZA ZAJEDNICU 60
OTVORENA VRATA ŠKOLE 72 VELIKO PRIZNANJE
ŠKOLI ZA UMJETNOST, DIZAJN, GRAFIKU I ODJEĆU
ZABOK 82 55 GODINA POSTOJANJA ŠKOLE ZA
UMJETNOST, DIZAJN, GRAFIKU I ODJEĆU ZABOK
I 20 GODINA LIKOVNE UMJETNOSTI I DIZAJNA
86 MINISTAR ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I
SPORTA REPUBLIKE HRVATSKE,
VEDRAN MORNAR, U ŠKOLI ZA
UMJETNOST, DIZAJN, GRAFIKU
I ODJEĆU ZABOK 90 PROMJENA
LICA ŠKOLE 94 POMIČEMO
GRANICE 108 AKOMODAVANJE
126 60 GODINA ŠKOLE ZA
UMJETNOST, DIZAJN, GRAFIKU
I ODJEĆU ZABOK (1961. - 2021.)
130 SVEČANO OBILJEŽENA
60. OBLJETNICA ŠKOLE ZA
UMJETNOST, DIZAJN, GRAFIKU
I ODJEĆU ZABOK 132 RUKOVET
ČESTITAKA I LIJEPIH ŽELJA 134
MLIJEČNA STAZA USPJEHA
144 IZLOŽBE I KONCERTI 145
DRŽAVNA NATJECANJA 162 NATJECANJA
GLAZBENA ŠKOLA 168 ČLANOVI POSADE 172
POGLED U BUDUĆNOST 176









U V O D N A R I J E Č OTVORENO PISMO RAVNATELJICE

Poštovani čitatelji, dragi prijatelji,

čast mi je i iznimno zadovoljstvo obratiti vam se kao
ravnateljica srednjoškolske ustanove sada već pozna-
toga i renomiranog imena – Škola za umjetnost di-
zajn, grafiku i odjeću Zabok – koja ove godine bilje-
ži šezdeset godina postojanja, ali i u ime svih članova
kolektiva naše Školice!

Povodom obljetnice osnutka Škola izdaje ŠEZDESETI-
CU, monografiju s Memoarima iz prošlosti, jasno ucr-
tanim Povijesnim vedutama Škole, a s posebnim na-
glaskom na posljednjih deset godina – Put prema
sadašnjosti te Pogled u budućnost.

ŠEZDESETICA je osmišljena kao svojevrsni vremeplov,
donosi pregled razvojnoga puta Škole te prikazuje
sposobnost prilagodbe jedne ustanove i kolektiva na
sve izazove koje pred njih stavljaju vrijeme i društvo.

Iznimno sam ponosna na naših šezdeset godina, ali
i na sve kolegice i kolege koji su u Školicu utkali dio
sebe te pridonijeli tome da ona danas bude to što jest
– svojevrsni brend Grada Zaboka i Krapinsko-zagor-
ske županije, škola s popunjenim upisnim kvotama,
odgojno-obrazovna ustanova koja brine za svakog
učenika te mjesto na koje se on rado vraća.

RAVNATELJICA BOŽICA ŠARIĆ, DIPL. PAED.



ŠKOLA ZA UMJETNOST, DIZAJN,
GRAFIKU I ODJEĆU ZABOK
A Prilaz prof. Ivana Vrančića 5, Zabok
T 049 221 620
F 049 221 147
Ravnateljica T 049 221 174
Tajništvo T 049 221 205
E [email protected]

VREMENSKA CRTA

CENTAR ZA ODGOJ
”SEDAM SEKRETAR
1985. – 1992.

CENTAR ZA ODGOJ I USMJERENO
OBRAZOVANJE ZABOK 
1978. – 1985.

ŠKOLSKI CENTAR
1976. – 1978.

TEKSTILNI ŠKOLSKI CENTAR 
1964. – 1976.

SREDNJA TEHNIČKA
TEKSTILNA ŠKOLA 
1961. – 1963.

//////16 Š U D I G O

ŠKOLA ZA UMJETNOST, DIZAJN,
GRAFIKU I ODJEĆU ZABOK 
2006.

STRUKOVNO I UMJETNIČKO
UČILIŠTE ZABOK
2002. – 2006.

TEKSTILNA ŠKOLA ZABOK 
1992. – 2002.

J I OBRAZOVANJE
RA SKOJ-a” ZABOK 

ŠEZDESETICA //17////

Podatci o osnivanju Škole, njezinim početcima, nastavnome oso-
blju i zaposlenicima zabilježeni su u Spomenici. Oni svjedoče o potrebi
za osnutkom i usustavljenjem škole te o interesu koji je novoosnova-
na škola izazvala kod učenika. Gospodarske i socijalne prilike te ubrza-
ni razvoj tekstilne industrije na zagorskome području vapili su za odgo-
varajućim i obrazovanim kadrom, a politika Škole usmjereno se vodila
upravo tim pokazateljima te su, sukladno njima, osmišljavana tražena
zanimanja. Spomenica vjerno oslikava školski život i nastavni proces u
suživotu sa zajednicom minulih vremena.

MEMOA-
RI IZ PRO-

ŠLOSTI

//////18 Š U D I G O

ŠEZDESETICA //19////

//////20 Š U D I G O

ŠEZDESETICA //21////

//////22 Š U D I G O

RAVNATELJI UMIROVLJENI
NASTAVNICI

Božica Šarić

(2008. – )

Tomislav Ogrinšak

(2004. – 2008.)

