dalmatinska mišancija

DALMATINSKA


MIŠANCIJA













Z DRAVLJE
Koje biljke brati? IZ

Kako pripremiti obrok
PRIRODE

























~ Samoniklo jestivo bilje ~

~ ZDRAVLJE IZ PRIRODE ~







Dalmatinska mišancija je savršena kombinacija divljeg bilja i tradicije.

Svaki kraj uzduž cijelog našeg priobalja, a i Dalmatinske zagore ima svoja
lokalna imena za pojedine biljke u divljem zelju.




























Također se ta mješavina samonikloga jestivog bilja u lokalnom dijalektu Istre,

Primorja, Dalmacije i Hercegovine i naziva različito.
Danas od te »sirotinjske hrane« vrhunske kulinarske zvijezde spravljaju

zanosna jela.
Sakupljanjem, priređivanjem i konzumiranjem takve hrane čovjek će, ne samo

osnažiti svoj organizam nego i uspostaviti izgubljeni kontakt i komunikaciju s
prirodom.


Namjera mi je bila, kao inicijatoru školskog projekta, u pandemijsko „Corona
vrijeme“ približiti učenicima obilje blaga koje priroda nudi. Zaboravili smo da

se na nju čovjek uvijek mogao osloniti. Ovaj projekt je pokušaj da prirodu
opet prigrlimo i damo šansu mladima kako bi se s njom opet povezali.

Hvala dragom 2e razredu kozmetičara, Obrtničke škole SPLIT na strpljivosti
pri rađanju ove brošurice.


Rozana Vilibić, prof.

Split, 15.05.2020. godine

~ KOJE BILJKE BRATI? ~





maslačak


kostriš



cikorija

tušt

crni sljez


ljekovita šparoga


bljušt


kopriva


loboda

divlji mak


kozja brada

koromač


štavelj


dimak


divlja salata

uskolisni trputac


boražina


rusomača

vlasac


češnjača

divlji luk


grzdulja


dvoredac

rašćika

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
MASLAČAK


Taraxacum

officinale

porodica:

Asteraceae



Dio koji se koristi:
mladi listovi, cvjetovi,

pupoljci

Vrijeme/mjesto

branja:
ožujak - travanj / livade,

uz putove


Priprema: O biljci: Maslačak ubrajamo među najpoznatije prve proljetne divlje salate.


salata, kuhan, pupoljci
Mlade rozete, koje sliče onima od cikorije, najbolje je brati prije cvatnje, od
kiseljeni, "med" od ožujka do svibnja. Kasnije starenjem listovi postaju pregorki. Biljke koje rastu

cvjetova u hladu su sočnije, ukusnije i manje gorke od onih koje su izložene suncu.

Sastav i aktivne
Mladi proljetni listovi mogu se prirediti kao salata, a starije je najbolje skuhati
tvari: kao varivo, uz mijenjanje vode, da bi se uklonila gorčina.




List je u proljeće bogat
vitaminom C,

βkarotenom, željezom, Dobrobiti za zdravlje:

magnezijem, kalcijem i
kalijem. Željeza u Maslačak je tradicionalna biljka naših

maslačku ima 3.1mg što krajeva koja se preporučivala kod niza
je više nego u špinatu. bolesti, od visokoga krvnog tlaka,

"trovanja krvi", reumatoidnog artritisa,

plućnih tegoba, žutice, bolesti bubrega te
Korijen u jesen, kad se

bere, sadrži visoke doze kožnih tegoba. Čini se da su "naši stari"
inulina (40 posto), koji dobro uvidjeli njegovo općenito dobro

dobro djeluje na djelovanje na organe za izlučivanje, jetru
probavu jer potiče i žuč. Zanimljivi su narodni recepti u

kretnje (peristaltiku) kojima bi se svjež korijen potapao u vino

crijeva. U proljeće, kad ili rakiju, što govori da su ljudi
se korijen ne bere,
prepoznavali da je maslačak ljekovitiji
sadržaj inulina je samo
kad je svjež.
dva posto.

Od cvjetnih glavica, s vodom, šećerom i
limunom, pravi se „maslačkov med“, koji
nalikuje pravom medu.

KOSTRIŠ - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -



Sonchus
oleraceus

porodica:

Asteraceae




Dio koji se koristi:

mladi listovi biljke

Vrijeme/mjesto

branja:

ožujak/travanj/svibanj/

lipanj

Bere se na O biljci:

neobrađenom tlu,
livadama, među žitom i Kostriš ubrajamo među prve proljetne divlje salate.

kukuruzom. Sastavni je dio mješavine divlje zeleni koju u našim dalmatinskim mjestima
prodaju na tržnicama.
Priprema: Mladi listovi biljke su jestivi, kao salata ili varivo.

salata ili kuhana kao Njegovi ukusni, samo naizgled bodljikavi listovi, u mišanciji ublažavaju gorčinu
varivo ostalog bilja.






Dobrobiti za zdravlje:
Sastav i aktivne

tvari:
Kostriš je poznat po svojim ljekovitim

svojstvima zbog čega se sve češće
upotrebljava u narodnoj medicini.
Listovi sadrže oko 30-40 Jestivi su mladi listovi. Najvažnije je da se

mg vitamina C i 10 mg
listovi uberu prije cvatnje kostriša jer je
vitamina A na 100 g
tada njihovo djelovanje najučinkovitije.
svježe biljke.
Mogu se konzumirati sirovi pa se dodaju

U njima nalazimo i oko u razne salate ili se kuhaju. Konzumiranje
1,2% bjelančevina, 0,3% sirovih listova je zdravo zbog očuvanja

masti te 2,4% vitamina C koji jača imunitet.

ugljikohidrata.
U prošlosti je naš narod, pogotovo oni u

priobalju, u vrijeme ratnih, gladnih dana
sebe prehranjivao ovom biljkom,

kuhajući je kao varivo.

CIKORIJA - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -


Cichorium
intybus


porodica:

Asteraceae






Dio koji se koristi:

osušeni listovi i korijen


Vrijeme/mjesto

branja:
proljeće / ožujak – beru

se na livadama, biljka O biljci:

raste kao korov
Cikorija je višegodišnja biljka iz porodice glavočika. Raširena je po svim
Priprema: krajevima naše zemlje. Raste uz puteve, pruge i živice, po livadama, poljima




salata, napitak sličan kavi i neobrađenim mjestima.
napravljen od mljevenog Mnogo se uzgaja u različitim oblicima kao povrće, a i zbog korijena koji služi

pečenog korijena kao kavin surogat.
Kao povrće koriste se mladi, ponešto gorki prizemni listovi koji su prije

izbijanja stabljike vrlo slični onima maslačka pa se s njima često zamjenjuju.

