Zvona 05 lipanj 2021

Bakarska MJESEČNIK ZA BROJ 5/542
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

LIPANJ 2021. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LIX.

Poruka riječkih nadbiskupa za blagdan sv. Vida Nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić
Upoznajmo svoje Prvi put na proslavi
svetce da bismo sv. Vida
ih nasljedovali
Razgovor s mons. dr.
Ovogodišnje svetkovanje blagdana sv. Vida prilika Matijom Matičićem,
je da europsku i kozmopolitsku, ali i kršćansku savjetnikom
dimenziju našeg grada, sagledamo iz perspektive Veleposlanstva RH
šestorice svetaca koji se u njemu stoljećima štuju. u Izraelu
To su sv. Vid, sv. Jeronim, sv. Augustin, sv. Juraj, Pozadina sukoba i
sv. Nikola biskup i sv. Franjo Asiški. povijest izraelsko-
palestinskih
pregovora

Caritas - školarci
za Petrinju
Zajedno možemo
više. S ljubavlju
možemo najviše.

Nadbiskup Uzinić
na otvaranju Centra
za promicanje
dobrobiti ranjivih
osoba

Udbina - obljetnica
Bleiburške tragedije
Biskup Križić: Ovdje
dolazimo svjedočiti
kako Božja ljubav
pobjeđuje mržnju

Uspješnice
učenika Katoličke
osnovne škole
„Josip Pavlišić“

S a d r ž a j: Razmišljanje uz blagdan Presvetog Srca Isusova

Kada govorimo o srcu Kada govorimo o srcu
govorimo o ljubavi ...........................2 govorimo o ljubavi

Nadbiskup koadjutor Piše: dr. sc. Natalija Bogović
mons. Mate Uzinić
Prvi put na proslavi sv. Vida .......3 Na prvi petak nakon tijelovske osmine, Crkva slavi blagdan Pravi znak da je
Presvetog Srca Isusova. Onaj tko je imao zadovoljstvo pou- čovjek uistinu
Poruka riječkog nadbiskupa čavati djecu vjeri zna da ona prihvaćaju Zlatnu krunicu s ve- na Božjem putu,
mons. Ivana Devčića i nadbiskupa likom radošću. Možda je to upravo zbog jednostavnosti i ljepote koja njegova je
koadjutora mons. Mate Uzinića za proizlazi iz ove kratke molitve: „Isuse blaga i ponizna srca, učini srce
blagdan sv. Vida moje po srcu svome.“ Kad se malo bolje promisli, zaziv da naša srca
Upoznajmo svoje svetce postanu poput Isusovog zapravo je jako velika i zahtjevna molitva.
da bismo ih nasljedovali ......... 4-5 Kada govorimo o srcu zapravo govorimo o ljubavi. Neke riječi djelotvorna ljubav

Događanja ............................................ 6-7 cjelovito izriču stvarnost samog čovjeka. Takva je riječ ljubav. „Lju- prema bližnjemu,
bljeni, ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od
Permanentna formacija Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog nema drugog.
mladih svećenika je ljubav.“ (1 Iv 4, 7-8) U ovom je tekstu objavljena savršena istina Mnogi ljudi kažu
Prepoznajmo brata u o Bogu, a to je da je Bog ljubav. Slijedom toga zaključujemo: ako da iznad svega
svakome čovjeku .............................6 se ne poznaje Bog ne može se zaista znati što je ljubav. Što se više ljube Boga, ali ta
čovjek razvija u ljubavi, više upoznaje Boga i toliko više postaje onaj se ljubav mora
Razgovor s mons. dr. Matijom
Matičićem, savjetnikom koji ljubi kao Bog. Iz toga proizlazi da se istinska ljubav događa kada potvrditi među
Veleposlanstva RH u Izraelu
Pozadina sukoba i povijest se upoznaje Bog i kada Ga se sluša. No, kakva je to Božja ljubav? U braćom i sestrama,
izraelsko-palestinskih prvom redu to je ljubav koja oprašta, dakle milosrdna ljubav koja
pregovora .......................................... 8-9 neprestano djeluje i poziva na obraćenje srca. To je zanosna ljubav, a svaki je čovjek
ali onaj koji je uistinu na putu suobličavanja vlastitog srca Isusovom na ovoj zemlji u
Caritas ...............................................10-11 srcu, zna da takva ljubav „košta“, stoji puno suza, puno odricanja, konačnici brat i
pokore i molitve. sestra.
Školarci za Petrinju
Zajedno možemo više. Blagost i poniznost Isusova srca pokazuje snagu ljubavi na način nedokučiv čovjeku koji ne vjeru-
S ljubavlju možemo najviše. ...10
je. Naša vjera počinje upravo tamo gdje ljudi koji ne vjeruju misle da sve treba prestati – s raspećem.
Iz povijesne riznice
Isus je završio na križu zbog ljubavi, prema Ocu i prema nama ljudima, međutim, samo srce koje vjeruje
Tragove Lepantske
bitke i danas vidimo .............12-13 vidi ovu istinu, u suprotnom vide se samo patnja i smrt. Srž Kristovog križa je ljubav, ljubav između nje-

Gospa Trsatska ga i Oca, koja ga je zbog nas ljudi i dovela na križ, ista je ona ljubav koja i danas djeluje među ljudima
Trsatsko svetište prepoznati
kao obiteljsko svetište ................14 otvorenog srca za Boga. Ljubav prema Bogu iskazuje se služeći mu upravo tamo gdje ljudi žive i rade. Ta

Nadbiskup Uzinić na ljubav podrazumijeva i poziv na strpljivost, blagost i poniznost. Razvijajući i šireći svoje srce, čovjek po-
otvaranju Centra za
promicanje dobrobiti lako zaboravlja sebe i postaje manje sebičan. Ljudi su uvijek pozvani živjeti odnos ljubavi i prema Bogu
ranjivih osoba ...................................15
Pi prema drugom čovjeku jer upravo je ljubav ta koja daje vrijednost svemu što čini čovjekov život.
Medicinski kutak ravi znak da je čovjek uistinu na Božjem putu, njegova je djelotvorna ljubav prema bližnjemu,
Trovanje hranom .............................16 nema drugog. Mnogi ljudi kažu da iznad svega ljube Boga, ali ta se ljubav mora potvrditi među
braćom i sestrama, a svaki je čovjek na ovoj zemlji u konačnici brat i sestra i svi su ljudi odgovor-
Crkvena glazba ni jedni za druge. To ne znači da u ime ljubavi i istine čovjek smije biti okrutan prema drugome. Isus
Skladanje mise u
baroknom razdoblju .....................17 u razgovoru sa Samarijankom na zdencu nije bio okrutan, a opet joj je rekao istinu. Radi se o tome da

Duhovni kolaž .......................................18 samo poticaj „iznutra“, dakle plemenita ljubav, uistinu mijenja nečije srce, sve drugo je kratkog daha i

Spomenica župe sv. Nikole uvijek ostaje negdje „izvan“ duše i srca.
u Brod Moravicama ......................19
Prema riječima mog prijatelja, koji put čovjek baš kao i sam Isus mora ubiti sebe da bi spasio dru-
Gospićko-senjska biskupija ......20-21
goga. To je razlog zbog kojeg je rečeno da ljubav poput Isusove „košta“. Cijeli Isusov život je neprekid-
Obljetnica Bleiburške tragedije
Ovdje dolazimo svjedočiti no pokazivanje ljubavi koje kulminira u njegovoj muci i smrti na križu. Isus je upravo na križu otvorio
kako Božja ljubav
pobjeđuje mržnju ...........................20 vrata raja ljudima i dao novu zapovijed: „Ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite

Riječka nadbiskupija ...................22-23 jedni druge.“ (Iv 13, 34).

Iz župa ...............................................24-25 Evanđelist Ivan ovdje donosi Isusove riječi koje pozivaju na primanje, življenje i širenje ove ple-

Uspješnice učenika menite ljubavi. To je zadatak svih ljudi pogotovo onih koji se nazivaju kršćanima jer svetost je zapravo
Katoličke osnovne škole
“Josip Pavlišić“ .................................26 potpuno ostvarenje ljubavi prema Isusovu idealu. Plemenita ljubav čini čovjeka boljim, sretnijim, sve-

Događanja ..............................................27 tim, a ovaj svijet ljepšim i zato je od neizmjerne važnosti za čitav svijet da ljudi idu Isusovom školom

Pastoralne smjernice ljubavi u kojoj treba tražiti i težiti „samo“ tomu da nam srca budu poput Njegova.
za proslavu Svjetskog
dana mladih u
partikularnim crkvama ...............28

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: zvona@ri-nadbiskupija.com; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Najava proslave sv. Vida

Broj 5/542 2021. Trodnevnica

Proslava sv. Vida Trodnevnicu od 12. lipnja
do 14. lipnja predvodi rektor
Svete mise na blagdan sv. Vida - Bogoslovnog sjemeništa “Ivan
15. lipnja Pavao II.” vlč. mr. Mario Gerić,
a propovijeda đakon Luka Klarica.
8 sati – predvodi rektor katedrale mons. dr. Matija Matičić
9.30 sati - misa na talijanskom jeziku - predvodi rektor 12. lipnja - misa u 18 sati
Bogoslovnog sjemeništa “Ivan Pavao II.” vlč. mr. Mario Gerić
11 sati – pontifikalna misa - predvodi riječki nadbiskup 13. lipnja - misa u 11 sati
i metropolit mons. dr. Ivan Devčić uz dodjelu Medalja sv. Vida
18 sati - misa s procesijom - predvodi riječki nadbiskup 14. lipnja - u 18 sati svečana
koadjutor mons. mr. Mate Uzinić; procesija riječkim Korzom do Večernja na kojoj će sudjelovati
Trga Riječke rezolucije riječki nadbiskupi i kanonici
prvostolnog kaptola, misa u 18:30

Prvi put na proslavi sv. Vida

Riječkom nadbiskupu koadjutoru,

mons. Mati Uziniću bit će ovo prva

proslava sv. Vida, zaštitnika Riječke

nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke.

Nažalost, neće je upoznati u punom

sjaju jer brojni će sadržaji i ove godine

izostati zbog pandemije COVID-19. jedni su župni suradnici iz 7 dekanata, a još trojicu imenuje ri-
ječki nadbiskup. Medalja je zamišljena kao priznanje i zahvala
Unormalnim je okolnostima, proteklih desetljeća grad Rijeka vjernicima laicima. Što mislite o tom projektu?
zaista svečano proslavljao svog zaštitnika. Uz uobičajena
misna slavlja, središnja svečanost uključivala je i procesiju Da, dodjela medalja je doista posebnost riječke proslave koja
riječkim Korzom uz veliki broj sudionika, dodjelu Medalje zahval- mi se čini zanimljivom. Čak smo i mi u Dubrovačkoj biskupiji, po-
nosti sv. Vida na pontifikalnoj misi, tematske mise trodnevnice, a taknuti riječkim primjerom promišljali da bi bilo dobro uvesti ne-
Grad Rijeka redovito je organizirao bogat program svjetovnih do- što slično kako bismo odali priznanje zaslužnim vjernicima, ali se
gađanja i svečanu sjednicu u HNK Ivan pl. Zajc. No, unatoč protu- to za sada nije dogodilo. Da bi ta naša riječka posebnost bila ono što
epidemiološkim ograničenjima, Rijeka se i ove godine priprema za se njome željelo od početka, držim da je to nešto o čemu trebamo
proslavu svog zaštitnika. razgovarati na različitim nadbiskupijskim tijelima kako bi još više
ljudi moglo dati svoje mišljenje o izboru laureata.
Ovo vam je prva proslava sv. Vida u Rijeci koju ćete kao nad-
biskup koadjutor predvoditi. Možete li to usporediti s vašim Ove će godine, kao i prošle, broj sudionika u proslavi sv. Vida
iskustvima Feste sv. Vlaha u Dubrovniku koja se pak nalazi na biti manji no inače. Što biste poručili vjernicima, kako da pro-
UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva? slave zaštitnika Riječke nadbiskupije, ako ne mogu sudjelovati
na misi?
Teško mi je činiti usporedbu dvaju slavlja, ovog našeg riječkog
i onog dubrovačkog, jer još nemam iskustvo ovog riječkog slavlja. Zahvaljujući izravnom prijenosu trodnevnice i dvaju središnjih
misnih slavlja na samu svetkovinu sv. Vida, oni koji ne mogu osob-
Iskustvo dubrovačke Feste sv. Vlaha je posebno ne samo zbog no sudjelovati u proslavi sv. Vida to će moći učiniti prateći mise
tisućljetne tradicije koja se, naravno, mijenjala i prilagođavala no- trodnevnice na mrežnim stranicama Riječke nadbiskupije, a na
vim okolnostima, nego zbog činjenice da s Festom i za Festu živi samu svetkovinu sv. Vida u izravnim prijenosima misnih slavlja u
čitav grad i sva okolica. Raduju joj se i oni najstariji stanovnici, i 11 i 19 sati te na Laudato televiziji u 11 sati. Neka u duhu budu s
oni srednje životne dobi, i mladi, a i najmanja djeca. I svi žele na nama u katedrali i pridruže se u molitvi.
neki način biti uključeni. Ona sve potiče na veselje, uključujući i
brojne hodočasnike, ali i slučajne turiste. Mnogima je izvor radosti. Ipak, Bogu hvala, situacija s pandemijom se poboljšava, a s tim
ide i popuštanje mjera. Dopušteno je održavanje procesije i nasto-
Pretpostavljam da je u „normalnim“ vremenima i uz proslavu jat ćemo omogućiti i osobno sudjelovanje na slavlju što većeg broja
sv. Vida bilo dosta aktivnosti i ponuda, pa su po tome ova dva slav- vjernika, naravno u skladu sa svim epidemiološkim mjerama koje
lja očito slična, ali zanima me koliko ima i ove uključenosti vjer- će biti na snazi. Stoga pozivam sve one koji mogu doći, a osobito
nika i svih stanovnika u samo slavlje. Volio bih da naša proslava one koji ne spadaju u rizične skupine da nam se i fizički pridruže.
zaštitnika Rijeke i nadbiskupije bude zaista prava ‘Festa’, da bude
svima poticaj za veselje i radost.

Kao posebnost riječke proslave mogli bismo izdvojiti dodjelu
Medalje zahvalnosti sv. Vida koju dobiva 10 vjernika. Njih 7 vri-

3

PORUKA Broj 5/542 2021.

Poruka riječkih nadbiskupa za blagdan sv. Vida

Upoznajmo svoje svece
da bismo ih nasljedovali

Ovogodišnje Draga braćo i sestre! Karlo IV. pribavio je iz Pavije još Vidovih relikvija za
svetkovanje istu crkvu. A posebno ga se i danas štuje na otoku
blagdana sv. 1.Ovogodišnju proslavu sv. Vida, zaštitnika Reichenau, u St. Gallenu, u Bavarskoj, Koruškoj,
Vida prilika je Grada Rijeke i Riječke nadbiskupije, slavi- Furlaniji i u 150 drugih mjesta koja posjeduju nje-
da europsku i mo pod dojmom izbora Rijeke za Europsku gove relikvije. Riječki gradski oci, saznavši za toliku
kozmopolitsku, prijestolnicu kulture 2020. godine. Očito su oni koji Vidovu popularnost i tolike patronate širom Europe,
ali i kršćansku su tako odlučili, imali valjane razloge za to. A ovogo- odlučili su njegovoj zaštiti, uz suzaštitništvo Blažene
dišnje svetkovanje blagdana sv. Vida prilika je da tu Djevice Marije na nebo uznesene (Assunta), povjeri-
dimenziju europsku i kozmopolitsku, ali i kršćansku dimenzi- ti i svoj grad na Rječini, koji su čak nazvali Flumen
našega ju našega grada, sagledamo iz perspektive šestorice sancti Viti (Rijeka sv. Vida). Tako je sv. Vid, mladi ra-
grada, svetaca koji se u njemu stoljećima štuju. To su sv. nokršćanski mučenik i zaštitnik više europskih gra-
Vid, sv. Jeronim, sv. Augustin, sv. Juraj, sv. Nikola dova i pokrajina, postao patron i našega grada. Kao
sagledamo iz biskup i sv. Franjo Asiški. Izbor ove šestorice velikih znak svoje zahvalnosti i odanosti Riječani su mu ka-
perspektive Božjih ugodnika za gradske patrone svjedoči ne samo snije, predvođeni ocima isusovcima, duhovnim sino-
šestorice o kršćanstvu nekadašnjih stanovnika grada na Rječi- vima sv. Ignacija Loyolskog i promicateljima visokog
svetaca koji ni nego i o njihovoj europskoj i kozmopolitskoj širini. školstva u Rijeci, sagradili u čast i zahvalu prekrasnu
se u njemu Proslava blagdana sv. Vida, zaštitnika riječke kate- crkvu na Trgu Grivica, koja je danas katedrala Riječ-
stoljećima drale, Grada Rijeke i Riječke nadbiskupije, prilika je ke nadbiskupije. Slično je istočni dio Rijeke povjeren
štuju. To su da ih bolje upoznamo, ne da bismo udovoljili svojoj nebeskoj zaštiti Gospe Trsatske i sv. Jurja mučenika.
sv. Vid, sv. znatiželji, nego da bismo otkrili kako ih možemo bo-
Jeronim, sv. lje nasljedovati. 5.Uz sv. Vida, u Rijeci su stoljećima također
Augustin, štovani sv. Augustin i sv. Jeronim, dva ve-
sv. Juraj, sv. 2.Počnimo od sv. Vida. Prema spisu „Mučeniš- likana kršćanske vjere. Njihovo je štovanje
tvo sv. Vida“ (Passio S. Viti), koji je napisan posebno vezano uz samostan augustinskog reda u
Nikola biskup oko 600. godine u rimskoj pokrajini Lukaniji, Rijeci, čija je crkva, kojom danas upravljaju oci do-
i sv. Franjo Vid se rodio u poganskoj obitelji u današnjoj Mazara minikanci, bila posvećena sv. Jeronimu. Tako je taj
Asiški. del Vallo, na jugozapadnoj obali Sicilije. Otac koji ga crkveni red širio kult ne samo sv. Augustina nego i
je, ne birajući sredstva, pokušao odvratiti od kršćan- sv. Jeronima. Augustinci su, kako ističe naš povjesni-
ske vjere, zvao se Hylas. A kad u tome nije uspio, čar prof. dr. Marko Medved, od 14. stoljeća do ukida-
izručio ga je prefektu Valeriju da ga osudi i kazni. No, nja njihova samostana 1788. godine, obilježili grad i
kad su ga policajci htjeli tući, klonule su im ruke, a širu okolicu u vjerskom, kulturnom i ekonomskom
otac je oslijepio. Vid je zatim pobjegao s odgojiteljem pogledu. Između ostaloga su u 15. stoljeću na riječkoj
Modestom i dadiljom Krescencijom u daleku zemlju, Andrejšćici osnovali hospital.
gdje ih je orao snabdijevao hranom. Ondje je Vid pred
carem Dioklecijanom istjerao đavla iz nekog opsjed- 6.Sv. Augustin rođen je 354. godine u Tagasti,
nutog. Ali sve to nije odvratilo Vidove progonitelje gdje je po očevoj želji studirao govorništvo.
od nakane da ga bace u užarenu peć, iz koje je on, Otac po imenu Patricije bio je poganin, a
na njihovu žalost i zaprepaštenje, izišao neozlijeđen. majka Monika gorljiva kršćanka. Augustin se prvo
školovao u rodnoj Tagasti, a zatim u Madeiru, gdje
3.Vjerojatno je Vidova legendarna biografija se pripremao za zvanje govornika. Tu se odao raz-
doprinijela njegovoj velikoj popularnosti ši- vratnom životu te je iz nezakonite veze dobio sina
rom Europe, o kojoj svjedoče njegovi brojni kojemu je dao ime Adeodat (Od Boga dan, tj. Bog-
patronati: nad saskom carskom kućom, Sicilijom, dan). Iako je bio izvrstan student, Augustin nije bio
Češkom, Pomeranijom, Ellwangenom, Mönchen- sretan. O tome svjedoče njegove Ispovijesti u kojima
gladbachom, Pragom. Kao svoga zaštitnika štuju ga je opisao svoja lutanja i obraćenje koje mu je donije-
također mladi, bačvari, kotlari, pivari, glumci, vina- lo smirenje u Bogu. Nakon tolikih lutanja i traženja
ri, ljekarnici. Zazivan je za pomoć u slučaju bolesti sreće tamo gdje ju se ne može naći, konačno je otkrio
opsjednutosti, mahnitosti, nijemosti, epilepsije, hi- da je prava sreća samo u Bogu, te je u Ispovijestima
sterije itd. zapisao: „Za sebe si nas, Gospodine stvorio, i nemir-
no je srce naše, dok se ne smiri u tebi.“ Ispovijesti su
4.Među najpoznatija mjesta štovanja sv. Vida prevedene i na hrvatski jezik te ih preporučamo za
ubraja se Lucania na Siciliji, gdje je, kako čitanje ne samo vjernicima nego i svima koji u svom
smo već spomenuli, nastao spis „Mučeništvo srcu nose „nečujni vapaj za smislom“.
sv. Vida“ (Passio S. Viti). Odatle su njegove kosti naj-
prije prenesene u St. Denis (Pariz), a zatim 836. go- 7.Sv. Jeronim, suvremenik sv. Augustina, po-
dine u samostan Corvey na rijeci Weser. Taj je samo- drijetlom iz naših krajeva, najvjerojatnije iz
stan Vjenceslavu Češkom darovao ruku sv. Vida za Dalmacije, zaslužan je za prijevod Biblije na
novosagrađenu crkvu koja je njemu posvećena. Car latinski jezik, čime je Božju riječ učinio dostupnom

