Zvona 08 listopad 2021

MJESEČNIK ZA BROJ 8/545
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

LISTOPAD 2021. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LIX.

Proštenje uz 250. obljetnicu župe u Mrkoplju Poruka riječkih
nadbiskupa za novu
Nastavite ugrađivati pastoralnu godinu
vrijednosti evanđelja u svijet Obitelj Radost ljubavi
i vrijeme u kojemu živimo
Teološko – pastoralni
Nadbiskup Mate Uzinić Mrkopaljce je potaknuo da ne seminar
budu ostarjela Crkva nego da u svojim precima i Mariji Zaštita maloljetnika
pronađu uzore i nadahnuće za novi navještaj evanđelja. i ranjivih skupina
- korak naprijed
prema pročišćenju i
izlječenju

Razgovor: dr. sc.
Mario Tomljanović novi
je generalni vikar Riječke
nadbiskupije.
Crkva koja
je skromna i
jednostavna

Razgovor: mons. mr. sc.   
Emil Svažić, nakon 20
godina službe generalnog
vikara
Mnogo je učinjeno
u pastoralu te
na karitativnom i
odgojno-obrazovnom
polju

Metropolitanski
pastoralni institut u
Rijeci proslavio 10.
obljetnicu djelovanja

Dan hrvatskih mučenika
Okrenimo novu
stranicu i počnimo
pisati bolju povijest

S a d r ž a j: S Bogom, bez straha

Kolumna Piše: mr. sc. Anđela Jeličić Krajcar
S Bogom, bez straha ...........................2
Epublika – na svoju stranu, ne preže od providnih oblika manipulacije. Jedan od njih je –
Poruka riječkih nadbiskupa za konomska i pandemijska kriza otvorile su brojna pitanja, a odgovori se nude na svim
novu pastoralnu godinu razinama i svim sredstvima. Pri tom se, u želji da se na brži i efikasniji način pridobije
Obitelj Radost ljubavi .........................3
ali ritam života ne ostavlja puno vremena za razmišljanje. Povrh
Teološko-pastoralni seminar
Zaštita maloljetnika i ranjivih ”toga, atmosfera straha dovodi ljude u položaj talaca u kojem –pa-
skupina – korak naprijed prema provjereni postupak – zastrašivanja, koji čovjeka pogađa u samo srce njegove ljudskosti. Zato ga
pročišćenju i izlječenju .................4-5 je važno prepoznati i nadvladati.
Strah od budućnosti, strah od drugačijeg, strah od promjene: samo su neki iz palete stra-
Razgovor: dr. sc. Mario Tomljanović hova kojima nam se svakodnevno prijeti. Strah je prirodna čovjekova reakcija na nepoznatu
novi je generalni vikar Riječke ugrozu, i kao takav strah ima pozitivnu evolucijsku ulogu, jer upozorava na neposrednu opa-
nadbiskupije. snost i time čovjeka priprema da opasnost izbjegne, te sačuva život.
Crkva koja je skromna i Međutim, kad strah preuzme čovjeka – on se postupno zatvara u
jednostavna .........................................6-7 svom svijetu, prestaje komunicirati, a time polako – istinski živjeti. Razdori i

Razgovor: mons. mr. sc. Emil Svažić, Temeljem straha i zastrašivanja – ne mogu se donositi racio- podjele nemaju
nakon 20 godina službe generalnog nalne odluke o vlastitom životu, o budućnosti društva. No, s time
vikara će se svi složiti. Međutim, da bismo tomu doskočili, promotori stra-
Mnogo je učinjeno u pastoralu ha koriste suptilne metode zastrašivanja, te određenim argumen- opravdanja:
te na karitativnom i odgojno-
obrazovnom polju ............................8-9 tima stvaraju privid racionalnosti. Primjerice, strah od migranata svjedoče o
– opravdat će podatcima o porastu nasilja, fotografijama agresivnih pomanjkanju
Caritas .................................................. 10-11 ljudi, ili čak javnim diskusijama o očuvanju vlastitog identiteta. Cilj
tih argumenata nije iskorjenjivanje nasilja, očuvanje identiteta ili
Iz povijesne riznice rješavanje problema ljudske agresivnosti – već stvaranje atmosfere vjere, kao i o
Blago pod asfaltom: mozaici
ranokršćanske bazilike u straha i nepovjerenja prema ljudima koji migriraju. djelovanju uma
riječkom Starom gradu .......... 12-13 Čovjek se može oduprijeti manipulaciji samo ako je prepozna,