Skupljaju ih u proljeće ili rano ljeto, prije cvjetanja i priređuju na različite
načine, najčešće kao salatu ili špinat. Radi ublažavanja gorkog okusa često
se miješaju s drugom zeleni i donose na tržnice.


Sastav i aktivne
tvari:

U mladim listovima Dobrobiti za zdravlje:
samonikle biljke ima 40 –
Inulin, koji se nalazi u cikoriji, u debelom crijevu
50 mg% vitamina C i
služi kao hrana dobrim bakterijama koje
6 – 14 mg β karotena.
Sadrži i B6, E i K vitamin omogućavaju bolju apsorpciju nutrijenata,
te minerale cink, smanjuju rizik nastanka alergija te osiguravaju
magnezij, kalcij, kalij i ravnotežu crijevne mikroflore. Bogata je
željezo. antioksidacijskim vitaminom C koji nas štiti od

prehlade, oksidacijskih oštećenja organizma te
U korijenu ima mnogo
pospješuje rad imunosnog sustava.
inulina ( do 40%) koji je
moćan probiotik. Zbog prisustva vitamina E i minerala mangana
povoljno djeluje na zdravlje krvožilnog sustava.

TUŠT - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -


Portulaca

oleracea


porodica:

Portulacaceae



Dio koji se koristi:

mladi listovi, vrhovi



Vrijeme/mjesto

branja: svibanj-srpanj

/uz puteve, na šljunku

O biljci:

Priprema:
Za jelo može služiti čitava mlada i sočna nadzemna biljka.

salata, kuhana
Kod nas je rado beru kao povrće u južnoj Dalmaciji i na otocima.
Mladi listovi samonikle biljke, koji su blagog, kiselkasto slanog, aromatičnog

okusa, kod nas se uživaju sirovi, u obliku salate, ili se miješaju s drugim

salatama. Malo stariji listovi kuhaju se i priređuju kao ukusno jelo, koje
nalikuje špinatu.
Sastav i aktivne

tvari:


Tušt sadrži i do 95% Dobrobiti za zdravlje:
vode, nešto

bjelančevina, Tušt ima moćna protuupalna svojstva
ugljikohidr ata i masti, zahvaljujući svojim vlaknima, omega 3
omega 3 masne kiseline, kiselinama i mineralima. Može liječiti

antioksidanse, vitamine različite vrste upala i nelagode, posebno
C, A, B i E te mineralne
one koje utječu na mokraćni i probavni
tvari (željezo, kalcij i
sustav. Njegove hranjive tvari
fosfor).

Zbog oksalatne kiseline poboljšavaju zdravlje kože, kose, noktiju,
koje ima u sastavu reguliraju krvni tlak, sprječavaju aritmiju
tušta, osobe koje pate itd.

od bubrežnih kamenaca
Tušt djeluje kao odličan prirodni lijek za
trebale bi ga izbjegavati.
uklanjanje viška tekućine koju

zadržavamo u tijelu. Ova biljka prirodno

smanjuje temperaturu i groznicu, može
smanjiti i razinu šećera u krvi, što znači
da je dobra za prevenciju dijabetesa i
pretilosti.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -

LJEKOVITA

ŠPAROGA



Asparagus
officina lis

porodica:

Asparagaceae




Dio koji se koristi:

Mladi izdanci
O biljci:
Vrijeme/mjesto Biljka raste samoniklo, osobito na pjeskovitom i kamenitom tlu. Smatra se

branja: proljetni mjeseci, dalmatinskom delicijom. Ljudi je dosta beru u proljetnim mjesecima

šuma, makija (ožujak, travanj, svibanj ). Mladi, mekani i sočni izdanci samonikle biljke vrlo
su ukusno, a i zdravo povrće. U trgovinama dolaze i izdanci kultiviranih

Priprema: salate, juhe, oblika biljke, koji su debeli i sočni. Naravno, divlji primjerci su aromatičniji i
umaci, pite, čajevi ukusniji iako po sastavu aktivnih tvari kultivirani oblici ne zaostaju. Stariji

izdanci samonikle biljke sadrže mnogo celuloze, pa su drvenasti i teško
probavljivi.





Sastav i aktivne tvari:
Dobrobiti za zdravlje:

Šparoga ima bogatu
nutritivnu vrijednost – Djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.Za
sadrži, vitamine A, K, B prevenciju bolesti srca zaslužna je i
(B1,B2, B9), C i E, željezo, velika količina vitamina skupine B, koji
bakar, vlakna, mangan, kontroliraju razinu homocisteina.
kalij, cink, magnezij i
Velike količine inulina u šparogi ključne
selen.
su u liječenju probavnih problema.

Mladi izdanci šparoge Naime, inulin je idealna hrana za dobre
sadrže 90% vode, manje bakterije koje poboljšavaju apsorpciju
količine vitamina C i β hranjivih tvari, smanjuju rizik
karotena. Biljka sadrži i od alergija i raka crijeva.Vlakna u
eterično ulje, šparogi potiču probavu te smanjuju rizik
aminokiseline asparagin i
od dijabetesa.
tirozin, vanilin, koniferin,
Šparoga je moćan diuretik koji pomaže
jantarnu kiselinu i nešto
malo šećera. u oslobađanju organizma od mokraćne
kiseline, rastvara bubrežne kamence i
pomaže kod gihta.

BLJUŠT - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -

Tamus communis


porodica:
eaceae
Disocor





Dio koji se koristi:

mladi proljetni izdanci

Vrijeme/mjesto

branja:


travanj – lipanj / na
rubovima šuma i živica O biljci:

Priprema: Bljušt / crna kuka / kukovina / vilin korijen je zeljasta penjačica čiji su izdanci
jestivi, a plodovi vrlo otrovni.
kuhani
Raste u gustim šikarama ili listopadnim šumama, na hranjivom tlu bogatom

ilovačom. Vrhovi lisnatih izdanaka su svinuti, a listovi su srcoliki,
korijen gomoljast, dug oko 20 do 30 cm.
Sastav i aktivne Plod je crven, bobičast i vrlo otrovan. Sadrži 3-5 sjemenki; po 4-6 bobica čine

tvari: grozd. Izdanci bljušta se beru tijekom proljeća.
Za jelo se pripremaju vrhovi i sočni dijelovi stabljike, a odbacuju se dijelovi koji
Biljka sadrži u sebi ne pucaju kad se presaviju. Mogu se pripremati na više načina, a jedan od

slično kao šparoga, najuobičajenijih je skuhan i pripremljen za salatu sa tvrdo kuhanim jajima, ali
vitamin C, β karoten, mogu se jesti i sirovi ili kao omlet.

fenole, flavonoide.
Neka istraživanja

pokazala su veći

postotak vitamina C u Dobrobiti za zdravlje:
bljuštu negoli šparogi.