4

Broj 5/542 2021. PORUKA

svima koji nisu poznavali hebrejski i grčki. Studirao izgrađivali i obnavljali Crkvu u našem gradu s jed-

je u Rimu gramatiku, retoriku i filozofiju. Potkraj ne i druge strane Rječine, te su tako povezali grad

studija dao se krstiti, a potom se u Akvileji odlučio Upoznati svetce bilo duhovnim mostom, čvršćim i trajnijim od svakog
za asketski život. Odatle je krenuo na hodočašće materijalnoga. To duhovno zajedništvo, protkano
u Jeruzalem, ali se zbog bolesti morao zadržati u kojeg grada, znači duhovnošću Asiškog Siromaha i štovanjem Mari-
Antiohiji. Tu je usavršio poznavanje grčkog jezika i je Majke Crkve, koje je odoljelo svim povijesnim
slušao predavanja o Bibliji. Zatim se uputio u Hal- upoznati njegovu dušu potresima i bujicama, pozvani smo i mi, današnji

kidsku pustinju u Siriji, gdje se pridružio pustinja- i njegove uzvišene stanovnici grada na Rječini, brižno čuvati i dalje
cima i posvetio asketskom životu. Boravak u pusti- ideale. Zato volimo izgrađivati, držeći se čvrsto opomene starodrevnog
nji iskoristio je za učenje hebrejskog jezika, u čemu psalmiste: „Ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se

mu je pomagao neki monah židovskog podrijetla. A svoj grad štujući i muče graditelji. Ako Gospodin grad ne čuva, uza-
kad su među monasima nastali razdori i prepirke, lud stražar bdi“ (Ps. 127).
nasljedujući njegove
vratio se u Antiohiju, gdje ga je mjesni biskup Pa- svete zaštitnike, koje 10.Dakako, uz spomenute svete zaštit-
ulin zaredio za svećenika. Odatle ga je put vodio u su naraštaji prije nas nike, Riječani su s obadvije strane
Carigrad u kojem je imao na raspolaganju bogate ovdje štovali, njima u Rječine u prošlosti štovali, a štuju još
biblioteke. U Carigradu je slušao govore sv. Grgura i danas, i sv. Nikolu biskupa. Na vrhu Trsatskih
Nazijanskoga, čije je spise preveo na latinski. Prija- stuba posvećena mu je kapelica u kojoj su mu se
teljevao je također sa sv. Grgurom Niškim. Godine
mornari utjecali za zaštitu i zahvaljivali za pomoć.
382. papa Damaz pozvao ga je na sinodu u Rimu, čast podizali crkve i Na Gornjem Krnjevu posvećena mu je župna cr-
koju je sazvao radi okončanja melitske shizme. Isti grad izgrađivali, da bi kva, a na Donjem župa i župna crkva. Sv. Nikola
ga je papa imenovao svojim tajnikom. Tu je služ-
je sredinom 4. stoljeća bio biskup u gradu Mira u
bu obnašao od 382. do 385. godine. Tada je počeo, ga nama u nasljeđe Litiji, a u Europi mu se štovanje proširilo kada su
na Damazov prijedlog, reviziju latinskog biblijskog
ostavili. barski vojnici njegove relikvije iz Mire kradom od-
teksta. Jeronim je, pak, umjesto revizije, preveo ci-
nijeli u Bari, da bi ih sačuvali od profanacije tur-
jelu Bibliju na latinski. Taj je prijevod, na kojemu
skih osvajača. O brizi sv. Nikole za siromašne svje-
je radio 20 godina, nazvan Vulgata. Nakon Dama-
doči njegova skrovita pomoć ocu triju kćeri koje su
zove smrti, ponovno se zaputio u Svetu zemlju i
bile za udaju, a on im nije mogao namaknuti miraz.
ondje se zaustavio u Betlehemu, gdje je nastavio
Zbog toga je odlučio da će za njega zaraditi trgujući
prevođenje Biblije s hebrejskog izvornika i pisanje
njihovom ljepotom. Kad su to saznale, one su se
komentara pojedinih knjiga.
počele usrdno moliti Bogu da ih izbavi od toga zla i
8.S onu stranu Rječine, na Trsatu, vjekovima je, uz Gospu spasi njihovu čast. Saznavši za grješnu namjeru tog oca, sv. Nikola
Trsatsku, štovan sv. Juraj, koji je za vrijeme cara Diokle- je noću tri puta zaredom, za miraz svake od triju kćeri, kroz prozor
cijana bio mučen jer se nije htio odreći kršćanske vjere. ubacio u njihovu kuću vrećicu punu dukata i tako spasio njihovu
Naime, pobožni roditelji, otac Geroncije, podrijetlom Perzijanac, i čast. A dok je sudjelovao na koncilu u Niceji, ukazao se mornarima
majka Polikronija, Kapadočanka, tako su ga odgojili u kršćanskom i spasio ih od utapanja. Zbog toga ga mornari i danas štuju kao
duhu da je bio spreman radije umrijeti za Krista nego ga zanijekati. svoga zaštitnika. Također ga kao zaštitnika štuju: Rusija, pokraji-
Mučeničku smrt podnio je za vrijeme cara Dioklecijana. „Njegovo na Lorraine, Bari, Mira, Novgorod, odvjetnici, ljekari, seljaci, mi-
štovanje“, kako piše isusovac otac Antolović, „pravi je fenomen u nistranti, bačvari, vatrogasci, ribari, djevice, djeca, putnici, sudci,
povijesti svetaca, kojemu nema ravna.“ U Siriji, naime, već u 4. gostioničari, itd.
stoljeću, postoje njemu posvećene crkve. U Egiptu mu je u čast sa-
građeno čak četrdeset crkava i tri samostana, otok Cipar se dičio 11.Draga braćo i sestre, svetce nam Bog dariva da nam
s četrdeset Jurajevih svetišta, a „u Carigradu mu je podigao crkvu budu zaštitnici i uzori od kojih ćemo učiti kako Njega
nitko manji nego sam car Konstantin Veliki“, ističe otac Antolović. štovati i svoje bližnje svojim životom poticati i riječi-
ma ohrabrivati na putu nasljedovanja Isusa Krista, Sina Božjega,
9.Dok su svetci koje smo upravo spomenuli u prošlosti pre- koji je radi nas i našega spasenja postao čovjekom, nama u sve-
težito štovani na jednoj ili drugoj strani Rječine, sv. Franjo mu jednak, osim u grijehu. Svetci koji su u ovoj poruci u povodu
Asiški, utemeljitelj Franjevačkog reda i obnovitelj Crkve, blagdana sv. Vida ukratko predstavljeni, nisu slučajno došli u naš

štovan je na obadvije strane. Njegov su kult u našemu gradu s istoč- grad. Oni su tu jer su tako željeli oni koji su ovaj grad izgrađivali i

ne strane Rječine širili franjevci iz Reda male braće (OFM), vjekov- nastanjivali prije nas. I zajedno s gradom, ostavili su nam u baštinu

ni čuvari Svetišta Majke Božje na Trsatu, a sa zapadne strane to i njegove svetce, da ih štujemo, upoznajemo i nasljedujemo. Upo-

su isto činili franjevci kapucini iz svoga samostana i crkve Gospe znati svece bilo kojeg grada, znači upoznati njegovu dušu i njegove

Lurdske na Žabici. I jedni i drugi nastavili su izvršavati zapovijed uzvišene ideale. Zato volimo svoj grad štujući i nasljedujući njego-

koju je sv. Franjo primio od Gospodina dok je molio u crkvi sv. Da- ve svete zaštitnike, koje su naraštaji prije nas ovdje štovali, njima

mjana u Asizu: „Idi i obnovi moju Crkvu, koja je sva u ruševini!“ u čast podizali crkve i grad izgrađivali, da bi ga nama u nasljeđe

Izvršavajući tu zapovijed, Franjini duhovni sinovi stoljećima su ostavili.

5

DOGAĐANJA Broj 5/542 2021.

Permanentna Prepoznajmo brata
formacija
mladih

u svakome čovjekusvećenika

Nadbiskup Uzinić s mladim je svećenicima podijelio svoja nedavna pozitivna
i negativna iskustva kada je, na tragu ove Papine enciklike te pobudnice
Amoris Laetitia, 13. svibnja uputio čestitku muslimanima povodom
Ramazanskog bajrama, a 17. svibnja, povodom Međunarodnog dana
borbe protiv homofobije, podsjetio na nužnost poštivanja svake osobe bez
obzira na njezinu seksualnu orijentaciju.

Mladi svećenici Riječke metropolije okupili su se na susretu vanja svake osobe bez obzira na njezinu seksualnu orijentaciju. „U
trajne formacije 25. i 26. svibnja u Domu pastoralnih su- ta dva navrata zapravo sam samo citirao ova dva Papina dokumen-
sreta u Lovranu, u organizaciji Metropolitanskog pasto- ta, no svejedno je to izazvalo i negativne reakcije među katolič-
ralnog instituta. O temi „Crkva navjestiteljica Kraljevstva Božjeg: kim vjernicima. To nam govori o duhu zatvorenosti za druge i za
sveopće bratstvo i društveno prijateljstvo tragom enciklike ‘Fra- dijalog. A to nije u duhu Kristova evanđelja.“ Slično se događalo,
telli tutti’“, govorio im je riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate priznao je nadbiskup, i kada je govorio o nužnosti prihvaćanja i po-
Uzinić te dr. sc. Nikola Vranješ, dr. sc. Saša Horvat i mr. sc. Josip maganja migrantima, kao i o poštivanju svih protuepidemioloških
Kolega. Program je ponudio i duhovne poticaje u redovitim moli- mjera u situaciji kada čovječanstvu, a posebno starijima i bolesni-
tvama, misnim slavljima i klanjanjem. Bio je to prvi susret nakon ma, prijeti opasna zarazna bolest. „Sve su to situacije u kojima
godinu i pol dana stanke, podsjetio je ravnatelj MPI-a mr. Mario kao vjernici zaobilazimo čovjeka u potrebi, drugačijeg, odbačenog,
Gerić. bolesnog. Izgleda kao da danas ulogu milosrdnog Samarijanca više

Nadbiskup Uzinić u prvom je izlaganju istaknuo koliko je Pa- Nostvaruju oni koji su izvan Katoličke Crkve.“
pina enciklika iz 2020. godine značajna i aktualna za djelovanje Cr- a nadbiskupov poziv na bratstvo prema svakom čovjeku
kve i naviještanje Kristova evanđelja u suvremenom svijetu. „Papa nadovezao se dr. Vranješ koji je u svom izlaganju ista-
Franjo ovom enciklikom potiče katolike da u svima, pa i u drugima knuo kako i unutar Katoličke Crkve postoje skupine koje
i drugačijima prepoznaju braću. Da ne gledamo u ljudima druge su marginalizirane i zanemarene, o kojima se ne vodi pastoralna
vjere konkurenciju nego da vidimo da smo na zajedničkom putu briga. To su uglavnom vjernici koji ne ispunjavaju sve kanonske
traženja Boga. Ali prepoznajući u drugima braću to moramo činiti propise i zbog toga su isključeni iz života crkvene zajednice. Njima
i među nama, vjernicima, katolicima“, rekao je objasnivši da i unu- je također potrebno pastoralno vodstvo kako bi dobili evanđeoske
tar katoličke zajednice ima osoba koje su odbačene zbog toga što su smjernice i poticaje.
drugačije. Bilo je to prvo obraćanje riječkog nadbiskupa koadjutora
mladim svećenicima koje je potaknuo na promišljanje o prispodobi Drugoga dana mr. Kolega je mladim svećenicima govorio o
o milosrdnom Samarijancu. „Ona nije toliko kritika pojedinca, ko- zajedništvu kao vidljivom dokazu ostvarenja evanđeoskog života.
liko kritika religije onoga vremena koja se dala zarobiti u propise Potaknuo ih je da u drugima prepoznaju Krista i tako nadahnuti
i izgubila iz vida čovjeka i njegovo dostojanstvo. Nemojmo da se to pokažu ljubav i odgovornost prema svim članovima zajednice.
dogodi i nama“, rekao je mons. Uzinić.
Dr. Horvat je u svom predavanju potaknuo mlade svećenike na
S mladim je svećenicima podijelio svoja nedavna pozitivna i razmišljanje kako bi se kršćani, po uzoru na Isusa Krista, trebali
negativna iskustva kada je, na tragu ove Papine enciklike te po- odnositi prema strancima. „Strah od drugog i drugačijeg prirodan
budnice Amoris Laetitia, 13. svibnja uputio čestitku muslimanima je, a prevladati se može jedino ljubavlju. Ta borba između straha i
povodom Ramazanskog bajrama, a 17. svibnja, povodom Međuna- ljubavi je stalna. Strah znači odsutnost ljubavi“, rekao je dr. Hor-
rodnog dana borbe protiv homofobije, podsjetio na nužnost pošti- vat.

Danijel Delonga

6

Broj 5/542 2021. DOGAĐANJA

Nadbiskup Uzinić pohodio Godina obitelji
Amoris laetitia –
riječku sinagogu na poticaj razvoju
pastorala braka
blagdan Sedmice i obitelji

Na blagdan Šavuot, Bez funkcionalnih obitelji u župama ne može
blagdan Sedmica, u pone-
djeljak 17. svibnja riječ- se računati na sustavni razvoj pastorala braka
ki nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić u prat- i obitelji, rečeno je 11. svibnja na sastanku
nji povjerenika za eku-
menizam i dijalog mons. (nad)biskupijskih povjerenika za pastoral
Matije Matičića posjetio je
riječku sinagogu. U sina- braka i obitelji te sjednici Vijeća HBK za život
gogi su ih dočekali pred-
sjednik Židovske općine i obitelj koju su održali u sjedištu Hrvatske
Rijeka Ranko Špigl, gđa.
Vivian Špacapan i surad- biskupske konferencije u Zagrebu, pod
nici koji su mons. Uzinića
upoznali s poviješću i sa- predsjedanjem mons. Mate Uzinića,
dašnjosti riječke sinagoge i
Židovske vjerske zajednice u Rijeci. Riječki nadbiskup koadjutor izrazio je zahvalnost riječkoga nadbiskupa koadjutora.
za gostoprimstvo i uputio svim Židovima blagdansku čestitku.
Zbog poštivanja propisanih epidemioloških
Budući da zbog blagdanskih obaveza i zakona nije mogao fizički nazočiti pohodu mjera povjerenici su se sastali u jutarnjim, a čla-
riječkog nadbiskupa koadjutora i povjerenika za ekumenizam i dijalog Riječke nad- novi Vijeća u popodnevnim satima. Oni koji su
biskupije Židovskoj općini u Rijeci, pozdrave glavnog rabina u RH Luciana Prelevića bili spriječeni osobno doći sudjelovali su online.
prenijeli su domaćini.
Četvrti nacionalni susret hrvatskih katoličkih
Nadbiskup Uzinić darovao je Papinu encikliku „Fratelli tutti“ te pozvao na za-
jedništvo i dijalog, osobito u borbi protiv predrasuda i netrpeljivosti. Židovska općina obitelji u proljeće 2022. godine u Ludbregu? 
Rijeka na dar mons. Uziniću dala je knjigu „Židovi u Rijeci“ autorice Rine Brumini. Petar-Krešimir Hodžić, voditelj Ureda HBK
Susret je završio blagdanskim počašćenjem kako nalažu židovski običaji. Prema tra-
diciji, na Šavout se poslužuje mliječna hrana i pije čaj od bilja s medom te su domaćini za život i obitelj, najavio je mogućnosti održa-
isto pripremili i ponudili mons. Uziniću i mons. Matičiću. vanja Četvrtog nacionalnog susreta hrvatskih
katoličkih obitelji u proljeće 2022. godine u
čestitKA ZA Ludbregu u Varaždinskoj biskupiji. Istaknuta je
važnost animiranja svećenika i drugih djelatni-
Ramazanski ka obiteljskog pastorala na provođenju pripre-
ma za spomenuti susret ponajprije u župama.
bajram Preporučeno je da se to, među ostalim, učini uz
pomoć priređenih kateheza „Osmišljena sta-
Riječki nadbiskup koadjutor rost“ Vijeća te snimki radioemisija u kojima su
mons. Mate Uzinić u pratnji povje- kateheze obrađivane od listopada 2020. na Hr-
renika za ekumenizam i dijalog Ri- vatskom katoličkom radiju i Radio Mariji (do-
ječke nadbiskupije mons. Matijom stupne za preuzimanje na mrežnoj stranici Ure-
Matičićem na Ramazanski bajram da HBK za život i obitelj https://obitelj.hbk.hr).
13. svibnja pohodio je Islamski cen-
tar u Rijeci i tom prigodom vjer- Obilježavanje prvog Svjetskog dana djedo-
nicima islamske vjeroispovijesti
čestitao jedan od najvećih njihovih va, baka i starijih osoba u nedjelju 25. srpnja
blagdana. Zajedno s glavnim  ima-
mom  Medžlisa Islamske zajedni- ove godine?
ce  Rijeka  Hidajetom  ef. Hasano- Povjerenici i vijećnici raspravljali su i o mo-
vićem i suradnicima razgledali su
džamiju i Islamski centar te se zadržali u razgovoru o nastavku suradnje Riječke gućnostima obilježavanja prvog Svjetskog dana
nadbiskupije i Islamske zajednice koja je do sada bila izvrsna i plodonosna. Rijeka djedova, baka i starijih osoba u nedjelju 25.
je na polju ostvarivanja zajedničkog suživota predstavnika monoteističkih religija i srpnja ove godine. Uz postojeće koje nudi Di-
međureligijskog dijaloga primjer mnogim gradovima, a ovakvi susreti prilika su za kasterij za laike, obitelj i život te međunarodno
učvršćivanje zajedništva, dijaloga i međusobnog razumijevanja na projektima od do- Udruženje katoličkih djedova i baka (CGA), iz
brobiti za građane Rijeke. rasprave su proizašli i neki dodatni prijedlozi,
Na kraju susreta nadbiskup Uzinić glavnom riječkom imamu i vjernicima koji ideje i sadržaji. Zaključeno je kako starije oso-
se okupljaju u Islamskom centru darovao je encikliku pape Franje “Fratelli tutti”, a be treba aktivno uključiti u obilježavanje toga
prije pohoda na svom Facebook profilu objavio čestitku: „‘Traženje Boga iskrena srca, dana tako da se osjete vrjednovane i uvažene.
sve dok ga ne zaklanjamo svojim svjetonazorskim ili osobnim interesima, pomaže
nam danas da se uzajamno prepoznamo kao suputnici, uistinu kao braća.’ (Fratelli S obzirom na primijećeno preklapanje sa-
tutti, 274) Dijeleći ovu misao pape Franje koju pretvaram u želju da jedni drugima ne držaja (aktualni ciklus obiteljskog pastorala;
budemo suparnici nego suputnici, a tim i braća, svoj muslimanskoj braći i sestrama Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba; Go-
čestitam Bajram. ‘Bajram šerif mubarek olsun!’“ dina svetoga Josipa i Godina obitelji Amoris la-
etitia), usuglašeno je kako treba poraditi na bo-
ljem usklađivanju djelovanja na svim razinama,
a osobito pojačavajući nastojanja da se izabrani
sadržaji obrađuju u župama. Na tome tragu, po-
novno je naglašena važnost postojanja funkcio-
nalnih zajednica obitelji u župama bez kojih se
ne može računati na sustavni razvoj pastorala
braka i obitelji.

(Tiskovni ured HBK)

7

RAZGOVOR Broj 5/542 2021.

Razgovor s mons. dr. Matijom Matičićem, savjetnikom Veleposlanstva RH u Izraelu

Pozadina sukoba i povijest
izraelsko-palestinskih pregovora

Na Bliskom istoku odavno je užareno i bez
mira, a osobito je tako od svibnja mjeseca
na području Svete zemlje u kojoj su nemiri
svakodnevni. Ozbiljniji mirovni pregovori
počeli su 1991. godine u Madridu te se
dvije godine kasnije nastavili u Oslu, i to
su zapravo bili prvi konkretni pokušaji
pregovora Palestinaca i Izraelaca. Mnogo
je onih koji ne razumiju pozadinu sukoba
i možda zbog neznanja zauzimaju neku
od strana. Koji su to „okidači“, odnosno
uzroci rata militantnih skupina Hamasa i
Izraela, doznat ćemo u razgovoru s mons.
dr. Matijom Matičićem, prvim katoličkim
svećenikom u svijetu koji je doktorirao
na temu izraelsko-palestinskih pregovora
od 1991. do 2018. godine i savjetnikom
Veleposlanstva RH u Izraelu.