Metropolitanski pastoralni institut koji ne razmišlja
u Rijeci proslavio 10. obljetnicu
djelovanja .............................................. 14 radoksalno – strah postaje neka vrst garancije sigurnosti. Čovjek po Božjemu planu.
se osjeća sigurnim baš zato što je prestrašen – jer misli da je tako
Dan hrvatskih mučenika oprezniji, a time i spremniji na obranu. No događa se upravo su- Razdori se ne
Okrenimo novu stranicu i protno: umjesto sigurnosti, čovjek stvara ozračje panike. Sama riječ
počnimo pisati bolju povijest .... 15 „panika“ dolazi od grčkog pojma panikos ( πανικός ), izvedenice od mogu opravdati

Medicinski kutak osobnog imena Pan: mitološkog bića iz antičke grčke religije, bo- strahom u Božje
Jesen utječe na naše zdravlje . 16 žanstva planina i ruralnog svijeta. Stari Grci uz taj su lik vezivali i
osjećaj straha pred prirodnim pojavama. Onaj najintenzivniji osjećaj
Crkvena glazba straha – koji dovodi čovjeka do potpune konfuzije, gubitka jasnoće ime.
Skladanje misa u Francuskoj i
Njemačkoj u 19. stoljeću.............. 17 ideja i koordinacije pokreta, nestanka svakog razumskog promišlja-
nja – nazvan je panikom. Taj intenzivan strah koji čovjeku oduzima
Duhovni kolaž .......................................... 18 ljudskost – ima još jednu karakteristiku – gotovo je zarazan. Uspa-
ničen čovjek svojim će nemirom unijeti nemir među druge ljude, te
Crtice iz Gorskog kotara Ii njih – na određeni način – lišiti ljudskosti.
Češki organist Jan Tuček ............. 19 nije slučajno da je naša kultura, prožeta i nahranjena biblijskom vjerom, zadržala tu riječ iz
mitologije antičke religije. Kao da se htjelo reći da panika svjedoči o vjerskoj nezrelosti, i ne-
Gospićko-senjska biskupija ......... 20-21 postojanju istinskog odnosa s pravim Bogom. Jer dok god nama vlada panika, prepuštamo
se radije nekom mitološkom Panu nego – Isusu. Postajemo saveznici straha, a ne Boga.
Iz župa .................................................. 22-23 Nasuprot Panu, panici i strahu – stoji biblijska vjera, Bog koji ljubi čovjeka, Isus koji ga
pridiže i neumorno ponavlja – ne boj se. Sjetimo se samo riječi Ivana Pavla II. „… ne bojte se i
Riječka nadbiskupija ...................... 24-26 otvorite vrata Kristu…“, i njihova odjeka u zemljama gdje je vjera bila progonjena. I danas te
biblijske riječi odjekuju iako, čini se, imamo drugi problem. Bojimo se, paničarimo, ali danas
Događanja smo više nego ikada uvjereni da je naš strah opravdan.
Redovnički dani ................................. 26 Kako znamo da društvo prožima strah? Strah se očituje u razdorima, u podjelama, u ne-
Proštenje uz 250. obljetnicu župe povjerenju – kojima se objašnjavaju uzroci i nude rješenja za suvremenu krizu. No, strahovi i
u Mrkoplju ............................................... 27 podjele nisu nikakvo rješenje, ni tumačenje krize. Naprotiv, govore samo jedno: da je čovjek (ili
zajednica) izgubio sposobnost komunikacije s drugim, izgubio svaku otvorenost prema drugači-
Početak školske godine ............... 28 jem. A tamo gdje je prevladala panika, čovjek je izgubio i odnos sa samim sobom.
Razdori i podjele nemaju opravdanja: svjedoče o pomanjkanju vjere, kao i o djelovanju uma
koji ne razmišlja po Božjemu planu. Razdori se ne mogu opravdati strahom u Božje ime – jer
Bog uvijek poziva na uspostavljanje odnosa – ne apstraktnih već konkretnih, po jednostavnim
gestama, u razgovoru i slušanju: u dijalogu s čovjekom i osluškivanjem Boga u molitvi. Od malih
gesta ljudskosti, prijateljstva i ljubavi do potpunog otvaranja srca Bogu i čovjeku. Naš je Bog
– Bog saveza, a ne podjela. I naše svjedočanstvo vjere mora biti odraz tog otajstva. Ako je Bog
pružio ruku nama, i mi je moramo pružati drugima, kako bismo izgoneći strah donosili – život.

