Zvona 07 rujan 2021

BROJ 7/544MJESEČNIK ZA
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

RUJAN 2021. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LIX.

Velika Gospa
Marija sebe vidi
uvijek na strani
malenih i skromnih

Katehetski dan
vjeroučitelja Riječke
nadbiskupije
Povjerenjem i
talentima do
izgradnje Božjeg
kraljevstva

Svjetski dan djedova,
baka i starijih osoba
Darujmo im svoje
vrijeme

Susreti
Ivica Vičić - nakon
21 godine Zvona i
14 godina na porti
Ordinarijata
Bio je to moj
drugi dom

U službi nadbiskupije
26 godina
Marija Gržinić bila je
duša ekonomata

Godina „Obitelj Amoris Laetitia“ (Obitelj Radost ljubavi)

Kršćanski navještaj o obitelji
uistinu je radosna vijest!

U pastoralnoj godini posvećenoj obitelji nužno je proširiti perspektivu obiteljskog
pastorala i uključivati obitelji u njegovu provedbu, posvetiti se ranjenim obiteljima,
mladima kao i starijim osobama kako bi se nadišla sve prisutnija kultura odbacivanja i
izgrađivao mentalitet prihvaćanja.

S a d r ž a j: Živimo radi dokolice!
Živimo radi dokolice! .........................2
Piše: dr. sc. Franjo Mijatović
Godina „Obitelj Amoris
Laetitia“ (Obitelj Radost Hu kojoj se takva ustanova nalazi; skup nastavnika i učenika neke škole” itd. Međutim,
ljubavi) .........................................................3 rvatska riječ škola označava odgojno-obrazovnu ustanovu „gdje se kolektivno stječu

Katehetski dan vjeroučitelja osnovna pismenost, znanja iz znanosti i umjetnosti te vještine određenih struka; zgrada
Riječke nadbiskupije Možemo slobodno reći kako je izvorni odnos između škole
Povjerenjem i talentima do
izgradnje Božjeg kraljevstva ........3 ”i dokolice (ili ako više volite slobodnog vremena) odavno ukinut.
etimologijski riječ škola potječe od grčke riječi scholé (σχολή) što znači dokolica. U Hrvatskom
Svjetski dan djedova, enciklopedijskom rječniku pod dokolica stoji ova oznaka „slobodno vrijeme, nezauzet poslom,
baka i starijih osoba ...........................4
besposlen, dokon“. A pod pridjevom dokon stoji sljedeće: „koji nije zauzet poslom, koji ima
Darujmo im svoje vrijeme ...............5
previše vremena: besposlen“. Stoga nije rijedak slučaj da se dokolica veže uz lijenost. Ne treba
Mons. Mate Uzinić u Svetvinčentu
predvodio svečano liturgijsko uostalom naglašavati kako je u kršćanstvu, a i u drugim svjetskim
slavlje o 74. obljetnici mučeništva
bl. Miroslava Bulešića religijama, lijenost jedna od glavnih grijeha. Upravo suprotno, lije- Riječ škola
Oprost je ono što čini razliku nost i gubitak dokolice jedno su te isto. Diskombobulacija (osjećati etimologijski
između žrtve i mučenika..............6-7 se zbog nečega zbunjeno ili neugodno) je prava riječ za ono što iza-

Centar za mlade “Bl. Miroslav Bulešić” ziva riječ dokolica. potječe od
Nemojte biti kršćani Ipak, treba reći kako dokolica, kao jedan od preduvjeta za filo- grčke riječi
samo na pola ..........................................7
zofiju, kod antičkih grka označava stanje duše. Ukratko rad na sebi
Susreti
Ivica Vičić - nakon 21 godine i predavanje onome (bes)korisnome. Ili, ako i dalje moramo objaš- scholé (σχολή) što
administracije Zvona i 14 godina na njavati ovu riječ, recimo da dokolica može značiti kontemplaciju,
porti Ordinarijata meditaciju, molitvu, svetkovanje; ono od čega nemamo neke mate- znači dokolica.
Bio je to moj drugi dom ....................8
rijalne koristi. Zato je u antičkom društvu dokolica bila privilegij Škola kao mjesto
Susreti elite, onih koji nisu obavljali fizičke poslove. Sokrat je dokoličario,
U službi nadbiskupije 26 godina tj. radio na sebi kao osobi; svojim vlastitim primjerom odgajao mla- dokolice jest
Marija Gržinić bila
je duša ekonomata ............................9 diće u odgovorne građanine. Na koncu, znalce svakojake vrste. mjesto gdje bi

Caritas .................................................. 10-11 učenici trebali

Iz povijesne riznice Mnoštvo oglasa obrazovnih institucija i privatnih škola sugeriraju nastojati što
Jozefinizam ostavio
dubok trag........................................ 12-13 kako su to mjesta gdje se priprema za posao. Štoviše, mnogi od nas, je moguće
posebno početkom rujna, sjećaju se svojih školskih dana ne kao vre-
Velika Gospa potpunije
Marija sebe vidi uvijek na mena dokolice (razonode), nego kao vremena beskrajnih zadataka,
strani malenih i skromnih ...... 14-15
vječnih domaćih zadaća i uvijek prisutnog stresa. Stoga je nama ostvariti svoje
Medicinski kutak donekle prihvatljivo i podnošljivo da škola nije mjesto dokolice (bez-
Šećerna bolest - zdravstveni prirodne
izazov 21. stoljeća ............................. 16 brižnosti), već mjesto rada, napornog učenja kako bi se dobile od-

Crkvena glazba lične ocjene i uhu ugodne pohvale. Na kraju dugog, iscrpljujućeg i potencijale
Devetnaesto stoljeće u Italiji ..... 17 konkurentskog obrazovanja od učenika se traži da odaberu srednju (talente).
školu, potom fakultet, kako bi na kraju otkrili da im nedostaje zna-
Duhovni kolaž .......................................... 18
nje o sebi. Prevladavajući faktor koji im ostaje u odabiru srednjih
Crtice iz Gorskog kotra
Zdenka Grgurić, 70 godina škola i fakulteta jesu njihovi bodovi na testovima. Životi učenika
ljubavi prema glazbi ....................... 19
doslovno su određeni i proizvedeni društvenim standardima. Ipak,
Gospićko-senjska biskupija ......... 20-21
mnogi suvremeni natjecateljski obrazovni sustavi u cijelom svije-
Iz župa .................................................. 22-23
tu daju sličnu obrazovnu kulturu. S druge strane, škole bi trebale
Riječka nadbiskupija ...................... 24-26
funkcionirati i kao mjesta dokolice pomoću koje učenici istražuju i
79. godišnjica stradanja sela Podhum
Bog koji je tu i onda Sostvaruju sebe kao osobe.
kada se izgubio čovjek ................ 27 toga tvrdnja da je škola mjesto dokolice nije samo nostalgija za davnim vremenima, niti
ublažavanje učeničkog stresa. Naprotiv, škola je i mjesto samo-ostvarenja učenika, koje
Assunta igra odlučujuću ulogu u individualnoj sreći i društvenoj dobrobiti. Uz pomoć dokolice pre-
Blagoslovljen zavjetni pil poznajemo ljudska ograničenja, uživamo bezuvjetnu milost boravljenja sa samima sobom i lakše
pokraj Kosog tornja ......................... 28
se suočavamo s nadolazećim problemima. Dokolica nije samo odmor od posla, već vrlo smisleno

vrijeme otkrivanja pravog sebe. To je ideja koja se provlačila sve do novoga vijeka. I za srednjo-

vjekovne mislioce poput Tome Akvinskog čovjekovo pravo ja je božanska intuitivna sposobnost

koja je dana ljudima. Istinsko i izvorno ja nije u našem tijelu, nego u našoj duhovnoj moći, koju

pronalazimo putem dokolice. Prema tome, škola kao mjesto dokolice jest mjesto gdje bi učenici

trebali nastojati što je moguće potpunije ostvariti svoje prirodne potencijale (talente). U tu

svrhu učitelji moraju (us)mjeriti energiju učenika, a predmete koristiti kao alat za tumačenje i

usmjeravanje prirodnih sklonosti svakog učenika. Svaki učenik ima dužnost i pravo u potpuno-

sti (spo)znati vlastitu prirodnu tendenciju.

Dokolica je temelj zapadne kulture. U određenom smislu Aristotel nam je već dao odgovor

govoreći kako je dokolica nešto božansko u nama, ono najizvrsnije u nama. Otkrivanje božan-

skog karaktera u sebi samom najbolja je aktivnost koju ljudska bića mogu učiniti i to je ono što

Bog, na neki način, zahtijeva od ljudi. Kao rezultat toga škola je sveta kao i samostan, a rad u

školi treba biti božanstven kao i (antička) dokolica.

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Velika Gospa, Trsat

Broj 7/544 2021. DOGAĐANJA

Godina „Obitelj Amoris Na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka ove građanske godine navršilo se pet godina
Laetitia“ (Obitelj Radost od objavljivanja postsinodalne pobudnice pape Franje Amoris Laetitia (Radost lju-
ljubavi)
bavi) o ljepoti i radosti obiteljske ljubavi. Istoga dana papa Franjo proglasio je za
Kršćanski
navještaj o obitelji cijelu Crkvu pastoralnu Godinu „Obitelj Radost ljubavi“ koja će biti zaključena prigodom
uistinu je radosna
vijest! (AL 1) X. Svjetskog susreta obitelji u Rimu od 22. lipnja do 26. lipnja 2022. godine pod geslom

U pastoralnoj godini posvećenoj “Obiteljska ljubav: poziv i put svetosti”.
obitelji trebalo bi proširiti
perspektivu obiteljskog pastorala U novoj pastoralnoj godini 2021./2022. Riječka nadbiskupija želi se aktivno uključiti u
i uključivati obitelji u njegovu
provedbu, posvetiti se ranjenim ovu Papinu pastoralnu inicijativu na razini opće Crkve. Prvotni je cilj doprijeti do kršćanskih
obiteljima, mladima kao i starijim
osobama kako bi se nadišla sve i, po mogućnosti, svih ostalih obitelji različitim duhovnim, pastoralnim, teološkim i kultu-
prisutnija kultura odbacivanja i
izgrađivao mentalitet prihvaćanja. ralnim sadržajima. Ovaj je cilj tijekom sljedeće pastoralne godine moguće ostvariti putem

Katehetski dan vjeroučitelja različitih pojedinačnih pastoralnih programa.
Riječke nadbiskupije
Nužno je upoznavanje pastoralnih djelatnika i vjernika sa sadržajem i aktualnošću
Povjerenjem
i talentima pobudnice Amoris Laetitia. U tu su svrhu predviđena četiri susreta, organizirana na razini
do izgradnje
Božjeg svakog od 7 dekanata. To ne bi bili uobičajeni dekanatski sastanci svećenika već prošireni
kraljevstva
sudjelovanjem najbližih župnih pastoralnih suradnika poput vjeroučitelja, župnih kateheta,

redovnica koje sudjeluju u pastoralu, voditelja pojedinih zajednica i članova ŽPV.

Upastoralnoj godini posvećenoj obitelji trebalo bi proširiti perspektivu obiteljskog
pastorala i uključivati obitelji u njegovu provedbu, posvetiti se ranjenim obiteljima,

mladima kao i starijim osobama kako bi se nadišla sve prisutnija kultura odbaciva-

nja i izgrađivao mentalitet prihvaćanja. Provedba ovih smjernica bit će osmišljena u surad-

nji s Obiteljskim uredom Riječke nadbiskupije, Katehetskim uredom, Uredom za mlade i

ostalim srodnim pastoralnim povjerenstvima.

Završetak godine obitelji bit će u znaku X. Svjetskog susreta obitelji u Rimu, stoga je i

sav pastoral u konačnici usmjeren na pripravu za taj događaj. Ovaj će susret biti održan u

posebnom obliku i na više lokacija. Rim će biti središte, ali tih će dana, od 22. do 26. lipnja

2022. godine, svaka biskupija moći organizirati lokalni susret za svoje obitelji i zajednice.

„Svaka obitelj na svijetu moći će biti protagonist. Svi će moći sudjelovati, čak i oni koji

neće moći doći u Rim“, istaknuo je već u najavama papa Franjo.

Ukatedrali svetog Vida u Rijeci vjeroučitelji Riječke nadbiskupije proslavili su
28. kolovoza Katehetski dan okupljanjem na liturgijskom slavlju i prima-
njem kanonskih mandata. Po prvi put svečanost se odvila u zajedništvu s
riječkim nadbiskupom koadjutorom mons. Matom Uzinićem. Suslavili su generalni
vikar vlč. dr. sc. Mario Tomljanović i vikar za pastoral vlč. mr. sc. Mario Gerić. S
okupljenim vjeroučiteljima slavlju je nazočila predstojnica Katehetskog ureda Riječ-
ke nadbiskupije dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević.

U svom pozdravnom govoru na početku liturgijskog slavlja, nadbiskup Uzinić
izrazio je radost zbog mogućnosti susreta s vjeroučiteljima u novonastalim okol-
nostima, ujedno ih podsjetivši na potrebu utjecanja jednom od nebeskih zaštitnika
teologa, svetom Augustinu, čiji se spomendan obilježava 28. kolovoza.

Propovijed je započeo zahvalom vjeroučiteljima za vjerno izvršavanje svojega
poslanja. “Vjerujem da ste iskusili kako je lijepo biti vjeroučitelj u okolnostima koje
nisu uvijek lake. Vjerujem da se osjećate kao oni koji su obdareni. Stoga vam želim
zahvaliti. Talenat Riječke nadbiskupije nam je svima na svoj način povjeren. Zato
vas želim ohrabriti, jer vaša vas nadbiskupija treba.”

U nastavku je potaknuo okupljene na promišljanje o Isusovoj prispodobi iz 25.
poglavlja Matejevog evanđelja – prispodobi o talentima koje neki iskoriste i umno-
že, a drugi zakopaju i ne daju ploda. Čovjek može imati, poput slugu iz prispodobe,
dva opriječna stava prema životu, objasnio je nadbiskup Uzinić. “Stav prve dvojice
slugu je stav povjerenja. Oni doživljavaju svoj život u kontekstu povjerenja prema
gospodaru i tako žele živjeti. To znači upustiti se u djelovanje, stvaranje, učenje i na-
predovanje bez obzira na mogući rizik. Bog ima povjerenja u nas u našem poslanju.
Treći sluga nema povjerenja prema Bogu, a time i prema životu. Boji se izgubiti i
ono malo što ima, boji se preuzeti izazov i rizik života. Zakopavanje vlastitog talen-
ta u zemlju, zapravo je zakopavanje njega samoga.” Zaključujući svoju propovijed,
nadbiskup Uzinić je poručio: “Svjestan sam da sam i ja za vas jedna novost. Sjetimo
se pristupiti svakoj novosti s povjerenjem. Sjetimo se da zajedno izgrađujemo Božje
kraljevstvo služeći se svojim talentima, a vaše poslanje je talenat. S tim mislima
želim vam čestitati Katehetski dan, posebno vama koji primate kanonske mandate

Ni zazivam na vas Božji blagoslov.”
akon propovijedi uslijedilo je svečano primanje kanonskih mandata. Kanon-
ski mandat za vjeroučiteljski rad u školi na određeno vrijeme – za školsku
godinu 2021./2022. primilo je 20 vjeroučitelja laika i 2 svećenika, dok 7 vje-
roučitelja laika i 1 svećenik primaju kanonski mandat na neodređeno vrijeme – do
opoziva. Valja istaknuti i da petero vjeroučitelja obnaša službu ravnatelja škola. To
su: Arsen Badurina, Ana Anić-Opašić, Adriana Glavan, Tajana Jauk Mance i Boris
Barbarić.

Obilježavanje Kateheskog dana završeno je prigodnim druženjem vjeroučitelja
u prostorima Bogoslovnog sjemeništa “Ivan Pavao II.” u zajedništvu s nadbiskupom
Matom Uzinićem i nadbiskupom Ivanom Devčićem. (E.M.)

3

DOGAĐANJA Broj 7/544 2021.

Svjetski dan djedova,
baka i starijih osoba

Papa Franjo, nije mogao predvoditi euharistiju Svjetskog dana djedova, baka i starijih osoba

jer je 4. srpnja imao operacija divertikulusa debelog crijeva u bolnici Gemelli te je još bio na

rehabilitaciji. Već u kolovozu se oporavio i preuzeo sve uobičajene obveze.

Svečano misno slavlje 1. Svjetskog Naučimo im pristupati, slušati ih i ne-
dana djedova, baka i starijih oso- mojmo ih nikada odbaciti. Cijenimo ih
ba u nedjelju 25. srpnja u bazilici i provodimo vrijeme s njima. Time će
sv. Petra u Vatikanu predvodio je pred- nam biti bolje. I tako ćemo zajedno, i
sjednik Papinskog vijeća za promicanje mladi i stariji, pronaći ispunjenje na sto-
nove evangelizacije nadbiskup Rino Fi- lu gdje dijelimo, a blagoslivlja ga Bog“,
sichella, pročitavši homiliju pape Franje zaključio je papa Franjo u homiliji koju
koji je istaknuo da su starije osobe “dra- je pročitao mons. Fisichella.
gocjeni komadići kruha na stolu života
Među više od dvije tisuće osoba iz
koji nikako ne smiju biti odbačeni”.
Rimske biskupije i njezinih udruga ak-
U homiliji Svetoga Oca, naglasak tivnih u pastoralu starijih osoba bili
je bio na Isusu koji umnaža kruhove. su mnogi djedovi, bake i unuci kao i
“Na dan posvećen djedovima, bakama oni koji su prvi put napustili domove u
i starijim osobama, pogledajmo ova tri kojima su zbog pandemije bili izolirani
trenutka: Isus vidi glad mnoštva; Isus više od godinu dana. Mladi su na kraju
dijeli kruh; Isus moli neka se skupe pre- starijima darovali cvijet s porukom Sve-
ostali ulomci. Tri trenutka koja se mogu tog Oca „Ja sam s tobom u sve dane“,
sažeti u tri glagola: vidjeti, dijeliti, saču- geslom Prvoga svjetskog dana djedova,
vati”, napisao je u homiliji Papa.
baka i starijih osoba.
„Nemojmo zaboraviti bake, djedove
Preuzeto: IKA i hrvatska sekcija
i starije osobe. Učinimo savez s njima.
Vatican Newsa

Papa Franjo: Djedovi i bake trebaju
mlade i mladi trebaju djedove i bake

Papa se vjernicima 25. srpnja obratio u tradicionalnom Angelusu na
Trgu sv. Petra. Nakon Angelusa osvrnuo se i na prvu proslavu dana
djedova, baka i starijih osoba.
„Pljesak svim djedovima i bakama, svim djedovima i bakama! Djedovi i
unuci, mladi i stari zajedno očitovali su jedno od najljepših lica Crkve i po-
kazali su savez među naraštajima. Pozivam da se taj Dan slavi u zajednici i
otiđe posjetiti djedove, bake i starije osobe, one koji su najusamljeniji, kako
bi im se predalo moju poruku nadahnutu na Isusovu obećanju: „Ja sam s
tobom u sve dane.“ Molim Gospodina da ta proslava nama koji smo u po-
odmaklim godinama pomogne odgovoriti na njegov poziv u ovom razdoblju
života i pokaže društvu vrijednost prisutnosti djedova, baka i starijih osoba,
poglavito u ovoj kulturi odbacivanja. Djedovi i bake trebaju mlade i mladi
trebaju djedove i bake: moraju razgovarati, moraju se susretati! Djedovi i
bake imaju „limfu“ povijesti koja se penje i daje snagu stablu koje raste.
Sjetim se – mislim da sam to već jednom spomenuo – onog stiha jednoga
pjesnika: „Svu rascvjetanost svoje krošnje deblo duguje korijenju ispod tla“.
Bez dijaloga između mladih i djedova i baka, povijest ne ide naprijed, život
ne ide naprijed: treba se tome vratiti, to je izazov za našu kulturu. Djedovi
i bake imaju pravo sanjati gledajući mlade, a mladi imaju pravo na hrabrost
proroštva preuzimajući tu „limfu“ od djedova i baka. Molim vas, učinite to:
neka se susreću mladi i djedovi i bake i neka razgovaraju. I svima će to biti
na radost“, rekao je Sveti Otac.