Razgovarala: Helena Anušić

m Prije nepune dvije godine obranili ste doktorsku tezu iz po- Da, nemiri su nažalost eskalirali. Što se tiče pregovora, razgo-
dručja međunarodnih odnosa i diplomacije na sveučilištu Pôle vori u Oslu bili su zapravo prvi ozbiljniji razgovori nakon stvaranja
Universitaire, Montpellier u Francuskoj na temu: “Israeli – Pa- države Izrael i Palestinske Samouprave. Tada je Yitzhak Rabin,
lestinian negotiations from 1991 till 2018, the case for political koji je devedesetih godina prošloga stoljeća bio premijer Izraela,
realism and inevatibility of two state solution” (Izraelsko-pale- imao veliku volju za rješavanjem tog pitanja neizbježnosti stva-
stinski pregovori od 1991. do 2018., slučaj političkog realizma ranja dviju država. Nažalost, na njega je izvršen atentat i pret-
i neizbježnosti rješenja dvije države). Što Vas je, prvenstveno postavlja se da je motiv bio sprječavanje nastavka rješenja koje je
kao svećenika, privuklo ovoj temi koja je iznimno kompleksna? bilo na pomolu - podjela teritorija i stvaranje palestinske države.
Nakon tog jedinog ozbiljnijeg pokušaja, 1999. godine za premijera
Kao svećeniku, to područje primarno mi je zanimljivo jer je je izabran Ehud Barak koji u razgovoru s Jaserom Arafatom poku-
riječ o Svetoj zemlji, Isusovoj domovini koja se prostire na području šava riješiti to pitanje. No dogodila se Intifada i propale su prilike
države Izraela i Palestinske Samouprave. S druge strane, baviti se za rješavanje izraelsko-palestinskog pitanja. Što se tiče današnje
temama vezanim za Svetu zemlju nemoguće je bez razgovora o situacije, sukobi velikog intenziteta započeli su 10. svibnja, osobito
političkoj situaciji. Na ovom području religija bitno utječe na poli- na području Gaze. S druge strane, Hamas je pojačao raketiranje
tičku situaciju, a sukobi kojima smo u mjesecu svibnju svjedočili, izraelskih gradova. Zanimljiva činjenica jest da su se prvi napadi
bili su intenziteta kakvi se nisu dogodili od 2014. godine. dogodili nakon Dana Jeruzalema koji se u Iranu slavi kao al-Quds
što na arapskom jeziku znači „Jeruzalem“. Poznato nam je da je
m Područje Bliskog istoka oduvijek je užareno i mira nema. Oz- Jeruzalem za muslimane treći najsvetiji grad, te je iznimno važan
biljniji izraelsko-palestinski pregovori počeli su 1991. u Madri- za Hamas. Također, tih dana, točnije 9. svibnja Židovi obilježavaju
du i nastavili se 1993. godine u Oslu i to su bili prvi konkretni Dan Jeruzalema. U međuvremenu se dogodio islamski blagdan 27.
pokušaji pregovora Palestinaca i Izraelaca. Nakon stvaranja dr- noć – Lejletu-l-kadra, a bili smo i ususret židovskom blagdanu
žave Izrael 1948. godine bilo je pokušaja pregovaranja, ali na Sedmica – Šavout.
žalost i ratova poput onoga 1967. godine kada su se granice po-
maknule i kada se Kraljevina Jordan proširila do Jeruzalema. m Jesu li ti dani, odnosno blagdani i praznici „okidači“ sukoba?
Nemira na tom području oduvijek je bilo, no kako komentira-
te današnju situaciju kada nam se čini da su svibanjski nemiri Nisu blagdani, nego intenzitet okupljanja vjernika. Svibanjski
eskalirali u najvećem obimu? nemiri krenuli su zapravo na platou kod džamije Al-Aksa koja se

8

Broj 5/542 2021. RAZGOVOR

m Savjetnik ste Veleposlanstva Republike Hrvatske u Izraelu. U kakvim uvjetima Veleposlanstvo radi i jesu li Hrvati koji žive na
području Svete zemlje sigurni?

Oni koji tamo žive i rade su na sigurnom. Svi se pridržavaju uputa u slučaju kada se dogode napadi. Moj savjet je da u odnosu prema
ovoj temi i odnosima Izraelaca i Palestinaca ne bismo trebali zauzimati strane, ali bismo trebali osuditi napade i nevine žrtve koje koriste
terorističke organizacije kao ljudski štit ili su žrtve bombardiranja i uličnih nemira. Kao kršćani možemo i moramo moliti i dati podršku našoj
subraći kršćanima koji tamo doista pate, ali i svakom narodu i čovjeku čiji je život ugrožen.

nalazi iznad Zapadnog zida, odnosno Zida plača. Eskalacija sukoba njina i sve veći broj kršćana iseljava se s područja Svete zemlje.
počela je kada je netko nešto na tom platou kod džamije zapalio i Kršćanski svećenici trude se zadržati vjernike, ali je to teško jer
pomislilo se da gori dio platoa ili dio džamije. Ne smijemo zabo- su suočeni s puno izazova poput neriješenog stambenog pitanja,
raviti da je i za Židove to mjesto također sveto područje jer se tu nemogućnosti zaposlenja, nesigurnosti i ostalih važnih pitanja za
nalazio Salomonov hram. Ta vatra bila je jedan od okidača sukoba ostanak. Oni koji su financijski sigurniji, mogu opstati. S druge
i eskalacije nemira. Izraelska policija ušla je na područje platoa i strane, Gaza je sporna jer je utvrda Hamasa. Ostatak Zapadne
zanimljivo je da tu sigurnosnu policiju čine Arapi izraelskog dr- obale gdje žive Palestinci pripada stranci Al Fatah kojoj pripada
žavljanstva, regrutirani iz manjina poput beduina, Druza i drugih i aktualni predsjednik Mahmud Abas. Ono što se sada događalo,
manjinskih naroda. S obzirom da govore arapski, pretpostavljalo a nije u prijašnjim sukobima, jesu provokacije koje su prerasle u
se da će se lakše sporazumjeti s vjernicima islamske vjeroispovije- ulične sukobe. Naime, Hamas je regrutirao aktiviste koji su počeli
sti koji se okupljaju kod Al-Akse i na tom platou. To je bio početak provocirati u izraleskim mjestima u kojima žive Arapi s izraelskim
eskalacije sukoba u svibnju. državljanstvom. Ranije su postojale provokacije koje su se bazirale
na verbalnim provokacijama, no sada su isti prerasli u ulične su-
m 15. svibnja Palestinci obilježavaju al-Nakbu, odnosno „ka- kobe. Pokretači su bili Hamasovi aktivisti i počeli su se događati u
tastrofu“ stvaranja države Izrael 1948. godine, kada su stotine isto vrijeme kada se dogodio incident kod Zapadnog zida i džamije
tisuće Palestinaca potjerane iz svojih domova. Na taj dan dogo- Al-Akse. Još jedna važna činjenica je u pozadini sukoba. 22. svibnja
dio se izraelski napad na dvanaesterokatnicu u Gazi u kojoj su trebali su se održati izbori u Palestini, odnosno na području Zapad-
se nalazili uredi medijskih kuća, katarske televizije Al-Jazeere ne obale, ali Mahmud Abas ih je odgodio.
i novinskih agencija Associated Press te France Presse. Iako je
Izrael prethodno poslao upozorenje o napadu, ostaje otvoreno m Mnogi državnici uključili su se u pregovore o prekidu vatre.
pitanje, a govorimo o objema stranama, jesu li posljednje vrije- U mjesecu svibnju, prije nego je u Gazi postignut sporazum o
me ciljevi postali civilne mete? prekidu vatre, Egipat se bio uključio u pregovore s Hamasom, a
neke druge zemlje, uključujući i SAD, pokušavale su postići spo-
Mislim da civilne mete nisu cilj, nego u obzir moramo uze- razum s Izraelom. Papa Franjo pozivao je na okončanje sukoba
ti naseljenost teritorija i činjenicu da Izrael ima oko 9 milijuna i molitvu. No gledamo li dugoročno, čine li konkretne korake
stanovnika na jako malom području. Naime, oko 60 % izraelske izraelski premijer Benjamin Netanyahu i palestinski predsjed-
države prostire se na pustinji, a od tih 9 milijuna stanovnika - 7 nik Mahmud Abas i mogu li išta učiniti s obzirom da je situacija
milijuna su Židovi, a 2 milijuna Arapi s izraelskim državljanstvom. na tom dijelu Bliskog istoka izmakla kontroli?
Osim toga, na teritoriju Svete zemlje živi oko 3 milijuna Palesti-
naca od čega na području Gaze, koje je malo područje, živi više od Stvari su definitivno izmakle kontroli jer nakon sukoba 2009.
milijun dok ih je na Zapadnoj obali oko 2 milijuna. Što se tiče civil- i 2014. godine nije bilo takve eskalacije nemira kao ove godine u
nih točaka, na žalost Hamas se u povijesti ovih sukoba pokazao da svibnju, koji su u pravom smislu riječi prerasli u rat. Raduje či-
koristi ljudski štit i često se u sukobima smještaju u blizini bolnica, njenica da je potpisan sporazum i nadajmo se da će potrajati jer je
škola i manjih naseljenih područja. Zbog toga je nemoguće izbjeći situacija na tom teritoriju dramatična.
nevine ljudske žrtve i uz sva upozorenja Izraela koji uvijek upozori
na napad kako bi civili imali vremena iseliti se iz tih područja ili m Na kraju, s obzirom na dinamiku događaja koji se odvijaju
skloniti na sigurno, žrtve se na žalost događaju. Na nama je osuditi na teritoriju Svete zemlje, kakvu budućnost vidite u nastavku
sve sukobe u kojima stradavaju nevini. izraelsko-palestinskih pregovora?

m Zbog čega su područja Gaze i Jeruzalema najviše na udaru? Na žalost moram biti manje optimističan, i realno nakon sve-
ga, posebno nakon dugogodišnjeg istraživanja i uz tamošnju situ-
Svi žele dio Jeruzalema, sve tri monoteističke religije: kršćan- aciju koja se mijenja iz dana u dan, ne vidim nastavak pregovora i
stvo, islam i židovstvo. Pritom treba istaknuti da su kršćani ma- mogućnost stvaranja palestinske države u skorije vrijeme.

9

CARITAS Broj 5/542 2021.

Zajedno možemo više.

S ljubavlju možemo najviše.
“Zajedno možemo više. S ljubavlju možemo najviše.”, naziv je pro-
jekta Caritasa Riječke nadbiskupije i Katehetskog ureda Riječke Uz dvije korizmene akcije, riječki Caritas do
nadbiskupije koji su u suradnji s Caritasom i Katehetskim ure- sada je na račun Caritasa Sisačke biskupije
dom Sisačke biskupije realizirali dva vrijedna programa u vidu donacija za
kupnju dostavnog vozila i “Paketa prijateljstava” za učenike 1. OŠ Petrinja. uplatio 500 000,00 kn, a dostavljena je i
Prvi je ostvaren koncem travnja kada je vozilo, čija je kupnja djelomično fi- veća količina materijalne pomoći-
nancirana i donacijama riječkog Caritasa, dostavljeno u Petrinju, a u srijedu
4. svibnja predstavnici Caritasa Riječke nadbiskupije posjetili su područnu Caritas Riječke nadbiskupije nastavlja
školu 1. OŠ Petrinja u Hrastovici i dostavili “Pakete prijateljstava”. s prikupljanjem novčanih sredstava

Cilj projekta bio je senzibilizirati vjeroučenike za pomaganje bližnjima namijenjenih za izgradnju montažnih kućica
u potrebi, „produbljivati osjećaje blizine i zajedništva s drugim ljudima u za obitelji koje su zbog potresa ostale bez
duhu Evanđelja i živjeti i svjedočiti svoju vjeru u konkretnim činima ljubavi svoga doma.
i milosrđa“, poručila je ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije s. Marija
Faustina Kovačević. “Srednjoškolci su na razini razreda pripremili paket i
sve smo danas dostavili u područnu školu u Hrastovici, selu nadomak Petri-
nje. Akcija se temeljila na pomoći obiteljima u Sisačkoj biskupiji na način da
su pojedini razredi pripremili obiteljski paket s namirnicama koje bi po vla-
stitoj procjeni dobrodošle jednoj obitelji u Sisačkoj biskupiji. Unutar paketa
ostavljene su i prigodne poruke.“

S obzirom da se 1. OŠ Petrinja nalazi u centru grada koji je potresom
najviše oštećen, djelatnici Škole pribjegli su prihvatljivim rješenjima. Dva
prva i dva druga razreda nastavu pohađaju u područnoj školi u Hrastovici,
a ostali učenici, njih oko 300, u OŠ Mate Lovraka koja se nalazi na periferiji
grada i manje je oštećena, rekao je ravnatelj 1. OŠ Petrinja Robert Groza. Za-
hvaljujući na donaciji koja je razveselila učenike i djelatnike, istaknuo je da
se mališani osobito raduju porukama koje pronalaze u pristiglim paketima.

Ovo nije bila jedina pomoć Caritasa Rijeka potresom razrušenoj Ba-
novini. Čim se prvi puta zatreslo tlo, Riječani su, zajedno s ljudima
dobrog srca iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, pritekli u pomoć.
Ona i dalje pristiže i predsjednica Povjerenstva za pomoć stradalima i glavna
koodinatorica Caritasa Sisačke biskupije, s. Smilja Čirko, uputila je riječi
zahvale svim ljudima dobroga srca. Govoreći o trenutnim potrebama, ista-
knula je kako Caritas Sisačke biskupije trenutno prikuplja nužna financijska
sredstva za izgradnju montažnih kućica za obitelji koje su u potresu ostale
bez krova nad glavom. Život bez svoga doma nije lak i predstavnici Caritasa
Riječke nadbiskupije posjetili su i razgovarali s ljudima koji su privremeni
smještaj pronašli u kontejnerskim naseljima.

Caritas Rijeka do sada je na račun Caritasa Sisačke biskupije uplatio
500 000,00 kn. Dio novca prikupljen je uplatama građana na račun Caritasa
Riječke nadbiskupije, a dio od milostinje na blagdan Krštenja Gospodinova
prema Odluci riječkih nadbiskupa. Osim toga, odmah nakon potresa Caritas
je u suradnji s građanskom inicijativom okupljenoj u Facebook grupi „Rijeka
pomaže Petrinji“ organizirao prikupljanje materijalne pomoći koja je u više
navrata odvezena na područja stradala u potresu. Caritas Riječke nadbisku-
pije nastavit će s prikupljanjem novčanih sredstava namijenjenih za izgrad-
nju montažnih kućica za obitelji koje su zbog potresa ostale bez svoga doma,
a sve informacije o uplatama mogu se pronaći na službenoj mrežnoj stranici
Caritasa Rijeka, poručila je s. Marija Faustina Kovačević.

Helena Anušić

Prije povratka u Rijeku predstavnici riječkog Caritasa susreli su
se u Ordinarijatu Sisačke biskupije i u ugodnom razgovoru kratko

zadržali sa sisačkim biskupom Vladom Košićem. Tom prigodom
ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije sisačkom biskupu
uručila je prigodan dar - sliku Gospe Trsatske.

10

Broj 5/542 2021. CARITAS

Još bolničkih
kreveta za
korisnike
riječkog Caritasa

Takvi se kreveti posredstvom Caritasa Ova je pošiljka kreveta stigla iz Belgije, zalaganjem g. Fer-
dinanda Verdoncka i posredovanjem voditelja Katoličke misije u
Riječke nadbiskupije trenutno nalaze Bruxellesu fra Tomislava Anđića. Bolnički kreveti s ormarićima,
njih ukupno 75 u okviru ove donacije, u Hrvatsku su dopremljeni
u 109 kućanstava. Nedostaje iz nekoliko socijalno-zdravstvenih ustanova u Gentu, a Hrvatski
Caritas rasporedio ih je u (nad)biskupijske Caritase.
antidekubitalnih madraca.
Prva pošiljka Hrvatskog Caritasa bila je namijenjena korisni-
Caritas Riječke nadbiskupije zaprimio je 21. svibnja donaciju cima Caritasa Krčke biskupije i Riječke nadbiskupije, dok su ostale
od 9 bolničkih kreveta u organizaciji Hrvatskog Caritasa. tri pošiljke isporučene Caritasu Požeške i Gospićko-senjske bisku-
Kreveti su pohranjeni u skladištu na Škurinju i spremni pije te Splitsko makarske i Đakovačko-osječke nadbiskupije. Ova-
za distribuciju u kućanstva. Trenutni se manjak pokazuje u broju kvom raspodjelom donirane opreme Hrvatski Caritas želio je što
raspoloživih antidekubitalnih madraca, nužnih pomagala osobama primjerenije pomoći nad/biskupijskim Caritasima diljem Hrvatske
koje moraju ležati. Caritas stoga upućuje apel svima koji donacijom koji svojim programima privremene posudbe medicinske opreme
takvog madraca mogu pomoći bolesnima i nemoćnima. nastoje odgovoriti na velike potrebe korisnika, napose za električ-
nim bolesničkim krevetima, koji znatno olakšavaju članovima obi-
Koliko su potrebe za takvim krevetima velike, ukazuje poda- telji ili stručnim djelatnicima skrb za bolesnike u vlastitom domu.
tak da je riječki Caritas prije 2 mjeseca zaprimio donaciju od 27
kreveta koji su već raspoređeni u kućanstva s bolesnom ili nemoć-
nom osobom. Takvi se kreveti posredstvom Caritasa Riječke nad-
biskupije trenutno nalaze u 109 kućanstava, a još 15 ih je dano na
korištenje Psihijatrijskoj bolnici Lopača. S obzirom da su od velike
pomoći ljudima koji su zbog bolesti ili nemoći prisiljeni ležati, jed-
nako kao i njihovim bližnjima koji se o njima brinu, riječki Caritas
sa zahvalnošću prima svaku takvu donaciju.

Klanjanje pred Preminula volonterka

Presvetim za Mara Spajić

umiruće i one koji Mara Spajić dugogodiš-
nja volonterka Caritasa pre-
skrbe o njima minula je 11. travnja u 70.
godini života. Opaka bolest
U kapeli Hospicija “Marija Krucifiksa Kozulić” (Tizia- COVID-19 naglo je pogorša-
nova 15.) svakog utorka, četvrtka i subote u vremenu od 8 la njezino zdravstveno sta-
do 20 sati održava se klanjanje pred Presvetim za umiruće nje te je preminula u Riječ-
i one koji o njima skrbe. koj bolnici.

Na istu nakanu organizirano je i klanjanje u kapeli Bo- Rođena 26. listopada
goslovnog sjemeništa “Ivan Pavao II.” svake prve subote u 1951. godine u župi Aladi-
mjesecu u vremenu od 8 do 20 sati. nići u Stolcu, BiH, odgojena
u vjeri u kršćanskoj obitelji
Zbog epidemioloških mjera i organizacije cjelodnevnog Raguž, teta Mare je vrijedno-
klanjanja potrebno je prijaviti se na broj telefona: 091 987 sti koje je primila u djetinj-
6225 (s. Leopolda) stvu svjedočila tijekom cije-
log života. U župi sv. Ivana
Krstitelja na Škurinju, gdje
je živjela, s cijelom je obitelji,
suprugom Jerkom, kćerkom Ivom i sinom Dominikom bila vrlo aktivna,
redovita na misama, pomagala pri uređenju crkve, kuhala župnicima…

Spremno se odazivala i na svaki poziv nadbiskupijskog Caritasa sa
sjedištem na Škurinju i dolazila volonterski pokloniti svoje vrijeme i rad
kako bi pomagala ljudima u potrebi. Zbog toga je o blagdanu sv. Josipa
2017. godine dobila Zahvalnicu nadbiskupijskog Caritasa.

„Žalosni smo zbog gubitka tete Mare koja je uvijek rado pomaga-
la Caritasu, ali duboko vjerujemo da se na svetkovinu Božjega milosrđa
preselila u dom milosrdnog oca“, rekla je ravnateljica Caritasa s. Marija
Faustina Kovačević.

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 5/542 2021.

TRAGOVE
LepantskE bitkE
i danas vidimo

Pobjedom kod Lepanta nestao je strašan Velika Lešnica - Gospa od Svete Krunice,
zloduh osmanlijske nepobjedivosti koji je glavni oltar
mučio svijest Europljana. U tu su činjenicu
nedvojbeno utkane ‘mentalne’ i kulturno-
antropološke odrednice koje događaj
smještaju u kontekst religijskog imaginarija
i napetosti tadašnjeg života. Pobjeda se
pripisala molitvi i zagovoru Bogorodice jer je
papa Pio V. izdao bulu u kojoj potiče moljenje
pobožnosti Svete krunice kako bi se porazili
osmanski osvajači koji su prijetili Europi.