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Mrkopalj - 250 godina župe

Broj 8/545 2021. PORUKA

Poruka Obitelj Radost ljubavi
riječkih
nadbiskupa U nadi da obitelj može nanovo biti prepoznata i
za novu vrjednovana kao nosivi element Crkve i društva, u
pastoralnu pastoralnoj godini koja je pred nama trudimo se
godinu promovirati pozitivne i autentične obiteljske vrijednosti

1.Na svetkovinu sv. Josipa, 19. u strahu od neuspjeha posežu za alter-
ožujka 2021., Crkva je obilje-
žila petu obljetnicu objavljiva- 3.nativnim oblicima života.
nja postsinodalne pobudnice Amoris „Pastoralni zaokret“ na koji
laetitia kojoj je tema ljepota i radost nas Amoris laetitia poziva tiče
bračne i obiteljske ljubavi. Istoga dana se, dakle, prvenstveno promje-
papa Franjo je, na razini opće Crkve, na u pastoralu na razini naših župnih
proglasio godinu „Obitelj Amoris laeti- zajednica. Samo župna zajednica koja
tia“ koja će biti zaključena proslavom se prepoznaje kao „obitelj obitelji“,
X. svjetskog susreta obitelji 26. lipnja označena radošću življenog Evanđelja,
2022. godine u Rimu. Želja je pape Fra- može na prihvatljiv način naviještati
nje da tijekom ove godine kršćanski navještaj o ljepoti i vrijednosti ljepotu bračnog i obiteljskog života te
obiteljske ljubavi, onako kako je izložen u pobudnici Amoris laeti- biti oslonac bračnim parovima i obiteljima tijekom različitih pro-
tia, pristigne do kršćanskih zajednica diljem svijeta, potičući sve mjena, kriza i poteškoća kroz koje prolaze. Potrebne su nam župne
obitelji da budu zajednice ljubavi – naravno, one ljubavi koju je po- zajednice koje će o braku i obitelji moći svjedočiti iz življenog isku-
svjedočio i na koju nas je pozvao sam Gospodin Isus Krist riječima: stva njihova hoda s obiteljima u različitim životnim situacijama,
„Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje kao i pastoralni djelatnici koji će biti sposobni zajedno s obiteljima
prijatelje.“ (Iv 15, 13) tražiti rješenja za probleme s kojima se suočavaju. Konkretan kao
uvijek, papa Franjo u Amoris laetitia promišlja i o tome kako u
U ovoj novoj pastoralnoj godini 2021./2022. i naša se mjesna današnje vrijeme pripremati mlade za brak i obitelj; kako razvijati
Crkva, Riječka nadbiskupija, aktivno uključuje u ovu pastoralnu bračnu i obiteljsku duhovnost; kako pratiti novovjenčane parove
inicijativu Svetog Oca, sa željom da, primjenom tema sadržanih u - napose kad je riječ o rađanju i odgoju djece, ali i kada se parovi
pobudnici Amoris laetitia, odgovorimo na Papin poticaj za promje- susreću s problemima neplodnosti; zatim, kako pomoći parovima