Jestivi izdanci bljušta imaju blagi
Listovi su bogati diuretički učinak, a plodovi su otrovni.

tvarima sličnim Ako izdanke konzumiramo u većim

histaminu, a imaju
količinama, mokraća će nam poprimiti
značajne količine sluzi i

kristala kalcija. specifičan miris. To je znak da je započeo
proces izlučivanja štetnih tvari iz
Korijen sadrži saponine, organizma.
kalcijev oksalat, Svjež korijen je lijek protiv reume i išijasa.

histamin, pektine i Bolno se mjesto može njime protrljati ili

koristi za tegobe bolnih
priviti na 5 min. Odmah nakon skidanja
mišića, kod reume i
il poveza, to mjesto se namaže mašću ili
išijasa. Nadražuje kožu i
peče. Zbog toga ga je lanenim uljem da ne bi došlo do plikova
potrebno oprezno ili rana.

koristiti.

CRNI SLJEZ - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -


Malva sylvestris


Porodica:
Malvaceae









Dio koji se koristi:
mladi listovi


Vrijeme/mjesto

branja: travanj /

livade, uz putove



O biljci:
Priprema: kuhani

Crni sljez je od najdavnijih vremena služio kao ljekovita biljka i kao povrće.

Ubrani od travnja do srpnja, mladi listovi crnog sljeza mogu se prirediti kao

ukusno varivo slično špinatu, a pošto sadrže dosta sluzi, daju guste juhe
ugodna okusa. Prednost je ovog divljeg povrća što se može nabrati za jelo sve

do sredine ljeta, u vrijeme kad listovi većine divljih zeleni nisu više jestivi.

Nezrele plodove crnog sljeza rado beru i jedu djeca, a mogu se stavljati i u

Sastav i aktivne
variva i marinade. Cvjetovi se mogu dodavati miješanim salatama, a služe i za
tvari:
garniranje i ukrašavanje mesnih i ribljih jela.


Listovi i cvjetovi sadrže
sluzi (6–8 %), nešto

trijeslovina i flavonoida.

List je bogat također Dobrobiti za zdravlje:

kalcijem i željezom.
U proljeće ima u Crni sljez sadrži mnogo sluzi, zbog čega se

listovima prosječno oko upotrebljava za liječenje kašlja i katara
120 mg% vitamina C i pluća.

čak do 18 mg% Djeluje protubakterijski i protuvirusno,

β karotena. Mogu se
razrjeđuje sluz i olakšava iskašljavanje.
prema tome uvrstiti u

najzdravije lisnato Sluz koju biljka sadrži oblaže upaljenu
sluznicu grla, smiruje upalu te pomaže
povrće.
bržem izlječenju rana.
Crni sljez je kod nas raširena biljka i čest
korov. lako ga možemo lako pronaći, ne
bi ga trebalo nerazumno uništavati.

KOPRIVA - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -

Urtica dioica


porodica:
Urticaceae



Dio koji se koristi:

cijela biljka

Vrijeme/mjesto

branja: od proljeća do
jeseni-kori jenje, cijela
godina-stabljika,

proljeće – mladi listovi O biljci: Malo koja biljka ima tako opsežan popis provjerenog ljekovitog
raste na zapuštenim djelovanja na ljudsko zdravlje kao što to ima kopriva.

tratinama, uz ceste i Po svemu, kopriva je doista nevjerojatna biljka. Prati ljudski rod od prvih

putove, po šumama i civilizacija do današnjih dana.
gajevima. Guste dlačice na stabljici i listovima koprive zapravo su šuplje i krute žaoke od

lako lomljivog minerala – silicija. Pri ubodu, vrhovi tih krhkih silicijevih dlačica
Priprema:
se slome i u kožu uliju mješavinu histamina, acetilkolina, serotonina i mravlje
špinat, umaci, salate,
n
ja
a
ž
i
k
o
o
l
i
s
e

k
n
e

o
v
i
k


e
.
l
a
z
i
z
a
p
i
v
k
Mali problem ju je ubrati, a da se ne
i
juhe, pite, čajevi
opečemo, međutim obarena u vreloj vodi kopriva više ne žari i može nam dati

cijeli niz jako ukusnih i zdravih jela.
Sastav i aktivne Za jelo se koriste mladi listovi. Nježne vrške biljke sa 4-6 listića treba otkinuti u

tvari: rukavicama na mjestu gdje je stabljika još mekana. Koprivu zbog njene
rasprostranjenosti i prehrambene vrijednosti ubrajamo u najzdravije i
List obiluje vitaminom C najpristupačnije divlje lisnato povrće.
i β karotenom, a od

minerala željezom,
kalcijem, fosforom,
magnezijem,
Dobrobiti za zdravlje:
manganom, cinkom i
bakrom. Uzimanje svježeg soka i čaja od koprive
korisno je u liječenju: raznih anemija, u
Korijen je dobar prevenciji ateroskleroze, bubrežnih
diuretik. Bogat je oboljenja i upala mokraćnih kanala i
bjelančevinama, mjehura, bolesti prostate.
proteinima, mineralima, Pomaže oboljelima od šećerne bolesti jer
vitaminima, smanjuje razinu šećera u krvi i dobra je
ugljikohidratima,
dijetalna namirnica, preporučuje se
magnezijem, beta-
oboljelima od Alzheimerove bolesti,
karotenom i
fitosterolom. Posebno multiple skleroze, sprečava krvarenje,
sadrži velike količine a izvrsno djeluje i kod hemofilije.
željeza.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
BIJELA

LOBODA



Chenopodium
album

porodica:

Chenopodiaceae


Dio koji se koristi:
listovi


Vrijeme/mjesto
branja:
svibanj / vrtovi, njive


Priprema :
O biljci: Jedan je od najrasprostranjenijih vrsta korova. Loboda je obično prvi
variva, guste juhe,

zeljanice, salate korov koji izraste na svježe nasutom tlu.
Latinsko ime rod je dobio prema grčkim riječima chen (guska) i podion (nožica)

zbog oblika listova koji su nalik na stopala guske. Ime vrste album znači bijeli,
Sastav i aktivne ukazuje na brašnavu boju mladih listova.

tvari: Sočni i mladi plavozeleni, ponekad brašnavi listovi ukusno su proljetno povrće,

bogato vitaminima, a najradije se jedu prokuhani i priređeni kao špinat. Dok su
Listovi sadrže 90-130 listovi mladi i sočni varivo je jako ukusno, kuha se 10-15 minuta.

mg% vitamina C i do
Dijelovi razvijenije biljke nisu toliko ukusni, a rastrljani razvijaju miris sličan
12mg% β karotena.