Piše: Goran Moravček Svete lige, flota Venecije, Španjolske, Papinske države, Genove, Sa-
voje i Malte sastojala se od dvjesotinjak galija. U sastavu flote bilo
POVIJEST NA OLTARIMA je sedam galija s hrvatskom posadom iz istočnojadranskih obalnih
gradova od Cresa do Kotora. Osmanskom flotom zapovijedao je ad-
Oltare posvećene Gospi od Ružarija, odnosno Majci Božjoj od miral Mehmet Ali. Turski poraz kod Lepanta bio je ujedno kraj
Sv. Krunice, nalazimo u nizu crkava na širem jadranskome pro- osmanske premoći na istočnom Sredozemlju. Pobjeda se također
storu. Na području Riječke nadbiskupije pred oltarima Gospe od poklapa se s početkom obnove Katoličke crkve nakon Tridentin-
Ružarija mole se vjernici u Bakru, Brseču, Belgradu, Grobniku, skog koncila.
Hreljinu, Kastvu, Lovranu, Malom Dolu, Mošćenicama, Prezidu,
Rijeci, Vrbovskom... Gospa od Ružarija štuje se u Istri, na Kvarner- Svaki peti sudionik bitke kod Lepanta
skim otocima i Dalmaciji odakle su prije 450 godina unovačeni hr- bio Hrvat
vatski vojnici koji su u sastavu Svete lige sudjelovali u pomorskoj
bitci kod Lepanta 1571. godine. Lepantom se u 16. stoljeću nazivao Iako se talijanska historiografija trudi dokazati kako je broj
Korintski zaljev prema drevnom utvrđenom gradu iz doba Dorana, mletačkih galija i ljudstvo predstavljalo glavnu snagu Svete lige,
prijestolnici Etolije, a potom sjedištu rimske, mletačke i osmanlij- te da se bitka kod Lepanta može smatrati talijanskom pobjedom,
ske uprave. Sraz se zbio 7. listopada 1571. ispred današnjeg grč- povijesne činjenice su ponešto drukčije. Čak je svaki peti sudio-
koga grada Návpaktosa smještenog blizu ulazu u Patraski zaljev. nik bitke kod Lepanta bio Hrvat. Stoga se, primjerice, obljetnica
bitke obilježava sve do naših dana u gradu Krku i u gradu Rabu
S krunicom do pobjede odakle su prije četiri i pol stoljeća poslane galije u “sveti rat”, koji
je za suvremenike bio “čudesno Božje djelo” jer je kršćanski svijet
Nakon smrti Sulejmana Veličanstvenog kod Sigeta 7. rujna dokazao da može pobijediti do tad neporaženu islamsku vojnu silu.
1566. nedugo nakon opsade utvrde koju je branio Nikola Šubić
Zrinski, Selim II. počinje planirati zauzimanje Cipra. Otok koji su Krčka galija koja je sudjelovala u Lepantskoj bitci zvala se
Mlečani držali od 1489. godine bio je okružen osmanskim posje- Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist), a bila je pod zapovjedništvom
dima na kopnu, nudio je sigurnu luku za kursare što su napadali Ludovica Cicute (Ljudevita Čikute) čiji se grob danas nalazi u ka-
osmanske brodove. Turci su počeli invaziju na otok 1570. godine tedrali u gradu Krku. Krčki biskup Petar Bembo u pismu Papinom
najprije zauzevši Nikoziju. Izvojevali su još nekoliko pobjeda prije nunciju žali da na otoku nema radne snage i da je većina ljudi ili na
nego što su ovladali Famagustom, posljednjim mletačkim upori- galiji ili već mrtva što svjedoči o strahotnim posljedicama pomor-
štem na otoku. Svetu ligu protiv Osmanskog Carstva ustanovio je skog sraza s Osmalijama. U toj krvavoj bitci poginulo je oko 50 ti-
sv. Papa Pio V. (1566.-1572.), dominikanac. Ploveći pod zastavom suća vojnika s obje zaraćene strane. Od sudionika u venecijanskom
dijelu armade bilo je gotovo 5 tisuća poginulih te više od 4,5 tisuća
ranjenih. Prema navodima istraživača, svaki treći sudionik u mle-
tačkom dijelu flote bio je “skjavonskog”, tj. hrvatskog podrijetla,
pa se temeljem toga izvodi zaključak da bi svaka treća poginula ili

12

Broj 5/542 2021. IZ POVIJESNE RIZNICE

ranjena osoba na galijama pod zastavom Prejasne Republike mogla Gospa od Ružarija u Bakru
biti hrvatske narodnosti. Nepoznat broj hrvatskih mornara i galijota
stradao je i na brodovima Papinske Države, ali i kao okovani veslači Modruški biskup Hijacint Dimitri (1680. - 1686.), dominikanac,
na turskim lađama. Mletačka Dalmacija tada je imala oko 95 tisuća podrijetlom iz Kotora, u Bakru je osnovao Bratovštinu
stanovnika, a Venecijanska Istra oko 55 tisuća žitelja. Na brodovlju Presvetog Ružarija, a kod drvenog oltara Majke Božje Ružarice
Svete lige moglo je biti 10 tisuća Dalmatinaca te oko tisuću Istrana. koji je bio podignut 1682. godine u crkvi sv. Andrije stajao je
Brojne su spomen-ploče postavljene u luci grčkog grada Návpaktosa, njegov grb. Biskup Dimitri za života je dao urediti grobnicu
a među njima nalazi se i ona postavljena 8. listopada 2006. u spomen u bakarskoj župnoj crkvi, ali nakon spora s Komorskom
Hrvatima poginulima u Bitci kod Lepanta. Ploču su postavili izaslan- upravom Bakra oko kapitulske i biskupske desetine, bio je
stvo Hrvatskog sabora i hrvatski veleposlanik u Grčkoj. toliko ogorčen da je odlučio da ga nakon smrti sahrane u
crkvi sv. Martina u Grižanama.
Na tisuće ožalošćenih hrvatskih obitelji te demografski opustoše- Crkva u Bakru stradala je u snažnom potresu 1750. godine,
na Dalmacija i Istra ostali su nakon Lepantske, ali i drugih bitaka u a nastojanja da se obnovi, donekle su ostvarena 1802., jer
kojima su Hrvati bili prinuđeni sudjelovati pod stranim zastavama. je građevina prekrivena i u nju je postavljen oltar. Francuska
Posebno je tragična činjenica da su se često jedno protiv drugih ukr- uprava je, međutim, zaustavila daljnju obnovu. U travnju
štala hrvatska koplja ne samo u mletačko-osmanskim ratovima već i 1851. godine župnik Vjenceslav Šoić ishodio je odobrenje
u sukobima između snaga Mletačke Republike i Habsburga u Istri i biskupa Mirka Ožegovića da obnovi crkvu. Poduzetnik Jakov
Dalmaciji tijekom povijesti. Glavan građevinu je stavio pod krov do počeka studenoga
te godine, a misiti se moglo u obnovljenoj crkvi od 25.
Marija zaštitnica rujna 1852. Crkvu je blagoslovio 28. kolovoza 1853. godine
kršćanske civilizacije kanonik lektor Nikomed Mudrovčić uz asistenciju kanonika
i plovana Vjenceslava Šoića. Kada je bila dovršena 1853.
U vrijeme protureformacije i poslije Tridentskog koncila štovanje godine, trobrodna bakarska crkva (38 x 24 metara, visoka
marijanske pobožnosti dobilo je snažan polet. U pučkim pobožnosti- 15 m) s devet oltara bila je manja samo od zagrebačke
ma, Marija je istaknuta i kao zaštitnica kršćanske civilizacije u obrani katedrale. Novi oltar Gospe od Ružarija podignut je 1861.
od nadolazećeg islama. godine prinosima Ruže Francisković, rođene Paravić.

Papa Pio V. uveo je u Lauretanske litanije zaziv “Pomoćnica kr- Kapela Majke Božje od Presvete
šćana”, a odredio je i da se u spomen na Lepantsku bitku svake godine Krunice u Velikoj Lešnici
7. listopada slavi spomen Blažene Djevice Marije od Krunice ili Marije
Pobjednice. Papa Grgur XIII. (1572. - 1585.) odredio je da se u sva- U župi sv. Marije Magdalene, Brod na Kupi, od početka 17.
koj crkvi treba nalaziti oltar ili kapela posvećena Gospi od Ružarija stoljeća stoji proštenišna kapela Majke Božje od Presvete
gdje će se svake prve nedjelje u listopadu obilježavati blagdan Majke Krunice ili od Presvetog Čisla, kako žitelji sela Velika
Božje od Svete Krunice. Do tada pomični blagdan, papa Pio X. (1903. Lešnica nazivaju ovu jednobrodnu crkvu podignuta je
- 1914.) vezao je uz dan 7. listopada. Osnivanje bratovština Gospe oko 1609. godine. Tada je postojala u Lešnici Bratovština
od Ružarija snažno se potiče nakon slavne pobjede kod Lepanta na Gospine krunice. Opat Antun de Monroy, vrhovni poglavar
istočnoj obali Jadrana. dominikanskog reda odobrio je 12. veljače 1609. godine
vjernicima iz Lešnice da u netom sagrađenoj crkvi podignu
U knjizi “Kroz Marijin ružičnjak” (1998.) Ivana Prijatelj-Pavičić oltar Bratovštine Presvete Krunice. Biskup Benzoni je 4. lipnja
navodi kako je na području nekadašnje mletačke Dalmacije čak 355 1732. godine posvetio crkvu Majke Božje Lešničke i u njoj
crkava i 98 na dubrovačkom području bilo posvećeno Majci Božjoj. oltare posvećene Majci Božjoj i sv. Antunu opatu. Crkva je
Poslije kršćanske pobjede kod Lepanta pored štovanja Gospe od Ru- obnovljena 1897. godine i tada su u njoj postavljeni drveni
žarija štuje se Gospa od Karmela tako da je koncem 17. stoljeća na oltari u neogotičkom stilu. Nakon obnove 1941. godine
svijetu bilo više od tisuću karmelskih bratovština. crkva je bila desetljećima zapuštena. U razdoblju između
1970. i 1980. godine crkva je zbog trošnosti bila zatvorena.
Lepanstka bitka nije bila posljednja između kršćana i Osmanlija. Župnik Stanislav Kovačić je 1980. godine, kako bi spriječio
Peti mletačko-osmanski rat, poznat u povijesti kao Kandijski rat ili daljnje propadanje, dao urediti krov na zvoniku, a kasnije je
Rat za Kretu (1645. - 1669.), ponovno je istaknuo Mariju zaštitnicu prekrivena i lađa ove prostrane građevine.
savezničkih kršćanskih zemalja. U tome ratu protiv Osmanskog Car-
stva i Berberskih država, kršćanski saveznici bili su Mletačka Repu-
blika, Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska. Znatan
teret rata podnijeli su ponovo Hrvati, ali i drugi slavenski narodi pod
mletačkim i osmanlijskim zapovjedništvom.

Knjižica misa na oltaru Gospe od
Ružarija u Brseču

Oltar Gospe od Ružarija u Brseču uzdržava obitelj Škalamera.
Oni posjeduju knjižicu “Vršenje svetih maš na oltaru Majke
Božje Rožarske u Beršec-u” u koju se od 12. lipnja 1860.
do danas bilježe svete mise na oltaru Gospe od Ružarija u
brsečkoj župnoj crkvi sv. Jurja. Prva misa zapisana u knjižici
služena je kod tog oltara 12. lipnja 1860. godine, a platio ju
je Gašpar Barković u doba župnika Uga Golmajera.

13

DOGAĐANJA Broj 5/542 2021.

Trsatsko svetište prepoznajmo
kao obiteljsko svetištePozvani smo ovamo

dovoditi svoje obitelji i
ovdje se s njima i za njih
moliti Mariji, Majci Svete
obitelji i Majci Crkve,
da se obnove u vjeri,
učvrste u ljubavi i ojačaju

”u poslušnosti Bogu i jedni
drugima, kako bi u njima

djeca i mladi mogli tako

odrastati u ozračju vjere. tom smislu Nazaretska kuća, s kojom je prema predaji povezano
ovo Trsatsko svetište, potiče i nas da se ugledamo u obitelj Isusa,
Skromnije nego dosadašnjih godina, ali dostojanstveno i u Marije i Josipa i da od nje učimo kako možemo biti vjerni Bogu i
duhu 730. godišnjice dolaska Nazaretske kućice na trsatski jedni drugima. U tom smislu djevojke i majke pozvane su ugledati
brijeg, u ponedjeljak 10. svibnja proslavljen je blagdan Majke se u Mariju, mladići i očevi u Josipa, šutljivog i radinog, djeca i mla-
Božje Trsatske, Kraljice Jadrana i suzaštitnice grada Rijeke. Sve- di u Isusa, o kojemu je sv. Luka u svom evanđelju napisao da ‘na-
čano euharistijsko slavlje, kojemu je prethodila procesija sa slikom
“Majke Milosti”, predvodio je riječki nadbiskup i metropolit mons. Upredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi’ (Lk 2, 52).“
Ivan Devčić, uz koncelebraciju riječkog nadbiskupa koadjutora nastavku je nadbiskup Devčić potaknuo vjernike na mo-
mons. Mate Uzinića, provincijala Hrvatske provincije sv. Ćirila i litvu za obitelji u našem narodu i širom svijeta. „Posebno
Metoda fra Milana Krište, trsatskih franjevaca i riječkih sveće- nam na srcu trebaju biti obitelji koje su žrtve nasilja i pro-
nika, te gvardijana trsatskog samostana i čuvara svetišta Majke gonstva, koje trpe neimaštinu ili su, kao trenutno u Indiji, teško
Božje Trsatske fra Krunoslava Kocijana koji je na početku mise pogođene pandemijom korone i drugim teškim bolestima. Za sve
svim hodočasnicima uputio riječ dobrodošlice. Liturgijsko slavlje smo dužni moliti i pomagati im prema svojim mogućnostima. Zna-
animirao je Zbor svetišta Majke Božje Trsatske. mo da su mnoge naše obitelji također u teškim kušnjama koje nisu
posljedica pandemije korone. Sjetimo se tolikih mladih obitelji koje
U Franjevačkom misalu Hrvatske Provincije sv. Ćirila i Meto- prolaze kroz velike kušnje iako su ne tako davno zasnovane, kuš-
da iz 1980. godine, koji je dodatak Rimskom misalu, puni naslov nje koje su posljedica neimaštine, nezaposlenosti, nevjernosti i sl.
današnjeg blagdana glasi: „Blagdan Blažene Djevice Marije, Majke U našim obiteljskim nevoljama treba nas tješiti to da je Sv. obitelj
Milosti, od Časne nazaretske kućice“. To znači da je ime ovog blag- Isusa, Marije i Josipa također prolazila kroz teška iskušenja, ali ih
dana povezano s Nazaretskom kućicom u kojoj je Marija živjela je nadvladala čvrstom vjerom u Boga i međusobnom ljubavlju i po-
zajedno sa svojim zaručnikom Josipom i s Isusom, kojeg je začela vjerenjem. Neka nam to bude poticaj da, slijedeći njihov primjer i
po Duhu Svetom i rodila u Betlehemu. Prema predaji, ta je kućica utječući se njihovu zagovoru, i mi činimo sve što možemo da bismo,
kasnije na čudesan način prenesena na Trsat, a potom u Loreto. kao Crkva i društvo, bili istinska podrška svakoj obitelji, a posebno
„Prema tome je i ovo nam tako drago svetište na Trsatu, mjesto u onima koje su u bilo kakvoj krizi ili potrebi.“
kojemu trebamo posebno štovati ne samo Bl. Djevicu Mariju, maj-
ku Isusovu i Majku Crkve nego i sv. Josipa, njezina prečistog za- S obzirom da se na Trsatsko svetište treba gledati kao na “obi-
ručnika i Isusova poočima, kao i dijete Isusa, koje je Otac Nebeski teljsko svetište”, riječki nadbiskup je istaknuo da ono mora biti
povjerio njihovoj brizi. Ovo je svetište, dakle, ne samo marijansko mjesto u kojem će obitelji dobivati potrebnu duhovnu, psihološku
nego i obiteljsko. Kao takvo ga moramo prepoznati i cijeniti“, re- i stručnu pomoć koja im je potrebna za ostvarenje svoga poslanja.
kao je na početku propovijedi mons. Devčić. U tom smislu možemo današnju krizu brakova i obitelji shvati-
ti kao Božji znak i poticaj da ovo sveto brdo i ovaj Marijin dom
Zbog toga smo, dodao je nadbiskup, pozvani ovamo dovoditi učinimo mjestom trajne brige i pomoći, duhovne i stručne, našim
svoje obitelji i ovdje se s njima i za njih moliti Mariji, Majci Svete obiteljima. Molimo Gospu Trsatsku, da ocima franjevcima i našoj
obitelji i Majci Crkve, da se obnove u vjeri, učvrste u ljubavi i ojača- mjesnoj Crkvi izmoli potrebnu odvažnost za iskorake u tom smje-
ju u poslušnosti Bogu i jedni drugima, kako bi u njima djeca i mladi ru, poručio je mons. Devčić. Na kraju svečanog misnog slavlja pred
mogli tako odrastati u ozračju vjere. ikonom Majke Milosti nadbiskup je predmolio posvetnu molitvu
Majci Božjoj Trsatskoj.
�„Isus, Marija i Josip, stanovnici Nazaretske kuće, susretali se
s mnogim životnim poteškoćama i problemima, ali su ih rješavali H. Anušić
pouzdanjem u Boga i međusobnim razumijevanjem i pomaganjem,
sačuvavši tako netaknutom međusobnu ljubav i vjernost Bogu. U

14

Broj 5/542 2021. DOGAĐANJA

Otvoren Centar za promicanje
dobrobiti ranjivih osoba

Centar za promicanje dobrobiti ranjivih Govor nadbiskupa Mate Uzinića, predsjednika
osoba otvoren je u srijedu 26. svibnja Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika, na
na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a otvorenju Centra za promicanje dobrobiti
blagoslovio ga je Veliki kancelar HKS-a zagre- ranjivih osoba
bački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. “Za-
daća Crkve, ali i svakog njezina člana je da tu Uzoriti gospodine kardinale, poštovani
dobrotu i istinsku brigu očituje djelima ljubavi rektore, poštovana voditeljice, dragi uzva-
i milosrđa. To je razlog radi kojeg smo se danas nici!
okupili ovdje da blagoslovimo i otvorimo ovaj
Centar za promicanje dobrobiti ranjivih osoba. Drago mi je da vam danas, prigo-
Svako povijesno razdoblje ljudskog društva do- dom blagoslova Centra za promi-
nosi nove spoznaje i nove izazove na koje valja canje dobrobiti ranjivih osoba na
odgovoriti ne samo riječima, već i konkretnim Hrvatskom katoličkom sveučilištu, mogu
djelima. Stojimo, dakle, ovdje nošeni tom željom uputiti nekoliko misli i pozdravnih riječi
da se zauzimamo za ranjive osobe, kako bismo u ime Povjerenstva Hrvatske biskupske
oplemenjivanjem hrvatskog društva, očitovali i konferencije za zaštitu maloljetnika i ranji-
učvršćivali kraljevstvo Božje među nama”, na- vih osoba i u svoje osobno ime.
glasio je kardinal.
Jedna od ljaga na licu čovječanstva
Svečani program nastavljen je u dvora- našeg doba, pri čemu nažalost ni Crkva
ni “Blaženi Alojzije kard. Stepinac” gdje su uz nije imala nimalo pozitivnu ulogu, dapače, seksualno je zlostavljanje maloljetnih i
kardinala Bozanića govorili i predsjednik Povje- drugih ranjivih osoba i neadekvatno suočavanje s tom pojavom na svim razinama.
renstva za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, Crkva je, usuđujem se reći s pravom zbog posebnosti našeg poslanja u svijetu, na
riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić; rektor sebi ponijela, a i još uvijek nosi, najveći teret srama i osude za to što se to tako do-
Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. Željko Ta- gađalo. Sada, predvođena papom Franjom i njegovim odlučnim stavom sažetim u
njić; član Papinske komisije za zaštitu maloljet- izraz „tolleranza zero“, želi učiniti sve što je u njezinoj moći da postane predvodnik
nika i predsjednik Centra za zaštitu djece Papin- borbe protiv te pojave i zaštite svih ranjivih osoba. Želja joj je, kako ističe papa Franjo
skog sveučilišta Gregoriana u Rimu prof. dr. sc. u apostolskom pismu Vi ste svjetlost svijeta (Vos estis lux mundi), „da se te pojave,
Hans Zollner; SJ; član Uprave Katoličke orga- u svim njihovim oblicima, nikada više ne bi ponovile“ ne samo u Crkvi, nego ni igdje
nizacije Die Sternsinger – Kindermissionswerk drugdje. Za takvo što, ističe, „potrebno je, trajno i duboko obraćenje srcâ, potkrije-
dr. sc. Franz Marcus; a čestitku uime Zaklade za pljeno konkretnim i učinkovitim djelovanjima u koja će se uključiti svi u Crkvi, tako da
pomoć Istočnoj Europi Renovabis iz Njemačke je osobna svetost i moralno zalaganje mogu pridonijeti promicanju pune vjerodostojno-
uputio Burkhard Haneke, direktor za projekte sti navještaja evanđelja i plodonosnosti poslanja Crkve.“

CZaklade. Ipak, svjesni smo da nam je za ovo trajno i duboko obraćenje, a onda i konkretno
iljevi rada Centra su promocija dobrobiti i učinkovito djelovanje svih u Crkvi, potrebno dobro informiranje i educiranje i rad
i zaštite djece, mladih i odraslih, infor- na prevenciji. Toga ne može biti bez adekvatnog znanstveno-istraživačkog rada i
miranje i educiranje o dobrobiti i zaštiti, pripreme i izvođenja odgojnih programa. Sve to nama u Hrvatskoj postaje moguće
suradnja s drugim sličnim centrima u Rimu i zahvaljujući Centru za promicanje dobrobiti ranjivih osoba. Zato iskreno i s radošću
svijetu, te znanstveno-istraživačko-edukativ- zbog ovog događaja čestitam Zagrebačkoj nadbiskupiji i Hrvatskom katoličkom sve-
ni rad u Crkvi i Domovini. Hrvatsko katoličko učilištu na osnivanju ovoga Centra kojemu je između ostaloga zadaća, kako možemo
sveučilište je osnivač Centra. Nastao je po uzoru pročitati, „podizanja razine svijesti, znanja i odgovornosti i priprema programa obra-
na Centar za zaštitu djece u Rimu te uz njihovu zovanja o mjerama i učinkovitim oblicima zaštite maloljetnih i ranjivih osoba.“ Kao
idejnu i stručnu podršku. Glavni donator Centra predsjednika Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, koje s drugih
je katolička organizacija Die Sternsinger – Kin- pozicija ima slične ciljeve, izražavam nadu da će naše Povjerenstvo u ovom Centru
dermissionswerk iz Njemačke koja je ove godine imati dobrog akademskog suradnika i partnera.
proslavila 175. obljetnicu postojanja.
„Premda je već mnogo učinjeno, moramo nastaviti učiti iz gorkih lekcija prošlosti,
gledajući s nadom u budućnost.“ Tako kaže papa Franjo u spomenutom apostol-
skom pismu Vi ste svjetlost svijeta. Zahvaljujući ovom Centru i ja s nadom gledam u
budućnost za odnos prema ranjivim osobama u našoj Crkvi i domovini. Posao pred
nama je velik i zahtjevan, kao što je velika i potreba za radom na prevenciji svakog
tipa zlostavljanja – bilo ono fizičko, emocionalno ili duhovno. Ali i ono što želimo po-
stići je veliko, ogromno i neophodno želimo li ispuniti svoje poslanje, a želimo postići
da Crkva ponovo bude za sve dom u kojem se svi mogu osjećati sigurno i slobodno.
To isto želimo ponuditi i društvenoj zajednici, kako bi i ona to za sebe također mogla
reći. Rad Centra će u tom smislu biti od velike važnosti.