nom ustaljene paradigme obiteljskog pastorala i pokrenemo nužnu u svladavanju i suočavanju s bračnim krizama i krahovima; te, u
promjenu mentaliteta i odnosa Crkve i svakog njezinog člana pre- konačnici, kako pomoći rastavljenima i ponovno vjenčanima, pogo-
tovo kad je riječ o participaciji u sakramentalnom životu crkvene
2.ma obiteljskoj stvarnosti u svim njezinim dimenzijama.
U devet poglavlja postsinodalne pobudnice papa Franjo 4.zajednice.
promišlja o svetopisamskom i crkvenom nauku o braku i Promišljajući o ovim i mnogim drugim situacijama i iza-
obitelji, o poteškoćama i izazovima s kojima se današnji zovima s kojima se susreću suvremene obitelji, Papa nam
bračni parovi i obitelji suočavaju te o načinima kako im pomoći pobudnicom Amoris laetitia nudi dragocjeno sredstvo za
u življenju i ostvarivanju njihova poslanja. „Pastoralni zaokret“ obnovu pastorala obitelji čiju hitnost osjećamo i na koju smo u
koji je za to nužan jest da se, umjesto pretjerane usredotočenosti ovoj pastoralnoj godini pozvani. U nadi da obitelj može nanovo biti
na bračne i obiteljske promašaje i neuspjehe, okrenemo ponovnom prepoznata i vrjednovana kao nosivi element Crkve i društva, u
otkrivanju i predstavljanju ljepote bračne ljubavi i obiteljskog živo- pastoralnoj godini koja je pred nama trudimo se promovirati pozi-
ta prožetog vjerom, hranjenog molitvom i življenog u zajedništvu tivne i autentične obiteljske vrijednosti, s posebnim naglaskom na
Crkve. rađanje i kršćanski odgoj djece, što treba biti privilegirano poslanje
svake kršćanske obitelji. Pritom ne smijemo zaboraviti ni one obi-
Da bismo u tom nastojanju uspjeli, potrebno je uključiti bračne telji koje su ranjene i kojima je potrebno naše ohrabrenje i podrška
parove i obitelji u biskupijske i župne strukture obiteljskog pasto- u nošenju njihovih križeva. U takvim trenutcima, naša pastirska i
rala, kako bi prestali biti isključivo „objektom“ i postali „subjek- kršćanska prisutnost znak je prisutnosti samoga Krista koji nam
tom“ pastoralnog djelovanja. Takvo mjesto obitelji unutar crkve- želi biti blizak u svim situacijama našeg života. Ta rekao nam je:
noga pastorala proistječe iz činjenice da obiteljski život sam po sebi „Ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.“ (Mt 28,20).
predstavlja svjedočanstvo i navještaj radosti i nade za ovaj svijet, a
osobito za mlade ljude koji u sebi osjećaju potrebu i čežnju za obite- U Rijeci, na blagdan Uzvišenja Svetog Križa, 14. rujna 2021.
ljima u kojima će moći doživjeti ljepotu i radost autentične ljubavi, Mons. dr. Ivan Devčić, nadbiskup i metropolit i
a koji su nerijetko obeshrabreni mnogim negativnim primjerima te mons. mr. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor

Konkretan kao uvijek, papa Franjo u Amoris laetitia promišlja:
• kako u današnje vrijeme pripremati mlade za brak i obitelj
• kako razvijati bračnu i obiteljsku duhovnost
• kako pratiti novovjenčane parove
• kako dati podršku u rađanju i odgoju djece, ali i kada se susreću s

problemima neplodnosti
• kako pomoći parovima u svladavanju i suočavanju s bračnim krizama

i krahovima
• kako pomoći rastavljenima i ponovno vjenčanima, pogotovo kad je

riječ o participaciji u sakramentalnom životu crkvene zajednice

3

DOGAĐANJA Broj 8/545 2021.

Teološko–pastoralni seminarsituacijama

Mons. Uzinić:kada se ta

Zaštita maloljetnikaMoramo

o tome
govoriti

i ranjivih skupinakaoo

pastoralnom
prioritetu, ali

”i suočiti se sa
zaštita nije

dogodila.

To su rane

koje treba

otvoriti,

očistiti,

previti i

zaliječiti. Piše: Helena Anušić

Zaštita maloljetnika i ranjivih skupina kao pastoralni priori- Okršćanskoj savjesti u kontekstu zaštite maloljetnika govo-
tet bila je tema Teološko–pastoralnog seminara (TPS) Riječ- rio je doc. dr. sc. Mislav Kutleša. Na početku je istaknuo
ke metropolije održanog 21. rujna u Auli pape Ivana Pavla kako je tragično i sramotno da su pojmovi zlostavljanje i
II. na Trsatu. O temi su govorili: Mislav Kutleša, Ilija Jakovljević, kler tijekom povijesti našli način za otvaranje dijaloga. „Riječ je
Gordana Buljan Flander, Đulijano Trdić, Sanda Smoljo – Dobro- o važnom civilizacijskom pitanju i savjest nije samo osobno i inti-
voljski, s. Benedikta Nina Krapić i Laura Pavičić. Skupu su nazoči- mno, nego i društveno i crkveno pitanje koje nalazimo i u riječima
li riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, riječki nadbiskup koadjutor koje je Isus uputio učenicima, a koje bi trebale odjeknuti i u našim
mons. Mate Uzinić i krčki biskup mons. Ivica Petanjak, a ovogo- savjestima oslobađajući nas samodostatnosti, subjektivizma, rela-
dišnji TPS bio je posvećen pitanju zaštite maloljetnika i ranjivih tivizma i autoreferencijalnosti: ‘Što ste putem raspravljali?’ (Mk 9,
skupina u Crkvi i društvu i pristupilo mu se na interdisciplinaran 33). Ove riječi upućene učenicima određuju njihovo poslanje i iden-
način. Riječki nadbiskupi u uvodnom pozdravu istaknuli su kako titet – služenje, a ono je ostvarivo tek kada je Bog u središtu naše
je riječ o teškoj temi, no potrebno je o njoj govoriti zbog svega što savjesti“, rekao je Kutleša. Izobličena, deformirana i krivo formi-
se događalo u Crkvi. rana savjest lako dovede do onoga što papa Franjo piše u pobudnici
„Gaudete et exultate“, sakaćenje srca Evanđelja, a istovremeno
„Moramo o njoj govoriti kako bismo zaštitili ranjive skupine, ranjava Crkvu, upozorio je predavač i u nastavku istaknuo kako
govoriti o zaštiti kao pastoralnom prioritetu, ali i suočiti se sa situ- zlostavljanje i prikrivanje zločina treba staviti pod isti nazivnik –
acijama kada se ta zaštita nije dogodila. U prošlosti bi se ta tema zločin. „Problem je u tome što to nije samo zločin protiv djeteta,
ostavila ‘sa strane’, ili bismo se propitivali zbog čega je potrebno njegova tijela, psihe i savjesti, nego i zločin protiv vjere. Drugim ri-
otvarati rane, ali to su rane koje treba otvoriti, očistiti, previti i ječima, zaštita maloljetnika i ranjivih skupina u sebi u svakom slu-
zaliječiti“, rekao je mons. Uzinić. Podsjetio je da papa Franjo često čaju nosi čitavu plejadu vrjednota koje su teško povrijeđene, a koje
ponavlja da Crkva nije tvrđava, niti dvorac smješten na uzvisine. se ne odnose samo na tijelo nego na cijelu osobu i osobnost djeteta:
„Međutim, našim odnosom prema žrtvama znali smo se stavljati u nevinost, dostojanstvo, tijelo, savjest, duh, spolnost i seksualnost,
tu poziciju. Papa kaže da je Crkva poljska bolnica, a zadaća bolnice vjeru i vjernost, povjerenje, obitelj i obiteljski život, društvenost,
je vidati rane, čistiti i previjati. Mnoge žrtve podigle su ograde zbog odnos prema drugima, altruizam i čistoću.“
našeg često neprikladnog odnosa prema njima i onome što im se
događalo, ali Sveti Otac kaže da rane mogu biti kanali koji će nositi Predavač je upozorio da je klerikalizam prisutan kod velikog
milost i pretvoriti nas u poljsku bolnicu koja ih vida te pomaže broja kandidata za svećenike već u samoj percepciji svećeništva,
ustati onima koji su poniženi. Također, Papa poručuje i da Crkva shvaćajući ga kao oblik vlasti nad ljudima, a koja ne podliježe ni-
može nastaviti svoje poslanje kojemu nije ona cilj nego sredstvo. kakvom drugom sudu osim onog vlastitog. Sazrijevanje je pita-
Zbog toga želimo da ovaj Teološko-pastoralni seminar bude korak nje svijesti o pozivu i savjesti i nije samo riječ o crkvenom nego
naprijed prema pročišćenju i izlječenju“, rekao je mons. Uzinić. i društvenom pitanju jer kandidati za svećenike dolaze iz naših
sredina, društva i obitelji s prilično formiranim sustavom vrijedno-