Dobar su izvor kalija i onome ljudske sperme. Ponekad se mlade, svježe izrasle biljke mogu naći i


fosfora. Biljka je po poslije jačih jesenskih kiša, a te biljke se mogu brati za jelo sve do prvih
sadržaju vitamina mrazova.
bogatija od špinata. Od sjemenki se može praviti brašno. Interesantan je podatak da one

zadržavaju sposobnost klijanja i nakon impresivnih 1600 godina.


Negativnom stranom
ovog povrća (kao i

špinata i ostalih Dobrobiti za zdravlje:
lobodnjača) smatra se

prisutnost oksalne Iako Loboda potječe iz Starog svijeta,
kiseline, koja sprječava

uživanje mladih listova raširenije je u
resorpciju kalcija.

U osušenim listovima SAD- u. Neki američki autori smatraju
biljke u cvatu nađeno je lobodu ukusnijom od špinata. Smatra se

čak 14-30% oksalne da korijeni uživanja u ovoj biljci potječu
kiseline. još od indijanskih plemena koji su je

počeli upotrebljavati još prije par
U suhoj sje menki imaju stoljeća, a čak su je i uzgajali. I u Europi
40% probavljivih
se prije više upotrebljavala. U Rusiji su u
ugljikohidrata i oko 13%
vrijeme gladi (1891- 1892) pekli kruh od
bjelančevina i drugih
dušičnih tvari. brašna sjemenki lobode i raži.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
DIVLJI MAK


Papaver rhoeas


Porodica:
Papaveraceae





Dio biljke koji se
koristi:


Listovi, cvjetovi i

sjemenke


Vrijeme/mjesto

branja:


Od svibnja do srpnja/


polja, u žitu, uz putove i
živice, na željezničkim

nasipima-napuštena i
obradiva zemljišta O biljci: Ovaj mak raste kao korov po zapuštenim njivama, uz puteve, grmlje

i na ruderalnim mjestima.

Priprema:
Listovi iz prizemne rozete beru se za jelo u rano proljeće u neki djelovima
Dalmacije. Prodaju se i na tržnicama kao sastavni dio jestive divlje zeleni -
Najčešće se
upotrebljava za bojanje mišancije.

vina i rakije, sjemenke Ako se listovi jedu sirovi, kao salata, treba ih temeljito oprati, jer su
kao začin za posipanje prenositelji nekih glista, nametnika na čovjeku. Listove razvijene biljke ne

peciva i kolača treba brati za jelo, jer u mliječnom soku sadrže i neke toksične sastojke.





Sastav i aktivne

tvari:

U sitnim sjemenkama Dobrobiti za zdravlje:

ovog maka ima 35%

masnog ul ja, a sličnog U narodnoj medicini koristi se kod
je sastava kao ulje iz nesanice, depresije i napetosti kao

sjemenki opijumskog sedativ.
maka pa je također
Ponajprije se koristio za liječenje kašlja,
jestivo. Od masnih promuklosti i bolova u prsima, za liječenje
kiselina sadrži najviše

linoleinsku kiselinu bronhitisa, karcinoma, žutice, te
(68%). menstrualnih tegoba.
Ni sjemenke, ni plodovi

ne sadrže morfin, ni
drugi narkotik.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
KOZJA BRADA



Tragopogon
pratensis


Porodica:

Asteraceae




Dio biljke koji se

koristi:

cijela biljka

Vrijeme/mjesto


branja:

rujan-studeni / livade

O biljci: Dvogodišnja zeljasta biljka,u prvoj godini razvija se lisna rozeta, u
Priprema:


mladi dijelovi mogu se drugoj godini stabljika i cvjetovi. Staništa su joj plodna i vlažna zemljišta. Biljka

kuhati i prirediti kao cvate lijepim, velikim, žutim cvjetovima od svibnja do kolovoza. Po jedna
cvjetna glavica razvija se na kraju stabljike, a otvorena je samo tijekom
šparoga ili špinat.

sunčanih jutarnjih sati.
Jestiva je cijela biljka- korijen, mladi izdanci, pupoljci i listovi. Korijen je bogat
inulinom, najbolje se pripremi kuhanjem, iako se mladi korijen može jesti i
sirov. Ostali dijelovi mogu se koristiti sirovi, u salatama ili dodani u juhama i

omletima. Korijen se još od 16 stoljeća uzgajao za jelo. To starinsko povrće



Sastav i aktivne danas je gotovo isčezlo sa naših stolova. U SAD-u u posljednje vrijeme postaje

tvari: znak prestiža da restoran na jelovniku ima jelo s korijenom kozje brade-

turovcem, s kojim vrsni kuhari vrlo rado eksperimentiraju.
Mladi nadzemni dijelovi

biljke sadrže od 12 do
55 mg°% vitamina C.


Mesnati korijen Dobrobiti za zdravlje:

značajan je po sadržaju Mlade stabljike ove biljke imaju srčiku
inulina. Inulin se

ugodnog, slatkog okusa pa su ih nekad
izlučuje mokraćom

nepromijenjen i pri tom djeca žvakala i jela u sirovom stanju.
izvlači iz tijela višak U Armeniji djeca od mliječnog soka biljke

glukoze pa tako izrađuju domaću gumu za žvakanje.
pomaže dijabetičarima. Ukusnost ovog korijena ističu već pisci

starog Rima.

Korijen stimulira probavu, djeluje
laksativno i povoljno za dijabetičare.
Mliječni sok iz biljke uklanja bradavice i
kvržice po koži.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
KOMORAČ


Foeniculum

vulgare

porodica:

Apiaceae




Dio koji se koristi:
listovi, lukovica,
plodovi,

Vrijeme/mjesto

branja:

svibanj - kolovoz / krš ,
makija
O biljci:

Priprema: Koromač je aromatična začinska biljka, kod nas u Dalmaciji raste divlje dok se
svježi ili sušeni, kuhani drugdje često uzgaja zbog višestruke primjene u prehrani, medicini i industriji

likera. Za salate i mišanciju koriste se samo listovi koji daju tom jelu posebnu

aromu, a od uzgojenog se, u kuhinji, upotrebljavaju svi dijelovi biljke - lukovica,

stabljike i listovi .

Vrlo su zanimljive kombinacije koromača s povrćem i voćem u miješanim i


Sastav i aktivne složenim salatama: s avokadom, narančom, parmezanom, artičokama,

tvari: pršutom, narom i kruškama.