Stoga Centru i njegovoj voditeljici Marini Šijaković te njezinim suradnicima Jeleni
Zadro i Damjanu Kovaču od svega srca želim Božji blagoslov i uspješan i plodonosan
rad, obećavajući svoju suradnju i osobito molitvenu pomoć jer, ponovo se vraćam
papi Franji i pismu Vi ste svjetlost svijeta, ono što želimo postići „postaje moguće
samo zahvaljujući milosti Duha Svetoga izlivenog u srcima, jer uvijek moramo imati
na umu Isusove riječi: ‘Bez mene ne možete ništa učiniti’ (Iv 15, 5).“

15

MEDICINSKI KUTAK Broj 5/542 2021.

Trovanje hranom

Priredio: dr. Ivan Host

Najtoplije doba godine može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe,

posebno kod osjetljivih grupa stanovništva – kroničnih bolesnika, starijih

osoba i djece. Zato, bez obzira koliko dobro podnosite vrućine, ljeto

zahtijeva promjene u načinu života.

Iako je ovaj svibanj bio ispunjen kišnim danima, ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirni-
mjeseci koji su sada pred nama trebali bi doni- ca. Ljeti naime, zbog porasta vanjske temperature,
jeti obilje sunca i vrelih dana. Mnogima je ljeto nepravilno čuvanje namirnica znatno skraćuje vijek
najdraže godišnje doba. Ali, ukoliko se ne pridržava- Termička obrada trajanja, te bitno utječe na kvalitetu i nutritivnu vri-
mo preporuka, najtoplije doba godine može izazvati jednost namirnica.
ozbiljne zdravstvene tegobe, posebno kod osjetljivih hrane je najbolja U toplim danima trebalo bi maksimalno pojed-

grupa stanovništva – kroničnih bolesnika, starijih prevencija nostaviti pripremu jela - treba upotrebljavati samo
osoba i djece. Zato bez obzira koliko dobro podnosite trovanja hranom, svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po
vrućine, ljeto zahtijeva promjene u načinu života: od mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.
prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktiv-
nosti. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekli- s obzirom na to Redovito treba prati ruke

ne, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke da se većina Zaraza mikrobima je moguća i putem vode pa je
od opasnosti s kojima se suočavate tijekom ljeta.
mikroba uništava kloriranje vode dobra prevencija. Izvor zaraze nekim
Ljeti se hrana brže kvari i/ili inaktivira već mikrobima mogu biti i sirove, nedovoljno termički
na temperaturi obrađene školjke, na primjer dagnje. Dagnje se naime
Trovanje hranom nastaje kao posljedica unoše- hrane tako da filtriraju veliku količinu vode. Ako se u
nja hrane ili pića koja je kontaminirana mikrobima toj vodi nalaze štetni mikrobi oni će zaostati u dagnji
(bakterijama, virusima, parazitima) ili toksinima i mogu izazvati trovanje. Zato su i sustavi za pročišći-
koje oni stvaraju. Manifestira se bolovima u trbuhu, od 60 stupnjeva vanje otpadnih voda važan čimbenik opće prevencije.

povraćanjem i dijarejom (učestale mekše stolice). Vi- Celzijusa. Omiljena hrana ljeti mnogima su pak gljive, za
soke vanjske temperature pogoduju razvoju mikroba koje se zna da sadrže vrlo malo masti i da su dobar
u prehrambenim proizvodima, posebno ako nisu pri- izvor bjelančevina i ugljikohidrata. Ako ih nalazite u
mjereno uskladišteni. Kvarenju su osobito podložne prirodi, koristite dobro poznate i provjereno jestive
namirnice bogate bjelančevinama - kao što su meso, gljive te ih u pravilu potrošite odmah (bez skladište-
jaja, mliječni proizvodi, riba i školjke. Oni su odlična hranjiva pod- nja). Izbjegavajte podgrijavanje već pripremljenih gljiva. Ako niste
loga za rast mikroba. Ljeti je najčešće trovanje bakterijom salmo- izvrstan i iskusan poznavatelj gljiva, nemojte ni u kojem slučaju
nelom, a najopasnija su gotova jela bez prethodne termičke obra- eksperimentirati – držite se šampinjona iz supermarketa.
de, kao što su kremasti kolači, sladoledi i salate. Posebnu pažnju Redovito perite ruke, posuđe, pribor i radne površine. Perite
treba obratiti na mliječne proizvode, jer im se ljeti zbog visokih ruke toplom vodom i sapunom prije i poslije pripremanja hrane.
temperatura rok može skratiti u odnosu na onaj označen na de- Također perite toplom vodom posuđe, pribor i radne površine.
klaraciji. Zato je potrebno obratiti pažnju na izgled i okus hrane i
pića - svaka promjena izgleda hrane i okusa hrane od onog uobiča- Prilagodite se ljetnim uvjetima

jenog ukazuje na moguće pokvarenu hranu koja može uzrokovati Kada god imate sumnju u ispravnost hrane ne riskirajte - ba-
„trovanje”.
cite je. U hrani koja predugo stoji na sobnoj temperaturi mogu se
Simptomi koji upućuju na trovanje hranom se javljaju vrlo razmnožiti mikrobi.
brzo nakon konzumiranja pokvarene hrane – već i nakon pola sata Kada niste doma pijte vodu i pića samo iz boca ili limenki.
do najviše jednog dana nakon konzumiranja pokvarene hrane. U restoranima i kafićima naručite pića bez leda – jer ne znate iz
Najčešći znaci trovanja hranom su jaki grčeviti bolovi u trbuhu, kakve je vode led napravljen. Izbjegavajte svježe proizvode - uklju-
povraćanje, povišena tjelesna temperatura, slabost i više vodena- čujući salate i oljušteno voće. Kuhanu hranu treba pojesti odmah
stih stolica (dijareja) tijekom dana. To brzo iscrpljuje pacijenta i dok je vruća.
može dovesti do dehidratacije – posebno kod starijih osoba i djece. Ako simptomi trovanja hranom traju duže od jednoga dana,

Kuhanje je najbolja prevencija ako su praćeni visokom tjelesnom temperaturom, krvavim stoli-
cama, ako povraćanje ili dijareja ne stanu tijekom nekoliko sati ili
Najlakši način za sprečavanje trovanja hranom je pravilna pri- ako dođe do dehidracije i oskudnije mokrite – javite se odmah svom
prema obroka, kao i higijena. Prije pripreme hrane dobro operite obiteljskom liječniku ili na najbližu dežurnu hitnu medicinsku po-
ruke i ne zaboravite očistiti površine na kojima se hrana priprema. moć. U nekim slučajevima simptomi trovanjem hranom mogu biti
Hranu uvijek dobro termički obradite - spremajte je kuhanjem ili toliko izraženi i opasni da je potrebno bolničko liječenje.
pečenjem na višim temperaturama. Pazite i na vrijeme kuhanja Ljetu se trebamo znati prilagoditi kako bismo izbjegli moguće
– što je veća temperatura kuhanja i što je duže vrijeme kuhanja štetne posljedice koje donosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskori-
to je bolje i znatno je manji rizik od trovanja hranom. Također stili za opuštanje i oporavak. Nemojte se zbog neznanja ili neopre-
treba odmah bez oklijevanja baciti hranu koja ima neobičan miris i znosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i tako da ne
izgled ili ste primijetili da nije bila pravilno uskladištena. Naročito iskoristite sve blagodati koje ljeto pruža na najbolji mogući način.

16

Broj 5/542 2021. CRKVENA GLAZBA

SKLADANJE MISe U
BAROKNOM RAZDOBLJU

U prvoj polovici 18. stoljeća, a cappella
glazba i koncertna glazba, višeglasje i
monodija, drevni stil i moderni stil ne samo
da se prožimlju već i međusobno utječu
jedan na drugog; štoviše, kontrapunktni stil
također prelazi na instrumente.

Piše: Andrejka Srdoč Geraci

U Italiji ji, za posebne prilike također su kompo- Bachova Misa u h-molu
nirali pojedinačni Kyrie, Gloria i Credo
Rezultat te uzajamne kontaminacije (ili njihovi dijelovi) kao zasebne skladbe, Između 1747. i 1748. Bach je stvorio
stilova takozvana je pjevana misa, u ko- donekle razrađene i podijeljene u razne glazbeno djelo bez presedana: skladao
joj je pet dijelova ordinarija podijeljeno u epizode. Ovo je slučaj s dva Kyrie, tri
mnogo manjih stavaka. Neki su uglaz- Glorije i dva Creda Antonija Vivaldija. je misu na latinskom jeziku koja je
bljeni u obliku arije za solo i orkestar, To su skladbe velikih razmjera u kon- uključivala čitav ordinarij. Nije poznato
drugi u obliku koncerta za solo, zbor i certnom stilu, koje karakterizira svijetli
orkestar, a neki su povjereni samo zbo- harmonijsko-tonalni kontrapunkt, vje- što je bio motiv za tako neobičan
ru, obrađenom u homofonom obliku i u šta uporaba glasa, posebno solo, i veliko pothvat skladatelja s protestantskog
polifono-kontrapunktskom ili fuga obli- instrumentalno bogatstvo. područja: cijelo djelo nema posvete,
ku (posebno u završnim stavcima Kyrie, osim one upućene princu Saske za
Gloria i Creda). Ovaj se stil posebno ra- U protestantskoj Kyrie-Gloria; nema poznatih imena, pa
zvio u Napulju. Njemačkoj čak ni izvedbe u sljedeće dvije godine
njegova života (prva zabilježena cjelovita
Iako su početkom stoljeća u napulj- U protestantskoj Njemačkoj treba izvedba datira iz 1859. godine). U toj
skom gradu postojali autori napuljske imati na umu da su tekstovi ordinarija praznini nastalo je niz nagađanja koja su
škole koji su, živeći u bliskom kontaktu na latinskom uglavnom zamijenjeni ver- nažalost takva i ostala. Valja napomenuti
s rimskim okruženjem, voljeli stari stil, zijama na njemačkom jeziku ili novim da misa koja uključuje čitav ordinarij
ubrzo se počeo usvajati novi stil pjevane pjesmama; međutim Kyrie i Gloria još
mise. To je bio slučaj Alessandra Scarla- uvijek su se recitirali uglavnom na la- na latinskom jeziku nije nužno bila
ttija (1660. - 1725.), a potom i njegovog tinskom. Takve su skladbe dobile naziv nespojiva s protestantskom misom toga
sina Domenica (1685. - 1757.). luteranska misa ili missa brevis ili deuts-
che mise, ili jednostavno missa. vremena, već samo krajnje neobična.
Govanni Battista Pergolesi
(1710. - 1736.) Odlučnije orijentiran pre- Johan Sebastian Bach (1685. – Iako je misa u h-molu nastajala u
ma novom stilu bio je Govanni Battista 1750.) Među svim skladateljima koji dje- periodu od nekoliko godina, postoje
Pergolesi. Od devet misa koje su se u luju u protestantskoj Njemačkoj ističe se
prošlosti pripisivale Pergolesiju, danas ime Bach, koji nam je ostavio šest Missa jasni znakovi da je skladatelj djelo
mu se samo dvije mogu sa sigurnošću do- brevis i prije svega Hobe Messe ili jedno- smatrao jedinstvenom cjelinom. Bach je
dijeliti: napisana u mlađim danima Misa stavnije Misu u h-molu.
u D-duru i u zrelijim godinama Misa u prilagodio dio materijala iz prethodnih
F-duru. Bach je između 1733. i 1748. skladao djela; misa se stoga može promatrati
šest kratkih misa, od kojih je prvu na- kao zbroj svih stilova koje je koristio
Oblik ovih misa slijedi onaj napulj- slovio upravo Missa, s posvetom novom tijekom svog života. To je dokaz njegove
ske škole, koji se sastoji od najvećeg princu Saske, katoličkom Frederiku Au-
kontrapunktnog dijela u Kyrie, zatim u gustu II, popraćenu zahtjevom da bude genijalnosti da je uspio stvoriti tako
Gloriji izmjenjivanje homofonog, kontra- imenovan počasnim naslovom “dvorskog skladnu kompoziciju iz toliko različitih
punktnog i fugatnog zborskog stila, solo skladatelja”.
arije i skladnog ansambla. Ta se struktu- stilova i izvora.
ra, nazvana missa brevis (= djelomična; U nekim dijelovima ove kratke mise
ne treba je miješati s istoimenom iz še- Bach je pribjegao uobičajenoj praksi pa- Misa u h-molu je monumentalna
snaestog stoljeća), razvila u Napulju oko rodije, odnosno ponovno je upotrijebio, kompozicija, izvanrednog stilskog
1730. god. s adaptacijama različitih veličina, svoje opsega, uzvišenog glazbenog doživljaja,
prethodne skladbe koje datiraju iz dva- s nevjerojatnom gustoćom ideja, sve su
Antonio Vivaldi (1678. - 1741.) U desetih godina osamnaestog stoljeća. to elementi koji su pridonijeli tome da
Veneciji, s obzirom na to da su pojedini ono postane univerzalna ikona zapadne
dijelovi mise postajali sve duži i složeni- 17
kulturne glazbe.

DUHOVNI KOLAŽ Broj 5/542 2021.

Papa Franjo ustanovio Centar za mlade
službu katehete “Bl. Miroslav Bulešić”

U Vatikanu je 11. svibnja objavljeno apostolsko pismo u obliku motu proprija Proslava 101.

pape Franje Antiquum ministerium kojim se ustanovljuje služba katehete. obljetnice
Upismu Papa objašnjava kako je kršćanska zajednica od samog svog početka poznavala opći
oblik službe koji je zadobio konkretan oblik u službi muškaraca i žena koji su, poslušni rođenja
djelovanju Duha Svetoga, svoj život posvetili izgradnji Crkve. Čitava povijest evangeli-
zacije, nastavlja se u tekstu dokumenta, tijekom minula dva tisućljeća jasno pokazuje važnost nebeskog

poslanja katehetâ. Biskupi, svećenici i đakoni, zajedno s mnogim posvećenim muškarcima i žena- zaštitnika

ma, posvetili su svoj život katehetskom poučavanju, tako da vjera uzmogne biti vrijedna podrška Centar za mlade “Bl. Miroslav
Bulešić” proslavio je u četvrtak 13.
osobnom životu svake osobe. Neki su od njih, usto, okupljali oko sebe drugu braću i sestre koji svibnja 101. obljetnica rođenja svog
nebeskog zaštitnika, mučenika bl.
su, dijeleći istu karizmu, osnovali redovničke zajednice u potpunosti posvećene službi kateheze. Miroslava Bulešića. Prigodni pro-
gram započeo je svjedočanstvom ri-
I danas Duh poziva muškarce i žene da krenu ususret mnogima koji čekaju da upoznaju ljepo- ječkog bogoslova Ivana Seletkovića
koji je mladima progovorio o svom
tu, dobrotu i istinu kršćanske vjere. Zadaća je pastira podupirati taj hod i obogatiti život kršćan- putu i poteškoćama kroz koje je pro-
lazio u životu, a zbog kojih je sada u
ske zajednice prepoznavanjem laičkih službi koje mogu pridonijeti preobrazbi društva unošenjem bogosloviji. Posvjedočio je što životne
rane čine čovjekovoj duši kada se ona
kršćanskih vrijednosti u svijet društva, politike i ekonomije. udalji od Boga. Čovjek je stvoren na
Božju sliku i on sam je taj koji u svojoj
Neosporno je, dakle, da je „svijest o identitetu i poslanju vjernika laika u Crkvi porasla. slobodi često prlja tu sliku, rekao je
Seletković. Kroz svoj životni primjer
Možemo računati na brojne laike, premda to još nije ni približno dovoljno, koji imaju duboko posvjedočio je o životu koji traga, če-
zne za Bogom i traži ga na krivim
ukorijenjen osjećaj zajedništva i odlikuju se velikom vjernošću u ispunjavanju zadaća na polju mjestima, ali i tome što je Bog činio
u njegovom životu, kako ga je vodio
karitasa, kateheze, slavljenja vjere“ ističe Papa u apostolskom pismu Antiquum ministerium citi- na životnom putu, čekao u trenucima
kada je bio udaljen od Boga, te kako
rajući Evangelii gaudium. Iz toga slijedi da primanje neke laičke službe kao što je služba katehete ga je izbavio kroz teške situacije i
privukao sebi. Svoje svjedočanstvo
snažnije naglašava misijsko zalaganje koje je svojstveno svakoj krštenoj osobi koju se mora vršiti zaključio je progovorivši o pozitivnoj
promijeni u životu od trenutka kada
u potpuno laičkom obliku ne upadajući u bilo kakav oblik klerikalizacije. je svim srcem odlučio Bogu reći svoj
“da”. Mladima je poručio da zvanje i
U nastavku motu proprija govori se o samoj službi katehete te osobinama koje trebaju resiti život nisu poziv na sigurnost nego na
vjerovanje da je svaki dan novi “evo
one koji će je obavljati: „Ova služba ima snažne značajke vrste poziva koji zahtijeva odgovarajuće me”, novi “da” kojim odabiremo život
s Kristom i prepuštamo svoj život u
razlučivanje od strane biskupa i naglašava se obredom uvođenja. To je zato što je to trajna služ- njegove ruke.

ba mjesnoj Crkvi u skladu s pastoralnim zahtjevima koje utvrđuje mjesni ordinarij, ali koja se Nakon svjedočanstva slavljena je
misa koju je predvodio studentski ka-
vrši na laički način, kao što to zahtijeva priroda ove službe. Dobro je da se u tu službu katehete pelan o. Ivan Dominik Iličić u zajed-
ništvu s povjerenikom za mlade Riječ-
pozove muškarce i žene duboke vjere i ljudske zrelosti koji aktivno sudjeluju u životu kršćanske ke nadbiskupije vlč. Josipom Pendom.

zajednice, koji znaju prihvaćati ljude, koje resi velikodušnost i sposobnost za bratsko zajedništvo.

Oni moraju steći odgovarajuću biblijsku, teološku, pastoralnu i pedagošku naobrazbu kako bi

istine vjere pažljivo drugima prenosili i moraju imati prethodno iskustvo u katehezi. Trebali bi

biti vjerni suradnici sa svećenicima i đakonima, spremni služiti tamo gdje je potrebno i biti vođeni

Nistinskim apostolskim žarom“.
akon pažljivog razmatranja i na temelju apostolske vlasti, kaže se u dijelu teksta kojim se
ustanovljuje službu katehete, ustanovljujem laičku službu katehete. Kongregacija za bo-
žansko štovanje i disciplinu sakramenata uskoro će objaviti red uvođenja u laičku službu
kateheta.

Papa poziva biskupske konferencije da se potrude da služba katehete zaživi u praksi, uspo-

stavljajući potrebne formacije, norme i kriterije za pristupanje toj službi. Pritom bi, prema onome

što je rečeno u ovom apostolskom pismu, trebali pronaći odgovarajuće oblike za službu na koju je

kateheta pozvan.

„Nalažem da sve ono što je određeno u ovom apostolskom pismu, izdanom u obliku motu pro-

prija trajno stupi na snagu bez obzira na bilo koje suprotne odredbe, ma koliko ove bile spomena

vrijedne, i utvrđujem da je proglašeno objavljivanjem u L’Osservatore Romanu i stupa na snagu

istog dana, a kasnije se objavljuje u službenoj publikaciji Acta Apostolicae Sedis“, navodi se na

kraju apostolskog pisma Antiquum ministerium. VATIKAN/IKA

Verbum

Magnus MacFarlane-Barrow

Daruj - Ljubav i umijeće velikodušna življenja

Magnus MacFarlane-Barrow jedan je od najutje- „Kad istinski činimo djela ljubavi, potpunije upo-
cajnijih ljudi današnjice prema časopisu Time i CNN- znajemo sami sebe. Usput bismo mogli otkriti da iska-
ov „junak godine“. Utemeljitelj je Marijinih obroka i ze ljubavi ne treba samo nepoznati siromah, nego i mi
autor uspješnice Baraka koja je nahranila milijun dje- sami. U sebi bismo mogli otkriti čak i izgladnjelost;
ce. U knjizi Daruj iznosi divne primjere dobrotvorne mogli bismo upoznati one dijelove sebe koji gladuju za
ljubavi kojima je svjedočio u raznim dijelovima svijeta. ljubavlju, a možda i neka mračna područja u koja se
Ova je knjiga razmatranje o značenju dobročinstava i nikada nismo usudili uči. (...) Naš odnos prema dobro-
dobrotvorne djelatnosti te hrabra tvrdnja puna nade: tvornoj djelatnosti može biti ključ koji otvara zaključa-
dobrotvorna djelatnost može preobraziti i obogatiti ne prostore u kojima se skriva naše najveće blago, gdje
život, kako primatelja dobročinstva, tako i samoga do- se dragulji poput radosti, mira i dubljega shvaćanja
bročinitelja. smisla i svrhe ljeskaju i svjetlucaju u mraku.“

18

Broj 5/542 2021.