Željko Nemec

(1999. – 2013.)

Biserka Dugandžić

(1994. – 2004.) Nada Jakopec

Vinko Kvesić (1992. – 1994.)

(1991. – 1992.) Franjo Fort

Mirjana Kulundžić (1989. – 1990.)

(1988. – 1989.)

Ivan Bartol Mirjana Belanović

(1979. – 1987.) (1980. – 1987. / 1991. – 2018.)

Ivan Balaško Sofija Keča Nada Kosovec

(1976. – 1978.) (1976. – 2019.) (1976. – 2021.)

Radoslav Bidikov

(1972. – 1975.)

Đuro Bažulić Marija Bišćević

(1960. – 1972.) (1962. – 1994.)

ŠEZDESETICA //23////

POVIJESNE VE-
DUTE ŠKOLE

NOMEN EST OMEN
Ime je obilježje i dio identiteta svake osobe.

Iz toga proizlazi kako je naziv škole dio povije-
sti i identiteta svake postojeće odgojno-obra-
zovne ustanove. Nazivi škole mijenjali su se i
pratili postojeće trendove u političkim i druš-
tvenim strukturama, identitet škole gradio se
godinama i naraštajima. Danas je ona pozna-
ta kao Škola za umjetnost, dizajn, grafiku
i odjeću Zabok, pronašla je svoje mjesto pod
zvijezdama, etablirala se i postala renomira-
nom odgojno-obrazovnom ustanovom. Sidro
je kulturnome identitetu i jedro individualno-
me rastu svakoga učenika i zaposlenika, mje-
sto susreta, odraz društva, nastavljač tradicije
i putokaz prema potrebnim mijenama. Stasa-
la na povijesti i tradiciji – stremi budućnosti.
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Za-
bok stabilna je u prostoru te elastično stabil-
na u vremenu. Kratki pregled povijesti imena
i ustroja škole donose neki od njezinih bivših
ravnatelja i profesora.

//////24 Š U D I G O

Ivan Balaško, prof.

Kada je Srednja tekstilna tehnička škola Zabok
počela s radom (1961.), preuzela je polaznike tadaš-
nje škole učenika u privredi (ŠUP) koji su se školovali
za zanimanje krojača po mjeri.

Učenici su u to zanimanje upisivani sljedeće dvije ili tri
godine nakon čega zagorski krojački obrtnici više nisu
bili zainteresirani za spomenuti kadar.

Tekstilna tehnička škola promijenila je ime u Tek-
stilni školski centar (TŠC Zabok, 1964.) koji je upi-
sivao učenike u sljedeća zanimanja: prelac, tkalac,
konfekcionar, a kasnije i kemičar (operater i kemijski
čistač). Polaznici su se školovali za KV radnika (2 godi-
ne) i tehničare (4 godine).

Osposobljenost polaznika bila je na zavidnoj razini,
a na čemu treba zahvaliti nastavnome kadru, poseb-
no inženjerima koji su predavali stručne predmete.
Po završetku srednje škole mnogi su učenici nastavi-
li školovanje na Višoj tekstilnoj školi ili Tehnološkome
fakultetu te su u tekstilnoj industriji zauzimali rukovo-
deća mjesta i bili cijenjeni kao odlični stručnjaci.

Tijekom školovanja učenici su obavljali praktičnu na-
stavu u tvornicama i u dvije školske radionice. U cen-
tru su bile radionice za tkalca i konfekcionara.

Na praktičnoj nastavi u školskim radionicama uz di-
daktičke se vježbe inzistiralo na izradi predmeta upo-
rabne vrijednosti (u konekciji zaštitna odjeća, a u tka-
nju štofovi). Takav je način rada Centru omogućio
pribavljanje dodatnih financijskih sredstava, a koja
su trošena za nabavu nastavnih pomagala i materi-
jala – sirovina za praktičnu nastavu, ali i za materijal-
no stimuliranje nastavnoga osoblja i ostalih zaposleni-
ka Centra.

ŠEZDESETICA //25////

Suradnja s tvornicama bila je vrlo dobra. Svake su
školske godine tvornice iskazivale potrebu za odre-
đenim brojem kadrova (KV radnika i tehničara) što je
Centru olakšavalo organizaciju i planiranje nastavnog
procesa i ostalih aktivnosti.

Sofija Keča, prof.

Kada je 1961. osnovana prva srednja škola u Zabo-
ku, Srednja tehnička tekstilna škola, završila sam 1. ra-
zred osnovne škole i kao sedmogodišnja djevojčica ni-
sam ni sanjala da ću za 15 godina, 1976., početi raditi
kao profesorica u sljednici te škole, tadašnjemu Škol-
skom centru Zabok koji je nastao stapanjem triju po-
stojećih zabočkih srednjih škola (gimnazije, tekstilne
i ekonomske škole). Škole su se udružile u jedan veli-
ki centar što je bilo u skladu s najavljenom velikom re-
formom obrazovnoga sustava (tzv. Šuvarova reforma:
prva dva razreda svi su učenici slušali isti program, a
u trećem su se opredjeljivali za zanimanje).

Nada Jakopec, dipl. ing. tekstilnog inženjerstva

Paralelno s uvođenjem novih tehnologija u industri-
ju škola je uvodila nove programe i nova zanimanja.
Bila je to jedna dinamična organizacija sklona promje-
nama i preoblikovanjima.