Jako aromatični plodovi, koji dozrijevaju u listopadu služe kao začin ili se
Listovi naš eg upotrebljavaju kao čaj za ublažavanje nadutosti i probavnih tegoba.
primorskog samoniklog

koromača , sadrže 50-
120 mg% vitamina C i

oko 7 mg% β karotena Dobrobiti za zdravlje:
te kalcij, kalij, željezo,

magnezij druge Prirodni lijek kod probavnih tegoba ,
minerale. djeluje antiseptčki, a upotrebljava se kao
sastojak mnogih biljnih bombona i guma

Koromač sadrži i za žvakanje, također i u parfumeriji.
estrogen koji pridonosi
Izvrstan je izvor kalija, koji pomaže kod
plodnosti te regulira
snižavanja visokog krvnog tlaka.
menstrualni ciklus.

Sjemenke i korijen koromača sastavni su

U plodu ima 2-6 % dijelovi čaja za pročišćavanje organizma.

eteričnog ulja sa 50 - Zajedno sa peršinom, celerom i
60% anetola. šparogom čini grupu od četiri biljke
učinkovite za čišćenje tijela.

ŠTAVELJ - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -



Rumex

cripsus


porodica:

Polygonaceae





Dio koji se koristi:
listovi, korijen, plod

Vrijeme/mjesto

branja:
od ožujka do svibnja /

livade, njive, pašnjaci - uz

jarke i potoke

Priprema: O biljci: Štavelj je biljka s mnogo lica. To je vrlo prodoran korov,
gurmanski specijalitet, ljekovita biljka i insekticid. Dosta se rabi kao povrće u
najčešće se konzumira

sjevernoj Dalmaciji, Hercegovini i Bosni.
kao varivo ili umak, kuha
Mladi, dosta debeli i sočni listovi ugodnog, slabo kiselkastog okusa
se uz svinjetinu i
sakupljaju se od ožujka do svibnja, prije izbijanja stabljike, dok su još složeni
krumpire, te pomiješan sa

u obliku rozete.
drugom zeleni i
Ima više jestivih vrsta u porodici Polygonaceae, ali se od štavelja priređuje
maslačkom.
najukusnije varivo. Listovi kuhanjem gube lijepu zelenu boju i postaju

smeđi.

Sastav i aktivne tvari:



Listovi su bogati
vitaminom C i β Dobrobiti za zdravlje:

karotenom. Tijekom
proljetnih mjeseci, u Djeluje kao laksativ (korijen) i antidijaroik
prizemnim listovima, (plod). Potiče rad jetre i žući, umiruje
količina vitamina C iznosi probavne smetnje.
od 100 do 150 mg%, a
Odličan je dodatak lijekovima za kožne
provitamina A oko 10
bolesti, artritis, reumu i kronično limfno
mg%.
Listovi sadrže u sebi i začepljenje. Također, pomaže u liječenju
mnogo organskih kiselina neredovite mjesečnice.
(posebno oksalne) zato
osobe koje pate od
bubrežnih kamenaca
trebaju biti oprezne kod
konzumiranja ovog divljeg

povrća.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
DIMAK


Cerpis sancta

porodica:

Asteraceae






Dio koji se koristi:
korijen, mladi listovi

Vrijeme/mjesto
branja:

ožujak-svibanj /na

selima, livade, uz
putove

Priprema: O biljci: Izuzetno je brojna u rano proljeće i oboji okolinu u žuto, a mladi

salata, kuhan listovi jestivi kao salata. Okus i miris im je neutralan i blag. Oni počinju već u
jesen sa razvojem te mogu tijekom blažih zima poslužiti kao izrazito zdrava

divlja salata, prepuna minerala i vitamina.

Izgled biljke: Kod ove biljke moramo paziti na zagađenja koja proizlaze iz lokaliteta, jer u


gradovima prepunim kućnih ljubimaca i smoga nijedna lisnata biljka nije

Listovi su duguljasti, zdrava, ali zato na selima itekako možemo dobro upotrijebiti ovu biljku.
perasto urezani, vrlo

sitno nazubljeni i grubo
dlakavi, u donjem dijelu

stabljike suženi su u
peteljku, u gornjem
dijelu su naizmjenični, Dobrobiti za zdravlje:

sjedeći i manji.
Izvrstan je izvor minerala i vitamina.

Korijen je valjkast, Koristi se u prehrani i djeluje laksativno i
kratak, sa većim brojem diuretički. Preporučuje se osobama s

vretenastih žila. hipoglikemijom (niskom razinom šećera u

krvi) i učinkovit je lijek protiv hipertonije
(povišeni krvni tlak).

Korijenje djeluje povoljno na želučane

tegobe i čaj od listova na upale mokraćnih

putova.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
BORAŽINA



Borago officinalis

porodica:
Boragin
aceae





Dio koji se koristi:

mladi listovi



Vrijeme/mjesto


branja: ožujak-svibanj

/polja, vrtovi O biljci:

Priprema: U sjevernoj Dalmaciji beru se mladi izdanci i listovi i priređuje ih se kao salata
pod imenom „burandža“. Boražina se kao povrće i začinska biljka upotrebljava
salata, kuhani
i u mnogim drugim zemljama, većinom mediteranskim. Pripremaju ga i kao

špinat, u Italiji listove prže uvaljane u tijesto. Svježi listovi dodaju se kao začin
salati (od krastavaca), umacima i sirevima za mazanje. Sastavni je dio i
marinada za kisele krastavce. Lijepi, dekorativni cvjetovi mogu poslužiti za

garniranje serviranih jela.





Sastav i aktivne
tvari:

Dobrobiti za zdravlje:

Mladi listovi imaju Razvijena biljka djeluje blago diuretički i

ugodnu kiselkastu purgativno. Upotrebljava se u liječenju
aromu koja podsjeća na bubrežnih i crijevnih bolesti.

krastavce.
Boražina djeluje vitalizirajuće na
Sadrže mn ogo sluzi,
30-40 mg% vitamina C i organizam. Potiče znojenje, snižava

oko 8 mg% β karotena temperaturu i liječi širok spektar
urinarnih problema. Učinkovita je kod
te minerale kalij i kalcij.

U razvijenoj biljci ima bronhitisa, kašlja, raznovrsnih infekcija
mnogo kalijevog grla i usta. Jača energiju, koncentraciju i

nitrata. imunitet. Djeluje protiv depresije,

apatije, tuge, nesanice i kao blagi sedativ.
Pomaže u mršavljenju i pritom

detoksicira organizam.

USKOLISNI - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -

TRPUTAC



Plantago
lanceolata

porodica:

Plantaginaceae




Dio koji se koristi:

mladi listovi


Vrijeme/mjesto

branja: ožujak-travanj
/suhe livade O biljci:

Trputac raste uz puteve, po suhim livadama i travnjacima.