Spomenica župe sv. Nikole
u Brod Moravicama

Pišući članke i knjige o brodmoravičkom kraju, više sam
puta detaljno iščitala Spomenicu te mogu reći da zapisi
zabilježeni unutar 120 godina daju realnu sliku vremena
u kojemu su nastali. Pouzdan su i vrlo iscrpan – ponekad i
jedini – izvor podataka za noviju povijest brodomoravičkog
kraja pa stoga možemo zaključiti da je Spomenica župe sv.
Nikole višestruko opravdala svoje postojanje.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Odluka crkvenih vlasti, donesena krajem 19. st., da se u žu- Sarajevski atentat te Prvi svjetski rat, a kasnije i Drugi svjetski
pama širom Hrvatske ustanove župne spomenice bila je, rat. Opisuju stradanja naroda, inflaciju i enormnu skupoću, glad,
povijesno gledajući, vrlo dobra odluka. Spomenice su, uz siromaštvo, agrarnu reformu od koje je seljaštvo mnogo očekivalo,
parice i matične knjige, jedini dokument u kojem su sustavno bi- a ništa nije dobilo...
lježena događanja u župama, što je osobito važno za malene župe
kakva je danas župa sv. Nikole u Brod Moravicama. Mnogo je prostora posvećeno rekviziciji zvona koju je Austro-
Ugarska Monarhija provela 1916. i 1917. godine, kako bi nama-
Spomenicu brodmoravičke župe započeo je ispisivati župnik knula sirovine za proizvodnju topova, i koja je nepovratno odnijela
Rafael Kanotti, neobično predan duhovnik koji je u kraju službo- gotovo sva povijesna brončana zvona brodmoravičkog kraja pa čak
vao pune 42 godine. On u svojem prvom zapisu piše kako je Spo- i ono školsko. Župnici opisuju tugu naroda, a i svoju, nad ovim
menicu ustanovio 1897. godine, kao odgovor na naredbu prečasnog strašnim gubitkom te svoj strah da im “ratni moloh” ne otme još
Biskupskog ordinarijata u Senju od 5. siječnja 1897. godine. i kositrene svirale orgulja. Poslijeratna nabava novih zvona razlog

Župnik Kanotti najprije upisuje podatke o podignuću župne Sje za sreću pa župnici i o tome pišu.
crkve sv. Nikole 1434. i njezinoj obnovi 1834. godine, a i sve ono što mjene na crkvenom vrhu te posjeti biskupa i nadbiskupa,
je u prethodnih desetak godina učinjeno u župi. Potom počinje su- uključujući i posjet bl. A. Stepinca 1939. godine, zaslužili su
stavno bilježiti što se važnijega dogodilo koje godine, sve do 1929., podulje zapise. Detaljno su opisana i druga nesvakidašnja do-
kad se razbolio. Poslije Kanottijeve smrti početkom 1931. godine, gađanja u župi: posjet Mladih križarica, osnivanje Bratovštine sv.
drugi župnici nastavljaju popunjavati Spomenicu, kako je već koji Krunice, nabava i blagoslov crkvene zastave, opremanje crkava no-
najbolje znao. vim mobilijarom, elektrifikacija crkve, ratno bombardiranje 1944.
godine u kojemu je izgorjelo crkveno krovište i zvonik...
U Spomenici se izmjenjuje više rukopisa za koje je (gledajući
kronološki) evidentno da ne pripadaju tadašnjem župniku pa mo- Zidanje crkve Presvetog Srca Isusova u obližnjem mjestu Ve-
žemo pretpostaviti da je taj posao, u župnikovo ime, radio župni like Drage bio je zahtjevan, ali uspješan poduhvat čitave zajednice
vikar ili koja druga osoba od povjerenja, primjerice vjeroučitelj. o kojemu je 1909. izvijestio i “Glasnik Srca Isusova”, a župnik je,
strpljivo, prepisao čitav poduži članak iz “Glasnika” u Spomenicu.
Međutim, 1948. godine nastupa velika pauza – župnici presta-
ju voditi spomenicu, iako ih biskupi svojim bilješkama u spome- U Spomenicu su prepisane i različite odluke. Kao kuriozitet
ničkoj knjizi potiču na to. Ova praznina od 50 godina, koja pokriva navodimo sudsku presudu iz 1903. u sporu koji je župa dobila u su-
drugu polovinu 20. st., onemogućava povjesničarima uvid u tamoš- đenju s mjesnom školom, a radi prava na korištenje crkvenog bu-
nja lokalna događanja i zaista je šteta što je do toga došlo. Tek nara. Zanimljiv je i zapis o pronalasku svetih moći u menzi jednog,
župnik Stjepan Porkulabić nastavlja voditi spomenicu za svojega prilikom obnove srušenog, oltara crkve Majke Božje Škapularske
upravljanja župom, od 1997. do 2002. godine. Godine 2014. zabilje- u obližnjim Moravičkim Selima. Župnik je ceduljicu iz 1663. s nad-
žen je posljednji zapis u Spomenici iz pera župnika Mate Vukovića. biskupovim blagoslovom, pisanim latinskim jezikom, prilijepio u
Na kraju spomeničke knjige zapisane su još i tri poduže, rimovane Spomenicu “za poznija vremena”.
“pjesme”, zapravo pozdravni govori u čast posjeta nadpastira župi
sv. Nikole. Župnici, između redaka, govore i o svome položaju u zajedni-
ci. Nije im uvijek bilo lako, osobito, kako piše jedan od njih, “kad
Što su sve župnici zapisivali? Većinom su to kratki podaci o čovjek dođe iz boljeg na gore”. Međutim, i taj se župnik pokazao
zbivanjima unutar crkvene godine te podaci o popravcima sakral- nepokolebljivim i znatno je unaprijedio vjerski život svoje zajed-
nih objekata. Opisana su i hodočašća, susreti s vjernicima drugih nice. Ipak, vidimo da su župnici uvijek bili iznimno uvažavani, a
župa, uspjesi crkvenog zbora. Neki su si župnici dali truda te su njihovi prijedlozi rado prihvaćani. Kao primjer možemo navesti
zapisali zanimljive povijesne podatke o naselju, župnoj crkvi i mje- župnikovu inicijativu za nabavu velikog crkvenog zvona kupljenog
snim običajima. Dvojica župnika zapisali su kronotaksu svećeni- 1925. i nazvanog Tomislavovim imenom – u čast tisućugodišnjice
ka koji su tu službovali prije njih, a za iznimne događaje našlo se proglašenja Kraljevine Hrvatske.
i više mjesta. Tako župnici detaljno opisuju događaje vezane uz

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 5/542 2021.

Biskup Križić:
Svoje žrtve
ne smijemo
zaboraviti, ali ni
na koji način ih
osvećivati. To bi
naše žrtve ubijalo

”po drugi put.
Ovdje dolazimo
Obljetnica
Bleiburške

svjedočiti kako Božjatragedije
ljubav nik Hrvatske biskupske konferencije zadarskipobjeđuje mržnju„Sveovonegovorimsnakanomdabihopravdao

Na 76. obljetnicu Bleiburške tragedije, u su- S ”nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskupzločine koje su činili i pripadnici našega naroda. Ni
botu 15. svibnja, gospićko-senjski biskup govora! Zločin je zločin, tko god ga činio, i gdje god
predslavio je misu ispred Crkve hrvatskih ga je netko učinio. Ali je zločin i to kada se osuđuje Ovo je mjesto gdje
mučenika na Udbini. „U nemogućnosti obilježava- samo zločin jedne strane, a relativizira ili opravdava molimo Gospodina
nja redovite komemoracije na Bleiburgu, Hrvatska
biskupska konferencija je izabrala Udbinu, iznad da primi u svoj
Krbavskog polja, kao mjesto sjećanja na žrtve Blei-
burga i križnog puta, jer je ovdje, na neki način, bio zločin druge strane. To nije put do istine, praštanja i zagrljaj sve žrtve: one
početak velikih stradanja našega naroda i njegovih pomirenja“, napomenuo je gospićko-senjski biskup.
križnih putova“, rekao je biskup Križić na početku Pozvao je na molitvu za one koji nam čine zlo, nevine kao i one koji
homilije. umjesto da ih se proklinje. „Braćo i sestre, mnogo je
bolje biti žrtva nego biti zločinac. Mnogo je bolje tr- su bile opterećene
Podsjetio je da je Crkva Hrvatskih mučenika
izgrađena da bi objedinila sve žrtve našega naroda pjeti od nekoga, nego biti uzrok trpljenja drugome. kakvom krivnjom.
kroz cijelu njegovu povijest. „Ovo nije mjesto na ko- Možda se nekomu ova tvrdnja neće dopasti, ali to je Ne smijemo isključiti
jem mi zazivamo prokletstvo, Božji gnjev ili Božju Božja logika, i život potvrđuje da je istinita. Ljudi se
kaznu za bilo koga. Ovo nije mjesto na kojem bi pod- sjećaju žrtava i s njima suosjećaju, a ne zločinaca“,
grijavali neku mržnju ili osvetu prema zločincima ili istaknuo je mons. Križić. iz naše molitve ni
narodima kojima su oni pripadali. To bi bila profa-
nacija naših žrtava i ovoga svetog mjesta“, naglasio biskupom Križićem misu su suslavili predsjed- zločince, jer kada se
je biskup dodavši da „mržnja nikada ne donosi bla-
goslov i na njoj se ne gradi budućnost“. netko opredjeljuje

Podsjetivši na primjer poslijeratne žrtve komu- Ivan Devčić, riječki nadbiskup koadjutor i dubro- za zločin, znak je
nističke mržnje prema Crkvi – bl. Miroslava Buleši- vački apostolski upravitelj Mate Uzinić, vojni ordni- da u sebi nosi puno
ća, istaknuo je da je praštanje „najbolji i jedini put rarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan, krčki bi-
za Isusova učenika“. „Na ovo mjesto mi ne dolazi-
mo paradirati, bilo koga provocirati, nego svjedočiti skup Ivica Petanjak, bjelovarsko-križevački biskup jada, da je njegova
kako Božja ljubav pobjeđuje mržnju, kako praštanje Vjekoslav Huzjak, šibenski biskup Tomislav Rogić,
pobjeđuje svako zlo. Svoje žrtve ne smijemo zabo- duša prazna, da
raviti, ali ni na koji način ih osvećivati. To bi naše umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, umirovljeni
žrtve ubijalo po drugi put“, nastavio je.
varaždinski biskup Josip Mrzljak, generalni tajnik je njegovo srce
Potom se osvrnuo i na osuđivanje molitvenog HBK Krunoslav Novak, redovnički provincijali te
okupljanja i slavljenje euharistije za žrtve Bleiburga
i Križnoga puta, što je prošle godine posebno isku- ostali svećenici. zatrovano, da je
sio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. U slavlju su s okupljenim vjernicima i hodoča- njegovim razumom
„U misi se slavi i veliča samo Boga. Za te pokojne se
snicima sudjelovali i predsjednik Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, izaslanik predsjednika Vlade
RH ministar Gordan Grlić Radman te ostali pred- ovladala tama i

stavnici vlasti. Liturgijsko pjevanje predvodio je ka- da ne zna što čini.
tedralni zbor Sv. Stošije iz Zadra. Zato je i Isus molio

Ovogodišnja je komemoracija Bleiburške trage-
dije u koordinaciji Počasnog bleiburškog voda, pod
pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u suorgani- Oca nebeskoga

moli. Bez obzira je li neki pokojnik bio uzoran ili je zaciji s Dušobrižništvom za Hrvate u inozemstvu za svoje mučitelje s
bio veliki grješnik. Te prosudbe ostavljamo Bogu“, Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske kon-
pojasnio je otac biskup. Izrazio je čuđenje što je izja- ferencije Bosne i Hercegovine u liturgijskom dijelu naglaskom da oni ne

va jednoga saborskog zastupnika da je poslije rata održana na tri mjesta: zagrebačkom Gradskom gro- znaju što čine jer žive
trebalo biti mnogo više ubijenih, u hrvatskom me- blju Mirogoju, Bleiburškom polju te Udbini.
dijskom prostoru naišla na razumijevanje. u tami.
s. Robertina Medven

20

Broj 5/542 2021. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Modruš 75. obljetnica smrti sestre
Žarke Ivasić
Presveto Trojstvo
Žrtve ostaju
U nedjelju 31. svibnja na drevnom biskupijskom
središtu Modrušu svečano je proslavljen blagdan nebe- živjeti, one
skog zaštitnika župe, Presvetog Trojstva u nazočnosti
rijetkih mjesnih župljana, brojnih hodočasnika iz župa svijetle
Ogulinskog dekanata kao i dijelom Modrušana rase-
ljenih diljem Lijepe naše. Misno slavlje je predslavio Župa Gospić svake godine 16.
upravitelj franjevačkog samostana sv. Franje Asiškog iz svibnja, obilježava godišnjicu muče-
Ogulina fra Mirko Gregov u suslavlju mjesnog župnika ničke smrti redovnice časne sestre
Ivice Miloša, sužupnika na Udbini popa Ante Luketića Žarke Ivasić, milosrdnice, strijelja-
te župnika ogulinskih župa sv. Križa Nikole Prše, Bl. A. ne na taj dan 1946. na gospićkom
Stepinca fra Petra Grubišića kao i bogoslova Krunoslava Brajdića. Glazbom je misu animirao župni zbor groblju, uz kapelu sv. Marije Mag-
iz susjedne župe Zagorja pod vodstvom i uz orguljsku pratnju Franje Puškarića. dalene. Djelovala je u više bolnica:
Gračacu, Banjoj Luci, Petrinji, a
Misnom slavlju prethodila je tradicionalna procesija od crkve sv. Antuna do župne crkve Presvetog od 1939. do 1943. godine u Otočcu.
Trojstva, a nakon mise održano je druženje uz piće i slastice koje su pripremili župljani Modruša. Njezini posljednji dani u gospićkom
zatvoru, odlazak na stratište i smrt,
Z. R. ostavili su u mnogima sliku hrabre
i predane kršćanke – redovnice koja
Postavljen sat na tornju župne je mučeništvo podnijela čvrstom
crkve Presvetoga Trojstva vjerom u Gospodina, sigurna da je
čeka vječna nagrada na nebesima.
Radovi na postavljanju sata na župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Tako su se i ove godine na 7. vaz-
Otočcu završeni su 6. svibnja. To je prvi put da se na ovaj toranj po- menu nedjelju župljani i sestre mi-
stavlja sat. Pri obnovi fasade ove crkve nakon bombardiranja u Domo- losrdnice iz Zagreba i Rijeke okupili
vinskom ratu 1991., na toranj su postavljene s tri strane imitacije sata u 17 sati, zbog epidemioloških mjera
od limenih ploha i ugrađene u fasadu, vjerojatno radi ljepšeg izgleda u manjem broju, najprije na groblju
samoga tornja. „Vjerujem da je većina i samih mještana mislilo da oko grobnice s. Žarke u molitvi psa-
postoji neki stari sat koji je više ne radi. Naglašavamo da na ovome lama i sv. krunice. Potom su se svi
tornju sata nikad nije bilo. Stoga je ovo povijesni datum za župu Oto- uputili u gospićku katedralu gdje je
čac i posebno za župnu crkvu da je stvarno sat postavljen, 6. svibnja. misu predvodio gospićko-senjski bi-
Sat otkucava od 6 do 22 sata“, rekao je župnik mons. Tomislav Šporčić. skup mons. Zdenko Križić. Pjevao je
katedralni zbor pod vodstvom Fra-
Sat je postavila firma Elektro Bosilj iz Novog Marofa (Zastu- nje Puškarića.
pništvo GRASSMAYR, Frankfurt). Cijena nabave i radova iznosila je
57 475,00 kn + trošak dopreme i rada s dizalicom 5 000,00 kn. Sve je Biskup je u propovijedi podsje-
financirao Grad Otočac. tio da je sestra Žarka ubijena nakon
montiranog procesa kakvi su u tom
„Može se misliti da danas nije tako nužno postavljati satove na vremenu bili ustaljena praksa. „Op-
toranj jer svi ljudi imaju sat na ruci. No, unatoč tomu otkucavanje tužnice i osude bile su često pisane
nas podsjeća na vrijeme s kojim je vrlo važno računati. To otkucavnje nakon što je osoba bila pogubljena.
dolazi s tornja crkve i poziva na molitvu tri puta dnevno. Ono poziva i na zajedništvo rada i molitve, na U svakoj od tih optužnica pisalo je
odgovornost pred Bogom i ljudima“, istaknuo je župnik. redovito da je osoba osuđena na smrt
zbog „suradnje s neprijateljem“. Ta
Ivan Bižanović optužnica mogla se „prišiti“ baš sva-
kome i protiv nje nije bilo obrane, jer
Saborsko zapravo, takve se nitko nije niti usu-
dio braniti“, rekao je biskup. „Sestra
Sv. Ivan Nepomuk Žarka ubijena je samo zato što je bila
redovnica, jer je glavni cilj komuniz-
U nedjelju 16. svibnja herojsko mjesto i župa Saborsko u Gospićko-senjskoj biskupiji su obilježili svoj ma u tom vremenu bio uništiti dušu
dan i župnog patrona, sv. Ivana Nepomuka. Misno slavlje predvodio je sužupnik Udbine pop Ante Luketić hrvatskog naroda, a to su ponajprije,
u suslavlju domaćeg župnika don Gorana Antunovića, dok je misu na orguljama animirao Ratko Petru- Katolička Crkva sa svojim predstav-
ševski. Zbog epidemiološke situacije, ali i izbornog dana, izostali su uobičajeni gosti i hodočasnici, što nije nicima koje su komunisti gledali kao
umanjilo dostojanstvo proslave. personifikaciju hrvatskog puka. Se-
stra Žarka nije odgovarala mržnjom
Nakon mise položeni su vijenci pred novim spomen-obilježjem blizu masovne grobnice. U nastavku na mržnju. Umrla je s ljubavlju i to
su se vjernici zadržali u kraćem druženju i agapeu pored župnog doma. je bio njezin odgovor na mržnju zlo-
činaca. Na smrt se pripremala mo-
Z. R. litvom. Poput Isusa u Getsemaniju,
noć prije smaknuća provodila je bdi-
Donji Lapac jući u molitvi i tako se pripremila za
svoje mučeništvo.“
Novo raspelo
Biskup je istaknuo kako je Isus
U najmlađoj župi Gospićko-senjske biskupije sv. Ivana rekao da zlo čine ljudi tame, ljudi
Pavla ll. u Donjem Lapcu svečano je proslavljena svetkovi- koji ne vole svjetlo jer se na svjetlu
na Uzašašća Gospodinova ili Spasovo. Tom prilikom župnik razotkrivaju njihova  zla  djela. „Žr-
Donjeg Lapca, Boričevca i Zavalja Dino Rupčić blagoslovio tve ostaju živjeti. One svijetle. One
je novo raspelo koje se nalazi na ulazu u ovo općinsko sredi- privlače ljude koji u njihovoj žrtvi
šte. “Ovo raspelo nije neka bista ili ukras već je ono simbol vide blagoslov i zagrljaj neba.“
muke Isusa Krista i simbol našeg vjerskog identiteta. Neka
mnogi koji se pred ovim raspelom budu molili i dostojnu mu s. Robertina Medven
čast iskazivali, zadobiju mnoga uslišanja i milosti. Hvala
Vama ljudima dobre volje koji ste u skrovitosti srca podigli
ovo novo raspelo.“ Raspelo je podignuto radom i dobrotom
nekolicine župljana koji su htjeli ostati anonimni.

Z. R.

21

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 5/542 2021.