Najveću promjenu donijela je reforma školstva ko-
jom su se sve tri zabočke srednje škole spojile u jedan
Centar – Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje
Zabok (1978.), kasnije Centar za odgoj i obrazova-
nje “Sedam sekretara SKOJ-a” Zabok (1985.). Cen-
tar nije vječno trajao, a njegov raspad unio je nemir
u naše redove. Katkad su se lomila koplja, a katkad je
samo letjelo perje.

Nama zaposlenima u Centru, ali i svima tadašnjim za-
interesiranim sudionicima otvorila su se nova pitanja:
Koje bivše škole / smjerove treba osamostaliti? Što će
tko raditi? Kako će to biti?

Najviše je pitanja bilo vezano upravo uz ponovno osa-
mostaljenje Tekstilne škole. Mnoga su razmišljanja
govorila da jedna takva škola više nije potrebna jer će
se ionako brzo ugasiti. Zgrada i imovina škole mogle
bi se pametnije iskoristiti.

Srećom, bilo nas je koji se s takvim raspletom događa-
ja nimalo nismo slagali. Znali smo da između gimna-
zijskih i ekonomskih programa postoji čitav spektar

//////26 Š U D I G O

zanimanja i smjerova, interesi osnovnoškolaca i uče-
nici kojima treba omogućiti školovanje.

Bila je potrebna i treća škola, ona koja će se prilagodi-
ti potrebama vremena.

Izuzetnim zalaganjem, argumentiranjem i požrtvov-
nošću nas malobrojnih Tekstilna se škola osamosta-
lila (1992.) i zadržala svoju imovinu.

Tijekom borbe za opstanak škole, a unutar mojega
ravnateljskog mandata, dogodio se rat. Nismo bili na
prvoj crti bojišnice, ali pokazali smo otvorenost, em-
patiju i veliko srce – uz naše postojeće učenike zbrinu-
li smo sve učenike jedne od škola iz ratom zahvaćeno-
ga područja te pružili utočište brojnim prognanicima i
izbjeglicama.

mr. sc. Tomislav Ogrinšak, prof.

Sudjelovao sam u promjeni naziva škole iz Stru-
kovno i umjetničko učilište Zabok (2002. – 2006.) u
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
koja pod tim imenom djeluje i danas.

Budući da je škola nekad bila Tekstilna škola Za-
bok (1992. – 2002.), učenici su se školovali za tekstil-
na i odjevna zanimanja. S promjenom gospodarskih
okolnosti, što je uglavnom značilo opadanje tekstil-
ne i odjevne industrije na području Krapinsko-zagor-
ske županije, počeo se smanjivati i broj upisanih uče-
nika. Sukladno tome promijenjena je politika Škole i
uvedena su grafička zanimanja i zanimanja iz područ-
ja dizajna.

ŠEZDESETICA //27////

ŠKOLA I DRUŠTVO

Kako nijedan čovjek nije otok sam za sebe, tako
ni škola nije izdvojena jedinica koja može funkcio-
nirati potpuno samostalno ili izvan sustava. Svoja
promišljanja o povezanosti struktura, škole, lokal-
ne zajednice, društva, društvenim previranjima (re-
forme) te o mirenju svih sastavnica školstva, me-
đusobnim prepletanjima, utjecajima i suživotu
svjedoče riječi bivših ravnatelja škole – profesora
Ivana Balaška i mr. sc. Tomislava Ogrinšaka, profe-
sora i ravnatelja – svojedobnih medijatora između
škole i vanjskih struktura.

Ivan Balaško, prof.

Najznačajnija reforma u školstvu bila je organizacija
obrazovanja u pripremnoj fazi (I. i II. razred) i završnoj
fazi (III. i IV. razred). Bilo je teško zadovoljiti zahtjeve
društvene zajednice, samoupravnih zajednica, radika-
lija i učenika, ali i potaknuti nastavnike na prilagodbu.

Trend okrupnjavanja škola doveo nas je u Zaboku do
spajanja Tekstilnog školskog centra, gimnazije i eko-
nomske škole u Centar odgoja i usmjerenog obrazo-
vanja Zabok (COUO Zabok). Bilo je potrebno zadržati
dotadašnja obilježja postojećih škola i osigurati nova,
što atraktivnija usmjerenja kako bi se zadovoljila oče-
kivanja lokalne zajednice, učenika i roditelja.

Uz pripremnu fazu (I. i II. razred) Centar je imao slje-
deća usmjerenja: ekonomsko, trgovačko tekstilno,
medicinsko, pedagoško i ugostiteljsko. Svake smo go-
dine imali upisnu groznicu.

Zadovoljstvo mi je, bez obzira na sve teškoće u orga-
nizaciji i radu, reći da je Centar uspješno radio i učeni-
cima omogućio stjecanje potrebnih znanja što se ka-
snije očitovalo u kvalitetnim radnim kadrovima.

mr. sc. Tomislav Ogrinšak, prof.

Za vrijeme mojega mandata, a bilo je to u vrijeme
uvođenja državne mature i nezadovoljstva učenika
načinom njezina uvođenja, učenici su organizirali pro-
svjede diljem Hrvatske. I naši su učenici sudjelovali u
prosvjedima. Prosvjedi u našoj školi bili su mirni.

Bitno je da lokalna zajednica pruža podršku razvoju
škole i njezinim nastojanjima, da se prilagodi suvre-

//////28 Š U D I G O

menim okolnostima te da, zajedno s djelatnicima ško-
le, promišlja o tome što valja učiniti i kakve su promje-
ne potrebne.