Priprema:
Vrlo mladi listovi jedu se kratko kuhani u mišanci.
svježi, kuhani
“Klasići“ sa ne do kraja zrelim sjemenkama kratko se prže na ulju i prava su
delikatesa.
Listovi se također mogu upotrijebiti za juhu, miješane salate ili se kuhaju kao


špinat. Kuhanjem listovi poprime ugodan, slabo aromatičan miris i okus na
Sastav i aktivne
tvari: vrganje.
Uskolisni trputac se najviše proizvodi u obliku sirupa i čajeva.




Glavne tvari u listu
trputca su: trijeslovine, Dobrobiti za zdravlje:

polisaharidi (sluzi),
kumarin, flavonoidi, Trputac sadrži alantoin koji pomaže u

silicijeva kiselina, cink i regeneraciji oštećenog tkiva. Ima i
kalij.

adstrigentno svojstvo koje pomaže u
Sadrži i ulje gorušice skupljanju pora, kontrolira masnoću

koje doprinosi
kože, a ima i blago pročišćavajuće
antibiotičkom
djelovanje na kožu i tijelo. Trputac
djelovanju trputca.
pomaže isušiti višak sluzi u dišnom i


U mladim listovima ima probavnom sustavu kako biste mogli
20- 40 mg% vitamina C i uspješno izliječiti prehladu ili proljev. U

oko 7 mg% β karotena. narodnoj medicini se upotrebljava za
liječenje rana, zaustavljanje krvarenja,

snižavanje visoke tjelesne temperature,
smirivanje kašlja, za liječenje astme,

upale pluća, tuberkuloze i tetanusa.
Svježe iscijeđeni sok preporučuje se za
čišćenje krvi te kod svih vrsta čireva.

DIVLJA - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -


SALATA

Lactuca

parennis

porodica:

Asteraceae




Dio koji se koristi:

mladi listovi

Vrijeme/mjesto

branja:
ožujak - travanj / suha

polja, sunčana i O biljci: Raste pojedinačno ili u skupinama na sunčanim ,suhim i dobro

kamenita mjesta dreniranim vapnenačkim tlima. Jestivi su mladi listovi, gorkastog su okusa,
beru se u rano proljeće prije nego biljka procvate jer tada postanu odveć
Priprema: gorki. Mogu se konzumirati u salatama ili termički obrađeni.
salata, kuhana

Jednako su jestivi i listovi jedne druge vrste divlje salate. Radi se o loćišini –

Lactuca scariola L. To je biljka sa uspravnom, krutom stabljikom, koja je u
donjem dijelu posuta bodljama. I listovi na naličju nose bodlje, duž srednje

Sastav i aktivne provodne žile.

tvari: Lactuca virosa je otrovna loćika. Mliječni sok ove biljke ima narkotično
djelovanje pa je nekada služio u medicini umjesto opijuma, a zvao se
lactucarium.

Jestiva divlja salata
vitaminski je mnogo
vrjednija od vrtne
salate. Dobrobiti za zdravlje: Lactuca virosa
ovna loćika) bila je poznata još u
(otr

Divlja salata sadrži 7-10 starih Grka i Rimljana. Rabili su je za
puta više vitamina C i liječenje raznih tegoba umjesto opijuma.

βkarotena od glavatice. Nazivaju je još i biljkom eunuha poradi

njenog umirujućeg djelovanja na
U 100 grama mladog
lista ima 40 – 54 mg seksualna uzbuđenja.

vitamina C i oko 8 mg Međutim danas se zbog mogućeg
karotena.

trovanja u slučaju uzimanja malo većih
količina, mliječni sok ne rabi, jedino sirup

od divlje salate.
Simptomi trovanja: znojenje, ubrzano
disanje i rad srca, širenje zjenica, smetnje
u vidu i sluhu, vrtoglavica, ataksija.




nesanicu, umirenje nervnog kašlja,

RUSOMAČA - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -


Capsella bursa-
pastoris


porodica:

Brassicaceae






Dio koji se koristi:
mladi listovi, prije

izbijanja stabljike


Vrijeme/mjesto
branja:
travanj/livade,uz

puteve
O biljci: Rusomača je jedan od naših najraširenijih poljskih i vrtnih korova.

Priprema: U kasnu jesen, zimu ili rano proljeće rusomaču susrećemo u obliku male,

salata,kuhan zvjezdaste i po zemlji raširene rozete, tamnih i perastih listova priljubljenih uz
tlo.

Oblik listova je promjenjiv pa ih nije uvijek lako prepoznati.
Mladi i nježni listovi naprikladniji su za jelo u rano proljeće prije nego istjera

Sastav i aktivne stabljiku sa cvjetovima.

tvari: Kod nas se ova biljka jede dosta u sjevernoj Dalmaciji. Zovu je „šurlin“, a
kuhaju je sa slaninom. Listovi rusomače osobito su ukusni ako se prethodno
Rusomača sadrži širok blanširani prirede kao salata. Kinezi od davnina koriste ovu biljku kao povrće,

spektar vitamina,
a uzgojem su proizveli više različitih sorti.
minerala i
fitokemikalija.

List i cvijet bogati su

kalijem, kalcijem,
željezom, vitaminima Dobrobiti za zdravlje:

C,B1,B2 i K.
Svi dijelovi koji rastu iznad tla koriste se u
Biljka sadrži i biogene

amine, alkaloide, pripremi različitih biljnih ljekova.

saponine, organske Široku upotrebu ima kao lijek za
kiseline, glikozide i dizenteriju,visok krvni tlak i pretjerano

flavonoide. krvarenje nakon poroda.
Smatra se da poboljšava vid.

Za liječenje koristimo Otkriveno je kako ekstrakti rusomače
cijelu nadzemnu biljku.

uzrokuju smanjenje rasta tumorskih
stanica čak za 40%.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
DIVLJI LUK


Allium
ampeloprasum


porodica:

Liliaceae





Dio koji se koristi:

lukovica i mladi listovi,



Vrijeme/mjesto
branja:

od jeseni do proljeća / O biljci: Ovaj lijepi mediteranski luk je ishodišna vrsta iz koje je kultiviranjem

polja, vinogradi,
razvijen poriluk pa ga neki još nazivaju divlji poriluk.
pukotine obalnih litica To je mediteranska biljka, plosnatih dugačkih listova koji su tako dugački i

elastični da ne mogu rasti uspravno, nego se počnu kovrčati i polijegati već
Priprema:

varivo ili začin za salate kod mladih biljaka. Po tome se već na prvi pogled razlikuju od vrtnog poriluka.
Druga, podzemljem sakrivena razlika, su biserno bijele, kuglaste male bočne
lukovice koje proizvodi glavna lukovica i tako se razmnožava.

Miris i okus divljeg poriluka je mješavina kapule i češnjaka. Dok ga sjeckate
peče za oči, ali okus je dosta blag. Ipak jači nego kod vrtnog poriluka. Čest je

sastavni dio mješavine divlje zeleni koja se prodaje na tržnicama.