Preuzeto: IKA i hrvatska sekcija Vatican Newsa

4

Broj 7/544 2021. DOGAĐANJA

Nadbiskup Mate Uzinić u riječkoj katedrali

Darujmo im svoje vrijeme
Predsjednik Vijeća HBK za život i
obitelj, riječki nadbiskup koadju- u ovoj trci iz obveze u obvezu da bismo Predsjednik Vijeća
tor Mate Uzinić 25. srpnja na 1. mogli preživjeti.“ U nastavku je upozorio HBK za život i obitelj,
Svjetski dan baka i djedova te starijih kako na puno nepotrebnih stvari troši-
osoba predvodio je svečano euharistijsko mo naše vrijeme što nas čini onima koji riječki nadbiskup
slavlje u katedrali sv. Vida u Rijeci. Litur- nemaju vremena za bitno – darovati vri- koadjutor Mate Uzinić
gijsko slavlje u izravnom prijenosu moglo jeme svojim starijim roditeljima, svojim
se pratiti na Facebook stranici i Youtube djedovima i bakama. Svoje vrijeme poklo- uputio je čestitku
kanalu Riječke nadbiskupije te programu niti drugima – to trebamo činiti, istaknuo osobama starije
Hrvatskog katoličkog radija. je mons. Uzinić. „Kad se to dogodi, to pro- životne dobi izrazivši
izvodi ‘umnažanje’, mijenja život i stari- zahvalnost za njihovo
Mons. Uzinić je na početku uputio jih osoba koji žive od toga – našeg vreme-
čestitku osobama starije životne dobi na koje smo im poklonili, ali i nas koji u svjedočanstvo
izrazivši zahvalnost za svjedočanstvo vje- tom vremenu možemo puno toga primiti vjere u lijepim, ali i
re u lijepim, ali i teškim vremenima po- bez čega ne možemo graditi budućnost.“ teškim vremenima
put pandemije koronavirusa kada su bili poput pandemije
pozvani ostati kod kuće, ali bi dolazili u Dodao je da nam starije osobe mogu
crkve jer im je bila potrebna blizina ljudi, darovati snove koji na takav način koronavirusa.
ali i Božja blizina. U propovijedi je pred postaju naše novo viđenje stvar-
vjernike stavio pitanje što je to što danas nosti u kojoj živimo. Osim toga, oni nam
najviše ugrožava, ne samo starije osobe, mogu darovati sjećanja koja nam mogu
nego u odnosu prema njima i mlađe te na nov način pomoći u suočavanju s onim
društvo u kojemu živimo? Govoreći o opa- izazovima s kojima su se oni ranije suoči-
snostima u međusobnom odnosu, s jedne li. I na kraju, mogu nam darovati molitve
strane to je pomisao koja se može pojaviti koje su ponekad jače i snažnije od onoga
u srcu i mislima starijih osoba da je nji- što mi svojom aktivnošću možemo napra-
hov život završen i da ne mogu ništa više viti. Mons. Uzinić posvjedočio je u nastav-
dati, ali jednako tako pomisao kod mlađih ku svoj suživot s pokojnom bakom. „Sje-
i društva da su starije osobe ‘napravile ćam se snova svoje bake. To su bili snovi
svoje’ i ne mogu ništa više dati. Zbog toga o našoj obitelji, njezinim unucima koje je
se nerijetko i promatraju kao teret. To je s ljubavlju pratila. Njezini snovi o nama
nešto što dehumanizira, ne samo starije i našoj budućnosti nešto su što je nama
osobe, nego još više mlađe osobe i društvo dalo viziju i možda sam svećenik upravo
u cjelini, ali i Crkvu, upozorio je propo- zbog njezinih snova.“
vjednik. Kao prevenciju da ne dopustimo
takvom odnosu u našoj Crkvi i društvu i Nastavno na sjećanja, nadbiskupu su
obiteljima, ukazao je na poruku pape Fra- se trajno u pamćenje urezale molitve nje-
nje koju je uputio u povodu 1. Svjetskog gove bake koje su bile izrazito intenziv-
dana baka i djedova te starijih osoba s ne u vrijeme Domovinskog rata kada su
naslovom: “Ja sam s tobom u sve dane” nadbiskupova braća bila na bojištu. „Nje-
(usp. Mt 28, 20) Nastavno na Papinu po- ne molitve noću. Nismo bili prisutni i nije
ruku mons. Uzinić vjernike je potaknuo znala da je netko čuje. To su bile više mo-
da što je više moguće bakama, djedovima, litve i vapaji onog srca koje sanja i koje
starijim osobama i svojoj obitelji daju ono moli za konkretan trenutak i budućnost.“
čega najmanje ima – svoje vrijeme. Vjernicima je poručio da je preduvjet svih
tih sjećanja na njegovu baku – vrijeme
„Sam imam iskustvo roditelja koji su koje su imali za nju, a i ona za njih. Zato
umrli i kada se suočimo s tom činjenicom je važno vrijeme staviti u Gospodinove
– iskustvom nedostatka vremena, koliki ruke i dopustiti da to u njegovim rukama
od nas bi htjeli samo neki trenutak vrati- postane čudo, znamenje i znak zahvalno-
ti. Ali nije moguće. Starije osobe nemaju sti za prošlost i uključenosti u sadašnjost
previše vremena, ali ni mi mlađi nemamo kako bismo imali zajedničku budućnost.
previše vremena u ovom neoliberalnom To vrijeme pretvaramo u našu molitvu.
kapitalističkom sustavu u kojemu živimo,
Helena Anušić

U zagrljaju vrimena

Liturgijsko pjevanje animirao je zbor duhovne obitelji Omnia Deo i na kraju liturgijskog slavlja izveli su pjesmu „U zagrljaju vrimena“
posvećenu starijim osobama. Autor teksta je Frane Bilić, autor glazbe Joško Ćaleta i umjetnički voditelj ansambla Lado Krunoslav
Šokac. Pjesma „U zagrljaju vrimena“ plod je inicijative „Zagrlimo starije pjesmom“ koju je Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za
život i obitelj pokrenulo u ljeto 2020. potaknuto pozivom pape Franje na dosjetljivost u ljubavi prema starijim osobama kako bi im se
olakšale usamljenost i izoliranost uzrokovane pandemijom Covid-19.

5

DOGAĐANJA Broj 7/544 2021.

Nadbiskup Oprost je ono što
Mate Uzinić u čini razliku između
Svetvinčentu žrtve i mučenika
predvodio
svečano
liturgijsko slavlje
o 74. obljetnici
mučeništva
bl. Miroslava
Bulešića

„Sjećanje na bl. Miroslava Svečano i dostojanstveno u Svetvinčentu je 24. kolovoza proslav-
Bulešića poziv je da se sjetimo i ljen blagdan bl. Miroslava Bulešića. Liturgijsko slavlje na trgu
svih drugih žrtava ovih sustava, ispred župne crkve u kojoj se čuvaju i štuju zemni ostatci bu-
poziv upućen napose onima dućega svetca predvodio je riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić.
koji umanjuju ili ne daju dovoljnu Suslavili su porečki i pulski biskup Dražen Kutleša, krčki biskup Ivi-
pozornost nacističkim, fašističkim, ca Petanjak, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, porečki i pulski
a u nas u zajedništvu s njima biskup u miru Ivan Milovan, vicepostulator u kauzi za proglašenje
ustaškim i četničkim zločinima, svetim bl. Bulešića Ilija Jakovljević, generalni vikar Riječke nadbi-
kao i onima koji niječu i zidom skupije Mario Tomljanović te mnogobrojni svećenici Porečke i Pulske
šutnje prekrivaju komunističke biskupije.
zločine“, poručio je mons. Uzinić.
U propovijedi nadahnutoj životom i mučeništvom bl. Bulešića
mons. Uzinić istaknuo je tri poruke važne za naš povijesni trenutak.
Kao prvu naveo je sjećanje. „Blagdan bl. Miroslava Bulešića slavi se
dan nakon obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitar-
nih i autoritarnih režima kojim se prisjećamo na 23. kolovoza 1939.
godine kada su nacistička Njemačka i komunistički Sovjetski Savez
potpisali Sporazum Molotov - Ribbentrop, javni pakt o nenapadanju i
podijeli interesnih sfera u istočnoj Europi. Ovaj pakt jasno poručuje:
nacizam i komunizam su isti! Među totalitarnim sustavima nema ra-
zlike!“ Bl. Miroslav započeo je svoje svećeničko djelovanje u prvom, a
završio ga mučeničkom smrću u drugom te je na svoj način bio žrtva i
jednog i drugog totalitarnog sustava.

Sjećanje na njega poziv je da se sjetimo i svih drugih žrtava ovih
sustava, poziv upućen napose onima koji umanjuju ili ne daju dovolj-
nu pozornost nacističkim, fašističkim, a u nas u zajedništvu s njima
ustaškim i četničkim zločinima, kao i onima koji niječu i zidom šutnje
prekrivaju komunističke zločine, poručio je propovjednik. „Sjećanje je
potrebno jer ono, kako kaže papa Franjo u Fratelli tutti, jamči i poti-
če izgradnju u kojoj će biti više pravde i bratstva, dodajući da se bez
sjećanja nikad ne može ići naprijed, ne napredujemo bez cjelovitog i
jasnog sjećanja. Ipak, važno je da to naše sjećanje ne bude selektivno i
reduktivno. Ono, kako to na svoj način spominju i biskupi HBK o 50.
obljetnici završetka Drugog svjetskog rata, dobiva na vjerodostojno-
sti kada smo spremni među zločincima prepoznati i članove vlastite
zajednice, a među žrtvama i članove drugih zajednica. K tome, naše
sjećanje treba uključiti osobito one koji su, kako piše papa Franjo, u
zatrovanom i pokvarenom okruženju zadržali dostojanstvo i malim ili
velikim gestama se opredijelili za solidarnost, oproštenje i bratstvo.
Među njima je, kako to osobito svjedoči njegov Duhovni dnevnik, i naš

Kbl. Miroslav Bulešić.“
ao drugu riječ mons. Uzinić naveo je oprost te podsjetio na
jednu od najpoznatijih rečenica bl. Bulešića: „Moja osveta je
oprost.“ „Tu je rečenicu, kako Vam je poznato, napisao u svo-
joj duhovnoj oporuci 23. travnja 1945. nakon što je svom ljubljenom
puku, kako ga on naziva, s ljubavlju uputio vrlo oštre pastirske opo-
mene. Zašto je važno primijetiti ovo povezivanje oprosta s vrlo jasnom
opomenom? Zato što oprost ne znači prijeći preko svega kao da se
ništa nije dogodilo.“ Na tom tragu istaknuo je i riječi pape Franje u
enciklici Fratelli tutti. „Oprostiti ne znači zaboraviti. (…) Ipak može-
mo oprostiti. (…) Slobodno i iskreno opraštanje čudo je koje odražava
neizmjernost Božjeg opraštanja. Ako je opraštanje slobodno, tada se
može oprostiti i onima koji jedva da se kaju i nisu sposobni tražiti
oprost. Oni koji istinski opraštaju ne zaboravljaju, ali se i ne preda-
ju onoj razornoj sili koja im je nanijela toliko zla. Prekidaju začarani

6

Broj 7/544 2021. DOGAĐANJA

krug; zaustavljaju napredovanje uništenja. Odlučuju da neće dopu- Centar za mlade “Bl. Miroslav Bulešić”

stiti da se društvom nastavlja širiti energija osvete koja će prije ili Nemojte biti
kršćani samo
kasnije snaći i njih same.“ na pola

Oprost je ono što čini razliku između žrtve i mučenika, istaknuo „Svetost se u Miroslavu Bulešiću nije

je mons. Uzinić. „Opraštajući svojim mučiteljima žrtva postaje mar- dogodila onog trenutka kada je dao svoj

tir, odnosno svjedok vjere. Ne može se, naime, biti kršćanin i svjedo- život, nego puno ranije. On je svakoga

čiti vlastitu vjeru bez opraštanja, ako se iskreno Bogu, koji je Otac dana davao cijeloga sebe, svakoga dana

svih i daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i nad dobrima (Mt 5, 45), je umirao sebi u malim stvarima“, rekao je

ne može reći: Oče naš… otpusti nama duge naše kako i mi otpušta- fra Tomislav Šanko.

mo dužnicima našim… Sam Isus iz Nazareta, kojega mi kršćani ispo- Centar za mlade “Bl. Miroslav Bulešić” proslavio je 24.
kolovoza blagdan svog nebeskog zaštitnika. Tim povo-
vijedamo kao Krista, na križu je oprostio svojim mučiteljima. Neka dom svečano liturgijsko slavlje predslavio je fra Tomi-
slav Šanko uz koncelebraciju don Danijela Dragičevića i pate-
stoga i naša osveta – kao i ona bl. Miroslava – bude oprost.“ ra Ivana Dominika Iličića.
nacistička Njemačka
Treća i posljednja riječ “Kada nas Gospodin zove da idemo za njim On ne obećava
”i komunistički Sovjetski da ćemo uvijek uspjeti u svemu, ali obećava nam dvije stvari:
Među totalitarnim koju je mons. Uzinić istaknuo da će nas naučiti što znači ljubiti i da će se preko nas, ako
sustavima nema bila je nasljedovanje. Naslje- mu to dopustimo, proslaviti”, riječi su kojima je fra Tomislav
razlike dovati Isusa znači usvojiti i Šanko započeo homiliju. Osvrćući se na život bl. Miroslava
živjeti logiku pšeničnog zrna Bulešića i dajući njega kao primjer, naglasio je da je svetost za
ljude koji će se dati do kraja. Bl. Bulešić je vjernicima govorio:
„Blagdan bl. Miroslava koje samo umirući donosi rod. “Nemojte biti kršćani samo na pola”, a i sam je to svojim živo-
Bl. Miroslav Bulešić usvojio je tom i svojom mučeničkom smrću posvjedočio.
Bulešića slavi se dan
i živio tu logiku do kraja: polo- Pobožnost je jako vezana uz čistoću, dodao je propovjed-
nik. “U jednom braku, muškarac može biti savršeno vjeran
nakon obilježavanja živši svoj život kao Isusov na- svojoj ženi, a da nije čist - ako ju ne ljubi do kraja, ako svaki
sljedovatelj i svjedok, poručio dan ne pokušava produbiti taj odnos s njom. Isto tako i sveće-
Europskog dana sjećanja je propovjednik. Dodao je da nici, redovnici ili redovnice, mogu biti savršeno moralno čisti,
na mnogo načina kršćani mogu ali ne biti čisti u svome zvanju - ako ne ljube svog Boga, i kao
na žrtve totalitarnih i slijediti Krista na putu njego- što je Bulešić radio, ako se ne daju do kraja, ako ne pokušavaju
svakim danom dati od sebe najviše što mogu. To je prava či-
autoritarnih režima kojim se ve logike umiranja pšeničnog stoća srca.“ Svetost se u Bulešiću nije dogodila onog trenutka
zrna. „Gubitak fizičkog života kada je on dao svoj život, nego puno prije. On je svakoga dana
prisjećamo na 23. kolovoza jedan je od njih, kao što je to bio davao cijeloga sebe, svakoga dana je umirao sebi u malim stva-
rima. Upravo zbog toga mu je u trenutku odluke bilo normal-
1939. godine kada su slučaj sa bl. Miroslavom, a na-
Pno dati svoj život, dati se još jednom do kraja za svoga Boga.
žalost, svjedoci smo da takvih ropovijed je završio kazavši mladima: “To je moja že-
situacija ima i danas. Svi dru- lja za vas. Da nađete svoje mjesto umiranja, tamo gdje
gi načini, jesu oni svakodnevni ćete se dati do kraja, u ljubavi. Neka vam zagovor vašeg
nebeskog zaštitnika bl. Miroslava Bulešića u tome pomogne.”
Savez potpisali Sporazum načini, svakodnevne situacije u
Molotov - Ribbentrop, kojima trebamo pokazati da u Svečani blagoslov na kraju mise udijeljen je s relikvijama
našem životu ne vrijede pravila budućeg svetca, pred kojima su se vjernici nakon mise mogli
pokloniti i pomoliti.
javni pakt o nenapadanju ovog svijeta, nego Isusova pra-
i podijeli interesnih sfera vila, pravila ljubavi koja služi. Na misi su sudjelovali brojni mladi kojima je ovaj Centar
To je izazov s kojim se za života postao drugi dom. Oni u životu i mučeničkoj smrti bl. Bulešića
pronalaze primjer i nadahnuće za vjerno življenje evanđelja,
u istočnoj Europi. Ovaj susreo i bl. Miroslav proživlja- te svakim danom kroz zajedništvo i mnoštvo sadržaja koje im
pakt jasno poručuje: vajući vlastite borbe, napasti i se ovdje nudi otkrivaju sami sebe i svoje poslanje.
nacizam i komunizam
su isti! Među totalitarnim Zkrize.“ Centar za mlade
aključujući propovijed u
kojoj je vjernike potaknuo “Bl. Miroslav Bulešić”
i na čitanje Bulešićevog
sustavima nema razlike! Bl. Duhovnog dnevnika, istaknuo
je da nas blaženi Miroslav uči
Miroslav započeo je svoje da nije potrebno fizički umri-

svećeničko djelovanje jeti da bismo nasljedovali Kri-

u prvom, a završio ga sta, niti je potrebno umrijeti
na križu da bismo bili njegovi
mučeničkom smrću u
svjedoci. Potrebno je umirati

drugom te je na svoj način sebi kako bi Krist u nama za-
živio, istaknuo je mons. Uzinić.
bio žrtva i jednog i drugog „Blaženi Miroslav kaže da to
znači sebe prezreti, isprazniti
totalitarnog sustava.” se od sebe kako bi se napravilo

mjesta za Krista, umrijeti sve-

mu što je naše i što je pokvareno. Moguće je da nam te riječi zvuče

preoštro ili da nam pak zvuče pomalo zastarjelo. Ali one su uvijek

aktualne jer sažimlju u sebi bit kršćanstva – a to je poruka ljubavi.

Svaka osoba koja ljubi, sebi umire: mijenja se, pročišćava se, posve-

ćuje svoj život, podnosi žrtvu, daruje sebe drugima i za druge. Kad

ljubimo, u nama ljubi Krist koji je iz ljubavi prema nama umro na

križu. Zato: “Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist…” Tome je

stremio naš blaženik Miroslav. Neka on i nas zagovara da bismo i mi,

svatko na svoj, sebi vlastiti način, tome stremili i dosegli taj ideal.“

Nakon mise vjernici su se poklonili pred relikvijama bl. Bulešića,

a na misnom slavlju sudjelovali su mnogobrojni hodočasnici koji su

u rodnu župu ovoj istarskog svećenika i mučenika pristigli pješice iz

svih krajeva Istre.

H. Anušić

7

SUSRETI Broj 7/544 2021.

Ivica Vičić nakon 21 godine
administracije Zvona i
14 godina na porti Ordinarijata

Bio je
to moj
drugi dom

Ivica Vičić 21 godinu radio je za Riječku nadbiskupiju, od 2000. „Nadbiskup Devčić trebao je nekoga tko će odraditi distribu-
godine u administraciji Zvona, a od 2007. u Prijamnom uredu ciju mjesečnika, poslati 3700 primjeraka na različite adrese i vo-
Ordinarijata. „Bio je to moj drugi dom. Mogu slobodno tako diti evidenciju pretplatnika. U to vrijeme bio sam bez posla jer se
reći. Jedno jako lijepo razdoblje mog života i sretan sam što sam Kvarner Express u kojem sam radio, tijekom 90-tih ugasio. Rado
dobio tu priliku i što sam mogao raditi za Crkvu.“ Radeći na ulazu sam prihvatio ponudu nadbiskupa“, prisjeća se Ivica. Dodaje kako
u Ordinarijat, susretao je brojne koji su iz različitih potreba dola- je Zvona čitao i prije toga, kao što je bio povezan i s mjesnom Cr-
zili u sjedište Riječke nadbiskupije. Od svećenika do onih koji su kvom, posebno s trsatskim samostanom i franjevcima. U Zvonima
imali sastanke na ženidbenom sudu, ili pak tražili kakvu pomoć. je honorarno radio do rujna 2007. godine. Te je godine uređen novi
„Jako volim raditi s ljudima i zbog toga mi je taj posao predstavljao dio zgrade Ordinarijata u koji su smješteni uredi. S obzirom da
radost. Sa svima koji su pozvonili na vrata sam razgovarao i po- je veliki broj ljudi dolazio u Ordinarijat, netko je trebao raditi u

„Jako volim raditi s ljudima i zbog Prijamnom uredu. Tako je Ivica od rujna 2007. preuzeo i
službu u Ordinarijatu gdje je na puno radno vrijeme radio

toga mi je posao u Prijamnom uredu do 2014. godine. Sve se to vrijeme i dalje neumorno, točno
i ažurno brinu za distribuciju Zvona, pretplatnike i arhi-

predstavljao radost. Sa svima koji su viranje. „U svemu tome uvijek mi je pomagala i supruga
Branka“, ne propušta to reći Ivica. Uz nju, tu je i njegov

pozvonili na vrata Ordinarijata sam Ksin te unuci blizanci.
razgovarao i pomogao im ako treba.“ ada je sa 65 godina stekao uvjete za mirovinu mi-
slio je da je vrijeme da se povuče i prepusti svoje
mjesto drugima. No, nadbiskup Devčić želio ga je
mogao im ako treba. Nastojao sam biti ugodan i pristojan kao što i i dalje na tom mjestu. Tako je nastavio sa svojim dužnostima, ho-

treba biti netko tko prima ljude u Ordinarijatu.“ norarno raditi na porti i brinuti se za administraciju Zvona. Sve do

Sve je započelo sa Zvonima, nadbiskupijskim mjesečnikom koji ljeta ove, 2021. godine. Njegovu je dužnost na porti preuzela s. Ana

je tada imao već 30 godina izlaženja. Te 2000. godine dogodile su Brkljačić, a administraciju Zvona urednik Danijel Delonga.

se mnoge promjene. Dotadašnji urednik Ivan Devčić postao je prvi Za sve učinjeno, za dva desetljeća uzorne službe u Riječkoj

riječki nadbiskup, a stara postava uprave Zvona s tajnicom i admi- nadbiskupiji, 2020. godine dobio je i Medalju zahvalnosti sv. Vida.
Danijel Delonga
nistratoricom Kazicom Bonetić odlazila je u zasluženu mirovinu.