NEKAD I SAD

Oni su svoj obol obrazovanju i odgoju mladih
dali. Ipak, profesor može otići iz škole, ali škola ne
izlazi iz profesora. Biti profesorom nije posao, to je
poslanje. Zato bivši ravnatelji i profesori Škole za
umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok itekako
budno osluškuju što se u školstvu događa danas.
Slijede njihovi komentari na današnje stanje u škol-
stvu te odgovori na pitanje o tome je li jednostav-
nije biti učenikom, nastavnikom, ravnateljem danas
ili je to pak bilo jednostavnije u njihovo doba.

Ivan Balaško, prof.

Svako doba, svaka školska godina, svaka sredina i
svaka lokalna zajednica posjeduje specifičnosti koje
diktiraju ponašanje u rukovođenju školom. Ipak, mi-
slim da je današnjim ravnateljima lakše.

mr. sc. Tomislav Ogrinšak, prof.

Mislim da je danas puno teže biti učenikom, rodi-
teljem, ali i nastavnikom negoli je to bilo prije. Tako-
đer, teže je biti i ravnateljem. Bilo osnovne, bilo sred-
nje škole.

Sonja Keča, prof.

Teško je govoriti kada je bilo lakše biti učenik/pro-
fesor, nekada ili danas, jer obrazovanje je složen i za-
htjevan intelektualni proces. Bilo bi iluzorno očekivati
da sve bude lagano jer često trebamo uložiti vrijeme
i napor kako bismo ovladali nekim sadržajima! Pri-
je bih rekla da se radi o izazovu kako za učenike, tako
i za profesore. Zbog složenosti suvremenoga svijeta
današnji su izazovi nesagledivi u odnosu na nekadaš-
nja vremena, ali ono što treba njegovati, što je bez-
vremeno i što treba biti konstanta u svemu što jesmo
i što radimo, prijateljski su i suradnički odnosi, uvaža-
vanje i iskazivanje poštovanja učenika/profesora me-
đusobno i jednih prema drugima. Radost rada s mla-
dim ljudima neprocjenjiv je privilegij koji mi profesori
imamo!

ŠEZDESETICA //29////

Željko Nemec, akademski slikar-grafičar
Mislim da tu nema neke velike razlike. Ako se do-

bro i marljivo radi, sve je ostalo relativno.
Mirjana Belanović, dipl. ing. tekstilnog inženjer-
stva

Nikad nije lako. Uvijek je najteže vrijeme u kojemu
jeste.

BLIZU NA DALJINU
Pandemija bolesti Covid-19 današnjim je nastav-

nicima i učenicima nametnula novi vid nastave –
nastavu na daljinu. Nekadašnji su profesori Škole
za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok promi-
slili i o tome.
Sonja Keča, prof.

Budući da sam umirovljena netom prije uvođenja
nastave na daljinu, s njome nemam nikakve veze.
Rekla bih da je to još jedan novi eksperiment u moru
već isprobanih, još jedno novostečeno znanje (a zna-
nja nikada dosta, ništa što znamo nije nam naodmet),
nažalost, ovaj put zbog pogibeljnih razlika. S obzirom
na to da je u ovome opasnom trenutku to jedini mo-
gući način očuvanja nastave, uvjerena sam da će kole-
gice i kolege dati sve od sebe kako bi nastava na dalji-
nu bila što uspješnija!
Mirjana Belanović, dipl. ing. tekstilnog inženjer-
stva

Nastava na daljinu zahtijeva više vremena za pri-
premu profesora i više rada i odgovornosti za učeni-
ke.
Željko Nemec, akademski slikar-grafičar

S obzirom na pandemiju, to je svakako jedna nuž-
nost. Donosi nove izazove, ali definitivno ne može biti
potpuna zamjena za nastavu uživo.

//////30 Š U D I G O

ČOVJEČE, PAZI DA NE IDEŠ MALEN ISPOD
ZVIJEZDA /A. B. Šimić

Škola je mjesto gdje se događa život, a na takvim
se mjestima ljudi smiju i duhovno rastu. Profesor
Ivan Balaško podijelio je s nama anegdotu iz svoje-
ga ravnateljstva, a profesorica i tadašnja ravnate-
ljica Škole, Nada Jakopec, dipl. ing. tekstilnog inže-
njerstva, zanimljivu i inspirativnu misao.

Ivan Balaško, prof.

U Centru sam jednom na Zboru radnika podije-
lio jubilarne nagrade određenome broju zaposlenika.
Obrazlažući razloge za jednog sam profesora koji je
često puta na nastavnički sat kasnio po 5 minuta re-
kao da, s obzirom na njegova kašnjenja, ne slavi tride-
setogodišnji jubilej, nego dvadeset i sedmogodišnji.
Zahvaljujući na nagradi spomenuti je profesor rekao
kako to što 5 minuta kasni na sat kompenzira tako što
5 minuta ranije ode sa sata. Nastao je opći smijeh.

Nada Jakopec, dipl. ing. tekstilnog inženjerstva

Gledajući školu sada, prisjećajući se svih njenih tran-
sformacija i generacija učenika koje su se tu obrazo-
vale, razvijale svoje fizičke, umne i kreativne sposob-
nosti, stjecale potrebna znanja i vještine, jednostavno
rečeno – osposobljavale se za daljnji život – mogu
samo reći: Nismo se uzalud trudili!

Još uvijek vrijedi ono što davno reče A. B. Šimić:

Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!