Sastav i aktivne
To je biljka "naopake" sezone rasta. Niče tek u jesen, preko cijele zime se
tvari: šepiri po kamenjaru uz obalu mora i tek početkom ljeta stvara prelijepe
ljubičaste rahle kugle cvata.

U mladoj biljci ima oko
50 mg% vitamina C.

Osim vitamina C sadrži i
βkaroten, folnu kiselinu Dobrobiti za zdravlje:

i B6.

Divlji poriluk je izvrsna namirnica koja
Sirovi divlji luk odličan liječi i čisti želudac i crijeva od bakterija i

je izvor mangana, a
gljivica.
dobar izvor željeza.

Pomaže kod proširenih vena, hemoroida,

Sadrži sumporne potiče prokrvljenost organizma,

spojeve, ugljikohidrate sprječava zgrušavanje krvi, čini krv

(6,4%), bjelančevine rjeđom.
(1,9%), biljna ulja
Preporučuje se u programima prehrane
(0,3%), biljne sluzi.
prilikom smanjenja tjelesne težine radi
nisko kalorične vrijednosti.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
GRZDULJA


Bunias erucago

porodica:

ceae
Brassica





Dio koji se koristi:

mladi listovi, korijen


Vrijeme/mjesto

branja:
veljača - travanj /

toplija mjesta npr.
O biljci: Grzdulja ili repušac je poprilično rasprostranjena u južnoj Europi, a

livade, uz putove
kod nas je pronađena samo u primorskom području. Na području Dubrovnika

ova je vrsta uz srčanicu, najraširenija proljetna krstašica.
Priprema: Za rast joj pogoduju sunčana i suha staništa te neobrađena i siromašna

zemljišta.
kao dio mišancije ili
Osim sirovog korijena, jestivi dijelovi biljke su također i mladi izdanci i listovi i
varivo sa krumpirom i
to kuhani ili u sirovom obliku. Mladi listovi smatraju se ukusnim divljim
suhim mesom

povrćem.
Listovi su krti i na opip hrapavi, zbog sitnih staklastih dlačica na donjoj strani,
no u ustima su mekani i ukusni. Plodovi se izgledom razlikuju od ostalih

krstašica, nepravilnog su oblika sa 4 brida na kojima se nalaze zupčasto

Sastav i aktivne izrezana krilca.

tvari:


U sastavu ove biljke
nalaze se vitamin C i Dobrobiti za zdravlje:
provitamin A.

Sve biljke iz porodice kupusnjača su vrlo
Svi dijelovi biljke sadrže
zdrave i pokazuju antimikrobno i
sumporne spojeve antikancerogeno djelovanje.
karakteristične za ovu
porodicu (glukorafanin,
glukorafenin,

glukosinalbin i
glukoputranjivin te

hlapljive spojeve koji
potječu od

glukozinolata ili S-metil-
L-cistein sulfoksida.

DVOREDAC - SAMONIKLO JESTIVO BILJE -

divlja rikula


Diplotaxis

tenuifolia

porodica:

Brassicaceae




Dio koji se koristi:

listovi, cvjetovi


Vrijeme/mjesto

branja:
travanj - lipanj / strma,

kamenita i šljunkovita O biljci: Listovi su sastavni dio proljetnih mješavina divlje zeleni koje se beru

mjesta, npr. ruševine,
na nekim dalmatinskim otocima. Zbog visoke antiskorbutične vrijednosti služi
zidine, nasipi, pruge, još i kao proljetna vitaminska nadopuna hrani, poslužena kao salata.

nekad putevi Listovi su po mirisu slični rikuli, ljutkastopaprena okusa. Intenzivan miris lista,

koji mnogi vole, a neki smatraju neugodnim, priređivanjem jela postaje blaži
Priprema:
ili se izgubi.
salata - mješavina s
Kao i kod mnogih samoniklih krstašica, brašno od sjemenki ove biljke može se

krumpirom, listovima
umjesto gorušice upotrijebiti za izradu senfa. Ljutog je okusa, a sadrži glikozid
maslačka i druge zeleni,
sinigrin.
kuhana u mišanciji.
Po vrtovima, poljima i vinogradima kao korov rastu dvije srodne vrste: zidni i

proljetni dvoredac, koji imaju sitnije cvjetove i kraće cvjetne stapke. Listovi im
nisu tako duboko rasperjani, a po vitaminskoj vrijednosti su slični običnom


Sastav i aktivne dvoredcu.

tvari:



Listovi su bogati s

vitaminom C (180-400 Dobrobiti za zdravlje:

mg%) i β karotenom
(8-9 mg%), izraženog su U pučkoj medicini koristi se kao
sredstvo za čišćenje krvi, za
mirisa zbog sumpornih
glikozida koji iskašljavanje te kao diuretik i

hidrolitičkim cijepanjem antiskorbutik.
daju izotiocijanide

(hlapljiva gorušičina

ulja).
Indolski spojevi iz biljke
djeluju
antikancerogeno.

- SAMONIKLO JESTIVO BILJE -
DIVLJI KUPUS



-RAŠTIKA-

Brassica oleracea

porodica:

Brassicaceae




Dio koji se koristi:

mladi sočni listovi

Vrijeme/mjesto

branja:
O biljci:
zima, proljeće /vrto vi

Divlji oblik rasprostranjen je po mediteranskim zemljama, a kod nas raste uz
Priprema:

jadransku obalu. Zeljasto i slatko - gorkasto mediteransko povrće dostupno je
salate, varivo, prilozi, u sva godišnja doba. Najukusnija je zimi poslije prvih mrazova. Mladi i sočni

juhe, umaci listovi se beru za jelo u srednjoj Dalmaciji, pa ih u proljeće donose i na tržnice
pomiješane zajedno s drugim lisnatim povrćem (mišancija).
Izrazito je skromnih zahtjeva prema klimatskim uvjetima tako da od svih

kupusnjača najbolje podnosi visoke temperature i sušu tijekom ljeta kao i

niske temperature i snijeg tijekom zime.