Uređivanje Zvona preuzela je Gordana Fumić.

„Mogu vam reći jedino hvala za sve ove
godine i sve što ste činili za ovu ustanovu i
za cijelu Riječku nadbiskupiju. Oboje ste s
mjesnom Crkvom bili povezani prije svega kao
vjernici koji su željeli pomoći svećenicima i
zajednici vjernika.
To je bilo vidljivo i prije nego što ste počeli raditi
za Riječku nadbiskupiju. Svih ovih godina bili
ste pouzdani i Crkvi odani i na svemu vam od
srca hvala“, rekao je nadbiskup Ivan Devčić

8

Broj 7/544 2021. SUSRETI

U službi nadbiskupije 26 godina

Marija Gržinić
bila je duša
Ekonomata

Marija Gržinić, prije no što je došla u riječki Ordinarijat, Nakon podjele Riječko-senjske nadbiskupije na Riječku nadbi-
radila je u Riječkoj banci gdje je dobro upoznala brojne skupiju i Gospićko-senjsku biskupiju dvije je godine radila za ra-
svećenike kojima je kao zaposlenica banke nastojala po- čunovodstvo bogoslovnog sjemeništa, a zatim se potpuno posvetila
moći. I oni su znali da se imaju komu obratiti ako im što treba u Ekonomatu nadbiskupije kod mons. Ivoslava Linića. „Od ranije
vezi bankovnih računa. „Činila sam to jer sam odgojena kršćanski i sam ga poznavala, dok sam radila u banci, uvijek je kod mene do-
živjela tako. Posebno sam povezana s Trsatom pa sam ušla i u Fra- lazio s računima nadbiskupije. Od njega sam puno naučila jer ra-
njevački svjetovni red gdje smo činili mnoga dobra djela. Posjećiva- čunovodstvo Nadbiskupije nije isto kao rad u banci. Pred kraj nje-
li smo bolesnike, prognanike, domove za umirovljenike, psihijatrij- gova mandata u Ekonomatu preuzimala sam sve više zaduženja.

Još dok je radila u baci pomagala je Očito je imao povjerenja u mene.“ Nastavila je s istim radom i
kod dvojice njegovih nasljednika i pomagala im da se upoznaju

svećenicima jer je odgojena kršćanski s financijama nadbiskupije.
Svoj je doprinos kulturnom rubrikom dala i u mjesečniku

i živjela tako. Nakon banke, 26 godina Zvona u kojem je neko vrijeme redovito objavljivala tekstove.
radila je u Ordinarijatu.
RMedalju sv. Vida od nadbiskupa Devčića dobila je 2015. godine.
sku bolnicu u Lopači. Tu smo osnovali i uredili Marijinu kapelu.“ anije u životu proživjela je teške trenutke. Marija Židan
udala se za prof. Vjekoslava Gržinića i rodila sina Niko-
lu. Njezin je suprug bio poznati skladatelj ozbiljne glaz-
U Franjevačkoj zajednici bila je neko vrijeme blagajnik, a svoje je be, profesor u Glazbenoj školi i Akademiji. Nažalost i teško bole-

ekonomsko znanje stavila na raspolaganje i župnom Caritasu. stan, rano je napustio ovaj svijet. „Ostala sam udovica 29. siječnja

Nakon Oluje i završetka Domovinskog rata, 1995. godine, kao 1970. godine, imala sam 25 godina. Posvetila sam se tada odgoju i

tajnica dr. Mile Bogovića, kasnije Gospićko-senjskog biskupa, ušla školovanju sina i njegovanju svojih roditelja. U svemu tome pomo-

je u Povjerenstvo za obnovu i izgradnju crkava u Lici koje je osno- gla mi je vjera i povezanost s Crkvom. Pouzdanje u Boga i Majku

vano u tadašnjoj Riječko-senjskoj nadbiskupiji. Bila je to za nju Božju davali su mi snage.“

teška godina jer su joj u razmaku od godine dana umrli roditelji. Ovog ljeta, nakon 26 godina, završila je i službu u Ordinarija-

Iz banke je 1994. otišla u mirovinu i poziv da dođe raditi za nadbi- tu. Sada kad je u mirovini moći će se više posvetiti čitanju i molitvi.

skupiju došao je u pravi trenutak. „Vodila sam evidenciju o obnovi „To mi je falilo svih ovih godina i sada za to sigurno imam više

i izgradnji uništenih crkvenih objekata. Radila sam u Ordinarijatu, vremena“, rekla je Marija.

ali često odlazila na teren i surađivala sa župnicima.“ Danijel Delonga

opraštajuću se u lipnju
od dvoje suradnika koji
su ga pratili u njegovoj
nadbiskupskoj službi.
Na prigodnoj i skromnoj
svečanosti u Ordinarijatu
okupili su se svećenici i
djelatnici, a zahvalama
se pridružio i nadbiskup
koadjutor Mate Uzinić.

9

CARITAS Broj 7/544 2021.

Zahvala Pomoć školarcima
dobrotvorima
iz Vicenze Svi koji žele pomoći mogu se uključiti u

Nakon godinu i pol stanke zbog pandemije CO- Caritasovu akciju opremanja školaraca
VID-19 Caritas Riječke nadbiskupije u kolovozu
je opet primio inače redovitu donaciju iz Vicenze. Na početku škol-
Dobrotvori iz Vicenze, Angelina i Alberto Zuglian, ske godine nadbisku-
već više od četvrt stoljeća surađuju s riječkim Ca- pijski Caritas opet će
ritasom. pomoći obiteljima s
više djece koja idu u
Posljednjeg su desetljeća bili, u dogovoru s ri- školu. Tako su i ove
ječkim Caritasom, zaduženi za nabavku pelena za godine za osnovnoš-
odrasle. U Vicenzi je tvornica tih proizvoda, pa je kolce pripremljeni
suradnja plodonosna iako se količina donacija s vre- paketi s bilježnicama
menom smanjuje. Svejedno, jednom mjesečno An- i priborom, a za sred-
gelina i Alberto, sa suradnicima iz udruge, potrude njoškolce 20 biljež-
se napuniti kombi za riječki Caritas. U pošiljci su nica. U paketima za
uglavnom pelene za odrasle, ali ima i odjeće i obuće, osnovnu školu, čija je
trajnih prehrambenih proizvoda, sanitetskog ma- vrijednost 200 kuna,
terijala… „Želim da se ta pomoć distribuira putem nalazi se 20 bilježnica te različiti pribor za crtanje, modeliranje, geometriju, za-
Caritasa jer to je garancija da će stići do najpotreb- daćnice i kajdanka. Pakete će dobiti 23 osnovnoškolaca, a bilježnice još dvadese-
nijih. Zato i danas sve što prikupimo šaljemo u Ca- tak srednjoškolaca.
ritas“, objašnjava Angelina. „Obitelji s ljubavlju bez
granica – banka solidarnosti“, naziv je neprofitne Brojne su još obitelji kojima bi trebala ovakva podrška, jer početak školske
organizacije kojoj je Angelina na čelu. Iako usko godine veliki je udar za svaki kućni budžet. Ako želite pomoći obiteljima s više
surađuju s mjesnim Caritasom, registrirani su kao djece opremiti svoje školarce, do kraja rujna možete uplatiti namjensku donaci-
civilna udruga pa na taj način mogu proširiti okvire ju na račun Caritasa HR 88 2340009 11000 72735, s naznakom „za školarce“.
djelovanja. Caritas će prikupljenim novcem pripremiti još paketa s bilježnicama i školskim
priborom te ih podijeliti obiteljima koje ima u evidenciji.
U znak zahvale, djelatnici riječkog Caritasa
uručili su im zahvalnice otisnute povodom prošlogo- Donacije
dišnje proslave 50. obljetnice djelovanja nadbisku- prehrambenih
pijskog Caritasa sa sjedištem u Rijeci. Zahvalnice je proizvoda redovito
Caritas pripremio za sve dugogodišnje dobrotvore iz pristižu u Caritas i
inozemstva koji su pomoć počeli slati još u vrijeme dolaze do potrebitih
Domovinskog rata. Tada je naravno situacija bila
najteža pa je i karitativna pomoć stizala u velikim Caritas Riječke nadbisku-
količinama, kamionima. S vremenom je pomoć pre- pije u prvoj je polovici ove go-
stala stizati, ali suradnja s nekima od njih ostala je dine zaprimio 19 tona hrane i
do danas. Tako uz karitativnu udrugu iz Vicenze, prehrambenih proizvoda. Sve
kumovi iz Sanrema i Vigarana još uvijek uplaćuju dobiveno proslijedio je i dosta-
za djecu u programu Kumstva na daljinu. vio potrebitima.

Iako i danas u Hrvatskoj ima mnogo potrebitih Osim korisnicima koje ima
pomoći, zapravo smo sretni što su se vremena pro- u vlastitoj evidenciji, donacije
mijenila i Hrvatska više nije u žarištu interesa hu- hrane i prehrambenih proi-
manitarnih organizacija jer sada smo dio Europske zvoda Caritas je distribuirao i
unije i daleko od ratnih stradanja. u druge karitativne ustanove,
domove za bolesne, starije i ne-
moćne, beskućnike ili siromaš-
ne, djecu i žene u potrebi, a najčešći je korisnik Kuća utočišta sestara milosrdnica
gdje se namirnice koriste za pripremu dnevnih obroka za stotinjak osoba.

Redovite su donacije tvrtki koje proizvode ili prodaju prehrambene proizvo-
de: Kaufland, Metro cash & carry d.o.o., Nikas, Ultra Gros-Jeruzalem-Rijeka
d.o.o., Muller i Dukat.

Donacije obuhvaćaju voće i povrće, sokove, šećer, sol, slatkiše, brašno, tjeste-
ninu, pekarske i mliječne proizvode. Preciznije radi se o 16 300 kilograma i 2 800
litara doniranih prehrambenih proizvoda.

Tradicionalnu Caritasovu akciju podjele 1000 paketa s prehrambenim proi-
zvodima uoči Uskrsa u svim župama Riječke nadbiskupije donacijama su pomo-
gle tvrtke Tjestenina Klara Marić i solana Pag91.

10

Broj 7/544 2021. CARITAS

Preminula dobrotvorka Upisi na
Metropolitanski
Caritasa Marija Žitnjak pastoralni
institut u Rijeci
Marija Žitnjak, dobrotvorka Caritasa,
preminula je 11. kolovoza u 98. godini života. Tragom poziva Crkve na novu evangelizaciju,
Sa suprugom Josipom koji je preminuo prije osobito poziva pape Franje, Metropolitanski pasto-
nešto manje od dvije godine, redovito je poma- ralni institut u Rijeci nudi pomoć u formaciji vjernika
gala rad nadbiskupijske karitativne ustanove. laika. Za laike Riječke metropolije koji žele raditi na
osobnoj vjerskoj izgradnji u teološkom i duhovnom
Od onoga što su imali Marija i Josip ra- smislu Metropolitanski pastoralni institut u Rijeci
dosno su odvajali za potrebite i Josip je do (MPI) u obrazovnoj godini 2021./2022. organizira
nekoliko mjeseci prije same smrti redovito, sljedeće seminare:
početkom svakog mjeseca, dolazio u Caritas • Teološko-katehetski seminar za pastoralne su-
na Škurinju i uplaćivao donaciju od 100 kuna.
radnike i župne animatore (TKSP)
Vjera ih je uvijek vodila kroz život, po- • Seminar za teološku kulturu laika (TKL)
magala u onim lijepim i učila prihvatiti teške • Teološko-katehetski seminar za odgojitelje/ice u
trenutke. Marija je gotovo 15 godina bila teš-
ko pokretna i rijetko izlazila iz kuće. Dok je vjeri u predškolskim ustanovama (TKSO)
mogao, pomagao joj je Josip, a kasnije sinovi. • Tečaj biblijskog razmatranja (TBR)
Plod njihova skladnog braka dvojica su sino- • Tečaj novinarstva (TN) – Odgoj za medije.
va, 4 unučadi i 5 praunučadi.
Seminari na MPI-u organiziraju se na bazi od
Život ih je naučio da je potrebno imati vje- najmanje 10 polaznika. Onaj seminar za koji se ne
re, strpljenja i reda. U Rijeku su došli 1958. godine iz Podravine zbog bolesnog sin- prijavi dovoljan broj polaznika odgađa se eventual-
čića kojemu je trebao morski zrak. Marija je bila kući s djecom, a Josip se zaposlio no za iduću obrazovnu godinu. Potvrdnice MPI-ja
u brodogradilištu „3. maj“. ne omogućuju znanstveni stupanj, ali služe pola-
znicima za ostvarenje željenog angažmana u župi.
Djelatnici Caritasa na čelu s ravnateljicom s. Marijom Faustinom Kovačević
izražavaju iskreno žaljenje i sućut obitelji te mole za pokojnu dobrotvorku. Svih pet seminara MPI-ja imaju za cilj produ-
bljivanje vlastite vjere. To znači poželjeti biti uvijek
Zahvalnica humanitarcu što autentičnijim svjedokom Ljubavi, Istine i Svjetla,
sve boljim učenikom Isusa Krista. Stoga je osnovna
Günteru Geieru briga Instituta da polaznici ovim programima budu
osnaženi novim poticajnim saznanjima kako bi iz
Ravnateljica Doma toga crpili i razvijali odlučnost i hrabrost te onda
sv. Ane Željka Frković, vlastitu vjeru i potvrdili konkretnim životom i anga-
bivša ravnateljica s. Su- žmanom.
zana Samardžić i rav-
nateljica nadbiskupij- Nastavu, uz Upravu Instituta, drže uglavnom
skog Caritasa s. Marija profesori s Teologije u Rijeci s nekolicinom stručnih
Faustina Kovačević, po- suradnika iz Rijeke i Zagreba.
sjetile su 24. kolovoza
velikog humanitarca i Predavanja za polaznike svih seminara odvija-
dobročinitelja Caritasa ju se u isto vrijeme, subotom od 9. do 12.25 sati.
Güntera Geiera. Povod Službeni upisi su u rujnu, ali se polaznici mogu i
susretu bio je njegov ranije javiti kako bi osigurali mjesto na željenom
boravak u Malinskoj i Seminaru. Na mrežnoj stranici MPI-ja mogu se naći
rođendan njegove su- obrasci za službeni upis u rujnu, a mogu se dobiti i
pruge Ute. Ravnateljice u Upravi Instituta. Detaljnije o seminarima može se
su mu uručile zahval- pročitati u priloženom letku: Letak 2021.
nicu Caritasa otisnutu
prigodom 50. obljetnice Za sve ostale informacije zainteresirani se
osnivanja nadbiskupij- mogu javiti na sljedeće adrese:
skog Caritasa u Rijeci Metropolitanski pastoralni institut u Rijeci
koja je namijenjena Omladinska 14, 51000 RIJEKA
dobrotvorima iz ino- Tel. (051) 345-139 ili na mob. 091 1984 984
zemstva koji su još u ratnim vremenima 90-tih godina, uz posredovanje Caritasa, Mrežna stranica: www.mpi-ri.com
pomagali potrebitima. E-adresa: [email protected]

Pomoć Hrvatskoj, a kasnije i Bosni i Hercegovini, iz Njemačke Geier je počeo
slati u vrijeme Domovinskog rata, a u tome mu je u velikoj mjeri pomogao riječki
Caritas. Na svoju je inicijativu prikupljao humanitarnu pomoć, od hrane i odjeće,
pa do medicinske opreme i uređaja te organizirao prijevoz kamionima, a posred-
stvom Caritasa ta je pomoć stizala do najpotrebitijih. Značajna je njegova suradnja
u radu Caritasova Doma Alojzija Stepinca u Skradu, tada u nadležnosti Caritasa
Riječko-senjske nadbiskupije. Donacijama je pomogao i riječki Dom sv. Ane – za
žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja.

Zavolio je Hrvatsku, kako sam kaže, prvenstveno zbog djece koja najviše pate
za vrijeme ratnih zbivanja. Od završetka rata, do današnjih dana, svako je ljeto
provodio u Malinskoj. Humanitarni rad njegov je poziv, no godine su ostavile traga
na njegovom zdravlju. Ipak, i sada kada dolazi uvijek nosi poklone za djecu u vrtiću
u Malinskoj.

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 7/544 2021.

Reforme cara Josipa II. u 18. stoljeću snažno pogodile Crkvu:

JOZEFINIZAM OSTAVIO
DUBOK TRAG

Još u razdoblju ranog jozefinizma sredinom
šezdesetih godina 18. stoljeća, Beč je isticao
pravo države za proširenjem upravne vlasti
na području svjetovnih poslova o kojima se
brinula Crkva. Josip II. je Crkvi ostavio samo
ono što se odnosi na naviještanje evanđelja,
bogoštovlje i dijeljenje sakramenata. Ipak,
osnovane su brojne nove župe ako je
udaljenost naselja od župnoga središta bila
veća od sata hoda te ako u njemu ima više
od 500 vjernika. Smatralo se da svećenik do
svakog bolesnika treba doći na vrijeme.

Piše: Goran Moravček osnovana Vjerozaklada koja je pokrivala troškove nastale preure-
đenjem župa i biskupija. Josip II. zamislio je da se do potrebnog
Car Josip II. Habsburški, koji je ujedno bio i hrvatsko–ugar- novca može doći posezanjem u prihode samostana, bogatih župa i
ski kralj (1780. – 1790.), poput svoje majke carice Marije crkvenih bratovština.
Terezije, ostao je upamćen kao prosvijećeni apsolutist koji
je brojim reformama pokušao izgraditi modernu i efikasnu državu. Ideje na kojima je počivala Josipova politika poznate su pod
Josip II. nastojao je reformirati sva područja državne djelatnosti, imenom jozefinizam, ostavile su dubok trag. Premda su Josip II. i
a poglavito Crkvu. Njegove reforme donijele su velike promjene ne njegovi dvorjani bili katolici, udarci koje je zadao Katoličkoj crkvi
samo na vjerskom već i društvenom planu, jer je nastojao Crkvu bili su bolni. Poglavito se to odnosi na ukidanje i razbaštinjenje
podvrgnuti Državi, pretvarajući svećenike u državne službenike. pojedinih crkvenih redova, prije svega augustinskog, isusovačkog
Godišnje je izdavao oko 700 patenata, znatno više nego njegova (1773.) i pavlinskog reda (1786.), koji su djelovali na području da-
majka Marija Terezija, ali brojnost reformi, koje su stizale kao na našnje Riječke nadbiskupije. Ukinut je također i augustinski sa-
traci, onemogućavala je njihovo uspješno provođenje. mostan u Rijeci aktom Josipa II. od 16. travnja 1788. I dok su se
isusovački i pavlinski red nakon obnove i tijeka vremena vratili
Još u razdoblju ranog jozefinizma sredinom šezdesetih godina na naše prostore, augustinci se više nikad nisu vratili u Hrvatsku.
18. stoljeća, Beč je isticao pravo države za proširenjem upravne Njihov riječki samostan preuređen je sedamdesetih godina 19. sto-
vlasti na području svjetovnih poslova o kojima se brinula Crkva. ljeća u sjedište gradske uprave.
Josip II. Crkvi je ostavio samo ono što se odnosi na naviještanje
evanđelja, bogoštovlje i dijeljenje sakramenata. Zbog reformi Josipa II. Rijeka je promijenila svoje urbano lice.
Nakon raspuštanja isusovačkog reda njihov samostan s učilištem
Ukidanje crkvenih redova u doba počeo je postupno propadati da bi na koncu cijeli kompleks bio
Jozefinizma srušen tridesetih godina prošlog stoljeća u doba talijanske uprave
gradom. Na mjestu samostana nikle su nove zgrade, među kojima
U pozadini jozefinističkih reformi, kako navodi dr. Emanuel današnja Policijska uprava te Osnovna škola Nikola Tesla. U doba
Hoško, bilo je suzbijanje “kriptoprotestantizma koje više nije bilo Josipa II. bilo je zabranjeno pokapanje preminulih u crkvama te
izvedivo preseljavanjem protestanata u Transilvaniju”. Djelotvor- oko njih pa je slijedom toga uređeno gradsko groblje na Kozali.
nijim se smatralo jačanje župnog pastorala te podizanja novih
crkava i uspostava novih župa i kapelanija. Tome je prethodilo Reforme unutar Senjsko-modruške
osnivanje novih sjemeništa. Kako bi se mogao ostvariti sveobu- biskupije
hvatan program crkvenih reformi, trebalo je osigurati novac te je
Slijedom geopolitičkih prilika i carevih zamisli, Rijeka je 1787.
godine došla pod crkvenu vlast senjsko-modruškoga biskupa. U
razdoblju biskupa Pija Manzadora (1764. – 1773.) započele su re-
forme unutar Senjsko-modruške biskupije, a nastavio ih je biskup
Ivan Krstitelj Ježić (1789. – 1833.) koji je osnovao brojne župe te