ŠEZDESETICA //31////

PUT PRE-

MA SA-

DAŠNJO-

https://sudigoz.hr/wp/o-skoli/misija-i-vizija/tabula-nova-tiskano-izdanje/ STI/IZMEĐU

PEDESETICE I ŠEZDESETICE

https://soundcloud.com/tabula-nova-895375979

https://sudigoz.hr/wp/

https://www.instagram.com/sudigo_zabok/ https://www.youtube.com/user/SudigoZ

https://tabulanova.sudigoz.hr/

https://www.facebook.com/sudigozabok/

ŠKOLA KOJA JE POSTALA
SVOJEVRSNI BREND

INTERVJU S DANAŠNJOM RAVNATELJICOM

Iz navedenoga je vidljivo kako se Škola za
umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok razvi-
ja u skladu s vremenom. Strateško planiranje
razvoja škole, planiranje obrazovnih programa
i osluškivanje potreba modernoga tržišta rada
te suradnja s lokalnom zajednicom uvelike su
pridonijeli današnjemu renomeu Škole.

Na rukovodećoj je poziciji mr. sc. Tomislava Ogrinšaka
naslijedila dipl. paed. Božica Šarić koja u Školi radi kao
stručna suradnica pedagoginja sve do 2008. kada pre-
uzima dužnost ravnateljice.

Velika motivatorica, pokretačica mnogih promjena,
vjetar u leđa nastavnicima, svojevrsna vizionarka, naj-
veći promotor Škole, osoba koja Školu za dizajn, grafi-
ku i odjeću Zabok živi u intervjuu se osvrnula na doga-
đaje koje smatra prekretnicom u razvoju škole.

Što se krije iza naziva Škola za umjetnost, dizajn,
grafiku i odjeću Zabok?

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
danas slovi kao moderna umjetničko-strukovna škola
i djeluje u dva sektora obrazovanja: Umjetnost (likov-
no, dizajnersko te glazbeno područje) i Grafičke teh-
nologije i audiovizualno oblikovanje. Nakon završe-
noga školovanja učenici stječu stručne kvalifikacije za
zanimanja grafičkog, industrijskog ili odjevnog diza-
jnera, web dizajnera, medijskog tehničara, grafičkog
tehničara ili završavaju srednjoškolsko obrazovanje za
glazbenike, instrumentaliste ili teoretičare, a za sljede-
ću godinu namjera nam je upisati učenike u solo pje-
vanje.

//////34 Š U D I G O

ŠEZDESETICA //35////

Koliko se učenika trenutno obrazuje u Školi za
umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok?

U školi se unutar dvadeset i jednoga razrednog
odjela obrazuje približno četiristo učenika. Dio struk-
ture razrednih odjela čini i tridesetak učenica i uče-
nika koji pohađaju glazbenu školu kao temeljni ili pa-
ralelni program uz još neku drugu srednju školu ili
gimnaziju. Učenici uspješno sudjeluju u mnogobroj-
nim projektima, osvajaju nagrade na različitim natje-
canjima i natječajima iz likovnoga, modnog, glazbenog
i filmskog stvaralaštva na nacionalnoj i međunarod-
noj razini.

S obzirom na to da svaka škola djeluje u zajed-
nici u kojoj se nalazi te postaje njezinim sastav-
nim dijelom, kako Škola za umjetnost, dizajn,
grafiku i odjeću Zabok surađuje sa Županijom i
Gradom? Koja je njezina uloga u zajednici u ko-
joj se nalazi?

Škola danas zauzima važno mjesto u Krapinsko-
zagorskoj županiji. Činjenica da je jedina odgojno-
obrazovna ustanova u regiji usmjerena na kultur-
no-kreativne industrije, u sektoru koji postaje važna
sastavnica gospodarskoga razvoja na lokalnoj i glo-
balnoj razini, čini je značajnom razvojnom okosnicom
Grada Zaboka, ali i sveobuhvatnoga područja Župani-
je. Njegujemo kulturu dijaloga i suradnju sa svim važ-
nim poslovnim subjektima, civilnim udrugama, umjet-
ničkim organizacijama i ostalim institucijama. Dobra
suradnja i podrška Osnivača KZŽ-a te pomoć Grada
Zaboka u kojemu djelujemo, radimo i stvaramo važne
su i nezamjenjive osnove za napredak jedne škole.

Grad Zabok i Zagorje mladima nude pozitivnu per-
spektivu u smislu pokretanja poduzetničkih projeka-
ta u sektoru kulturno-kreativnih industrija. Poduzet-
nički centar Krapinsko-zagorske županije u Krapini,
re-GENERATOR u Zaboku te brojni drugi strateški pro-
jekti ponukat će mlade u usmjeravanju njihovih krea-
tivnih potencijala prema ostvarenju ekonomskih prili-
ka i stvaranju novih vrijednosti. Kao takvi zasigurno će
biti prepoznati lokalno i šire.

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Za-
bok nije jedina srednja škola na području žu-
panije, ali ni na području Grada Zaboka. Što
je razlikuje od ostalih srednjih škola, što biste
istaknuli kao njezin adut?