Sastav i aktivne
tvari:

Dobrobiti za zdravlje:
Raštika ima samo 24

kcal na 100g, sadrži čak
92,52% vode, 1,21% Zbog velikih količina provitamina A

proteina, 0,18% masti i (luteina i zeaksantina) te kalcija raštiku
2,3% dijetetskih
ubrajamo među vrlo zdrave namirnice.
vlakana.
Navedeni provitamini blagotvorno
Iznimno bogata

djeluju na zdravlje očiju te pomažu u
vitaminom C,
privikavanju na izmjene svjetla i tame.
karotenoidima:
Kalcij, magnezij i fosfor poboljšavaju
luteinom i zeaksantinom

zdravlje kostiju, a folna kiselina, željezo i
koji su snažni
B6 , u sastavu biljke, djeluju na
antioksidansi te
prevenciju anemije i posebno su važni za
vitaminom K, E i B

trudnice.
kompleksa, posebno B6
Također raštika smanjuje rizik od bolesti
i folnom kiselinom. Od
srca jer sadrži B6, koji snizuje razinu
minerala sadrži kalcij,
homocisteina, a to je aminokiselina čije
kalij, fosfor, magnezij,
visoke razine mogu povećati rizik od
željezo, cink i mangan.
srčanih bolesti i oštetiti strukturu kostiju.

Recepti s dalmatinskom mišancijom



Tradicionalno se dalmatinska mišancija priprema na lešo, kratko prokuhana i
blanširana 10-ak minuta u kipućoj vodi, začinjena maslinovim uljem, solju, često uz

dodatak tvrdo kuhanih jaja ili češnjaka po želji.

Mišanca se može pripremati i na brojne druge načine i sve češće je inspiracija

kreativcima u kuhinji koji pripremaju sočne i neobične složence, pesta, pite, i slična
jela od dalmatinske mišancije.





PESTO OD MIŠANCIJE







Pesto od mišancije

350 do 400 g mišancije

75 g pinjola ili badema

120 g parmezana


3,5 d cl maslinovog ulja


mala žlica soli, malo šećera




Pinjole ili bademe popržite na vrućoj tavici, kratko, pazite da ne zagore. Mišanciju
oprati i očistiti od tvrdih stabljika. Nasjeckati sitno nožem pa smiksati uz dodatak dijela

maslinovog ulja. Posebno smiksati pinjole s ostatkom ulja, tako da ostanu zrnaste
teksture, ne pretjerati s miksanjem. Kasnije promiješati dvije mješavine uz dodatak

parmezana.

Pesto od mišancije se može jesti kao namaz ili kao dodatak tjestenini, pri čemu se

zagrije dok se parmezan ne rastopi. Ovako pripremljena mišancija se može i zamrznuti.

MIŠANCIJA S HRSKAVOM PANCETOM I JAJIMA




































SASTOJCI: mišancija (po izboru), krumpir, jaja, panceta, luk


RECEPT:

Očistite mišanciju od zemlje i korijena te je dobro isperite.

Ogulite krumpir, narežite ga na kockice i stavite u slanu vodu da se kuha.
Izrezanu pancetu posložite u tepsiju na masni papir. Stavite je u pećnicu da se masnoća

otopi, a panceta postane hrskava. Izrežite luk na kockice i zažutite u dubokoj tavi na
maslinovom ulju.

Kada je krumpir napola skuhan, u lonac ubacite opranu mišanciju i kuhajte dok biljke
ne omekšaju. Stavite kuhati jaja u hladnu vodu. Kuhajte ih tri do četiri minute, ovisno o

tome koliko želite da vam žumanjak ostane u tekućem stanju. Kada se krumpir i
mišancija skuhaju, ocijedite ih i ubacite u tavu. Sve dobro začinite i obilato zalijte

maslinovim uljem. Ubacite grubo usitnjenu pancetu, a povrh svega posložite četvrtine
jaja.

NA KONCU…










Prirodna ljekarna nudi nam obilje samoniklog bilja u proljetno ili jesensko

vrijeme.

Ono je od davnina našim starima u Dalmaciji bilo potpora i pomoć u teškim

vremenima nerodnih godina, gladi i rata.


Posljednjih desetljeća poraslo je zanimanje za izvore ekološke, organske
hrane. Takva se hrana kupuje u specijaliziranim dućanima po znatnim

iznosima dok škrta dalmatinska zemlja nudi obilje divljeg povrća bogatog
nutrijentima.


U samoniklom bilju ima više vitamina i minerala negoli u uzgojenim
sortama bilja i to u takvim omjerima koji organizmu najbolje odgovaraju.


Uz malo truda i volje za kulinarskom avanturom, priroda nam daruje blago

od kojeg možemo dobiti zdrav i ukusan obrok.

Ovdje sabrane biljke samo su jedan dio priče o zdravlju iz prirode.


Neka ti one, dragi čitaoče, budu putokaz u potrazi za zdravijim životom.

~LITERATURA~










Grlić Lj. : Enciklopedija samoniklog jestivog bilja; August Cesarec, Zagreb, 1990.

Mišancije divljeg bilja na placu. https://burza.com.hr/portal/misancije-divljeg-bilja-na-

placi/9559 (pristupljeno 09.04.2020.)

Lavlji zub.https://www.plantea.com.hr/ostrodlakavi-lavlji-zub/ (pristupljeno 09.04.2020.)


Mišancija s hrskavom pancetom i jajima.
https://www.jamnica.hr/hr/jakuham/japamtim/misancija-s-hrskavom-pancetom-i-jajima/
(pristupljeno 21.04.2020.)

Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati?
https://www.cimerfraj.hr/ideje/dalmatinska-misancija-koje-biljke-brati-i-kako-pripremati
(pristupljeno 03.05.2020.)


Samoniklo jestivo bilje.https://hr.wikipedia.org/wiki/Samoniklo_jestivo_bilje (pristupljeno
07.05.2020.)

Pesto ala mišancija. http://moja-kuhinja.com/hladni-umak/pesto-ala-misancija.html
(pristupljeno 08.05.2020.)


Samoniklo jestivo bilje- riznica zdravlja. http://dobrekalorije.ba/samoniklo-jestivo-bilje-riznica-
zdravlja/ (pristupljeno 08.05.2020.)

Samonikle jestive biljke, https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/besplatna-
ljekovita-hrana-u-dvoristu(pristupljeno 08.05.2020.)

Bijela loboda, https://www.plantea.com.hr/bijela-loboda/ (pristupljeno 08.05.2020.)


Divlji poriluk. https://www.facebook.com/1290626054282745/photos/divlji-poriluk-allium-
ampeloprasum/1950564718288872/ (pristupljeno 11. 05.2020.)

Uskolisni dvoredac. https://www.plantea.com.hr/uskolisni-dvoredac/ (pristupljeno 11.
05.2020.)


Štavelj. http://kako-lijeciti.blogspot.com/2013/11/stavelj-rumex-crispus_22.html (pristupljeno
11. 05.2020.)

Čunjasti repušac. https://www.plantea.com.hr/cunjasti-
repusac/#%c4%8cunjasti+repu%c5%a1ac-2 (pristupljeno 12. 05.2020.)


Grzdulja. https://www.coolinarika.com/recept/grzduja/ (pristupljeno 12. 05.2020.)