12

Broj 7/544 2021. IZ POVIJESNE RIZNICE

Bivši pavlinski samostan u Crikvenici Premda su Josip II. i njegovi dvorjani
ukinut u doba jozefinizma. bili katolici, udarci koje je zadao
Katoličkoj crkvi bili su bolni. Poglavito se
to odnosi na ukidanje i razbaštinjenje
pojedinih crkvenih redova, prije
svega augustinskog, isusovačkog
(1773.) i pavlinskog reda (1786.), koji
su djelovali na području današnje
Riječke nadbiskupije. Ukinut je također
i Augustinski samostan u Rijeci aktom
Josipa II. od 16. travnja 1788. I dok
su se isusovački i pavlinski red nakon
obnove i tijeka vremena vratili na naše
prostore, augustinci se više nikad nisu
vratili u Hrvatsku. Njihov riječki samostan
preuređen je sedamdesetih godina 19.
stoljeća u sjedište gradske uprave.

uredio odnos između Senjske i Modruške biskupije. U doba kad je brojna. Smatralo se da svećenik do svakog bolesnika treba doći na
biskup Ježić preuzeo upravu, biskupija je imala u svom sastavu 51
župu, a u dugom razdoblju njegova upravljanja biskupijom osno- vrijeme.
vano je 75 novih župa te su podignute mnoge nove crkve i župne
kuće. U doba kad je Crkvu zahvatio najsnažniji val jozefinističkih

Senjska biskupija postojala je već početkom 5. stoljeća, a počet- reformi na biskupskoj stolici u Senju sjedio je Ivan Krstitelj Ježić
kom 17. stoljeća jednakopravno je sjedinjena s Modruškom ili Kr-
bavskom, osnovanom na saboru u Splitu (1789. – 1833.). Rođen je u Novom Vinodolskom 1746. godine. Gi-
1185. godine. Zbog nadiranja Osmanlija,
papa Pijo II. godine 1460. premješta bi- mnaziju je završio kod isusovaca u Rijeci, nakon čega je studirao
skupsko sjedište iz Krbave u Modruš te se
otada biskupija naziva Modruškom. Na- u Grazu, gdje je 1771. promoviran za doktora filozofije i teologije.
kon smrti biskupa Šimuna Kožičića Benje
1536. godine Modruška biskupija vene te Za svećenika je zaređen u Beču 1769.
je zadnji koji je nosio naslov samo modruš-
kog biskupa bio Dionizije Pioppio, koji je Dvadeset godina kasnije (1789.) preu-
preminuo 1569. Nakon toga papa više ne
imenuje posebnog modruškog biskupa, zima samostalno upravu Senjsko-mo-
već je senjskom biskupu povjerena upra-
va i Modruške biskupije. U doba biskupa druške biskupije te će njome uprav-
Ivana krstitelja Agatića (1617. - 1640.),
biskupije Senjska i Modruška sjedinile su ljati do 1833. godine kad je preminuo.
se pod upravom senjskog biskupa. Od sre-
dine 16. do sredine 17. stoljeća Modruš- Pokopan je u novljanskoj katedrali.
ka biskupija se sastojala uglavnom od
Vinodolskog dekanata, koji se prostirao U 44 godine Ježićeve biskupske
od Trsata do Ledenica. Područje ujedinje-
nih biskupija preko Kapele biskup zbog službe na području Senjsko-modruš-
turskih prijetnji nije kontrolirao. Pored
toga, Kupska dolina i gerovski kraj bili su ke biskupije osnovano je čak 75 novih
u crkvenom pogledu vezani uz susjednu
Kranjsku. župa. Na početku Ježićeve biskup-

Biskup Pijo Manzador većinom je boravio u Bakru u kaptol- ske uprave bila je 51 župa. Dr. Mile
skoj kući zvanoj i danas “Biskupija”. Manzador je rođen u Beču
1706. godine, a za svećenika je zaređen 1729. Iste godine pristupio Bogović ustanovio je točan broj župa
je redu sv. Pavla, koji su po samostanu sv. Barnabe nazvani barna-
biti. Njegov rad u Senjsko-modruškoj biskupiji bio je, kako navodi u Senjskoj i Modruškoj biskupiji od
dr. Mile Bogović, u duhu prosvjetiteljskoga apsolutizma cara Josi-
pa II. Manzador je osnovao 19 novih vikarijata te je 1771. godine konca 17. stoljeća. Godine 1684. Senj-
uspostavio župu Mrkopalj.
ska biskupija ima pet, a Modruška
Biskup Ježić osnovao mnoge župe
20 župa; godine 1695. Senjska ima
U doba jozefinizma nove župe su osnivane ako je udaljenost
naselja od župnoga središta bila veća od sata hoda te ako u njima 4, a Modruška 23 župe; godine 1708.
ima više od 500 vjernika. Najudaljenija mjesta od župnoga središta
dobivala su samostalnoga kapelana i u slučaju da su bila i manje Senjska broji 8 župa, a Modruška 24

župe; godine 1741. Senjska ima 10

župa, Ličko-krbavski arhiđakonat 11,

a Modruška biskupija 24. Od 1741. do

Biskup Ivan Krstitelj Ježić 1781. godine u Senjsko-modruškoj bi-
skupiji bila je 51 župa. Za tako velik

broj župa, a pri kraju Ježićevog života

bilo ih je bilo je u njegovoj biskupiji

126, trebao je osigurati svećenički kadar. Zbog toga je osnovano

biskupijsko sjemenište s visokom bogoslovnom školom u Senju.

Sjemenište i teologija u Senju osnovani su u bivšem franjevačkom

samostanu 1806., nakon što su se fratri preselili na Trsat nekoliko

godina ranije.

Slijedom političko-crkvenih reformi bila je nakratko razdije-

ljena pa ponovo ujedinjena Riječka župa Uznesenja Marijina. Ar-

hiđakon Toma de Peri 26. rujna 1789. podijelio je drevnu riječku

župu Uznesenja Marijina. Uz crkvu sv. Jeronima osnovana je nova

župa koja se prostirala od Gradske ure do Lazareta obuhvativši

područje Brguda i Plasa. Župu su kapucini preuzeli 1. studenoga

1789. i njome su upravljali do 1807. godine. U današnjem riječkom

prigradskom naselju Drenova utemeljena je 1837. godine župa

Gospe Karmelske.

13

DOGAĐANJA Broj 7/544 2021.

Nadbiskup Uzinić na proslavi zaštitnice župe u riječkoj Assunti

Božja riječ je izvor smisla i radosti

Riječka župa Uznesenja Marijina proslavila je blagdan svoje smisla i radosti čak i kada se čini da ne postoje razlozi za to. Na
zaštitnice večer uoči blagdana, 14. kolovoza, a misu je predvodio Kalvariji se tako činilo, da je sve besmisleno i da nema razloga za
nadbiskup koadjutor Mate Uzinić. Tradicionalno, župa u središtu radost, ali Kalvarija je bila pravi razlog za radost.“ Marija se za to
Rijeke svoju župnu proslavu priprema dan ranije, kako bi župljani, pripremala slušajući što Bog od nje očekuje. „Po Marijinom pri-
kao i tisuće drugih, na blagdan Velike Gospe mogli hodočastiti u mjeru trebao bi se oblikovati svaki kršćanin“, rekao je nadbiskup.
Trsatsko svetište. Tradiciju odnosa i zajedništva Rijeke i Trsata
potvrdio je i župnik mons. Sanjin Francetić. Nadbiskupu je na po- Završio je mislima pape Pavla VI. koji je objasnio na koji bi se
četku mise pozdrave dobrodošlice uputio župljanin Teodor Baba- način trebalo događati nasljedovanje Marije i kako biti blaženi, što
rović. znači biti sretni, već ovdje i u vječnosti. „Djevica Marija je u kon-
kretnim životnim okolnostima potpuno i s punom odgovornošću
Nadbiskup Uzinić u propovijedi je vjernicima predstavio Ma- prihvaćala Božju volju“, zaključio je mons. Uzinić.
rijin primjer slušanja i čuvanja Božje riječi. „Božja riječ je izvor

Hodočašće na Svetu Goru

Više stotina hodočasnika pohodilo je Svetište Majke Božje Sve- knuo je važnost Marijine prisutnosti u životu vjernika i sredstvima
togorske kraj Gerova na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza. Ju- koja nam Marija daje na raznim mjestima od molitve krunice, ču-
tarnje misno slavlje predvodio je vlč. Ivan Marković, čuvar svetišta. dotvorne medaljice, karmelskog škapulara itd. Naglasio je i feno-
U propovijedi je istaknuo važnost ove svetkovine za vjernike i kako men marijanskih ukazanja po cijelome svijetu i kako Marija vjerno
Marija nakon uznesenja na Nebo neprestano silazi svojoj djeci i ispunjava svoju zadaću Posrednice Milosti po Isusovom nalogu koji
pomaže svojim zagovorom. Naglasio je i važnost molitve svete kru- vjerno ispunjava od vremena kada ju je u osobi apostola Ivana, Isus
nice jer Marija, „...kao što je došla Elizabeti pomoći, može i nama svima predao za svoju Majku.
pomoći i biti s nama u svakom trenutku po molitvi krunice koja
donosi velike blagoslove.“ Vlč. Ivan Marković kao čuvar svetišta na Svetoj Gori svima
je zahvalio što usrdno pomažu unutrašnju obnovu svetišta koja je
Večernje misno slavlje predvodio je vlč. Goran Žan Lebović Ca- započela prošle godine.
salonga, svećenik na studiju u Rimu. U poticajnoj propovijedi ista-

14

Broj 7/544 2021. DOGAĐANJA

Velika Gospa na Trsatu

Marija sebe vidi uvijek na
strani malenih i skromnih

Više tisuća hodočasnika posjetilo je 15. kolovoza Trsatsko svetište. Središnje misno slavlje u večernjim je
Blagdan Velike Gospe uobičajeno je na hodočašće potaknuo brojne satima predvodio riječki nadbiskup Ivan
vjernike u brojna Marijina svetišta, pa su tako i na Trsat dolazili Devčić. Gvardijan fra Krunoslav Kocijan,
hodočasnici ne samo iz Rijeke nego iz svih krajeva Hrvatske. Ove godine
ipak ih je bilo znatno manje nego onih prošlih, u vrijeme prije pandemije zahvalio je svim hodočasnicima koji
COVID-19. Na snazi su bile uobičajene mjere zaštite od zaraze, a maska su tijekom dana, od 6 ujutro na čak 6
obvezna prilikom kretanja čak i na otvorenom. U jutarnjim satima u sve- jutarnjih misa, dolazili na Marijin perivoj i u
tište je hodočastio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković te sudjelovao svetište zahvaliti Majci Božjoj. Ove godine
na misi koju je predvodio franjevački provincijal fra Milan Krišto. ipak ih je bilo znatno manje nego prošlih,
u vrijeme prije pandemije COVID-19.
Središnje misno slavlje u večernjim je satima predvodio riječki nad-
biskup Ivan Devčić. Gvardijan fra Krunoslav Kocijan, zahvalio je svim
hodočasnicima koji su tijekom dana, od 6 ujutro na čak 6 jutarnjih misa,
dolazili na Marijin perivoj i u svetište zahvaliti Majci Božjoj i uputiti joj
svoje molitve. Pozdravio je i nadbiskupa te predstavnike Grada Rijeke i
Primorsko-goranske županije.

Nadbiskup Devčić u propovijedi je podsjetio zbog čega kršćani štuju
Mariju i njoj se utječu, te zašto je papa Pio XII. 1950. proglasio dogmu o
njezinom uznesenju. „Naziv Velika Gospa potiče nas na pitanje i razmi-
šljanje o Marijinoj veličini. U čemu je ta njezina veličina? Marijina veliči-
na nije u nekim izvanrednim djelima i pothvatima, nego u služenju Bogu
savjesnim izvršavanjem redovnih dnevnih dužnosti.“

Nadbiskup je objasnio kako Marija, iako svjesna da će je svi nara-
štaji zvati blaženom, sebe i nadalje vidi na strani malenih i skro-
mnih, a ne na strani moćnika ovoga svijeta. „Njezina je veličina
u tome što sve sto jest ne pripisuje sebi nego Bogu, kojemu želi biti samo
ponizna i neznatna službenica. Budući da je svjesna kako je sve od Boga
primila, strane su joj umišljenost i oholost.“

Biti uznesen u nebo prvenstveno znači ući u potpuno zajedništvo
s Bogom i njegovim svetima. „Ali da bismo na kraju bili dostojni tog
zajedništva, moramo ga već ovdje uspostavljati slijedeći primjer Božjih
ugodnika, među kojima ona zauzima najizvrsnije mjesto. Zbog toga joj se
ne prestajmo utjecati za njezinu pomoć i zagovor, slijedeći ujedno njezin
primjer poniznosti i poslušnosti Božjoj volji.“

Nadbiskup Devčić, završavajući propovijed, pozvao je vjernike da
predokus neba ostvaruju već u ovozemaljskom životu. „Marija je uzne-
senjem u nebo nastavila živjeti u onom intimnom zajedništvu ljubavi s
Bogom koje svoj početak ima već za njezina zemaljskog života, samo sada
na još intenzivniji i neposredniji način. Slično i mi, slijedeći nju i učeći od
nje, možemo također već ovdje po poslušnosti Bogu i njegovoj svetoj volji
imati predokus neba u koje ćemo, ako toga budemo dostojni, u potpuno-
sti ući na kraju ovog zemaljskog života“, zaključio je nadbiskup.

Danijel Delonga

15

MEDICINSKI KUTAK Broj 7/544 2021.

Šećerna bolest – zdravstveni
izazov 21. stoljeća

Priredio: dr. Ivan Host

Pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost osnova su liječenja

šećerne bolesti. No bilo bi dobro da se svi pridržavamo ovih savjeta.

U našim je rukama ključ našeg zdravlja.

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) - oštećenje bubrega (dijabetička nefropatija). Še- Savjeti – ne
metabolička je bolest karakterizirana povi- ćerna bolest je najčešći uzrok zatajenja funkcije samo za
šenim vrijednostima šećera (glukoze) u krvi. bubrega koje zahtijeva redovitu hemodijalizu dijabetičare
Nastaje zbog smanjenog lučenja inzulina ili rezi-
stencijom stanica na inzulin ili kombinacijom ova - oštećenje perifernih živaca (dijabetička neuro- zzOsnovni savjeti za
dva poremećaja. Bolest karakterizira poremećaj patija) koja, osim što zna biti jako neugodna, u oboljele od šećerne
metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina. konačnici vodi do gubitka osjeta. bolesti su smanjiti
Šećerna bolest je rezolucijom Ujedinjenih Naroda prekomjernu tjelesnu
(UN) od 2006. godine proglašena prvom nezara- - oštećenje vida (dijabetička retinopatija) . težinu, zdravo se hraniti
znom bolešću koja se širi epidemijski. Epidemija - oštećenja krvnih žila uslijed šećerne bolesti (di- i baviti se redovitom
dijabetesa je jedan od najvećih javno-zdravstvenih tjelesnom aktivnošću
izazova 21. stoljeća. U svijetu svakih pet sekundi jabetička angiopatija, vaskulopatija) značajno
oboli jedna osoba od šećerne bolesti. povećava rizik nastanka infarkta srca i mož- zzSmanjiti prekomjernu
danog udara. Uzrokuju i značajne cirkulacijske tjelesnu težinu koju često
Broj oboljelih rapidno smetnje posebno u nogama (sve do gangrene). prate visoke vrijednosti
raste - probavne smetnje masnoća u krvi
- oboljeli su skloni čestim infekcijama (hipelipidemija) i povišen
Prema najnovijim procjenama međunarod- - bolest pogoduje razvoju demencije. krvni tlak (arterijska
nog udruženja za dijabetes, svaka jedanaesta hipertonija).
osoba u svijetu ima šećernu bolest, ili približno Kontrolirajte razinu
oko 500 milijuna ljudi. To odgovara stanovništvu glukoze u krvi zzSvakodnevna tjelesna
Europe. Polovica od njih spada u radno sposobno aktivnost od barem pola
stanovništvo. Preko 90 posto dijabetičara u svije- Zato je dobro, makar i nemate tegoba, sva- sata u kontinuitetu
tu ima šećernu bolest tip 2 . Riječ je o poremećaju ko toliko (najmanje jednom godišnje) kod svog
metabolizma kojeg karakterizira povišena razina obiteljskog liječnika kontrolirati razinu šećera zzIzbjegavajte proizvode
šećera (glukoze) u krvi prvenstveno uslijed otpor- (glukoze) u krvi. Tako možete na vrijeme otkriti od bijelog brašna
nosti (rezistenciji) stanica organizma na djelova- šećernu bolest, pravilno je liječiti i spriječiti gore
nje inzulina i kasnije manjku stvaranja inzulina navedene komplikacije. zzOgraničite unos
u gušterači. zasićenih masnoća –
Dijabetes je kronična bolest. Zato je pronala- dakle smanjite unos
Broj oboljelih i dalje raste nevjerojatnom br- ženje ravnoteže između pravilne prehrane, tjele- maslaca, majoneza,
zinom. Prema prognozama do 2040. godine će sne aktivnosti i liječenja ključ dobrog života sa di- punomasnih sireva ....
se broj dijabetičara povećati za više od 50 posto. jabetesom. Samokontrola znači da sami pazite na
Najbrži porast broja oboljelih očekuje se u niže i svoj šećer u krvi i aktivno učestvujete u liječenju zzJedite što više voća i
srednje razvijenim zemljama svijeta kao poslje- svoje bolesti. Samokontrola podrazumijeva i sa- povrća
dica rastuće epidemije pretilnosti (prekomjerne modisciplinu. To je izuzetno važno, jer puno toga
tjelesne težine) prvenstveno uslijed nepravilne što činite tijekom dana utječe na razinu šećera u zzJedite manje ali češće
nekvalitetne prehrane i nedovoljnog kretanja. krvi. Vi sami svakodnevno uzimate svoje lijekove, obroke – barem 5-6
Tako dijabetes u svijetu predstavlja sve veći soci- vi odlučujete što ćete i kada jesti. Vi birate način i manjih obroka na dan.
jalno-zdravstveni problem – ali i gospodarstveni kada ćete se baviti tjelesnom aktivnošću. Kod vas
problem – jer su troškovi liječenja sve veći. je ključ vašeg zdravlja. zzUnosite dovoljno
tekućine tijekom dana
Komplikacije su opasne Samokontrola razine glukoze u krvi sastavni – najmanje 1,5 do 2
je dio liječenja šećerne bolesti. Ujedno predstavlja litre na dan, to najbolje
Šećerna bolest u početku je praktički asimp- i najbolji način da saznate kako hrana, lijekovi i vode ili nezaslađenog
tomatična (oboljeli nemaju tegoba). To predstav- tjelesna aktivnost utječu na razinu glukoze u krvi čaja.
lja poseban problem, jer oko 40 posto oboljelih niti i koja je njihova međusobna veza. Dosta dobro re-
ne zna da ima šećernu bolest - pa se niti ne liječi. gulirana šećerna bolest znači da vrijednost šećera zzmorate biti svjesni
A bolest kod njih napreduje i uzrokuje znatne i u krvi natašte ne prelazi 7,0 mmol/l, a dva sata ograničenja u korištenju
sve veće zdravstvene probleme. Ukoliko se dijabe- nakon obroka ne smije prijeći 9 mmol/l. Samo- soli i alkohola
tes ne otkrije i ne liječi na vrijeme javljaju se teške kontrola je jedini način da svakog dana znate da li
komplikacije ove bolesti od kojih spominjem : je vaša bolest dobro regulirana.