Blagdan sv. Matije ap. proslavljen Dodijeljena posvjedočenja
u zajedništvu riječkih nadbiskupa i šestorici đakona
djelatnika Ordinarijata
Šestorica đakona riječkog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ primili su 14. svibnja posvje-
Biti svjedok dočenje da su završili 6., đakonsku godinu teološkog studija i time se na korak približili
skorom svećeničkom ređenju.
Isusa Krista
Luka Klarica, Hrvoje Mandić i Tomislav Nikolić trebali bi u lipnju biti ređeni za sve-
i njegova ćenike Riječke nadbiskupije, Jurica Vekić i Stipe Breko na putu su da postanu svećenici
Porečke i Pulske biskupije, a Andrija Živković uskoro bi trebao biti zaređen za svećenika
uskrsnuća Krčke biskupije. Posvjedočenje o uspješnom završetku đakonske godine dobili su nakon
završnog razgovora s poglavarima i profesorima, rektorom sjemeništa mr. sc. Mariom Ge-
Blagdan sv. Matije apostola u petak rićem, prof. dr. sc. Mariom Tomljanovićem i prof. dr. sc. Nikolom Vranješom. Na svečanom
13. svibnja proslavljen je u katedrali sv. činu dodjele posvjedočenja sudjelovao je i riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić koji je
Vida u Rijeci liturgijskim slavljem riječkih đakonima uputio riječi podrške i čestitke. Poručio im je da nastave u svom rastu na sveće-
nadbiskupa i djelatnika Ordinarijata Ri- ničkom putu te zahvalio njihovim voditeljima u đakonskoj godini u kojoj su kandidate du-
ječke nadbiskupije. Euharistiju je predvo- hovno, intelektualno i praktično pripremali za primanje sakramenta svećeničkog ređenja.
dio riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić u
zajedništvu s riječkim nadbiskupom koa- Od ove godine program 6. đakonske godine teološkog studija u Rijeci organizira i
djutorom mons. Matom Uzinićem, kance- provodi Metropolitanski pastoralni institut, iz tog su razloga po prvi put na ovaj način,
larom Riječke nadbiskupije preč. Markom skromno i uz sva epidemiološka ograničenja, đakonima svečano dodijeljene potvrde, po-
Gregićem, rektorom riječke prvostolnice i svjedočenja, o uspješno završenoj đakonskoj godini, posljednjoj formativnoj stepenici na
nadbiskupijskim ekonomom mons.  Ma- putu do svećeničkog ređenja.
tijom Matičićem, nadbiskupijskim koor-
dinatorom pastoralnih ureda vlč. Matom DD
Berišićem i đakonom Lukom Klaricom.
279 godina od posvete katedrale
Propovijedao je mons. Uzinić koji sv. Vida u Rijeci
je u propovijedi istaknuo da je preduvjet
uspješnog vršenja poslanja svakog bisku- U četvrtak 6. svibnja 2021. navršilo se 279 godina od posvete katedrale sv. Vida u
pa, svećenika, redovnika, redovnice, za- Rijeci. Tim povodom svečano liturgijsko slavlje u riječkoj prvostolnici služio je rektor ka-
poslenika Ordinarijata, ali i svakog vjer- tedrale sv. Vida mons. dr. Matija Matičić.
nika laika – biti s Gospodinom, ali i jedni
s drugima. “Blagdan sv. Matije daje nam Riječka prvostolnica prvotno je sagrađena kao samostanska crkva riječkih isusovaca i
određene kriterije koje moramo zadovolji- posvećena je svetom Vidu, kršćanskom svetcu i mučeniku. Na mjestu današnje katedrale
ti kako bismo ispunili svoja poslanja, a te- u povijesti je stajala kapela iz koje je preneseno Čudotvorno raspelo koje je danas smje-
meljni je ‘biti s Gospodinom’. To znači biti šteno na glavnom oltaru u katedrali sv. Vida. Gradnja je započela 15. lipnja 1638. g. i s
svjedok Isusa Krista i njegova uskrsnuća. prekidima je  trajala stotinu godina. Pulski biskup Giovani Balbi posvetio je katedralu 6.
Da bismo to uspjeli, potrebno je ostati u svibnja 1742. godine. Katedrala je pod službom Riječke biskupije od 1925. godine, rekao
Isusovoj ljubavi, a to možemo vršeći za- je govoreći o povijesti riječke prvostolnice rektor katedrale sv. Vida mons. Matija Matičić.
povijedi koje nam je Krist dao. Vršeći za-
povijedi možemo postati sretni i po nama “Svaka katedrala majka je svih crkava jedne biskupija, a obljetnica posvete svake
evanđelje koje smo pozvani naviještati po- crkve i katedrale za nju je blagdan. Taj dan također je važan jer nas potiče prepoznati
staje Radosna vijest.” važnost jedne građevine koja je prvenstveno hram Božji, ali i duhovni hram vjernika koji
se okupljaju u njoj. Posveta toga hrama ima onda i posebno značenje za svakoga od nas
Kao drugi kriterij naveo je Kristo- koji se okupljamo u riječkoj prvostolnici kao zajednica. To je blagdan naše katedrale i za
vu zapovijed da ljubimo jedni druge kao nas velika radost.”
sebe same. „Ta ljubav ne smije biti ljubav
uvjetovana interesima“, poručio je propo- U nadahnutoj propovijedi mons. Matičić potaknuo je vjernike na duhovni rast u vjeri
vjednik. Biti Isusov prijatelj treći je krite- te da u tom rastu dopustimo promjenu koja će biti na boljitak onih koje nam Gospodin
rij koji moramo zadovoljiti želimo li biti s šalje na našem životnom putu. A promjene na bolje doživljava proteklih godina i sama
Gospodinom i biti svjedoci njegova uskr- riječka prvostolnica zahvaljujući obnovi koju je 2015. godine pokrenuo mons. Matičić. Do
snuća. Unutar toga ulaze i otvorenost, sada su restaurirane klupe, sedes, relikvijari, slike i brojni drugi vrijedni predmeti, a u
spremnost na dijalog i transparentnost. tijeku je obnova vanjskih dijelova, odnosno stepenica koje vode na galeriju i kor izvana.
Govoreći o četvrtom kriteriju potaknuo je
sve da u svijesti imaju činjenicu da je Bog H. Anušić
izabrao nas, a ne mi njega za poslanje koje
vršimo. „Zato je važno ostati u Isusovoj 22
ljubavi svjesni da u našem poslanju i za-
jedništvu trebamo vršiti Kristove zapovi-
jedi“, zaključio je mons. Uzinić.

Na kraju mise vlč. Berišić uručio je,
uime djelatnika Ordinarijata Riječke nad-
biskupije, darove mons. Uziniću za desetu
obljetnicu biskupstva i mons. Matičiću za
imendan. Nakon mise u Nadbiskupskom
domu održan je radni sastanak riječkog
nadbiskupa koadjutora i djelatnika Ordi-
narijata.

H. Anušić

Broj 5/542 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Povrat crkvenih matičnih Prvi susret
knjiga Riječkoj nadbiskupiji nadbiskupa

koadjutora s

dekanima

Riječke

nadbiskupije

Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić i ministar pravosuđa i uprave Ivan U Nadbiskupskom ordinarijatu u Rijeci 17.
Malenica 20. svibnja potpisali su Zapisnik o primopredaji crkvenih matičnih knjiga svibnja održan je prvi susret riječkog nadbisku-
Riječkoj nadbiskupiji. Time je Riječkoj nadbiskupiji vraćena 271 crkvena matična pa koadjutora Mate Uzinića s dekanima Riječke
knjiga i 58 evidencija. Među vraćenim crkvenim matičnim knjigama najstariji upis nadbiskupije. Sastanku su uz nadbiskupa koa-
datira iz 1821. godine na matičnom području Klana. Ovom primopredajom Riječ- djutora nazočili generalni vikar mons. Emil Sva-
koj nadbiskupiji vraćene su sve crkvene matične knjige koje su oduzete za vrijeme žić i koordinator pastoralnih ureda Riječke nad-
komunističkog režima. biskupije vlč. Mato Berišić.

Katolička Crkva službeno je započela s vođenjem matičnih knjiga još u 16. sto- Na radnom sastanku razgovaralo se o pa-
ljeću kada je na 24. sjednici Tridentskog koncila, 11. studenog 1563. godine, done- storalne aktivnosti u okolnostima pandemije ko-
sena odredba da župnici vode matice krštenih i vjenčanih. ronavirusa. Dekani su iznijeli kratka izvješća o
župama u svojim dekanatima kao i pastoralnim
Sporazumom o povratu crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljeto- pothvatima u vremenu pandemije. Također, s
pisa i drugih knjiga koje su u vrijeme komunističkog režima nezakonito oduzete obzirom na važeće epidemiološke mjere, razgo-
Katoličkoj crkvi, zaključenim između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije varalo se o pitanju načina slavlja sakramenata
utvrđeno je neprijeporno vlasništvo Katoličke crkve nad navedenim knjigama, te prve pričesti i krizme. S obzirom na Godinu obi-
su preuzete obveze izrade popisa knjiga i njihova povrata. telji Amoris laetitia koja je započela 19. ožujka
2021., pet godina nakon objavljivanja istoimene
U pratnji ministra Malenice bio je savjetnik u kabinetu ministra Matija Paljug, poslijesinodske pobudnice pape Franje, govorilo
a uz nadbiskupa koadjutora ekonom Riječke nadbiskupije Matija Matičić i kan- se o načinima za temeljito proučavanje sadržaja
celar Marko Gregić. Mons. Uzinić izrazio je riječi zahvale na povratu knjiga, a po dokumenta i Godini obitelji koja će završiti 26.
završetku susreta, ministar Malenica kratko se susreo i s riječkim nadbiskupom lipnja 2022. godine, u prigodi desetoga Svjetskog
Ivanom Devčićem. susreta obitelji koji će biti održan u Rimu.

(Zbor dekana: Prvostolni dekanat: preč. Sa-
njin Francetić; Bakarski dekanat: preč. Ivan Fr-
iščić; Crikvenički dekanat: preč. Tomislav Ćurić;
Delnički dekanat: preč. Tomislav Ravnjak; Ka-
stavski dekanat: preč. Kristijan Zeba; Opatijski
dekanat: preč. Matija Rašpica; Trsatski dekanat:
preč. Ivan Stošić)

Marija Majka Crkve uzor je
vjernicima u vjeri, ljubavi i
jedinstvu s Kristom

U ponedjeljak 24. svibnja riječko Bogoslovno sjemenište „Ivan Pavao II.“ u sje-
menišnoj kapeli Marije Majke Crkve proslavilo je istoimeni blagdan, a time i Dan
Bogoslovnog sjemeništa. Svečano liturgijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup i
metropolit mons. dr. Ivan Devčić uz koncelebraciju rektora Bogoslovnog sjemeništa
vlč. mr. Marija Gerića, duhovnika vlč. Vjekoslava Đapića i starješine samostana sv.
Jeronima fra Ivana Dominika Iličića. U poticajnoj propovijedi mons. Devčić ista-
knuo je Mariju kao sliku i model Crkve u kojoj vjernici imaju uzor u vjeri, ljubavi
i jedinstvu s Kristom. Marija je vjeru živjela kako u svakodnevnici poslova i briga,
tako i u svim važnim trenutcima života njezina Sina. Bila je spremna iskazati svoju
ljubav svakome i uvijek donositi onoga koga je nosila u utrobi i u srcu, svoga Sina
Isusa Krista, rekao je mons. Devčić.

Na kraju euharistijskog slavlja ohrabrio je bogoslove da se utječu moćnim za-
govornicima i zaštitnicima Bogoslovnog sjemeništa, Mariji Majci Crkve i sv. Ivanu
Pavlu II., ta da uz njihov zagovor sazrijevaju u duhovnom pozivu.

23

IZ ŽUPA Broj 5/542 2021.

Marija Pomoćnica Plešce

Ne bojte se ostvariti Patron župe i Dan državnosti

svoje snove Župa Plešce i istoimeno goran-
sko mjesto u nedjelju 30. svibnja
Salezijanska župa Marije Pomoćnice u Rijeci pro- proslavlo je župni blagdan, svet-
slavila je 24. svibnja župni blagdan. Tim povodom kovinu Presvetog Trojstva i Dan
svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nad- državnosti RH. Svečano liturgij-
biskup koadjutor Mate Uzinić. Pozdravnu riječ nadbi- sko slavlje služio je generalni vikar
skupu, svećenicima i hodočasnicima uputio je župnik Riječke nadbiskupije mons. Emil
don Tunjo Blažević koji je, između ostaloga, istaknuo Svažić. U nadahnutoj propovje-
da u ovom vremenu iskušenja i pandemije koronaviru- di istaknuo je značenje Presvetog
sa više nego ikad trebamo se utjecati zagovoru Marije Trojstva ali i važnost Domovine i
Pomoćnice kršćana. narodnog zajedništva.

U propovijedi nadahnutoj pročitanom evanđeo- Na kraju mise dodjeljene su na-
skom ulomku o svadbi u Kani Galilejskoj, mons. Uzi- grade djeci koja su sudjelovala u na-
nić je kazao da u slici svadbe možemo vidjeti ne samo tječaju župe: „Moja obitelj – Crkva
trenutak u kojemu se dvoje mladih predaju jedno dru- i Domovina u malom“.  Pohvalnice
gome i u ljubavi sanjaju zajedničku budućnost nego i zahvalnice mališanima uručila je
i sliku Crkve koja ima san nastaviti Isusovo djelo u ravnateljica Osnovne škole “Petar
prostoru i vremenu. To je zadaća Crkve. Objasnio je Zrinski” Silvana Šebalj Mačkić -
zbog čega je temu ‘sna’ stavio u središte svoje propo- Čabar. Prije dodjele nagrada učenik
vijedi kazavši da je i sv. Ivan Bosco, utemeljitelj sale- Osnovne škole Plešce i ministrant
zijanske družbe, puno sanjao. Kao primjer pročitao je Andi Janeš pročitao je svoj nagrađeni rad “Moja obitelj”.
jedan njegov san iz djetinjstva u kojemu mu se ukazala
Marija Pomoćnica kršćana. Taj san važan je u životu Prigodnu riječ i čestitke uputili su Ivana Lakota, zamjenica Gradonačel-
Ivana Bosca jer je usmjerio njegov život – da svojom nika Grada Čabra i izaslanica Župana primorsko-goranskog Zlatka Komadine
blagošću i mudrošću mijenja ljude i nastavi ono djelo čestitavši župni blagdan i Dan državnosti te predsjednik Mjesnog odbora Bla-
koje je Isus započeo u Kani Galilejskoj, a on u kon- ženko Ožbolt. Upravitelj župe Plešce vlč. Josip Tomić ovom prigodom zahvalio
kretnom vremenu i situaciji nastavio pokazujući djeci je župljanima na uplati doprinosa za obnovu crkvenih objekata, svim dona-
i mladima izlaz iz teške situacije, ali i nešto važnije – torima te Gradu Čabru i Primorsko-goranskoj županiji na pomoći u obnovi
pomogao im da imaju snove i da ih mogu ostvariti. To crkvenih objekata.
je važno u odnosu sa svakim mladim čovjekom, pomoći
mu sanjati bolji svijet, bolju Crkvu, bolju budućnost i Zahvalna riječ upućena je i svima koji su pomogli u organizaciji proslave
pomoći mu to ostvariti. Zato je Marija Pomoćnica bila župnog blagdana, napose MO Plešce, DVD-u Plešce i Gradu Čabru.
značajna u don Boscovom životu jer mu je pomogla
ostvariti snove, a kasnije mu bila u pomoći da drugima Ovim povodom u Plešcima obilježene su visoke obljetnice:
on pomogne sanjati i ostvarivati svoje snove u izazov- - 110 godina od nabave križnog puta u župnoj crkvi (1911.) i velike krizme
nom vremenu industrijske revolucije kada su mnoga u Plešcima (1911./1912.) koju su podijelili biskup ljubljanski dr. Anton Bo-
djeca bila prepuštena ulici, rekao je mons. Uzinić. naventura Jeglič i biskup senjsko-modruški Roko Vučić (19. 9. 1911. i 1. 7.
1912.). Sakrament svete potvrde primio je 491 krizmanik.
U kontekstu današnjeg vremena propovjednik - 100 godina od imenovanja vlč. Dragutina Marušića, župnika pleškog, za-
je uputio dvije važne poruke okupljenim vjernicima. časnim prisjednikom duhovnog stola s pravom nošenja ljubičastog pojasa od
Prvu je uputio mladima rekavši: „Sanjajte i ne odu- strane senjsko-modruškog iliti krbavskog biskupa Josipa Marušića (30. 10.
stajte od svojih snova!“ Apostrofirao je dio apostolske 1921.)
pobudnice pape Franje “Christus vivit” istaknuvši
ohrabrujuće riječi Svetoga Oca upućene mladima: „Ri- Drivenik proslavio
skirajte, čak i ako to znači griješiti. Ne prolazite kroz blagdan svog zaštitnika
život umrtvljeni i ne promatrajte svijet kao turisti.“ sv. Dujma
(143)
Riječki nadbiskup i metropolit
Važna je poruka da sanjate i ne bojite se ostvariti mons. dr. Ivan Devčić predvodio je
snove. Jedan od velikih problema danas jest da mnogi u petak 7. svibnja u župnoj crkvi sv.
mladi ne žele zajednički u braku dijeliti svoje snove, Dujma mč. u Driveniku svečano mi-
ne žele donijeti odluku nego je propuštaju za budući sno slavlje u povodu proslave nebe-
trenutak, a kada on dođe, čini se da je kasno, upozorio skog zaštitnika župe. U propovijedi
je propovjednik. „Nemojte prestati sanjati i neka vas nadahnutoj životom i mučeništvom
Marija Pomoćnica potakne da realizirate svoje snove. ovoga svetca, solinskog biskupa i
Mnogi traže bolji život. Zbog toga su mnogi napustili mučenika (+304. g.) poručio je da
našu Rijeku i Hrvatsku. Ali, možemo i ovdje stvoriti nas Isus poziva, po uzoru na mu-
bolji život. Imamo potencijal, ali nemojmo očekivati od čenike, biti spremni svjedočiti svoju
drugih da nam to naprave. Krenite od sebe. Počnite vjeru u svijetu. Također, istaknuo je
ostvarivati svoje snove.“ da budemo ponosni što smo kršćani.

Drugu poruku uputio je starijima ohrabrivši ih da Na misi su suslavili župnik vlč.
nikada nije kasno ostvariti snove. Možda se ne mogu Pave Điko, nekadašnji župnik Dri-
realizirati kako je to bilo moguće prije, ali ne treba venika, umirovljeni svećenik vlč. Ivo
odustati od svojih snova. Osim toga, uvijek možemo Mičić i đakon Luka Klarica. Na po-
dati svoj doprinos na način da ne gušimo snove mla- četku liturgijskog slavlja riječki nad-
dih, nego im pomognemo u ostvarenju njihovih snova. biskup blagoslovio je novu zastavu
svetog Dujma.
Helena Anušić
24

Broj 5/542 2021. IZ ŽUPA

Monografija župe na Kantridi

Župa sv. Antuna Padovanskog na Kantridi Župnik Kovač zahvalio je svima koji su sudjelovali u stvaranju
prošle je godine proslavila 90. godišnjicu blagoslova Monografije, posebice don Ivanu Kordiću, čiji su sati truda, rada
crkve sv. Antuna i 80. godišnjicu uspostave župe. i zalaganja najviše ugrađeni u Monografiju kronike župe. „Neka
Tim je povodom 18. svibnja u župnoj crkvi pred- vam svima Gospodin bude najizvrsnija nagrada. I neka po ovoj ve-
stavljena Monografija župe, bogato opremljena na čeri u svima nama ostanu dobri plodovi zajedništva i kršćanske
gotovo 700 stranica i s tvrdim koricama. Dugogo- ljubavi, koja ima snagu najviše svjedočiti i nama i drugima, kako
dišnji župnik don Ivan Kordić najzaslužniji je za je dobro i lijepo kao braća zajedno živjeti kada je Uskrsli Gospodin
njezino objavljivanje, ali na njoj su radili mnogi koji među nama“, rekao je župnik.
su na razne načine povezani sa župom. Promoci-
ja je trebala biti održana još prije godinu dana na
blagdan svetog Antuna Padovanskog, 13. lipnja, no
zbog pandemije COVID-19 sve je odgođeno.

Na predstavljanju su, uz sadašnjeg župnika
vlč. Vjekoslava Kovača, dekana Kastavskog deka-
nata vlč. Kristijana Zebe i don Ivana Kordića sudje-
lovali i suradnici pri sastavljanju Monografije, dr.
sc. Luka Zaputović, predstojnik Klinike za bolesti
srca i krvnih žila na Sušaku; dr. sc. Damir Magaš,
prvi rektor obnovljenog Sveučilišta u Zadru te don
Šime Zubović, bivši župni vikar na Kantridi. Pro-
gram je vodila Mirna Cerovac-Dujmović.

Složili su se da je Monografija vrijedno djelo koje svjedoči o
prisutnosti vjere i Crkve na zapadnom kraju grada Rijeke u koje-
mu su smješteni neki od simbola grada. U župi je brodogradilište
3. maj, stadion Kantrida i plivački bazen. „Monografija je svjedok
ovog vremena koje nas vjernike poziva da budemo još bolji. Uzmite
je i čitajte i sigurno će vas pozvati na još vjerodostojnije življenje
vjere na Kantridi“, rekao je dr. Luka Zaputović.