//////36 Š U D I G O

Ono što ŠUDIGO-Zabok razlikuje od svih drugih promišljanjima koja pak
škola svakako je posvećenost mladim talentima, izvr- učvršćuju našu perspek-
snim kreativnim i inovativnim osobama kojima pristu- tivu i stavove. Potrebno
pamo uvažavajući njihovu individualnost, osnažujući je obostrano povjerenje
njihove jake snage. Takav način rada učenicima omo- – ono ravnatelja prema
gućuje prepoznavanje vlastitih potencijala i izražava- zaposlenicima i obrat-
nje osobnosti te dovodi do oslobađanja njihove krea- no. Svjesna sam kako ni-
tivne energije u vidu likovnoga, glazbenog, filmskog ili kad ne treba zaboraviti
modnog izričaja. na stvaranje dobrih me-
đuljudskih odnosa, na li-
Aktivnim djelovanjem u zajednici svakako težimo is- derstvo u svim obrazov-
punjenju zacrtane vizije Škole – postati vodeća umjet- nim komponentama, na
ničko-strukovna škola u regiji koja kod mladih razvija timski rad i podupiranje
kreativnost i umjetničke potencijale, poduzetništvo te pojedinaca u timu, ali ni
digitalne kompetencije. na zahvalu ljudima za nji-
hov doprinos u stvaranju
Kada se osvrnete na svoj mandat, na uspjehe boljega okruženja za sve
učenika, Škole i kolektiva, ali i na vlastiti uspjeh, nas. Kada imate zadovolj-
na šezdeset godina postojanja ustanove koju vo- ne, samosvjesne i samoo-
dite i koje ste dio, kakvi Vas osjećaji preplave? stvarene profesore, tada
možete biti uvjereni da
Zahvalna sam što mogu raditi to što volim. Posve- će i učenici biti zadovolj-
ćena sam poslu ravnateljice Škole za umjetnost, diza- ni i primiti najbolju po-
jn, grafiku i odjeću Zabok, to je moja strast. Kada mi je duku u školi koju su oda-
kolektiv ukazao svoje povjerenje po treći put (na mje- brali, a to nam je svima
stu ravnateljice sam od školske godine 2008./2009.), krajnji cilj.
cijeli je svijet bio moj! Povjerenje uvijek treba opravda-
ti, ono sa sobom donosi ogromnu odgovornost i to ne Po zanimanju ste pe-
samo prema kolegama, već i prema instituciji. Veliki je dagog, već godina-
izazov u svakodnevnim aktivnostima ravnatelja – una- ma ravnateljica Ško-
pređivati pedagoški rad i poslovanje Škole, razvijati le. Kakav je bio Vaš
obrazovne usluge, uvoditi inovacije, osigurati prostor put kao čelne osobe
za kreativnost učenicima i nastavnicima, razvijati in- odgojno-obrazovne
frastrukturu i voditi Školu u budućnost nakon svih pri- ustanove?
jašnjih ravnatelja koji su, koristeći se svojim znanjem
i zalaganjem, također uložili ogromnu energiju u op- Karijeru čelnoga čovje-
stanak i razvoj ove danas šezdesetogodišnje odgojno- ka u školi započela sam
obrazovne ustanove. 2008. godine u vrijeme
recesije. U duhu toga po-
Što Vam je najbitnije u radu? Na što ste usmjeri- gleda na društveno-poli-
li svoju pažnju? tičku situaciju trebalo je
često i puno puta kuca-
Fokus sam stavila na ljude s kojima radim, na oso- ti na različita vrata. Bilo je
be koji podupiru moju viziju, a onda i ja njihovu. Ra- to vrijeme traženja. Oko-
zvijam koncept organizacije koja podupire cjeloživot- lina je školu percipira-
no učenje i uživa u istome. Stvarati kolektiv u kojemu la kao onu koja propa-
se znanje, kreativnost i iskustvo ljudi stalno nadogra- da i nestaje. Nužno je bilo
đuju, razvijaju i cijene moj je prioritetni zadatak. Pro-
ces učenja vodi nas ka novim prilikama i različitim