16

Broj 7/544 2021. CRKVENA GLAZBA

DEVETNAESTO
STOLJEĆE U
ITALIJI

Veliki operni kompozitori skladali su vrlo malo

misa, ali vrijedi spomenuti one značajnije. Giuseppe Verdi

Piše: Andrejka Srdoč Geraci nom i smrću. Verdi je koristio raznoliko i složeno pisanje u kojem
ne zanemaruje svoju naklonost operi, naprotiv obogaćuje je har-
Gioacchino Rossini autor Petite Messe Solennelle (1863.) monijskim, kontrapunktnim i timbralnim elementima, majstorski
za soliste, zbor, dva klavira i harmonij (izvornu verziju je
sam skladatelj kasnije prepisao za orkestar). Ovu misu ka- Oizvlačeći iz svojih zvukova čas užas, čas sažaljenje.
rakterizira široka i raznolika arhitektura u kojoj je melodija mudro stali talijanski autori bili su inspirirani cecilijanskim po-
uravnotežena polifonijom, proizvodeći efekte spokojne religiozno- kretom, rođenim u Njemačkoj, koji su komponirali u slo-
sti. bodnijem obliku i s više “mediteranskog” nadahnuća.
Između ostalog, sjećamo se djela Lorenza Perosija koji nam je
Vincenzo Bellini skladao je četiri mise, od kojih su dvije bre- ostavio više od dvadeset misa za najrazličitijie sastave, a da nikada
vi (kratke): to su rana djela u kojima vjerski sadržaj ponekad potiče nije bio vezan ni za strogi cecilijanizam ni za melodramu. Stvorio je
skladatelja prema određenoj svečanosti, unatoč stalnoj sklonosti stil prikladan za liturgijski ritual koji je istodobno živahan i bogat
prema jednostavnosti i eleganciji oblika. jednostavnom melodijskom linijom. Mnogi autori slijedili su njegov
primjer, sve do druge polovice dvadesetog stoljeća kao na primjer
Giuseppea Verdija treba spomenuti prije svega njegov Requ- Raffaele Casimiri, širitelj renesansne polifonije i Licinio Re-
iem, komponiran i izveden na prvu godišnjicu smrti Alessandra fice, autor značajnih misa, zbog bogatstva harmonije uz mudro i
Manzonija (1874.). Osim namjene za koju je zamišljen, riječ je o složeno korištenje glasova.
vrlo promišljenu djelu jer je tekst podsjetio glazbenika na jednu od
najdražih tema njegove dramske umjetnosti: čovjeka pred sudbi- Potrebno je spomenuti kompozitora i maestra Sikstinske ka-
pele Domenica Bartoluccija zbog mudre i domišljate uporabe
polifonijskog kontrapunkta, najčešće kombinirana s gregorijan-
skim melodijama.

UPISI U NADBISKUPIJSKU
ŠKOLU ZA CRKVENU GLAZBU

U tijeku su upisi u Nadbiskupijsku školu za crkvenu glazbu za smjer liturgijska glazba i orgulje
za odrasle i početni tečaj za djecu i mlade. Upisi traju do 15. listopada. Za više informacija i
kontakte obratite se na e-mail ili telefon.

Otvoreni su upisi u Nadbiskupijsku školu za crkvenu glazbu u PREDAVANJA ONLINE IZ LITURGIJSKE
Rijeci, te posebno pozivamo župe koji nemaju svirača ili zborovođu MUZIKOLOGIJE
da pošalju na školovanje nadarene kandidate ili na usavršavanje
već postojeće svirače, orguljaše ili mlade koji sviraju klavijature ili Predviđena su online predavanja (webinari) o crkvenoj glaz-
gitare. Nadamo se da će naša Nadbiskupija steći što veći broj novih bi, liturgiji i gregorijanskom pjevanju koje će održati prof. mr.art.
generacija koje će se upoznati s pravilnim i dostojnim glazbenim Andrejka Srdoč Geraci i gosti. Održavat će se online radi epidemio-
dioništvom u svetoj liturgiji preko seminara iz crkvene glazbe koji loških razloga. Ova predavanja o liturgijskoj muzikologije obavezni
se održavaju tijekom cijele pastoralne godine u Nadbiskupiji online su za sve učenike škole, te također otvoreni su svima zainteresi-
ili u živo. ranima. Datumi i satnica biti će naknadno objavljena. Prijave se
izvršavaju na e-mail adresi: [email protected]
PROGRAMI NŠCG:
Za više informacija ili za osobni razgovor obratite se:
Za odrasle: smjer LITURGIJSKA GLAZBPrvi stupanj: Voditelj Mob: 091/975 2909 (Smjer Liturgijska glazba)
liturgijske glazbe Mob: 091/5355384 (Početni tečaj za djecu)
Drugi stupanj: Orgulje A – Pratnja liturgijskih pjesama e-mail: [email protected]
Orgulje B – Orguljaška literatura Facebook: Nadbiskupijska škola za crkvenu glazbu Rijeka
Za djecu: POČETNI TEČAJ ZA DJECU I MLADE (klavir, gitara, Instagram: crkvena.glazba.ri
violina, dječji zbor)

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 7/544 2021.

Genij Gospić

Zašto nam treba godišnji odmor? Da Dvije knjige biskupa Bogovića
bismo se, kada je pozdravimo anđeoskim
pozdravom, mogli naći u krilu one koja je UGospiću je 19. srpnja u organizaciji Gospićko-senjske biskupije,
uvijek tu za nas i nenametljivo spušta svoju Državnog arhiva i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog
ruku na nas. centra u Pučkom učilištu dr. Ante Starčevića održano predstavlja-
nje dviju zadnjih knjiga prvog gospićko-senjskog biskupa dr. Mile Bogovi-
Piše: Daria Ljevar ća: “Ljudi i događaji na mom životnom putu – autobiografske crtice“ koja
je iz tiska izašla istog dana kada je biskup Bogović pokopan u kripti gos-
Nakon povratka s godišnjeg odmora obično volimo razmi- pićke katedrale 22. prosinca 2020. godine, kao i knjige „Zapisi svećenika
jeniti dojmove s prijateljima, kolegama, poznanicima, jer o Domovinskom ratu na području današnje Gospićko-senjske biskupije“.
lijepo je pohvaliti se super fotografijama, suvenirima i osta-
lim malim srećonošama, a zašto nam stvarno treba godišnji?! Bila Njegov nasljednik, biskup Zdenko Križić na početku je zahvalio na
sam, ovog ljeta, na mjestu gdje se odvija providnost i bilo je geni- neumornom radu znanstveniku, domoljubu i biskupu Mili Bogoviću kao
jalno. Neću ga sada opisivati, možda nekad hoću, sad me zanima i svima onima koji su izdali zadnje dvije knjige da budu dostupne široj
čemu služi godišnji odmor. javnosti.

Kad je nahranio gomilu ljudi s pet kruhova i dvije ribice, sigur- „Svoju prvu knjigu ‘Ljudi i događaji na mom životnom’ predao je u ti-
no ih nije zatekao na odmoru pa ih samo tako odlučio nahraniti. sak neposredno prije nego je pogođen opakom bolešću te nije dočekao nje-
Imao je iznenađenje za svoju publiku. Učenike je zabunio, a onda u zino izdanje. U isto vrijeme imao je za tisak pripremljenu i drugu knjigu
miru nahranio publiku i svi su se pitali kako je takvo čudo moguće ‘Zapisi svećenika o Domovinskom ratu na području današnje Gospićko-
i tko je Isus. Dok su blagovali u izobilju, usput su se odmarali, bilo senjske biskupije’. Ove dvije knjige kao dijelom autobiografije nisu slične
im je ugodno i obnovljeni su se vratili svakodnevnici. A Isus? On im takvim standardnim formama u kojima autori sebe nastoje prikazati u
je htio ukazati kako će jednom u budućnosti moći svaki dan tako svjetlu koje njima odgovara. Kod biskupa Mile to nije slučaj, on opisuje
jesti koliko god budu željeli. Nisu razumjeli, često ne razumijem niti događaje iz svog života onako kako su se dogodili, ne skrivajući vlastito
ja, ali postoji nešto, na tom providonosnom mjestu, što pomaže sjeme iz tih događaja. Isto tako je bez ikakvog kompleksa znao ispričati
otkriti, shvatiti i prihvatiti samo pet kruhova i dvije ribice. Teško je događaje u kojima je ispao smiješan. To je karakteristika osoba koje su
to imenovati, ako kažem Bog, nametnut će se pitanje kako, ako sigurne u svoje vrijednosti i ne boje se da će zbog nekog kiksa izgubit na
probam s Isus, pitat ćete tko je on, ali možda... Djevica iz Naza- ugledu. Nije mu bilo teško istaknuti vrline drugih osoba koje je stavljao
reta, tamo je zovu Bogoroditeljkom. Najneobičnije ime, a zapravo ispred sebe. Bio je pun duhovitosti i humora često na svoj račun. U svom
logično, ona koja je rodila Boga i poklonila ga ljudima. Ona! Mogu životu ovaj je čovjek najviše učio od samog života, a iz njih je uvijek nudio
se praviti da nešto znam i kao mogu, ali Ona je top model. Svi
znamo za događaj anđeoskog posjeta, njezina odgovora i njegova Pporuku bez obzira na vremenski odmak.
značaja tada, danas, sutra i zauvijek. Mogu biti genij i svi oko mene roročanski je gledao na događaje koji će se kasnije dogoditi. Već
to mogu potvrđivati i mogu napredovati, ali ako barem jednom ne 1992. godine piše da narod treba duhovno pripremati za povra-
odgovorim njezinim riječima bez traženja objašnjenja, sve ostalo tak. U najdramatičnijim trenutcima Domovinskog rata nije se dao
je besmisleno jer njezina je vjera povjerenje da je Bog nikada ne obeshrabriti, a još maje dopustiti da ga zarazi bilo kakva mržnja, te je
napušta. A moja? sve činio da i druge zaštiti o takva zla. Vjerovao je u moć praštanja te
pobjedu dobra nad zlom. Bio je istinski domoljub, vlasnik istine, imao
Na ovo pitanje dobro odgovara Petar, vičući: “Gospodine, ju u svojim spisima, naviještao ju i štitio. To je smetalo onima kojima
spasi me!” U životu mi se situacije kroz koje prolazim če- je ideologija ispred svega. Nije priznavao nezgodno vrijeme za istinu te
sto čine kao oluje koje uništavaju svaku ljudsku podršku, nije nikad prihvatio nametnutu šutnju. Te su istine uznemiravale kon-
a tada trebam imati jedino njezino povjerenje i moj trajni odnos s struktore laži koji kada nisu imali odgovore, uzvraćali su etiketiranjima,
Kristom postat će tajna života koji donosi plodove drugima, a sebe difamiranjima i lažima. Usprkos tome on se znao nositi te ga nisu mogli
hrani i razvija. Zašto nam, dakle, treba godišnji odmor? Da bismo zaustaviti da bude glasnik istine i neumorni razotkrivač nataloženih laži
se, kada je pozdravimo anđeoskim pozdravom, mogli naći u krilu komunističke propagande koja je silom nametala svoje istine koje se nisu
one koja je uvijek tu za nas i nenametljivo spušta svoju ruku na nas. smjele dovoditi u pitanje. Nositelja nakaradnih istina ima i danas i neće
se dati iskorijeniti. Bitno je da nam ne ponest ane glasnika istine kao što
Svima želim taj jednostavan i jedinstven osjet dodira na počet- je bio biskup Mile,“ zaključio je biskup Križić.
ku novog godišnjeg doba!
O knjigama i prvom gospićko-senjskom biskupu Bogoviću govorili su
i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra dr. sc. Ante
Nazor, njegov zamjenik Mate Rupić viši arhivist, ravnatelj Državnog ar-
hiva u Gospiću dr. sc. Ivica Mataija te mag. teologije i povjesničar Franje
Puškarić.

Zvonko Ranogajec

Verbum

Paul Glynn - Čovjek koji je tješio Nagasaki

Priča o liječniku koji je preživio atomsku bombu i

žrtvovao se liječeći srca ljudi.

Autor Paul Glynn pripovijeda dirljivu priču o Takashiju Nagaiju, liječniku i profesoru radiologije na Sveučili-
štu Nagasaki, koji je umro šest godina nakon što je atomska bomba usmrtila njegovu suprugu i spalila njegov
dom. Živeći u ruševinama uništenoga grada i bolujući od leukemije uzrokovane prekomjernom izloženošću
zračenju, Nagai se sve do posljednjega trenutka potpuno posvetio fizičkom i duhovnom izlječenju svojih ratom
pogođenih sugrađana donoseći im utjehu i nadu.
Knjiga prati ovoga izvanrednog čovjeka počevši od njegova dječaštva i odgoja u drevnoj šintoističkoj obitelji
posvećenoj medicini, preko odrastanja i profesionalnog poziva, sve to vješto obogaćujući zanimljivim detaljima
iz japanske kulture i povijesti. Priča je to i o njegovu duhovnom hodočašću iz šintoizma preko ateizma do
katoličanstva, a koje je svoj vrhunac imalo u potpunom sebedarju usred nemogućih uvjeta nakon eksplozije
atomske bombe.

18

Broj 7/544 2021. CRTICE IZ GORSKOG KOTARA

ZDENKA GRGURIĆ, SEDAMDESET
GODINA LJUBAVI PREMA GLAZBI

Zdenka Grgurić, koja već više od 70 godina svira i pjeva
u župnoj crkvi sv. Nikole u Brod Moravicama, posvetila je
svaki svoj slobodni trenutak vjeri i glazbi.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković dobne vlasti. U brodmoravičkoj župnoj crkvi sv. Niko-
le u doba Zdenkina djetinjstva djelovala su dva zbora.
Zbor odraslih je pjevao na koru, a dječji kraj oltara, a
Pona je bila solistica mlađeg zbora.
rijelomni trenutak u njezinu bavljenju glazbom
svakako je poznanstvo s umirovljenom učite-
ljicom Danicom Golubić, o kojoj smo već pisali.
Gospodična učiteljica, koja je svoje umirovljeničke dane

provodila u Brod Moravicama, vrlo je lijepo svirala ne-

koliko instrumenata i odmah je u djevojčici prepozna-

la potencijal. Gospodična je planirala narednih godina

Zdenku naučiti noto pismo, ali nije uspjela jer je već

1954. godine naglo preminula. Tako Zdenka Grgurić ni-

kada nije naučila note, ali ima izvrsno pamćenje te vrlo

brzo “pohvata” nove pjesme i svira ih bez greške.
Tadašnji svećenik Josip Jonaš prvi je zamolio Zden-
ku da svira i predvodi Križni put jer je gospodična učite-
ljica slučajno bila odsutna. Djevojka je prihvatila i sve je
Roditelji Zdenke Grgurić, Antun i Slava Burić, potječu iz dobro prošlo. Prvi put je na krizmi svirala s 18 godina.
goranskoga mjesta Brod Moravice. Njihova je kći Zdenka Zbog toga joj je biskup Josip Pavlišić darovao “svetu sličicu” na
rođena 20. listopada 1937. u Lokvama, budući da je njezin čijoj se pozadini i potpisao. Takav iskaz prijateljstva u to se doba
otac tamo radio pri željeznici. Zbog naravi njegova posla obitelj se smatrao postignućem i Zdenka je bila oduševljena. Sličicu je saču-
1941. morala vratiti u Brod Moravice. Te je godine otac završio vala do danas.
obuku za vlakovođu, a rođena je i Zdenkina mlađa sestra Bosiljka. Zdenka se 17. svibnja 1958. udala za Nikolu Grgurića iz Žrnov-
Počeo je, nažalost, i Drugi svjetski rat koji se dvostruko nepovoljno ca te s njim dugo poživjela u sretnom braku. Nikola je preminuo
odrazio na obitelj. Naime, ocu se, tijekom vožnje, dogodila nesreća 2013. godine, nakon duge i teške bolesti. Imaju sina Žarka, rođe-

nog 1961., koji je od majke naslijedio lijep glas pa danas
Pi on pjeva u crkvenom zboru.
Za života gospođe Grgurić u župi Brod Moravice službovalo rošla je 71 godina, mnogo se toga izmijenilo,
je osam župnika, a svi su imali i još imaju u gospođi Grgurić zdravlje nije kao nekoć, a gospođa Zdenka i dalje
svira i pjeva te možemo reći da je već desetljeći-
izvrsnu suradnicu na koju se uvijek mogu osloniti. Iako je već ma duša crkvenog zbora koji predvodi svojim sopranom.
Zbor danas ima samo osam stalnih članova, ali sve-
slabog zdravlja ona je, kao iskrena vjernica, uvijek tu za svoju jedno na nastupima crkvenih zborova širom Hrvatske

župu i svoje župljane. Njezin život svakako potvrđuje misao sv. dobiva pohvale i nagrade. Od brojnih nastupa gđa Zden-
ka posebno pamti onaj od 20. srpnja 2008. u zagrebačkoj
Augustina koji je rekao da dvostruko moli, tko moli pjevajući. crkvi sv. Katarine, u okviru smotre folklora, pod pokro-
viteljstvom predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Tada
su nastupili i goranski crkveni zborovi, a nakon misnog
čija je posljedica bila prevrtanje jednog vagona vlaka. Okupacijska slavlja zaključnu su pjesmu otpjevali svi okupljeni zborovi, predvo-
talijanska vojska smatrala je to sabotažom pa je Antun Burić uhi- đeni gospođom Zdenkom. Svirala je i pjevala i za bivšu predsjedni-
ćen i deportiran u Italiju. U talijanskom je zatvoru proveo pune cu RH Kolindu Grabar-Kitarović, tijekom njezina posjeta Općini i
tri godine, a obitelj nije znala što se s njim dogodilo. Po povratku župi Brod Moravice, 2016. godine. Crkveni zbor i gđa. Zdenka rado
u Brod Moravice nije nigdje mogao dobiti posao već je svome ocu, sudjeluju i na svjetovnim priredbama u organizaciji Općine Brod
tesaru, pomagao obnavljati ratom oštećene kuće. Moravice, Udruge umirovljenika, Turističke zajednice...

Mala Zdenka je 1944. pošla u školu u Brod Moravicama. Za- Gospođa Zdenka je za svoj rad primila niz priznanja, pohvalni-
vršila je četiri razreda (koliko ih je tada bilo u mjesnoj školi), a ca, medalja. Posebno pamti nekoliko svojih velikih obljetnica: 2003.
onda je nastavila u 5. razred u obližnjim Srpskim Moravicama (da- je primila zahvalnicu Općine B. Moravice, a od župe sv. Nikole zlat-
nas Moravice). Zdenka se pokazala veoma marljivom i odličnom nu narukvicu povodom 50 godina sviranja, 2009. je u katedrali sv.
učenicom pa je tim veća šteta što poslije male mature nije mogla Vida u Rijeci od nadbiskupa Ivana Devčića nagrađena zahvalnicom
nastaviti školovanje. Naime, 1949. godine majka joj se razboljela i Medaljom sv. Vida, 2018. joj je vlč. Tomislav Ravnjak uručio za-
od karcinoma dojke i liječila se u Zagrebu. Tako je mlada Zdenka hvalnicu za dugogodišnju liturgijsku suradnju i aktivnost, a 2019.
morala preuzeti brigu o kućanstvu i poljoprivrednom imanju te o je Općinsko vijeće Općine Brod Moravice nagrađuje Poveljom op-
mlađoj sestri. ćinskog vijeća. Smatramo da je ovako predan vjernički život u da-
našnje vrijeme rijetkost, vrijedna da se zabilježi pa zahvaljujemo
U ovako teškom životu glazba je svakako bila svijetli trenutak. gospođi Zdenki i njezinoj nevjesti Snježani što su odvojile vrijeme
Naime, mala je Zdenka imala vrlo lijep glas i obožavala je pjevanje, da prikupe i objedine materijal za ovaj članak.
što je okolina odmah prepoznala. Tako je već zarana počela pjevati
i solirati u crkvi i na raznim mitinzima što su ih organizirale ono-

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 7/544 2021.