Svetojelenci i Pješice od Lokava do Trsata

Svetojelenke Petu godinu u kontinuitetu skupina župljana sv. Katarine dj. i mč. u
Lokvama i članovi udruge Sveti Rok uputili su se 21. svibnja pješice na
proslavili su blagdan 41 kilometar dugo hodočašće od svoje župne crkve u Lokvama do sveti-
šta Majke Božje Trsatske. Povod ovog jedinstvenog hodočašća u Riječkoj
svoje zaštitnice nadbiskupiji jest proslava svetkovine Duhova – rođendana Crkve, ali i
sjećanje na 2003. godinu i apostolski pohod pape Ivana Pavla II. Rijeci.
Svečanu misu 22. svibnja predvodio je velečasni Ja-
roslav Wilczynski, župnik Jadranova i Križišća. Iako je o Kao i svake godine, nakon molitve u župnoj crkvi sv. Katarine koju
našoj svetici malo poznatih podataka i on je nadahnutom je u 18 sati predvodio župnik vlč. Zlatko Čibarić, zaputili su se prema
propovijedi pozvao sve prisutne na zajednički rast u vjeri Fužinama, a zatim Zlobinu i Hreljinu te preko Praputnjaka stigli pred
i ljubavi, jer samo tako možemo ukloniti strahove iz naših lik Majke Milosti u Trsatskom svetištu gdje su 22. svibnja, u 6 sati slavili
života – na što nas je uputio naš dragi vlč. Jarek. misu. Zahvalno liturgijsko slavlje služio je župnik sv. Katarine dj. i mč.,
vlč. Čibarić koji je cijeli put propješačio s hodočasnicima, u suslavlju s tr-
Kao i prošle godine, župni blagdan proslavili smo skro- satskim franjevcima i vlč. Tomislavom Zečevićem, župnikom Fužina koji
mno i u posebnim epidemiološkim uvjetima, no to nije je automobilom hodočasnike nakon mise vozio natrag u Lokve.
umanjilo radost zajedništva. U popodnevnim satima sveča-
no misno slavlje predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić Župljani župe sv. Katarine prvi put su na ovo, 41 kilometar dugo ho-
koji je podijelio sakrament potvrde dvanaestorici krizmani- dočašće, krenuli 2003. godine, a u kontinuitetu to čine posljednjih pet
ka i krizmanica naše župe. Krizmanike, njihove kumove i godina sa svojim župnikom vlč. Čibarićem. Lokvarski župnik izrazio je
obitelji nadbiskup je ohrabrio da budu hrabri i da u svojim riječi zahvale Bogu i Majci Božjoj Trsatskoj te svim dobrim ljudima koji
životima na prvo mjesto stave Krista pa će i sve ostalo doći su ih pratili na njihovu hodočasničkom putu ove, ali i proteklih godina.
na svoje mjesto.
25
Župnik, don Tomislav Kutleša zahvalio je nadbiskupu
i svim prisutnim svećenicima. A nadbiskup Devčić je pota-
knuo sve prisutne da mole za svoje svećenike te iskoristio
priliku da zahvali na trudu i radu zajednici Omnia Deo
koja djeluje u našoj župi.

I mi župljani zahvaljujemo Bogu jer je naša mala župa
dio ove divne zajednice, koja svakim danom raste i širi Ra-
dosnu vijest. Neka nas njihovo zajedništvo, molitva i ljubav
potakne da svi postanemo bolji i pravedniji ljudi, da poma-
žemo bližnjima i budemo podrška jedni drugima.

Marijana Bezić

DOGAĐANJA Broj 5/542 2021.

Uspješnice učenika Katoličke
osnovne škole „Josip Pavlišić“

Dolazi kraj još jedne školske Učenik 1. b razreda Carlos Br- u školi 2021. Učenica je prijavljena u
godine u našoj Školi. Iako letić sudjelovao je na foto na- kategoriji – Multimedijski zadatak,
nam je u ovim mjesecima tječaju Moja kućna biblioteka/ Kreativnost u krizi za koji je izra-
nosila brojne izazove Moj kutak za čitanje s fotografijom dila Scratch projekt koji gledatelju
uzrokovane koronavirusom, „Kad mama složi knjige“, pod men- prikazuje kako se možemo družiti sa
ipak ćemo je pamtiti po torstvom učiteljice Tonke Babić za starijima u COVID-19 krizi pod men-
lijepim stvarima. Zbog toga koju je posebno pohvaljen. Učenica torstvom učiteljice Barbare Stipetić.
želimo istaknuti naše uspješne Leonarda Tomljenović (2. b) napisala Na Županijskom natjecanju učenika
učenike i ovu školsku godinu je pismo na temu „Moj razlog za či- i mladeži “Europa u školi 2021.” rad
zaključiti s njihovim trudom i tanje“ koje je osvojilo nagradu na na- učenice Eve Belavić odabran je za dr-
zalaganjem. tječaju Naj dječje pismo (u kategoriji žavno natjecanje.
učenika osnovne škole)
Cvita Sušić Dabar Leonarda Tomljenović Na adrese nagrađenih i pohva-
Meri Dunđer, učenica 2. b razre- ljenih škola u natječaju „Najmlađi za
Meri Dunđer Niko Čače da pod mentorstvom učiteljice Marte vode Hrvatske 2019 – 2020“ stigli su
Oroz ove je godine po prvi put pred- pokloni Hrvatskih voda. Učenici 4. b
Gimnastičarke naše Škole stavljala Školu na državnoj razini za natječaj izradili su edukativno-in-
LiDraNa 2021. – Smotri literarnog, teraktivnu slikovnicu „Možeš i ti“ te
dramsko-scenskog i novinarskog stva- njome oduševili žiri.
ralaštva. Merin nastup komentirao je
poznati hrvatski glumac Ivica Pucar Učenici naše škole sudjelovali su
koje je rekao da je Meri pravi talent te u natjecanju Dabar u listopadu 2020.
da ne će pogriješiti ako se odluči baviti Među 10 % najboljih učenika u Hrvat-
glumom. Učenice Rita Ivošević (1. b) i skoj su i naši učenici: učenica Cvita
Roza Ivančić (1. b) pod mentorstvom Sušić (2. a) pod mentorstvom učitelji-
učiteljice Martine Simonetti uz Meri ce s. Eme Škriljevečki i učenik Niko
Dunđer, sudjelovale su na županijskoj Pulić (6. a) pod mentorstvom učitelji-
razini LiDraNa 2021. ce Ane Marije Antunović.

Brigita Balić, učenica 3. a ra- Osim uspješnosti u Školi, pono-
zreda, sudjelovala je u ovogodišnjem sni smo i na učeničke uspjehe
natječaju “Bogatstvo različitosti”. Sa izvan Škole. Na Državnom
svojim igrokazom “Jabuka i ruka” prvenstvu u Osijeku od 20. do 22.
osvojila je 3. nagradu u kategoriji li- studenog 2020. godine naše gimna-
terarnih uradaka od 1. do 4. razreda stičarke postigle su rezultate u svim
pod mentorstvom učiteljice Jelene kategorijama, pa tako i naše B mlađe
Mandić. kadetkinje gdje su nastupile i učenice
Katoličke Osnovne škole “Josip Pavli-
Razred 4. b sudjelovao je u finalu šić”. Naše B mlađe kadetkinje osvojile
najvećeg online natjecanja u znanju su ekipno 1. mjesto na 20. Završnici
za učenike razredne nastave Izzi Kvi- kupa Hrvatske u B programu. Na-
zzi. Razred 4. b jedini je razred u na- tjecateljice na Državnom prvenstvu
šoj županiji koji je sudjelovao u finalu Hrvatske 2020., B mlađe kadetkinje,
za 4. razred. U finalu, 6. svibnja 4. b učenice Katoličke Osnovne škole “Jo-
razred predstavljala su 3 učenika i to: sip Pavlišić”: Klara Germek i Nola
Loris Čargonja, Niko Čače i Natanael Žiković učenice 2. a, Uma Kramar,
Vratović te učiteljica Barbara Stipe- učenica 3. a i Leticija Capan, učenica
tić, mentorica. Na kraju natjecanja 4. 3. b razreda
b razred osvojio je 10. mjesto i zani-
mljive nagrade. Učenik Toni Rajnović iz 5. b ra-
zreda uspješni je nogometaš NK Lo-
Park znanosti ove je godine or- komotive u Rijeci. Redovito sudjeluje
ganizirao likovni natječaj na temu na turnirima na kojima ima odlične
potrage za maskotom Parka. Među rezultate, s klubom je bio u Barcelo-
izabranim radovima bio je i likovni ni, a nedavno je njegov klub posjetio
rad učenika Nike Čače (4. b) pod men- Luka Modrić.
torstvom učiteljice Barbare Stipetić.
Nakon posljednjeg kruga natjecanja Učenik Dario Zorica iz 5.a razre-
Nikin rad bio je na 2. mjestu od sveu- da u svibnju i lipnju sudjelovao je na
kupno pet radova koji su u kategoriji turnirima u tenisu. Na državnom pr-
od 1. do 4. razreda predstavljeni na venstvu osvojio je drugo mjesto čime
izložbi maskota Parka znanosti. je dobio potvrdu ulaska u reprezen-
taciju Hrvatske, a u srpnju bi trebao
Eva Belavić, učenica 4. b razreda imati prvi meč u Londonu.
sudjelovala je na natjecanju Europa
Jasna Buketa
26

Broj 5/542 2021. DOGAĐANJA

33. obljetnica Nadbiskup Uzinić pohodio
posvete crkve zajednice sestara milosrdnica
sv. Nikole Tavelića
i blagoslov kipa U nedjelju 9. svibnja 2021.,
kada se u vinkovskom  kalenda-
U srijedu 26. svibnja u župnoj crkvi sv. Nikole ru spominje blagdan svete Lujze
Tavelića u Rijeci riječki nadbiskup koadjutor Mate de Marillac, suzaštitnice Družbe
Uzinić predvodio je svečano euharistijsko slavlje u sestara milosrdnica sv. Vinka Pa-
povodu 33. obljetnice posvete crkve. Tom prigodom ulskog i suutemeljiteljica Kćeri kr-
blagoslovio je kip posvećen prvom hrvatskom svetcu, šćanske ljubavi, prvog apostolskog
sličan onome koji će biti postavljen u Jeruzalemu uz - otvorenog ženskog reda u povije-
dvoranu Posljednje večere na Sionu gdje se nalazi sa- sti redovništva, riječki nadbiskup
mostan u kojem je sv. Nikola živio za vrijeme svoga koadjutor Mate Uzinić pohodio je
boravka u Svetoj zemlji. Autor oba kipa je akademski dvije zajednice sestara milosrdnica
kipar Vid Vučak koji je nazočio misnom slavlju u Ri- u Rijeci: zajednicu u Samostanu
jeci. svetog Vinka (Frana Kresnika 8) i
zajednicu u Samostanu Majke Do-
Pozdravnu riječ nadbiskupu, okupljenim sveće- brog Savjeta (Frana Kresnika 15),
nicima i vjernicima uputio je župnik, fra Tomislav koja je ujedno i sjedište Provincije
Šanko, koji je zahvalio dobročiniteljima koji su pomo- Majke Dobrog Savjeta, kojoj riječke
gli u realizaciji kipa sv. Nikole Tavelića. Kip visok 185 sestre milosrdnice pripadaju. 
cm napravljen je od umjetnog kamena i postavljen je
zahvaljujući darovima župljana, Riječke nadbiskupi- Nadbiskup se u susretu sa sestrama i provincijalnom poglavaricom s. Anom Mari-
je, Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i jom Rakocijom upoznao s djelatnostima koje se odvijaju pri tim dvama samostanima i
Istri i župe sv. Nikole Tavelića u Australiji. povijesnim hodom Provincije: Dom sveti Vinko, Kuća sestre Žarke Ivasić, Kuća utočišta,
Dječji vrtić “Zvjezdica mira”, Centar za hagioterapiju - Rijeka. Obišao je samostansku
„U kip, ne samo da su uložena novčana sredstva, kapelu svetog Josipa u kojoj su ga sestre upoznale s bogatom poviješću njezina nastanka
nego i ljubav i želja vjernika i nadam se da će pota- kao i umjetničkim i liturgijskim izričajima. U kapeli je sa sestrama milosrdnicama sla-
knuti na pobožnost prema sv. Nikoli Taveliću, ponos vio euharistiju i u propovijedi nadahnutoj životom i djelovanju svete Lujze de Marillac,
jer pripada našem narodu, ali i poziv na svetost po ali i Majčinog dana koji se obilježavao, poseban naglasak stavio na plodnost redovničkog
uzoru na ovog našeg hrvatskog svetca“, rekao je na duhovnog majčinstva.
početku misnoga slavlja mons. Uzinić.
Tijekom svog pohoda zajednicama sestara milosrdnica, obišao je bolesne i nemoćne
Sv. Nikola Tavelić sa svojim je drugovima podnio sestre u dijelu samostana prilagođenog njima.
mučeništvo propovijedajući evanđelje. Prvi hrvatski
svetac pred džamiju je došao s iskrenim uvjerenjem i Sestre Kćeri Marije Pomoćnice
ponizno misleći da to čini za dobro nevjernika. Želio (FMA) proslavile su blagdan
ih je upoznati sa spasonosnim naukom Isusa Krista. suutemeljiteljice Družbe
„To je bio njegov način ostvarenja puta svetosti“, re-
kao je mons. Uzinić. Sestre Kćeri Marije Pomoćnice (FMA), zajedno s članovima salezijanske obitelji, 
mladima i župljanima župe Marije Pomoćnice,  proslavile su u subotu 15. svibnja blag-
Govoreći u kontekstu današnjeg vremena ista- dan suutemeljiteljice sv. Marije Dominike Mazzarello, zaštitnice ove redovničke zajed-
knuo je da svetce trebamo štovati i na njihovim pri- nice i studentskoga doma “Valponasca”. Misno slavlje u župnoj crkvi Marije Pomoćnice
mjerima se nadahnjivati, ali želimo li se nadahnuti predslavio don Josip Petrčić (SDB), župnik župe sv. Josipa, u zajedništvu s braćom sa-
primjerom sv. Nikole Tavelića, to ne možemo učiniti lezijancima. Liturgiju su glazbeno animirali   mladi vokalno-instrumentalnog sastava
na njegov način. Kao poticaj u nasljedovanju nadbi- „Santo“.
skup je istaknuo dio iz dokumenta pape Franje “Fra-
telli tutti” (br. 274) u kojemu nas Sveti Otac upozo- U poticajnoj propovijedi don Josip je naglasio važnost povezivanja duhovnosti i sva-
rava da je traženje Boga iskrena srca, sve dok ga ne kodnevice što se isticalo u životu i djelovanju sv. Marije Dominike te potaknuo vjernike
zaklanjamo svojim svjetonazorskim i osobnim intere- na prihvaćanje radosti svetosti kao izazova i načina ostvarenja svoga kršćanskog života
sima. Takav nam odnos može pomoći da se uzajamno u punini. Nakon propovijedi sestre su pred okupljenom zajednicom obnovile svoje zavje-
prepoznamo kao suputnici, kao braća, a ne suparnici i te.
to je duh koji proizlazi iz Drugog vatikanskog koncila,
rekao je mons. Uzinić. Obnova redovničkih zavjeta

“Svetci su znak mogućnosti svakog od nas. Sv. Sestre Družbe sestara Presvetog Srca Isusova 8. su svibnja obnovile svoje zavjete.
Nikolu Tavelića i njegove drugove koji su bili mučeni Učinile su to pred vrhovnom predstojnicom časnom Majkom s. Dobroslavom Mlakić na
u 14. stoljeću, možemo nasljedovati u 21. st., ali na dan kada je redovničke zavjete položila njihova utemeljiteljica, službenica Božja Marija
drugačiji način. Taj način jest dosljedno življenje naše Krucifiksa Kozulić 1904. godine.
svakodnevnice u okolnostima u kojima jesmo. Življe-
nje istih onih vrijednosti koje su oni propovjedali i za „Obnavljam svoje zavjete Bogu Svemogućem, Blaženoj Djevici Mariji i cijelom dvoru
koje su dali život. Živjeti autentično – biti kršćani – nebeskom u Vaše ruke, časna Majko, da ću živjeti u čistoći, siromaštvu i poslušnosti,
jest kršćanski odgovor na sve izazove pred kojima se prema Konstitucijama Družbe sestara Presvetog Srca Isusova. Tako obećajem“, rekle
nalazili, a oni danas kao ni jučer nisu mali. To je naš su časne, svaka za sebe, ali složno u zboru obnavljajući redovničke zavjete. Misu je u
način da životom odgovorimo uzvišenom Kristovom kući matici na riječkoj Drenovi predvodio kapucin fra Eugen Pavlek. U propovijedi se
nauku.” nadahnuo porukom pape Franje za Svjetski dan molitve za duhovna zvanja koji u njoj
ističe primjer sv. Josipa, skromnog izvršitelja Božjeg nauma. „Poput njega, pozvani smo
iščitavati što Bog od nas želi i tražiti načine kako to ostvariti.“ Potaknuo je časne da se
obnovom zavjeta nadahnu na svojim izvorima, svojoj Majci utemeljiteljici te ih pozvao na
molitvu za njezino proglašenje blaženom. „Želim vam da živite svoje zavjete, karizme i
pastoralno djelovanje nadahnute svojom utemeljiteljicom. Želim da imate još više rado-
sti, zadovoljstva i uspjeha u svom redovničkom služenju, kao i cijela vaša Družba“, rekao
je propovjednik.

DD

27

Broj 5/542 2021.

Pastoralne smjernice za
proslavu Svjetskog dana mladih

Papa Franjo najavio je da će se proslava Svjetskog dana

mladih u partikularnim crkvama od ove godine slaviti ne

kao do sada na Cvjetnicu, nego u nedjelju na koju pada

svetkovina Krista Kralja.

Dok se svjetska proslava održava svake treće godine

u različitim zemljama uz sudjelovanje Pape, redovito

obilježavanje Dana održava se svake godine u partikularnim

crkvama, koje taj događaj trebaju organizirati samostalno.

UTiskovnom uredu Svete Stolice u utorak U dokumentu se zatim ukazuje na ključne
18. svibnja održana je online tiskovna točke Svjetskog dana mladih kako bi taj događaj
konferencija na kojoj su predstavlje- bio „blagdan vjere“, a to su „iskustvo Crkve i
ne Pastoralne smjernice za proslavu Svjetskog ujedno misijsko iskustvo, prilika za razlučivanje
dana mladih 2021. u partikularnim crkvama zvanja i poziv na svetost. Dan mladih, k tome,
koje je priredio Dikasterij za laike, obitelj i život. mora biti iskustvo hodočašća i sveopćeg brat-
stva. Proslava Svjetskog dana mladih, naime,
Poziv upućen biskupijama je da se Svjetski pruža mladima živo i radosno iskustvo vjere i
dan slavi na dan na koji pada svetkovina Krista zajedništva, prostor u kojem mogu iskusiti lje-
Kralja. Naime, tijekom euharistijskog slavlja na potu Gospodinova lica“, navodi se u Smjernica-
svetkovinu Krista Kralja, slavljenog 22. stude- ma, naglašavajući da je „važno da ta proslava
noga 2020., papa Franjo je najavio da će se pro- postane prilika u kojoj mladi mogu iskusiti cr-
slava Svjetskog dana mladih u partikularnim kveno zajedništvo i rasti u svijesti da su sastavni
crkvama od ove godine slaviti ne kao do sada na dio Crkve“. Sve to imajući na umu da „prvi oblik
Cvjetnicu, nego u nedjelju na koju pada svetko-
vina Krista Kralja. „Želja je, naime, Svetoga Oca Suključivanja mladih mora biti slušanje.“
da na taj dan sveopća Crkva stavi mlade u sre- vjetski dan mladih na dijecezanskoj/epar-
dište svoje pastoralne pozornosti, moli za njih, hijskoj razini, ističe se u tekstu, „može
čini geste kojima ih se stavlja u prvi plan i daje biti dobra prilika za isticanje bogatstva
im se istaknutu ulogu, promiče komunikacijske mjesne Crkve, izbjegavajući da se mladi koji su
kampanje“, navodi se u dokumentu. manje prisutni i manje aktivni u već konsolidi-
ranim pastoralnim strukturama osjećaju isklju-
To je događaj koji ima „veliko značenje i vri- čenima.“ „Svaki se od njih – dodaje se u tekstu
jednost ne samo za mlade koji žive u pojedinoj – mora osjećati posebnim uzvanikom, mora se
regiji nego i za čitavu mjesnu crkvenu zajedni- osjećati prihvaćenim i voljenim u svojoj nepo-
cu“, nastavlja se u tekstu namijenjenom biskup- novljivoj jedincatosti te ljudskom i duhovnom
skim konferencijama, sinodama patrijarhalnih bogatstvu. Zato taj dijecezanski/eparhijski do-
crkava i glavnim nadbiskupijama, dijecezama/ gađaj može biti dobra prilika za poticanje i pri-
eparhijama, crkvenim pokretima i udrugama hvaćanje svih onih mladih ljudi koji možda tra-
i, na kraju, ali ne manje važno, mladima iz ci- že svoje mjesto u Crkvi, a još ga nisu pronašli.“
jelog svijeta. „Ove pastoralne smjernice imaju Proslava Svjetskog dana mladih na dijecezan-
za cilj potaknuti partikularne crkve da sve više skoj/eparhijskoj razini, zaključuje se u tekstu,
vrjednuju dijecezansku proslavu Svjetskog dana “nedvojbeno predstavlja važnu fazu u životu
mladih i smatraju je dobrom prilikom za plani- svake partikularne Crkve, povlašteni trenutak
ranje i kreativno provođenje inicijativa iz kojih susreta s mlađim naraštajima, oruđe evangeli-
se zorno vidi da Crkva svoje poslanje s mladi- zacije svijeta mladih i dijaloga s njima.“
ma smatra epohalnim pastoralnim prioritetom
u koji valja uložiti vrijeme, energije i resurse“, (Izvor: Vatican News)
ističe se u tekstu.

Zbog pandemije koronavirusa Sveti Otac, zajedno
s Dikasterijem za laike, obitelj i život, odgodio je za
godinu dana Svjetski susret mladih, koji je trebao biti
održan u Lisabonu u ljeto 2022. godine, a bit će u
kolovozu 2023. godine.

28