ŠEZDESETICA //37////

zamijeniti određena za- ŠUDIGO-Zabok – studio za snimanje i montažu, škol-
nimanja onima koja su ski radio, moderniziran je učionički prostor te je opre-
učenicima bila zanimljivi- mljeno šest specijaliziranih učionica, rekonstruirana je
ja i potrebnija na tržištu nova knjižnica, ugrađeno pokretno dizalo te je ostva-
rada. Zaredalo se neko- ren niz manjih, ali značajnih infrastrukturnih promje-
liko tehnoloških viškova, na u prostoru škole. Upravo je pri Školi za umjetnost,
profesori su ostajali bez dizajn, grafiku i odjeću Zabok izgrađena prva vanjska
posla, trebalo je ponuditi učionica za učenike jedne strukovne škole unutar žu-
konkretno rješenje. Upra- panije. Izgrađeno je igralište za košarku i rukomet,
vo je to bio najteži dio po- uređen okoliš škole, a sve u interesu razvoja djece i
sla – otpustiti ljude koji mladih.
su svoje znanje, rad i pre-
danost gradili i godinama Programske i kadrovske promjene ojačale su nas u
usađivali u Školu. Neki od stvaranju umjetničkoga, stručnog i digitalnog okru-
onih koji su brzo i pozitiv- ženja. Godine 2008. osiguravam dozvolu za početak
no reagirali na prijedlo- rada još jednoga programa – web dizajna – i moder-
ge ponuđenih promjena, niziram program medijski tehničar eksperimental-
prekvalifikaciju i dodat- nim programima koje pokreće Agencija za strukov-
ne edukacije i danas su s no obrazovanje i obrazovanje odraslih. Godine 2011.,
nama. Provodile su se or- uz podršku lokalnih vlasti i Krapinsko-zagorske žu-
ganizacijske, infrastruk- panije kao osnivača, uspijevam ishoditi verifikaciju
turne i programske pro- za rad srednje glazbene škole, a nakon čega se Škola
mjene te je, usporedno s za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok utvrđuje
njima, započinjalo uvođe- kao specifična umjetničko-strukovna škola s likovno-
nje novih tehnologija kao glazbenim odjelima uz postojeće programe iz sekto-
sastavnoga dijela novo- ra Grafičkih tehnologija i audio-vizualnog oblikovanja.
nastalih prilika i moguć- Strukovna zanimanja medijski tehničar i web dizajner,
nosti. Neki možda ne zna- a potom grafički tehničar / grafički tehničar pripre-
ju, ali Škola za umjetnost, me (sva zanimanja u četverogodišnjem trajanju) pru-
dizajn, grafiku i odjeću žila su nam alate za pristup medijskoj sceni i stvaranje
Zabok, u skladu sa svo- prepoznatljivoga obrazovnog brenda ŠUDIGO-Zabok.
jom misijom i vizijom,
među prvima je krenu- Izuzetno sam ponosna na ŠUDIGO-Zabok kao umjet-
la s provedbom različitih ničko–strukovnu školu koja je izrasla u modernu, kre-
projekata, ostvarila pravo ativnu i inovativnu instituciju te postala iznimno važ-
na sredstva iz pretpristu- nom za cijelu Krapinsko-zagorsku županiju.
pnih EU fondova, uočila
pozitivne strane ubrzano- Što biste naglasili kao svoju ulogu u Školi za
ga razvoja novih tehnolo- umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok?
gija, vlastitim resursima
uvela e-Dnevnik te i dalje Moja se uloga ravnateljice ogleda u osmišljavanju
razvija kreativne i digital- vizije i misije škole, prepoznavanju jakih strana svako-
ne kompetencije učenika ga pojedinca u kolektivu i u motiviranju te uključiva-
i nastavnika na svim razi- nju nastavnika i učenika u raznovrsne aktivnosti, osu-
nama. Zajedno s profeso- vremenjivanju i osiguravanju opreme te u doprinosu
rima osmišljen je i izgra- boljim uvjetima rada. Potičem osmišljavanje razvojno
đen Multimedijalni centar orijentiranih projekata usmjerenih ka podizanju kva-
litete rada naše institucije te, koliko je to moguće, i
sama sudjelujem u provedbi projekata.

//////38 Š U D I G O

Na koje ste načine osuvremenili nastavu u Školi?

Vrijeme u kojemu su nastavnici i učenici bili za-
tvoreni u svoje učionice, sjedili i gledali u potiljak je-
dan drugome, odavno je iza nas. Nužno je, pogoto-
vo u ovim kriznim vremenima pandemije, promišljati
o inovativnim i kreativnim metodama i načinima uče-
nja i poučavanja, odnosno osuvremenjivati cjeloku-
pni obrazovni proces. Naša Škola posjeduje značajna
iskustva u provedbi projekata sufinanciranih iz europ-
skih ili nacionalnih fondova, o tome svjedoče i uspješ-
no provedeni projekti financirani iz već spomenutih
pretpristupnih fondova, zatim iz socijalnih fondova,
međunarodni i nacionalni projekti, a u zadnjih nekoli-
ko godina i projekti u okviru programa Europske uni-
je – Erasmus+.

Ti su nam projekti pružili platformu za uključivanje
u mnogobrojne edukacije, stručno osposobljavanje i
usavršavanje nastavnoga osoblja, a meni kao ravna-
teljici iskustvo i stjecanje znanja iz područja menad-
žmenta te upravljanja školom i kvalitetom rada. Isto
tako, kontinuirano potičem profesore na napredova-
nje u zvanja. Ponosim se našim mentorima, savjetnici-
ma i izvrsnim savjetnicima kojih je trenutno šestero.

Mobilnošću projektnih timova, povezivanjem s dru-
gim školama, strukturiranim tečajevima koje pohađa-
ju naši nastavnici, iskustvom stečenim tijekom posjeta
različitim europskim obrazovnim institucijama slično-
ga profila i diseminacijskim aktivnostima snažimo vla-
stite potencijale, razvijamo postojeće resurse te pri-
donosimo razvoju učeničkih kompetencija i gradimo
školu za budućnost.

Na što ste, kao ravnateljica, pedagog, ali i osob-
no, osobito ponosni?

Ponosna sam što i ja predstavljam jedan kotačić u
stvaranju priče o ŠUDIGO-u Zabok!

ŠEZDESETICA //39////

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok preusmje-
rava svoje djelovanje ka svijetu projekata, inovacija, poduzetništva i
stvaralaštva. Prihvaća promjene i dio je njih, kroči ukorak s vremenom
ostavljajući svoj trag u istome, samoinicijativno lansira smjele i održive
projekte. U svojemu odgojno-obrazovnom prostoru njeguje empatiju i
uključivost uzdižući se iznad svih nametnutih prepreka. Škola se smjelo
suprotstavlja učmalim paradigmama obrazovanja te njeguje sve vidove
učinkovite suradnje i inovativne pristupe obrazovanju.
Prateći potrebe učenika, ali i svakodnevne promjene u zanimanjima
te djelatnostima za koje se učenici obrazuju, u nastavni su proces,
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti redovito inkorporirana najno-
vija dostignuća struke. Godina 2012. bila je iznimno značajna za ra-
zvoj Škole te čini svojevrsnu prekretnicu. Osiguravanjem materijalnih
sredstava iz pretpristupnih fondova, a koja su uložena u projekt Klikni
i uči / Klick&Learn, unutar Škole provedene su promjene koje je i nada-
lje određuju: početak stvaranja i primjene novih kurikula, digitalna tran-
sformacija Škole, inovativni projekti, održivost i ekološki pristupi okolini
u kojoj živimo.