Gospić

BLAGDAN SV. MARIJE MAGDALENE I DAN GRADA GOSPIĆA

Proslava Dana grada Gospića 22. srpnja počela je ispred spomen- praznine života. „Bog je uslišao njezinu želju i došao joj po Isusu u
križa poginulim braniteljima na groblju sv. Marije Magdalene. susret. Nakon Isusove smrti ona nije prestala tražiti Isusa, čak ni mr-
Okupili su se domaći vjernici i gosti, civilne vlasti - gradona- tvoga. Prva pohađa njegov grob i tako očituje svoju ljubav prema Isusu
čelnik Karlo Starčević sa suradnicima, župan Ernest Petrij sa svojim koja nije manja ni nakon njegove smrti. Za nagradu, uskrsli Isus joj se
suradnicima, udruge poginulih u Domovinskom ratu, predstavnici gos- prvoj ukazuje te ona postaje prvi glasnik njegovog uskrsnuća.“
pićkih Vukova 9. gardijske brigade, i 119. brigade Paje Brkljačića, poli-
cije te odali počast braniteljima i civilnim žrtvama za Domovinu stav- Biskup je istaknuo kako Marija Magdalena uči i potiče: „Tko iskre-
ljajući vijence i paleći svijeće. Župnik mons. Mario Vazgeč predvodio je no voli i traži Boga, imat će ga uvijek blizu, napose u teškim trenut-
molitvu, a potom su se svi u procesiji uputili u katedralu. Gospićanke cima svog života. Bog tu osobu neće nikada ostaviti samu u njezinim
su u narodnim nošnjama nosile sliku sv. Marije Magdalene. suzama.“

Svečano misno slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup Zdenko Na kraju sv. mise biskupu Križiću slikar Damir Kukavica poklonio
Križić, u koncelebraciji s generalnim vikarom biskupije mons. Marin- je sliku don Jurja Gospodnetića. To je župnik kojeg su 1941. u Srbu mu-
kom Miličevićem; kancelarom biskupije i tajnikom preč. Mišelom Gr- čili, iskopali mu oči i živog ga pekli na ražnju. Dao je svoj život iz ljubavi
gurićem; ekonomom preč. Nikolom Turkaljem; župnikom preč. Mariom prema Kristu i vjernosti Katoličkoj Crkvi i za njega je pokrenut proces
Vazgečem; bivšim župnikom mons. Milom Čančarom, sada župnikom proglašenje blaženim i svetim.
u Korenici; preč. Lukom Blaževićem, ravnateljem Caritasa i župnikom
Ličkog Osika; vlč. Herbertom Berishom, župnikom u Ličkom Novom Robertina Medven
i vlč. Petrom Šporčićem, župnikom u Pazarištu. Pjevao je katedralni

Bzbor uz orguljsku pratnju Franje Puškarića.
iskup je u propovijedi predstavio lik sv. Marije Magdalene, za-
štitnice grada Gospića koja je, nakon obraćenja, postala Isusova
najveća prijateljica te objasnio, „Kada čovjek promijeni svoj ži-
vot, Bog ga rasterećuje od njegove prošlosti i raduje se njegovom novom
životu.“

Marija Magdalena živjela je neuredno i bila zbog toga vrlo nezado-
voljna, nesretna te je iskreno tražila da joj Bog podari smisao i ispuni

Ogulin Sinac

Nakon 83 godine prestalo Mons. Miličević na

pastoralno djelovanje Ilinje blagoslovio

franjevaca u Ogulinu novi oltar

U srijedu 18. kolovoza večernjom misom zahvalnicom za dosadašnje pastoralno Generalni vikar
djelovanje franjevaca trećoredaca glagoljaša, dosadašnji upravitelj samostana sv. Fra- Gospićko-senjske bi-
nje Asiškog fra Mirko Gregov zatvorio je važnu stranicu duhovne i pastoralne povijesti skupije mons. Marinko
grada Ogulina. Odlukom provincije posljednji franjevac dobio je premještaj u samostan Miličević predslavio
Zaglav na Dugom otoku u Zadarskoj nadbiskupiji, a ogulinski samostan nakon 83 go- je u utorak 20. srpnja
dine ostaje bez redovnika koji su 83 godine bili značajna duhovna oaza skrbi za mnoge blagdan nebeskog za-
Ogulince. Unatoč peticiji od 232 potpisa upućenoj Provinciji franjevaca trećoredaca štitnika župe Sinac u
glagoljaša na Ksaveru za ostanak franjevaca u Ogulinu, kao i pismu Nuncijaturi u Za- Otočkom dekanatu u
Gospićko-senjskoj bi-
grebu te pismima gradonačelni- skupiji, sv. Iliju proro-
ka Ogulina Domitrovića na iste ka. Tom prilikom je
adrese, franjevci odlaze naža- blagoslovio i novi oltar
lost iz Ogulina. Na oproštajnoj i ambon u župnoj crkvi
misi našli su se najvjerniji poho- sv. Ilije. Uz mjesnog
ditelji franjevačke duhovnosti u župnika Andriju Ke-
gradu podno Kleka, a misu je kića suslavilo je 7 sve-
glazbom pratio zbor uz orgulj- ćenika biskupije među
sku pratnju Ante Tripala. kojima otočki dekan mons. Tomislav Šporčić. Glazbom
je misu animirao župni zbor Sinac uz orguljsku pratnju
Fra Mirko Gregov iako s. Cecilije Pleša.
emotivno vidno potresen, ipak je uspio primjerenim riječima istaknuti značaj trenut- Propovjednik je u homiliji istaknuo kako je prorok
ka. „Današnjim danom završava jedan ciklus, franjevački, a i moj osobni te Bogu za- Ilija iskusio Boga. U svom je životu imao snažne Bož-
hvaljujem na predivne više od tri godine mog pastoralnog rada u Ogulinu. Nažalost, je zahvate. Kada ga je on zazvao očitovao se oganj. No
postao sam zadnji fratar u Ogulinu nakon plejade najvrsnijih dobrih ljudi kojima ovom kako je sazrijevao imao je sve manje ta drastična Božja
misom zahvaljujemo na svim dobrima koje su davali i bili dobri uzori mladima,“ ista- iskustva. Tako sv. papa Ivan Pavao II. govori da Ilija nije
knuo je na početku fra Mirko, a u emotivnoj homiliji je istaknuo: Boga našao u tom snažnom vihoru, niti u tom ognju,
niti potresu, već u šapatu blagog lahora. Tako i mi što
“Bili smo prekrasna zajednica s dva orguljaša i korektnim pjevanjem koje se nje- smo zreliji to smo istančaniji zaprimiti Božji dodir, tek
govalo gotovo 85 godina nakon što su na poziv riječko-senjskog nadbiskupa Vikto- tada mir ulazi u naše duše uz molitvu“, rekao je propo-
ra Burića franjevci stigli u Ogulin. Ponosni smo na njegovanje duhovnosti proteklih vjednik.
desetljeća, na fratarsko zajedništvo koje smo iskazivali ne za plaću, nego za ono što Slijedio je obred blagoslova novog oltara i ambona
Bog naplati. Svi u gradu na čelu s gradonačelnikom su shvatili dubinu problema, ali i koje je sponzorirala obitelj Kolaković iz Kanade. Na misi
nemoći. Iz svake obitelji netko je ovdje dolazio po duhovnu utjehu. No, sada nema tugo- je tradicionalno nazočilo mnoštvo domaćih vjernika, a
vanja, svijet ide dalje, trebamo ostati odgovorni i zajedno u molitvi,“ zaključio je svoje posebno onih Sinčarana pristiglih u svoj rodni kraj iz
zadnje obraćanje Ogulincima fra Mirko Gregov. svih dijelova Hrvatske.
Z. R.
Bio je to službeni kraj jedne velike priče a završio je druženjem uz pjesmu i uspo-
mene najbližih suradnika prema dragim franjevcima koji su ostavili neizbrisiv trag u
duhovnoj i kulturološkoj povijesti Ogulina.

Zvonko Ranogajec

20

Broj 7/544 2021. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Gospić - Sahrana posmrtnih
ostataka ekshumiranih žrtava

Komunizam
je bio samo
drugo lice
fašizma

Na Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima 23. antifašizam. Komunizam nema veze sa antifašizmom. Komunizam je
kolovoza ispred kapele Svih svetih na groblju sv. Marije Magdalene u bio samo drugo lice fašizma. Ništa blaže. Zar nije komunizam proizveo
Gospiću, postavljeno je 37 ljesova s posmrtnim ostatcima 102 nevine i više žrtava negoli fašizam?“
žrtve ekshumirane na području grada Gospića, a poubijane nakon dru-
gog svjetskog rata. Biskup je istaknuo kako treba zahvaliti Bogu na daru slobode koja
omogućuje da se ovim žrtvama može vratiti nešto ljudskog dostojan-
S početkom u 11 sati, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić pred- stva koje im je bilo posve oduzeto. „Mi ne poznamo ove ljude, ali znamo
vodio je sprovodnu misu za žrtve, u zajedništvu s kancelarom i tajni- da su to bili ljudi stvoreni na sliku Božju. Dok njima vraćamo pogaženo
kom Mišelom Grgurićem, ekonomom Nikolom Turkaljem, ravnateljem dostojanstvo, mislimo i na sve druge koji su slično završili svoj život i
Caritasa Lukom Blaževićem i Mariom Vazgečem za čije grobove se nikada nije doznalo.“

„Stojimo pred misterijem ljudskog zla i ljudske tragedije. Zlo uvi- Nakon mise svoj pijetet žrtvama izrazili su: svjedok vremena
jek ima za cilj ljudsku tragediju, a izvor zla, đavao, predstavi ga ljudima prof. Andrija Benković; član državnog Povjerenstva za istraživanje i
kao nešto dobro od čega će imati veliku korist i oni prihvate ponudu pronalazak grobišta iz 2. svjetskog rata, pri Ministarstvu hrvatskih
Zloga“, rekao je biskup u propovjedi. branitelja, Željko Tomić; gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starče-
vić; župan Ličko-senjske županije Ernest Petrij; izaslanik predsjednika
Biskup je podsjetio na skandaloznu izjavu jednog saborskog zastu- Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih
pnika koji je javno rekao da je poslije rata trebalo biti puno više pobije- branitelja Tomo Medved.
nih. „Zar je moguće da još uvijek, u 21. stoljeću, ima onih koji žale što
pobijenih nije bilo više? Zar zločina nije bilo i previše?! Kada zlo i tama Slijedio je obred sprovoda koji je predvodio biskup Zdenko Križić.
ovladaju osobom, onda se ne treba čuditi da je u njihovoj nutrini želja za Nakon polaganja ljesova u grobnicu obred ukopa završio je molitvom i
ubijanjem još uvijek itekako, živa. Komunistička ideologija, uz fašistič- završnim blagoslovom.
ku i nacističku, osuđena je u Europi kao zločinačka. Ali usprkos tome,
u nas ima još ne mali broj onih koji tu komunističku ideologiju jako Katedralni zbor, pod vodstvom Franje Puškarića, pjevao je tijekom
brane i poduzimaju sve da ona bude prihvaćena kao vrijednost, kao sv. mise i na kraju sprovoda izveo himnu Lijepa naša Domovino.

s. Robertina Medven

Josipdol

Biskup Bogdan blagoslovio spomenik
hrvatskim braniteljima

U okviru proslave Dana hrvatskih brani- Sloboda nam nije darovana nego u krvlju izbore-
telja ogulinskog kraja koji se obilježio tijekom na, zbog toga čuvajmo naše zajedništvo.“
petka 22. srpnja na 30. godišnjicu napada po-
bunjenih Srba iz Plaškog na Josipdol, vojni Svečanosti otkrivanja i blagoslova spomeni-
biskup Jure Bogdan blagoslovio je spomenik ka nazočila je i saborska zastupnica i ravnateljica
za 24 poginulih branitelja s prostora općine Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba
Josipdol, nakon čega je služio svetu misu za Bujević, karlovačka županica Martina Fudek
sve poginule hrvatske branitelje. Uspješnim Hajdin, načelnik PU Karlovačke Darko Bratić,
odbijanjem napada pobunjenih Srba 22. srpnja Josipdola Dragan Rudančić načelnici susjednih
1991. godine i uspostavom crte bojišnice koju općina Ivica Sopek iz Tounja, Pero Damjanović
agresor nikada nije uspio pomaknuti, spašen iz Plaškog i Marko Bičanić iz Saborskog kao i
je Ogulinski kraj i vojno taktički jug Hrvatske. predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domo-
vinskog rata.
Biskup Bogdan u svom obraćanju je ista-
knuo: „Danas dok polažemo vijenac kod spo- Uslijedila je misa u župnoj crkvi sv. Josipa
menika hrvatskih branitelja i blagoslivljamo na kojoj su suslavili župnik Josipdola i ogulinski
ovo spomen obilježje, spominjemo se nasilne dekan dr. Željko Blagus i sužupnik na Udbini pop
smrti naših dragih hrvatskih branitelja, pogi- Ante Luketić. „U živom nam je sjećanju plan i
nulih ovdje i diljem domovine za našu slobodu program velikosrpske politike nagovještene Me-
i samostalnost. Sjećamo ih se sa zahvalnošću morandumom SANU strukturiranom u ondaš-
kao i onih preminulih i nestalih jer su ugradili svoje živote u temelje njoj režimskoj beogradskoj političkoj i vojnoj vla-
naše slobode.“ sti koja je naumila podrediti sve sebi i svojim velikosrpskim interesima.
Ekstremni srpski nacionalizam u vremenu urušavanja totalitarnog ko-
Spomenik su otkrili ministar hrvatskih branitelja i potpredsjed- munističkog sustava u cijeloj istočnoj Europi želio je poništit sve demo-
nik Vlade RH Tomo Medved i majka poginulog malodobnog branitelja kratske odluke i politički izbor hrvatskog i drugih naroda koji se nisu
Katica Sabljak. U svom obraćanju ministar Medved je poručio: „Ova uklapali u velikosrpske projekte. I danas nemojmo zaboraviti, te ideje
današnja slika svih vas dovoljno govori da hrvatski narod nije zabora- nisu mrtve, žive i preformulirane su i množe se oko okupljanja zemalja
vio svoje žrtve. 24 imena hrvatskih junaka josipdolskog kraja čin je koji „srpskog sveta“ u jednu državu. Hrvatski narod se obranio snagom
nas ohrabruje da ih nikada ne zaboravimo. Ovaj spomenik će biti na ce- jedinstva i zajedništva, ujedinila se dijaspora i domovina. Samo sloga u
sti koja spaja sjever i jug Hrvatske, trajni putokaz za sve da preispitaju ljubavi i poštovanju izgrađuje, nesloga vodi mržnji, truje međuljudske
svoju vjeru. Oni su svjetionik u vremenu kada se poneki gube u mraku. odnose i razgrađuje sve dobro i pozitivno“, rekao je biskup Bogdan.

Z. R.

21

IZ ŽUPA Broj 7/544 2021.

Opatija Donja Drenova

Blagdan BDM Karmelska
zaštitnika i
Dan grada Na jednom od riječkih brijegova,
na Donjoj Drenovi u petak 16. srpnja
Župa sv. Jakova ap. i grad Opatija u nedjelju 25. svečanim liturgijskim slavljem pro-
srpnja proslavili su svog nebeskog zaštitnika i Dan slavljen je blagdan BDM Karmelske,
grada. Svečano liturgijsko slavlje služio je riječki nad- nebeske zaštitnice župe. Euharistiju
biskup koadjutor Mate Uzinić. Suslavili su župnik p. je predslavio vlč. Goran Žan Lebović
Ivan Tambolaš, superior isusovačkog samostana u Casalonga, a propovijedao vlč. Meteo
Opatiji p. Mirko Nikolić te mnogobrojni svećenici. Pro- Šutić, svećenici podrijetlom iz ove
slavi je nazočio gradonačelnik Opatije Fernando Kiri- župe.
gin sa zamjenicom Kristinom Đukić.
U propovijedi nadahnutoj svetkovinom, vlč. Šutić se osvrnuo na pitanje ima li
U propovijedi nadahnutoj pročitanim svetopisam- ovaj blagdan neko posebno značenje za vjernike. „Čovjek nikada nije više nego danas
skim tekstovima, kao i životom sv. Jakova ap. mons. bio rastresen i izgubljen, kako u svijetu, tako i vlastitom životu. Svijet kao da se trudi
Uzinić je poručio da nam sveci ne smiju biti samo zago- pred nas staviti toliko izazova i poteškoća da se u njima jednostavno izgubimo. Kar-
vornici, nego nam moraju biti uzor i znak mogućnosti melska nas duhovnost uči razlikovanju prolaznog od vječnog“, poručio je propovjednik.
za svakog od nas kako postati svet. Sveci su pokazatelji „Toliko se brinemo oko stvari koje nestaju, stvari na koje ne možemo utjecati. A sada
da je to moguće, ali i kako je to moguće ostvariti. U pogledajte ljude oko sebe. Brinemo li se oko ljubavi koju bi trebali živjeti jedni za druge,
tom duhu mons. Uzinić je istaknuo dvije karakteristi- jedni prema drugima? Pogledajte prema Svetohraništu. Brinemo li se i uzvraćamo li
ke sv. Jakova prema kojima nam ovaj svetac treba, ali ljubav Onome koji je za nas položio život?”
i ne treba biti primjer na našem životnom hodu prema
svetosti. Na kraju misnog slavlja župnik, vlč. Dražen Volk, blagoslovio je škapulare i uručio
ih onima koji su odlučili pristupiti škapularskoj bratovštini. Nakon toga vjernici su
Kao negativan primjer naveo je sv. Jakova kao am- tradicionalno zajedno izmolili posvetnu molitvu Gospi Karmelskoj. (M.Ž.)
bicioznog čovjeka koji teži isticanju sebe. Zbog te am-
bicioznosti dobio je nadimak ‘sin groma’ jer je druge u Vele Mune
početku gledao ‘s visoka’, a u zapisima sv. Luke evan-
đeliste pronalaze se i elementi grubosti sv. Jakova pre- Blagdan sv. Marije Magdalene
ma drugima. To isticanje sebe i traženje za sebe boljeg
položaja je ono što opisuje prvotnog Jakova, no Evan- Župa sv. Marije Magdalene
đelje se nastavlja govorom kako u zajedništvu apostola u Velim Munama 22. srpnja pro-
treba vladati druga logika – sebe ne stavljati na prvo slavila je blagdan svoje nebeske
mjesto. Isus služenje stavlja kao primjer. „Mi smo gli- zaštitnice. Euharistijsko slavlje u
nene posude kojima se svašta može dogoditi, ali ako se župnoj crkvi iz 16. stojeća sagra-
stavimo na raspolaganje služenju u ljubavi, onda smo đene u ovom pitoresknom naselju
njegovi učenici koji su usvojili Isusovu logiku. Tada na Ćićariji predslavio je vlč. Kri-
sebe uzdižemo samo kako bismo drugima služili. E to stijan Zeba, župnik župe Svetoga
je sv. Jakov kojega slavimo i koji je to postao kroz du- Križa na Srdočima, a koji je po-
gotrajan proces.“ drijetlom iz Župe Vele Mune. Kon-
celebrirali su pater Ivan Dominik
Govoreći o povijesti štovanja sv. Jakova i najpozna- Iličić i župni upravitelj vlč. Josip Blažotić.
tijeg svetišta posvećenog ovome svecu, onom u španjol-
skom Santiago de Compostelu, spomenuo je predaju iz U propovijedi nadahnutoj životom sv. Marije Magdalene, vlč. Zeba je istaknuo
9. stoljeća i sv. Jakova koji se u jednoj bitki ukazao kao kako smo svi na neki način vrlo slični ovoj svetici. Zbog životnih okolnosti dogodilo
onaj koji jaše na bijelom konju s isukanim mačem. Kao joj se ono što se svakome od nas može dogoditi – krenula je potpuno krivim smjerom.
takav postao je simbol borbe za oslobođenje Španjolske Iznenada, kada se najmanje nadala, susrela je Isusa Krista. Situacija koju mi danas
od muslimanskih osvajača. Mons. Uzinić upozorio je možemo naglasiti kod tog susreta je i jedna druga: oni koji su bili gori od nje su je optu-
da i danas, kao i sv. Jakov nekada, želimo trijumfalnu žili, rekao je propovjednik. Zaključujući propovijed potaknuo je okupljene vjernike na
Crkvu, ali to nije Crkva kakvu je zamislio Isus. Papa gledanje onog dobrog i lijepog u drugima.
Franjo često govori da se trebamo osloboditi ‘crkve
kraljevskih dvoraca’, te da moramo biti ‘crkva poljskih Župni upravitelj vlč. Josip Blažotić uputio je riječi zahvale svima koji su svojim
bolnica’, otvorena svima, poručio je propovjednik. Sve- dolaskom i doprinosom u pripremi proslave župnog blagdana uveličali slavlje, a nakon
ti Jakov svojim primjerom nam to pokazuje razbijaju- liturgijskog slavlja vjernici su u obiteljskoj atmosferi nastavili druženje uz okrjepu i
ći prvotnu sliku uzjahanog konja s mačem u ruci koji pjesmu.
osvaja. On je onaj koji želi Crkvu, ali i nas pretvoriti u
crkvu glinenih posuda – šator, Crkvu koja je ponizna Volosko
jer samo takva Crkva može opstati i nastaviti svoje po-
slanje u ovom vremenu, zaključio je mons. Uzinić. sv. Joakim i Ana

Na kraju misnog slavlja, a zbog epidemioloških Župa sv. Ane u Voloskom svečano je
mjera uzrokovanih pandemijom koronavirusa, izostala 26. srpnja proslavila blagdan sv. Joakima i
je tradicionalna procesija gradskim ulicama. Ane. Blagdanske mise predvodio je vlč. To-
mislav Končerat, svećenik Zadarske nadbi-
skupije, zajedno sa župnikom, vlč. Petrom
Belanićem, i brojnim svećenicima.

U prigodnoj propovijedi vlč. Končurat
je opisao život sv. Joakima i Ane, s obzirom
se oni ne spominju u Svetom pismu, već se neki detalji iščitavaju iz apokrifa, koji nisu
ušli u kanon Svetog pisma. Sv. Joakim i Ana u cijelosti su svoj život posvetili Bogu,
bez obzira na činjenicu da nisu imali potomke, te su bili isključeni iz javnog života.
Međutim, sv. Ana je sve svoje teškoće povjerila Bogu, te je i dalje s vjerom iščekivala
trenutak da rodi dijete. Bog je bio milosrdan i podario im je Mariju, Bogorodicu. To
je poruka čovjeku današnjice da se ne možemo pouzdati samo u sebe, već je potrebno
moliti za Božju providnost“, rekao je vlč. Končerat.

Nakon završnog blagoslova, župljani su obnovili zavjet sv. Ani obilaskom oko glav-
nog oltara, te su time iskazali svoju zahvalnost za sve primljene milosti, te molili za
zaštitu i blagoslov.

22

Broj 7/544 2021. IZ ŽUPA

Šapjane Margaretino
u Bakru
Okrunjen kip
Nebeske Majke

Božjom milošću i providnošću te angažiranošću župnika župe sv.
Jeronima u Klani i župnog upravitelja župe sv. Antuna opata u Šapja-
nama vlč. Kristijana Malnara te darovima župljana, u srpnju je okru-
njen kip Nebeske Majke u župnoj crkvi sv. Antona opata u Šapjanama.
Zahvala je to Majci Božjoj za svaku molitvu koja je upućena Bogu, za
svaku uslišanu molitvu po Njezinom zagovoru, za svaku utjehu, za-
grljaj i zaštitu, poručuju župljani. Župnik zahvaljuje svima koji su se
uključili svojim darovima.

Gerovo Grad Bakar proslavio je u utorak 13.
srpnja blagdan svoje nebeske zaštitnice sv.
sv. Hermagor i Fortunat Margarete. Središnje koncelebrirano euha-
ristijsko slavlje predvodio je vlč. Domagoj
Župa Gerovo 12. srpnja pro- Duvnjak, župnik Cernika, Kukuljanova i
slavila je blagdan svojih nebeskih Škrljeva na Žalu ribara uz crkvu sv. Marga-
zaštitnika sv. Hermagora i For- rete. U zajedništvu s njim koncelebranti su
tunata mč. Svečano liturgijsko bili domaći župnik vlč. Nikica Jurić, te žu-
slavlje predvodio je vlč. Branimir pnici susjednih župa.
Šapina, župni vikar iz župe sv.
Peregrina mč. iz Umaga u zajed- U nadahnutoj propovijedi vlč. Duvnjak
ništvu sa župnikom vlč. Ivanom je kazao da je cilj i svrha Isusovog dolaska
Markovićem i svećenicima delnič- sve privući sebi da nas oslobodi od đavla i
kog dekanata vlč. Hrvojem Polja- grijeha i pokaže put u nebo. Vlč. Duvnjak
kom, vlč. Tomislavom Zečevićem je istaknuo da postoje dvije vrste ljubavi.
i vlč. Vjekoslavom Kovačem ro- Naravna - koja ljubi onoga koji mene ljubi
dom iz župe Gerovo. Liturgijsko i nadnaravna - da ljubim onoga koji mi želi
pjevanje animirao je Župni zbor zlo. Isus nas uči ovoj nadnaravnoj ljubavi jer
predvođen maestrom Nevenkom je njegova ljubav bezuvjetna. „Tim nam je
Žagar. putem ići i onda nam neće biti teško ljubiti
kao Isus. To Bog želi, da svako srce tako lju-
U propovijedi nadahnutoj mučeništvom prvog biskupa Aquileje i njegovog đakona, istaknuo bi. Bog nas poziva živjeti ljubav i biti poput
je da smo na svijetu kao prolaznici. „Tu smo samo jedan dio, ali bitan dio o kojemu ovisi naš vječ- Šimuna Cirenca koji pomaže Isusu”, rekao
ni život“, rekao je vlč. Šapina. Nakon liturgijskog slavlja, vrijedne župljanke ispekle su kolače i je vlč. Duvnjak. „Duša koja istinski ljubi ne
ispred župne crkve održano je počašćenje. mjeri, ne očekuje nagradu nego čini ono što
će biti najveća slava Bogu. No to ne možemo
H. Anušić bez sakramenata jer preko njih milost ulazi
u dušu. Neka nam Gospodin po zagovoru sv.
Brod na Kupi Margarete da srce da možemo tako ljubiti
poput Isusa”, zaključio je propovjednik.
Magdalenino
Euharistijskom slavlju prethodila je pro-
Župa Brod na Kupi i istoimeno goransko mjesto obilježili su u nedjelju 18. srpnja blagdan svo- cesija središtem Bakra od Crkve Majke Božje
je nebeske zaštitnica sv. Marije Magdalene. Svečano liturgijsko slavlje predvodio je župni upravi- od Porta do Crkve svete Margarete, odnosno
telj vlč. Josip Tomić, a liturgijsko pjevanje animirao Župni zbor Plešce. Na misi su nazočili gra- Žala ribara. U njoj je nošena relikvija, ruka
donačelnica grada Delnica Katarina Mihelčić i predsjednik MO Brod na Kupi Davorin Klobučar. sv. Margarete koja povezuje stoljeća vjere,
grad Bakar sa talijanskim gradom Caorle
Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta tradicionalna euharistijska procesija održana je unutar koji također ima svetičine moći. U procesiji
crkve nakon čega je slavljena misa. Na kraju Euharistije upravitelj župe zahvalio je Primorsko- kao i euharistijskom slavlju su uz svećenike,
goranskoj županiji, Gradu Delnicama te župljanima donatorima na podršci u obnovi podarhiđa- ministrante i vjernike, sudjelovale i bakar-
konatske crkve koja 2022. godine slavi 290 godina od posvete. Gradonačelnica je istaknula da je ske udruge i društva sa svojim gostima, Ba-
crkva u Brodu na Kupi najstarija crkva na području Grada Delnica te najavila da će Grad uložiti karska straža 1848., Bakarska žena, DVD
dodatne napore da se crkvi što prije vrati stari sjaj kao spomeniku Zrinskog graditeljstva. Bakar, Zrinska straža Čakovec i Bakarska
gospoda te bakarski gradonačelnik i sabor-
Nakon mise, a prema običaju, slijedilo je počašćenje u organizaciji Grada Delnica. ski zastupnik Tomislav Klarić.

Gornja Vežica Jutarnju blagdansku misu služio je žu-
pnik vlč. Nikica Jurić u suslavlju s vlč. Mar-
Proslava kom Šarićem, župnikom Hreljina koji je kao
sv. Ane Bakranin posebno povezan s blagdanom sv.
Margerete.
Župa sv. Ane na Gornjoj Vežici
26. srpnja proslavila je župni blagdan, Trodnevnicu kao duhovnu pripravu
svetkovinu svetih Ane i Joakima. Sve- predvodio je župnik vlč. Nikica Jurić te su
čano euharistijsko slavlje predslavio uz euharistijska slavlja vjernici sudjelovali
je vlč. Branimir Šapina, župni vikar u i na euharistijskim klanjanjima i koncertu
Umagu. „Čovjek je neizmjerno ljubljeno Božje biće i nema ništa vrjednije na ovome svijetu od duhovne glazbe.
čovjeka, zato što je stvoren na Božju sliku i zato što ima besmrtnu dušu koju mu je Bog dao u
trenutku začeća“, kazao je vlč. Šapina u propovijedi. Bakar svoju zaštitnicu slavi kroz du-
hovna, ali i kulturno-umjetnička i sportska
Pod misom je održan tradicionalni blagoslov trudnica, a po završetku liturgijskog slavlja događanja pod zajedničkim imenom Marga-
preč. Marko Gregić zahvalio je svima koji su na bilo koji način doprinijeli pripremama za proslavu retino leto.
župnog blagdana.
Katarina Isailović
23

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 7/544 2021.

U Opatiji slavljena 500. obljetnica obraćenja sv. Ignacija, RUDOLF MILOŠ (1883. - 1971.)
a p. Tonči Trstenjak i p. Petar Nikolić proslavili 60. obljetnicu - zlobinski svećenik
ulaska u Družbu Isusovu
Ove godine navršava se pedeset
Čovjek koji slijedi Isusa
je čovjek za druge godina od smrti Rudolfa Miloša,

„Duhovnost kršćanina ne mjeri se količinom pobožnosti, nego količinom zlobinskoga svećenika, popa

ljubavi. Iskustvo nam govori da ljubav nisu samo lijepi osjećaji. Ljubav je odlu- glagoljaša staroga kova i dubokih

ka zaboraviti sebe i biti drugome radost, pomoć u potrebama - prati mu noge, kršćanskih uvjerenja .

a ne ‘glavu’ - biti srce, lijepa riječ, uho za slušanje. To često znači podnositi i Pop Rude, kako
su ga zvali njegovi
teške osjećaje, nerazumijevanja, ismijavanja, prijezir, omalovažavanja… ali čo- Zlobinjari, rođen je
u Zlobinu 7. travnja
vjek koji slijedi Isusa čovjek je za druge“, rekao je p. Tonči Trstenjak u propo- 1883. godine u obite-
lji Miloš, po nadimku
vijedi na misi kojom je 31. Vuneši. Umro je 26.
veljače 1971. godine u
srpnja u Opatiji slavljena rodnome mjestu. Bio
je prvi Zlobinjar koji
500. obljetnica obraćenja je stekao visokoškol-
sku naobrazbu, a do
sv. Ignacija i 400 godina danas je ostao jedini
svećenik koji je ponikao u zlobinsko župi. Gimnaziju
njegove kanonizacije. Bila pohađa na Sušaku (ispit zrelosti položio je 1904), a
bogosloviju u Senju. Svećenički red primio je u Se-
je to prigoda da u opatij- nju 5. srpnja 1908., a tjedan dana nakon toga – 12.
srpnja – slavio je mladu misu u zlobinskoj crkvi Sv.
skoj isusovačkoj crkvi Na- Ivana Krstitelja u kojoj je i kršten. Potom, do 1921.
godine, obavljao je dužnost kapelana, administrato-
vještenja BDM p. Tonči ra ili župnika u župama tadašnje Senjske biskupije
Bakru, Ledenicama, Jelenju, Mrkoplju, Perušiću,
Trstenjak i p. Petar Niko- Otočcu, Boričevcu, Modrušu i Razlogama. Dužnost
administratora župe Turke obavlja deset godina, od
lić proslave i 60. obljetnicu 1921. do 1931. godine. Nakon toga imenovan je za
župnika župe Divjake. Godine 1953., u danima kri-
ulaska u Družbu Isusovu. Misu je predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić uz ze međudržavnih odnosa između Italije i Jugoslavije
nastale radi razgraničenja, podgrijavana je od strane
predsjednika HBK, zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića te brojne isu- komunističkih vlasti histerija protiv Italije, Vatika-
na, pape i Katoličke Crkve. U tim vremenima opa-
sovce i svećenike Opatijskog dekanata. Oba su nadbiskupa čestitali isusovci- snim po Crkvu i svećenstvo pop Rude je protjeran iz
Divjaka i sklanja se u rodni Zlobin. Službeno je razri-
ma obljetnice njihova osnivača uz zahvalu za sva dobra koja su isusovci činili i ješen dužnosti u župi Divjake tek 20. travnja 1954., a
11. listopada 1955. prihvaća imenovanje upravitelja
čine, a dvojici redovnika njihov visoki jubilej. Priprava za svetkovinu započela župe Zlobin iako do tada de facto već 2 godine obnaša
službu zlobinskoga župnika. Razriješen je upravlja-
je trodnevnicom koju je predvodio superior isusovačke zajednice u Opatiji, p. nja rodne župe 1. svibnja 1969. godine, kada je već
navršio 86. godinu života.
Mirko Nikolić.
Uza sve navedene službe, R. Miloš je od 1953.
P. Trstenjak propovijed je posvetio sv. Ignaciju Loyolskom, osnivaču redov- do 1963. godine obnašao i dužnost upravitelja župe
sv. Jurja u Liču. Punih 10 godina redovito je vlakom
ničke zajednice Družbe Isusove i njegovu obraćenju prije 500 godina. Tada je odlazio iz Zlobina u Lič i vraćao se pješice starim
putem Lič – Zlobin preko Stražbenice. To je bio ho-
26 godišnji Ignacije ranjen u jednoj bitci kod Pamplone te je, prisiljen ležati u dočasnički put kojim su Zlobinjari hodočastili Majci
Božjoj Snježnoj svakog 5. kolovoza. Poslije Drugog
krevetu oporavljajući se od posljedica ranjavanja, čitao knjigu „Život Isusov“ svjetskog rata prestaje ovo hodočašće, pa s pravom
možemo reći da je pop Rude bio posljednji hodoča-
kartuzijanca Rudolfa Saksonca. Shvatio je da je na krivom putu stavljajući svoj snik na drevnom hodočasničkom putu od Zlobina
preko Stražbenice do Liča.
život u službu zemaljskog kralja, obratio se i odlučio posvetiti nebeskom kralju,
Žitelji župa Turke, Divjake, Zlobin i Lič i danda-
Isusu Gospodinu. „Slijediti Gospodina nije lagan put“, rekao je p. Trstenjak nas se sjećaju popa Rudete i spominju ga s velikim
poštovanjem. Hvala mu za sve dobro što je učinio u
te objasnio kako to znači dobro čuti i slijediti Isusove zapovijedi ljubavi prema ovim župama i vjernicima svih ostalih župa diljem
nekadašnje Senjske biskupije u kojima je naviještao
Bogu i bližnjemu ostavljene u zalog na Posljednjoj večeri. riječ Božju. Bila mu laka rodna zlobinska gruda!

Propovjednik se prisjetio i svojih redovničkih početaka, kao i početaka p. Radovan Tadej

Petra Nikolića koji su prije 60 godina ušli u Družbu Isusovu. Bilo je tada 11

novaka, od koji sedmorica ove godine proslavljaju ovaj jubilej dok su četvorica

već prešla u „kuću nebeskog Oca“. „Svoj smo život darovali Isusu Gospodinu i

njegovoj zaručnici Crkvi, tj. Vama, vjernicima. Mi nismo stvorili naravnu obi-

telj. Naša obitelj ste vi. S vama smo živjeli radosti i žalosti, uspjehe i neuspje-

he, padove i uzdizanja, pobjede i poraze“, zaključio je p. Trstenjak. Vrijedno je

podsjetiti da je kao svećenik i redovnik p. Trstenjak ostavio dubokog traga i u

novinarskom poslanju. Iskustva je stjecao na Radio Vatikanu, a dolaskom de-

mokratskih promjena 1991. godine prelazi na Hrvatsku televiziju gdje osniva

Program religijske kulture HTV-a i vodi ga kao urednik do 2009. godine. Uz

njega i p. Nikolića, 60. obljetnicu ulaska u Družbu Isusovu ove godine slave

i p. Vatroslav Halambek, p. Božidar Nagy, p. Tomislav Podobnik, p. Stanislav

Rozman i p. Josip Roblek. Danijel Delonga

nadbiskup DevČić na
Kurban – bajram

U utorak 20. srpnja kada muslimani diljem svijeta slave Kurban – bajram, ri-
ječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić pohodio je Islamski centar u Rijeci i tom pri-
godom uputio prigodan govor i čestitku predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u
Hrvatskoj muftija Azizu ef. Hasanoviću koji je toga dana u riječkoj džamiji predvodio
molitvu i klanjanje, glavnom riječkim imamu Hidajetu Hasanoviću i svim vjernicima
islamske vjeroispovijesti.

U pratnji povjerenika za ekumenizam i dijalog mons. dr. Matije Matičića i tajni-
ka don Luke Klarice prigodnu riječ uputio je i gradonačelniku Rijeke Marku Filipo-
viću, primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini i ostalim uzvanicima. Prijem
je završio druženjem uz prigodan domjenak.

24

Broj 7/544 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Oproštaj sestara od
službe u Bogoslovnom
sjemeništu

Sestre Družbe Presvetog Srca Isusova do rujna 2016. godine. Od 1966. do 2011. sestre su radile u tajništvu
Visoke teološke škole i Teologije u Rijeci i prve su uređivale sjeme-
nakon 74 godina oprostile su se od službe nišnu knjižnicu. Sestre su također, na molbu dr. Ivana Devčića, rek-
tora Bogoslovnog sjemeništa, u srpnju 1988. preuzele skrb i brigu
u Bogoslovnom sjemeništu u Rijeci na
Uza bolesne i starije svećenike u Svećeničkom domu u Rijeci.”
euharistijskom slavlju koje je u petak 2. Sjemeništu je redovito radilo šest do osam sestara, a brojne
su sestre i kandidatice Družbe dolazile povremeno poma-
srpnja u bogoslovnoj kapeli predslavio riječki gati kad su to potrebe zahtijevale, kazala je vrhovna pred-
stojnica Družbe. Od sestara koje su najduže djelovale u Sjemeništu,
nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. spomenula je: pokojnu s. Saleziju Slatina koja je na službi bila 23
godine i s. Vilibertu Čepelju 21 godinu, te nazočnu s. Flaviju Prepu-
Uprigodnoj propovijedi zahvalio je sestrama što su služeći u nić koja je 17 godina skrbila za bolesne svećenike. Može se reći da
svakom čovjeku gledale brata i njihov odlazak označava tre- je velika većina sestara Družbe služila u ovom sjemeništu, odnosno
nutak zahvalnosti svećenika i bogoslova koji su živjeli u Bo- sveukupno je u ovoj Ustanovi živjelo i radilo 65 sestara, od kojih se
gosloviji. Osobito je zahvalio s. Flaviji Prepunić i s. Beatrici Opašić 20 preselilo u vječnost, poručila je č. M. Mlakić.
koje su na službi ostale do kraja, do zahvalnog misnog slavlja i opro-
štaja sestara. Izrazio je nadu da i sestre osjećaju zahvalnost prema Bogoslovno sjemenište komunistička je vlast montiranim sud-
Božjoj providnosti koja ih je dovela na službu u riječku Bogosloviju. skim procesom u Rijeci 1955. zatvorila, no sestre su poslušale savjet
biskupa Viktora Burića, iako u strahu i neizvjesnosti, nisu napusti-
Odlazak sestrara znači kraj jedne epohe i znak nužnosti okre- le Ustanovu. Radile su u iznimno skromnim uvjetima i stanovale su
tanja nove stranice, kazao je propovjednik. „Pred nama je zadaća sve do 1988. u suterenskom prostoru.
činiti ono što možemo kako bi se u ovoj ustanovi nastavilo događati
utjelovljenje Isusa Krista, ali ne samo po prilikama kruha i vina u “Na kraju, što je značio rad, molitve i žrtve sestara, za život i
euharistiji, nego utjelovljenje u služenju u ljubavi po uzoru kako funkcioniranje ove crkvene ustanove kroz 74 godine, ne može se
su to činile sestre Družbe Presvetog Srca Isusova.“ Okupljene je izreći, jer otajstvena zbilja povijesti događa se u srcima ljudi, odno-
potaknuo na molitvu za nova duhovna zvanja. sno u ovom slučaju događala se u srcima sestara koje su predano
žrtvovale svoj život za svećenike, za Crkvu, u duhu svoje karizme”,
Zahvalnu riječ sestrama uputio je na kraju liturgijskog slavlja poručila je č. M. Mlakić.
rektor riječke Bogoslovije vlč. Mario Gerić koji je s. Flaviji i s. Bea-
trici uručio prigodne darove. Vrhovna predstojnica Družbe sestara Helena Anušić
Presvetog Srca Isusova č. M. Dobroslava Mlakić. Okupljene je upo-
znala s poviješću djelovanja sestara u riječkoj Bogosloviji kazavši da
su najprije, za vrijeme biskupa dr. Ivana Starčevića (1877. - 1934.),
vodile kućanstvo u Biskupskom bogoslovnom sjemeništu u Senju
od 1933. do 1940. godine kada je i zatvoreno. “Odmah nakon otvo-
renja Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci s Visokom teološkom školom
15. listopada 1947., a na poziv mons. dr. Viktora Burića, senjsko-
modruškog biskupa, Sestre Presvetog Srca Isusova su za vrijeme
prvog ravnatelja dr. Ivana Dukića, preuzele i vodile cjelokupno ku-
ćanstvo u ovoj crkvenoj ustanovi sve do 2012., a zatim djelomično

Ljetni susret bogoslova

U razdoblju od 19. do 24. kolovoza o.g. bogoslovi Riječke nadbi- nić bogoslovi su se uputili prema Dubrovniku. Povratak u Rijeku bio je
skupije, zajedno sa rektorom Bogoslovije Mariom Gerićem, održali su osmišljen kao izlet kroz istočnu Hercegovinu gdje su bogoslovi posjetili
svoj tradicionalni ljetni susret. Posebnost ovogodišnjeg susreta bila je grad Trebinje, katoličku katedralu Rođenja Blažene Djevice Marije i
činjenica da je tijekom svih pet dana susreta, tj. trodnevnog boravka na pravoslavni saborni hram Preobraženja Gospodnjeg te usput i pravo-
otoku Mljetu (otočić sv. Marije) i dvodnevnog boravka u gradu Dubrov- slavne manastire Hercegovačka Gračanica i Tvrdoš. Kratkim posjetom
niku zajedno sa bogoslovima bio i riječki nadbiskup koadjutor mons. Međugorju i zajedničkim ručkom zaključen je ovogodišnji ljetni susret
Mate Uzinić. Budući da nadbiskup Uzinić vrši i službu apostolskog bogoslova.
upravitelja Dubrovačke biskupije prvi dan ljetovanja za riječke bogo-
slove bila je prilika za susret, upoznavanje i cjelodnevno druženje sa Kristijan Pandl
bogoslovima Dubrovačke biskupije. Naredni dani bili su prožeti razgle-
davanjem Nacionalnog parka Mljet, planinarenjem, vožnjom biciklima,
veslanjem u kanuu, plivanjem, razgovorima ali i duhovnim sadržajima
poput svakodnevnih euharistijskih slavlja, molitve časova, euharistij-
skog klanjanja i sl.