PROJEKTI

SU LAN-

SIRANI



//////42 Š U D I G O

Škola je 2012. godine u okviru natječaja Mo-
dernizacija školskih kurikuluma u strukovnim
školama u skladu s promjenjivim potrebama tr-
žišta rada/gospodarstva, a ugovoren u sklopu
programa IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih
potencijala – Program Europske unije za Hrvat-
sku razvila projekt Klikni i uči / Klick&Learn
u partnerstvu sa Školom za dizajn, grafiku i
održivo gradnju Split. 

Klikni i uči / Klick&Learn svojevrsni je pi-
onirski poduhvat nakon kojega Škola vješto
nastavlja sa sudjelovanjem i partnerstvima u
projektima te osmišljavanjem i razvojem vlasti-
tih projekata.

Opći ciljevi projekta Specifični ciljevi projekta

• usavršiti kompeten- • osmisliti nastavni plan i program izvannastav-
cije nastavnika, ali i ne aktivnosti Multimedija
učenika definiranjem
novoga izvanna- • razviti sustav učenja i poučavanja objedinja-
stavnog programa vanjem novih tehnologija i medija (vizualne
Multimedija komunikacije - web, dizajn, grafika, video)

• poboljšati materijal- • uspostaviti učenički multimedijski centar i škol-
ne i prostorne uvjete ske mrežne interaktivne platforme
Škole

ŠEZDESETICA //43////

Razvoj projekta
Godina 2011. iznjedrila je promjene u strukovnome

dijelu kurikula u sektoru Grafička tehnologija i audio-
vizualno oblikovanje za izobrazbu učenika strukovne
kvalifikacije Medijski tehničar. Upravo su te izmjene
bile poticaj za promišljanje o načinu na koji bi struč-
ne kompetencije nastavnika mogle biti oplemenjene,
a kvaliteta obrazovanja i razvoj kompetencija učenika
poboljšani.
Provođenje projekta službeno je započelo 22. rujna
2012. godine s predviđenim trajanjem od 12 mjese-
ci. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 151 349, 27
eura, a 71, 58 % vrijednosti projekta sufinancirano je
bespovratnim sredstvima Europske unije.
Tijekom realizacije projekta članovi projektnoga tima
(koordinatorica projekta, ravnateljica Božica Šarić,
Martina Jenik, Valentina Đurek, Ruža Leskovar i Ni-
kola Sinković) i ostali nastavnici sudjelovali su u broj-
nim edukacijama (audiovizualna tehnologija, e-učenje,
škola medijske kulture, snimanje i montaža, progra-
miranje internetskih aplikacija, obrazovne tehnologi-
je, integrirana nastava) tijekom kojih su usavršili svoje
vještine što danas uvelike pridonosi kvaliteti nastav-
noga procesa i održivosti projektnih aktivnosti.

//////44 Š U D I G O

Dobrobiti projekta u život i rad lokalne za-
jednice u području me-
Provođenje projekta doprinijelo je upoznavanju dijske kulture te boljem
školske zajednice i šire javnosti s nastavom na daljinu povezivanju s ostalim
prije no što je ista uvedena u školske ustanove zbog udrugama koje promiču
sveprisutne pandemije bolesti Covid-19. Nastavnici- vrijednosti filmske i me-
ma i učenicima Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i dijske kulture (Tabor Film
odjeću Zabok ovim su projektom omogućeni didaktič- Festival).
ki oblikovani edukativni materijali te učinkovita upora-
ba suvremene tehnologije iz područja multimedija. Krapinsko-zagorska župa-
nija postaje sve značajnija
Provedbom projekta dan je prilog razvoju pozitiv- turistička regija, a primje-
ne percepcije drugačijih vidova učenja i poučavanja, na novih pristupa u stru-
povećane su mogućnosti izjednačavanja obrazovnih kovnome obrazovanju
šansi (učenici sa zdravstvenim poteškoćama, učeni- omogućuje pristup šire-
ci s invaliditetom) te je ukazano na visoko razvijenu mu medijskom prostoru
ekološku svijest onih koji su u njemu sudjelovali. Da- što pak rezultira boljom
nas su generirani kurikuli implementirani u program i kvalitetnijom promidž-
usavršavanja i osposobljavanja u sustavu obrazovanja bom svih značajnih resur-
odraslih, osoba s invaliditetom te nezaposlenih osoba sa regije.
u sektoru multimedija. Uspostavljena platforma pak
doprinosi nadogradnji projektnih aktivnosti nakon
formalnoga završetka projekta.

Projekt u širem kontekstu

Projekt je već u svojim začetcima privukao pažnju
Krapinsko-zagorske županije, Grada Zaboka, Zagorske
razvojne agencije i stalnih suradnika Škole za umjet-
nost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, Školskoga Cen-
tra Celje / Srednje škole za strojništvo, mehatroniko
in medije, koji su pružili punu podršku u provođenju
istoga.

Projektne su aktivnosti doprinijele ostvarivanju par-
tnerstva unutar javnoga sektora u Krapinsko-zagor-
skoj županiji u području lokalne televizije i lokalnih ra-
diostanica, a sudjelovanje učenika uključivanju mladih

ŠEZDESETICA //45////

//////46 Š U D I G O

ŠEZDESETICA //47////

//////48 Š U D I G O

ŠEZDESETICA //49////

//////50 Š U D I G O