Tijekom jutarnje svete mise, 21. kolovoza, u crkvi Uznesenja BDM,
povezanoj sa kompleksom negdašnje benediktinske opatije na otočiću
Sv. Marije, ovogodišnji kandidati za đakonat Franko Gržičić, Josip Mi-
joč i Ivan Seletković pred Nadbiskupom su izrekli Izjavu pod prisegom
prije primanja svetog reda čime su potvrdili da su spremni primiti red
đakonata te su potom izrekli i Ispovijest vjere. Jedno od poslijepodne-
va bilo je rezervirano i za posjet i druženje sa sudionicima kampa za
mlade – Mljetovanje koje organizira Ured za pastoral mladih i SKAC
Dubrovačke biskupije. Nakon nedjeljnog misnog slavlja kojega je u za-
jedništvu sa vjernicima Mljeta, a u koncelebraciji rektora i domaćeg
župnika don Stipe Zadre u župi Babino Polje predslavio nadbiskup Uzi-

25

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 7/544 2021.

Pastoralne promjene i imenovanja

Završetkom pastoralne godine uobiča- je mons. Nikola Uravić, ravnatelj Svećeničkog

jene su promjene svećenika u župama i usta- doma.

novama Riječke nadbiskupije, a primopredaja • Fra Antonio Lovrić, OFMCap. ra-

službi provodi se uglavnom tijekom kolovoza. zriješen je službi župnog vikara u župi Gospe

S namjerom da odgovori na aktualne pa- Lurdske u Rijeci i bolničkog kapelana u KBC-u

storalne i administrativne potrebe župa i nad- Rijeka, a te službe preuzima fra Mirko Varga

biskupijskih ustanova ove je godine prvi put Ljubić, OFMCap.

odluke o imenovanjima svećenika na nove služ- • Fra Marijan Jelušić, OFM TOR, razri-

be donosio riječki nadbiskup koadjutor mons. ješen je službe župnika župe sv. Franje Asiškog

mr. Mate Uzinić. Ovog je ljeta nove službe ili u Rijeci i na njegovo mjesto dolazi fra Branko

razrješenja dobilo 37 svećenika, a promjene Janjić, OFM TOR.

su zahvatile 16 župa. Nadbiskup koadjutor imenovao je novog generalnog vikara • Vlč. Marko Pavlinović imenovan je

Novim generalnim vikarom i prvim pomoć- te vikara za pastoral i vikara za kler. župnim upraviteljem župe sv. Terezije i razrje-

nikom riječkih nadbiskupa imenovan je vlč. dr. šen službi župnog vikara u Cerniku, Škrljevu i

Mario Tomljanović koji je ujedno razriješen službe župnika župe Uznesenja Kukujanovu. Vlč. Ivan Šarić razriješen je službe župnika župe sv. Terezije

BDM u Crikvenici. Službe generalnog vikara razriješen je mons. mr. Emil Sva- od Djeteta Isusa u Rijeci te je imenovan bolničkim kapelanom u KBC-u

žić koji ostaje u službi vikara Interdijecezanskog ženidbenog suda prvog Rijeka – Sušak.

stupnja u Rijeci te je imenovan pastoralnim suradnikom u župi Uznesenja • Vlč. Mario Frlan, župni upravitelj župe sv. Filipa i Jakova ap. u Novom

BDM u Rijeci. Vinodolskom, imenovan je upraviteljem župe sv. Petra i Pavla ap. u Bribiru.

• Vlč. mr. Mario Gerić, rektor Bogoslovnog sjemeništa, imenovan je vikarom Župnim vikarom za ove je župe imenovan vlč. Hrvoje Mandić, mladomi-

za pastoral, a vlč. Mato Berišić razriješen je službi koordinatora pasto- snik.

ralnih ureda i povjerenstava te privremenog povjerenika za pastoral • Vlč. Pero Ljubičić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, razriješen je služ-

pomoraca i selilaca te ostaje župnik župe sv. Ivana Krstitelja na Škurinju. be župnika u Ledenicama, Krmpotama i Zagonu pa je župnim upravi-

• Don mr. Vjekoslav Đapić, duhovnik Bogoslovnog sjemeništa i sudac In- teljem ovih župa imenovan vlč. Jakov Filipović, svećenik Vrhbosanske

terdijecezanskog ženidbenog suda, razriješen je službe župnika župe sv. nadbiskupije.

Josipa u Praputnjaku te je imenovan vikarom za kler. • Vlč. Jaroslav Wilczinsky, župnik župa sv. Jakova ap. u Jadranovu, sv. Antuna

• Vlč. mr. Đuliano Trdić, dr. med. razriješen je službe župnika župe sv. Nikole op. u Šmriki i Presvetog Srca Isusova u Križišću, preuzima i upravljanje

biskupa u Kraljevici i sv. Petra ap. u Bakarcu te drugih službi u Riječkoj župom sv. Dujma mč. u Driveniku.

nadbiskupiji i stavljen je na raspolaganje Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. • Vlč. Luka Pranjić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, župnik župe sv. Ro-

• Vlč. mr. Piotr Modrzejewski, župnik župe sv. Obitelji u Rijeci, razriješen je mualda i Svih Svetih u Rijeci, preuzima upravljanje župom sv. Luke ev. u

službe bolničkog kapelana u KBC-u Rijeka – lokalitet Sušak te je imeno- Rijeci, a povjerena mu je i dušobrižnička briga za korisnike i djelatnike

van voditeljem Ureda za gradnje i crkvena dobra Riječke nadbiskupije. Centra za rehabilitaciju Brašćine.

• Don Luka Klarica, mladomisnik, razriješen je službe osobnog nadbiskupo- • Don Petar Filipović, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije, razriješen je

vog tajnika te je imenovan vicerektorom Bogoslovnog sjemeništa „Ivan službe župnog vikara u župi sv. Nikole biskupa u Kraljevici i imenovan je

Pavao II.“ u Rijeci. Ujedno će vršiti i službu župnog vikara u župama sv. župnim upraviteljem iste župe i župe sv. Petra ap. u Bakarcu, a povjerena

Romualda i Svih svetih u Rijeci te sv. Luke ev. u Rijeci. Osobnim tajnikom mu je i dušobrižnička briga za korisnike i djelatnike Centra za rehabilita-

riječkih nadbiskupa imenovan je bogoslov Josip Mijoč, kandidat za đa- ciju – Fortica Kraljevica.

konat. • Vlč. Marinko Kajić, uz službe župnika u župama sv. Antuna op. u Dragi i

• Mons. dr. Matija Matičić, rektor katedrale sv. Vida mč. i ekonom Riječke Blažene Djevice Marije Karmelske u Krasici, imenovan je i upraviteljem

nadbiskupije, imenovan je kapelanom za Istražni zatvor u Rijeci i povje- župe sv. Josipa u Praputnjaku.

renikom za pastoral pomoraca i selilaca (i migranata). • P. Ivan Tambolaš, DI, razriješen je službe župnika župe sv. Jakova ap. u

• O. Marko Stipetić, MSC, razriješen je službi upravitelja župe sv. Luke ev. Opatiji, a na njegovo je mjesto imenovan p. Mirko Vukoja, DI.

u Rijeci, kapelana za Istražni zatvor u Rijeci, dušobrižnika Centra za re- • Don Josip Petrčić, SDB, razriješen je službe župnog upravitelja župe sv.

habilitaciju Fortica u Kraljevici i Centra za rehabilitaciju Brašćine te je Josipa u Rijeci, a župnikom je imenovan don Josip Kajić, SDB.

imenovan župnikom župe Uznesenja BDM u Crikvenici. • Mons. Nikola Imbrišak, umirovljeni svećenik, imenovan je dušobrižnikom

• Vlč. Pave Điko razriješen je službe privremenog upravitelja župa u Bribiru sestara Presvetog Srca Isusova u Kući matici na Donjoj Drenovi.

i Driveniku te je, uz službu župnog vikara u župama sv. Jakova ap. u Jadra- • Vlč. Lovro Perić razriješen je službe župnika in solidum u župi Uznesenja

novu, sv. Antuna op. u Šmriki i Presvetog Srca Isusova u Križišću, imenovan BDM u Rijeci i imenovan župnikom in solidum u župi sv. Ivana Krstitelja u

i župnim vikarom u župi sv. Dujma mč. u Driveniku. Rijeci.

• O. Zrinko Nikolić, SMM imenovan je župnim upraviteljem župe sv. Luke ev. • Vlč. Luka Lučić razriješen je službe vicerektora Bogoslovnog sjemeništa

u Rukavcu, a pastoralnim suradnikom imenovan je vlč. Tomislav Nikolić, „Ivan Pavao II.“ u Rijeci te povjerenika za pastoral pomoraca i selilaca.

đakon. Don Niko Cvitkušić razriješen je službe župnika župe u Rukavcu • Vlč. mr. Siniša Vujčić razriješen je službe župnog upravitelja župe sv. Ćirila

te je umirovljen, a službe pastoralnog pomoćnika u ovoj župi razriješen i Metoda u Rijeci te je imenovan župnikom iste župe.

Svećenički dan

Svećenički dan koji je okupio 50-ak svećenika Riječke nadbisku- Duh Sveti snažno oslobodi i osposobi za ljubav i da ih čuva od kleri-
pije s riječkim nadbiskupom koadjutorom Matom Uzinićem održan je kalizma.
28. lipnja u Liču i Fužinama. Susret je započeo euharistijskim slavljem
u svetištu Majke Božje Snježne u Liču koje je predslavio nadbiskup Nakon euharistijskog slavlja uslijedio je zajednički doručak te po-
koadjutor. sjet etnografskoj zbirci u Liču i župnim crkvama u Liču i u Fužinama
uz srdačne i prigodne riječi župnika domaćina vlč. Tomislava Zečevića.
U prigodnoj homiliji istaknuo je tri kriterija koja bi trebala biti
prisutna u životu svakog svećenika. Po pitanju prvog kriterija nadbi-
skup je potaknuo svećenike da budu prije svega ljudi molitve. Zatim je
svećenicima stavio na srce drugi kriterij koji se tiče nenavezanosti na
materijalna dobra. Potaknuo ih je da pokušaju živjeti ideal istinskog
nutarnjeg siromaštva i slobode koja se tiče i nenavezanosti na vlastitu
prošlost i obitelj što je naveo kao treći kriterij. Pozvao je svećenike na
življenje istinske slobode i evanđelja koje je uvijek novo i potrebno je
novih mješina koje su upravo oni pozvani biti, te im je zaželio da ih

26

Broj 7/544 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

79. Bog koji je tu i onda
godišnjica
stradanja
selamons. Uzinić.
Podhum

kada se izgubio čovjekBog nije s

nama samo
u trenutcima
kada nam sve
dobro ide nego
je s nama i u
trenutcima naše

”nemoći, rekao je
Komemorativnim skupom i misom zadušnicom u Sobolima je strijeljan i Bog. To poručuje i pročitani evanđeoski ulomak u
kod spomenika sa 91 štitom koji trenutno skrivaju skele kojemu Isus govori da se nalazi u nama koji u njegovo ime propo-
zbog obnove, dostojanstveno je 12. srpnja obilježena 79. go- vijedamo evanđelje, a evanđelje je uvijek - radije gubiti život nego
dišnjica stradanja sela Podhum. Toga dana 1942. godine Talijani ga oduzimati. Bog koji je došao među nas u euharistijskoj žrtvi
su ušli rano ujutro u selo i strijeljali oko stotinu muškaraca. Selo toga nedjeljnog dana na kojemu su sudjelovale i neke podhumske
je spaljeno, a žene, djeca i starci odvedeni su u talijanske koncen- žrtve. Bog koji je tu i onda kada se izgubio čovjek, sam ponovo
tracijske logore. Imena ubijenih danas se nalaze na spomen obi- postaje utjelovljen u čovjeka koji je bio nevino ubijen kako bi s tim
lježju u Sobolima i počast ubijenim mještanima ovog grobničkog nevinim čovjekom ponovo mogao ustati iz groba i ponuditi nama
sela dali su predstavnici Predsjednika Države, Predsjednika Vlade utjehu u nadu uskrsnuća“, poručio je u propovijedi riječki nadbi-
RH, Primorsko-goranske županije, Općina Čavle i Jelenje, udruge
branitelja te podhumskih žrtava. Pskup koadjutor.
rije liturgijskog slavlja mons. Uzinić je kazao kako je
Misu zadušnicu služio je riječki nadbiskup koadjutor Mate podhumska tragedija na žalost samo jedna od tragedija koje
Uzinić u zajedništvu sa župnikom župe sv. Mihovila ark. u Jele- su se dogodile u povijesti čovječanstva. Iz nje moramo učiti
nju Ivanom Milardovićem i sužupnikom Miroslavom Perglom. U kako se u budućnosti ne bi ponavljale iste ili slične situacije, ali
propovijedi nadahnutoj pročitanim svetopisamskim tekstovima i pronaći snagu za oprost kako bismo mogli rasti u ljubavi, a ne
istaknuo je temu važnosti sjećanja te upozorio da ako se dogodi postati žrtve mržnje i osvete. To je važno zbog žrtava, ali zbog
zaborav, tragedije se ponavljaju. „Kada se izgubi pamćenje, izgubi nas samih jer samo tako možemo rasti i ići naprijed. Na taj način
se čovjek. U tragičnim trenucima čovjek se pita gdje je Bog, pa tako možemo postati oni koji su s Kristom pobjednici i ne dopuštaju da
i gdje je bio prije 79 godina kada se dogodila tragedija u Podhu- ih smrt pokopa u grobu, nego uspijevaju iz groba se uzdići i postati
mu, gdje je bio u Srebrenici 11. srpnja 1995., Vukovaru, Jasenovcu, ljudi uskrsnuća, poručio je mons. Uzinić.
Auschwitzu, Bleiburgu, Lipi. Dok neki na to pitanje odgovaraju
Božjom nemoći da nešto učini, otkrivamo da se Bog pridružio čo- Grobničani pamte podhumske žrtve i zahvaljujući suradnji
vjeku u patnji. Bog se solidarizirao s ljudskom patnjom. On nije s Općina Čavle i Jelenje, Primorsko-goranske županije te župe Je-
nama samo u trenutcima kada nam sve dobro ide nego je s nama i lenje krenulo se u obnovu spomenika Podhumskim žrtvama koji
u trenutcima naše nemoći“, rekao je mons. Uzinić. se nalazi na spomen groblju Soboli. Obnova bi iduće godine, na
80. obljetnicu, trebala biti završena, najavljeno je na komemora-
“Gdje je Bog bio u Podhumu 12. srpnja 1942.? S ljudima koji tivnom skupu.
su strijeljani. S muškarcima, djedovima, sinovima i unucima bio
Helena Anušić

U nedjelju 12. srpnja 1942. godine talijanski vojnici strijeljali su u selu Podhum stotinjak muškaraca starijih
od 14 godina, spalili mjesto, a preživjele, oko 800 staraca, žena i djece, odveli u talijanske logore. Popisana
je 91 žrtva, ali točan broj ubijenih se ne zna te se spominje do 128 ljudi, a svi su bili zatrpani u jamu. Koliko je
poznato iz dostupnih izvora, talijanski fašisti krenuli su u osvetničku akciju zbog toga što su partizani u lipnju
1942. ubili učiteljski bračni par Renzi.
Nakon Drugog svjetskog rata na mjestu stradanja podignut je velebni spomenik. No, križa nije bilo. Iako se
većina žrtava toga dana 1942. godine vraćala baš s jutarnje mise.
Križ je kod spomenika žrtvama fašističkog terora u Podhumu osvanuo tek 2008. godine. Uz suglasnost
konzervatora i općina Čavle i Jelenje te na inicijativu i želju župljana Jelenja, a posebno rodbine stradalih koji
su tamo pokopani, unutar kruga spomenika postavljen je kameni križ visok tri metra, stilski uklopljen u izgled
monumenta. Inicijativu postavljanja križa predvodio je tadašnji jelenjski župnik Sanjin Francetić.

27

Blagoslovljen zavjetni pilBroj7/5442021.
pokraj Kosog tornja

Mons. Sanjin Francetić izrazio je nadu da će ovaj pil podsjećati mnoge na Božju

stvarnost i prisutnost u gradu Rijeci, a što inače čine sakralne građevine.

Na svetkovinu sv. Roka, 16. kolovoza, Riječani su se prisjetili povijesti štovanja
ovoga svetca te na inicijativu župnika župe Uznesenja BDM, mons. Sanjina
Francetića, uz ulazna vrata dvorišta ove najstarije riječke župne crkve blago-
slovljen je pil s reljefima sv. Roka, sv. Benedikta i Skolastike, sv. Mihovila i sv. Josipa.

Govoreći o povijesti štovanja sv. Roka, mons. Francetić je istaknuo godinu 1599.
kada je u Rijeci zavladala pandemija kuge. Građani Rijeke zavjetovali su se svetom
Roku i započeli graditi crkvu na prostoru između današnje župne crkve Uznesenja
BDM i Osnovne škole Nikola Tesla. Crkva je blagoslovljena 1609. godine i ta godina
stoji na reljefu blagoslovljenog pila. Objašnjavajući zbog čega su ostali svetci uklesani
u kamenom pilu, kazao je da su se kroz povijest Riječani utjecali sv. Josipu, o čemu
svjedoči sačuvani kip koji je obnovljen i stoji u župnoj crkvi na oltaru sv. Franje Pa-
ulskoga, a na poziv Riječana u grad su 1656. došle sestre benediktinke. U klauzuru
su ušle 20. srpnja 1663. i ostale do 1915. godine kada je srušena zavjetna crkva sv.
Roka i benediktinski samostan. Okolnosti u kojima živimo poticaj su nam i prilika
da obnovimo zavjete naših starih i sami se zavjetujemo Bogu po zagovoru njihovih
svetih, poručio je mons. Francetić.

Reljefe na pilu izradio je
mag. art. Silvestar Ninić, a
inicijativa se rodila na Ste-
pinčevo 2017. godine. Misno
slavlje tada je u župnoj crkvi
predvodio gospićko-senjski
biskup mons. Mile Bogović i
prije euharistije, u razgovoru
s mons. Francetićem, ukazao
na nužnost revitalizacije sa-
kralne baštine ove najstarije
riječke župne crkve. Zbog
toga su na ulaznim vratima dvorišta postavljena dva glagoljska slova “Alfa” i “Ome-
ga”, a koja izražavaju vjeru u Boga, stvoritelja i svedržitelja. “Budući da je u ovoj
riječkoj crkvi stolovao glagoljaški kaptol, na vratima su glagoljska slova kojima se
nadovezujemo na latinska slova Afa i Omega, a sada su slova AZ i S višeznačna jer
označavaju početak i svršetak, ali i posvećuju početak Ivanova evanđelja ‘U početku
bijaše Riječ – iskon bi slovo’. Stup koji je u neposrednoj blizini portuna je samostojeći
i do sada nedovršen pa je na vrh postavljen kapitel sa četiri plohe na kojima je prika-
zan sveti Rok s godinom kada je posvećena crkva sv. Roka 1609. Na drugoj plohi su
sv. Benedikt i Skolastika braća blizanci, sv. Benedikt – osnivač monaške duhovnosti
zajedno sa sestrom Skolastikom i osnivači benediktinskog reda s godinom 1663. kada

Bsu sestre došle u naš grad i ušle u klauzulu dana 20. srpnja 1663.”
udući da je ova godina u Katoličkoj Crkvi posvećena sv. Josipu, na jednoj od
ploha nalazi se i ovaj svetac, dok je na četvrtu uklesan lik sv. Mihovila koji je
uz sv. Josipa zaštitnik Katoličke Crkve i Božji borac.
Mons. Francetić izrazio je nadu da će ovaj pil podsjećati mnoge na Božju stvar-
nost i prisutnost u gradu Rijeci, a što inače čine sakralne građevine. Križ koji je
postavljen na vrhu stupa na kugli prikazuje Zemlju u koju je spasenje ušlo po križu
koji je doista zaboden u nju i tako postao znak spasenja. „Ovaj stup djelo je svih vas
koji ste dali svoj prilog ili ćete se pomoliti i tako neprestano obnavljati zavjete naših
starih“, rekao je mons. Francetić zahvalivši svim dobrotvorima na prilozima.

Zaključujući, kazao je kako su mnogi svetci, pa i sam Isus Krist, bili privezani za
stup tijekom mučenja. Zato je u povijesti bilo uobičajeno da stupovi s likovima svetih
budu postavljeni na javnim mjestima, a kao primjer naveo je stup s prikazom sv.
Vida koji se nalazi na Trgu riječke rezolucije. Prije blagoslova pila mons. Francetić je
s vjernicima slavio misu u zavjetnoj crkvi sv. Fabijana i Sebastijana u kojoj se nalazi
oltarna pala s likovima sv. Roka i sv. Sebastijana.

H. Anušić

28