4

Broj 8/545 2021. DOGAĐANJA

sti, odnosno savjesti. Dobrobit Crkve i čovjeka reno govoriti o delikatnoj temi zlostavljanja Dr. Mislav Kutleša:
počiva na osobnoj i društvenoj odgovornosti, maloljetnika i ranjivih skupina, kao i preven- Zlostavljanje i
a društvena odgovornost nerijetko je jedna od ciji, (bivša) ravnateljica Poliklinike za zašti- prikrivanje zločina
rak rana u formaciji kandidata. Takav stav se tu djece i mladih Grada Zagreba prof. dr. sc. treba staviti pod isti
ne poučava u bogosloviji, rekao je Kutleša i u Gordana Buljan Flander i magistar dubinske nazivnik – zločin. To
nastavku upozorio na empatiju koja zbunjuje. psihologije mr. sc. Đuliano Trdić govorili su o nije samo zločin protiv
Pojasnio ju je šutnjom i prikrivanjem čime se razlozima zašto žrtve seksualnog zlostavljanja djeteta, njegova tijela,
teško narušava vjera i zajedništvo. „Osobna i godinama šute, kao i zlouporabi moći u Crkvi. psihe i savjesti nego i
zajednička/kolektivna odgovornost za dobro- Buljan Flander je između ostaloga upozorila na zločin protiv vjere.
bit ljudi, Crkve i svećeničkog poziva gotovo podatak da je svako peto dijete u Europi zlo-
da je u mnogim segmentima izostala, a sada stavljano, od toga tek 10% od nepoznate osobe, Mr. Ilija Jakovljević:
je postala prioritet. Osim toga, veliki i težak a 90% posto od osoba koje poznaju. Zbog toga Crkva se ne smije
problem takvim okolnostima savjesti čini tzv. je važno od rane dječje dobi educirati najmlađe bojati puta pročišćenja,
politička korektnost kao suvremena, prisilno o životnim vještinama kako bi se znali odupri- niti misliti kako nam
nametnuta ‘etička’ vrijednost. Ona se namet- jeti predatorima i ako prepoznaju rizično po- netko želi loše ako
nula kao svojevrsna cenzura onih zala koja našanje, o istome obavijestiti roditelje i osobe Crkvu suočava s
su se događala među nama jer nema potrebe od povjerenja. Upozorila je i da u R. Hrvatskoj realnošću.
nešto spominjati, a što bi zamaglilo ponizan i ne postoji sustavan tretman za zlostavljače u
mukotrpan rad i služenje velike većine klera. zatvorima što za rezultat ima da 70% njih po Mr. Đuliano Trdić:
Nasuprot takve političke korektnosti postavlja izlasku ponove zločin. Primjera radi, u SAD je U takvim se
se pitanje priziva savjesti.“ U tom kontekstu taj postotak 7%. Govoreći iskustveno o šutnji slučajevima Božje
Kutleša je istaknuo da zlo ne smije biti cenzu- djece koja su bila žrtve nasilja, kao razloge je ime i služba u Crkvi
rirano pod strahom da će zagaditi ili zamagliti između ostaloga navela njihov osjećaj srama, zloupotrebljava za
ono dobro što čini Crkva. Zlo treba istrijebiti da su ‘roba s greškom’ kao i da im se neće vje- zadovoljenje vlastitih
te je upravo nad tim Bog svojim učenicima dao rovati. Zbog toga je važno o svakoj opravdanoj potreba.
vlast, a ne nad ljudima kako se često misli. Za- sumnji obavijestiti nadležne. Vlč. Trdić u svom
ključujući istaknuo je da priziv savjesti mora je izlaganju upozorio na zlouporabu moći u Dr. Gordana
biti na ‘sigurnom terenu’, odnosno ostvariv je Crkvi i kao primjere predstavio dva potresna Buljan Flander:
u onoj osobi i društvu u kojima postoje nepovr- Važno je od rane
jedive i neporecive vrjednote. „Crkva je po tom Dsvjedočanstva žrtava zlostavljanja. dječje dobi educirati
pitanju uvijek bila jasna i nedvosmislena – čo- rugi blok seminara ponudio je studi- najmlađe o životnim
vjek je put Crkve te je zato kriterij našeg djelo- ozna predavanja o psihološko-pasto- vještinama kako bi
vanja i temelja svakog društva. Naš je zadatak ralnom pristupu zaštiti dostojanstva se znali oduprijeti
staviti na stol neka pitanja da svima svijetle, ranjivih skupina u Crkvi te iskustva rada sa predatorima i ako
a koja čine osnovni nauk na području morala, ženama i djecom, žrtvama obiteljskog nasilja prepoznaju rizično
odnosno moralne savjesti: kakav je moj odnos u Domu sv. Ana, Caritasovom domu za žene ponašanje, o tome
prema vlastitoj savjesti? Prošlost ne smijemo i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci čiji je obavijestiti roditelje i
potiskivati i s njome se moramo svjesno suočiti, osnivač Riječka nadbiskupija. O ovim temama osobe od povjerenja.
a to znači da neko pogrješno držanje moramo govorile su doc. dr. sc. Sanda Smoljo – Dobro-
voljski, s. M. Benedikta Nina Krapić, mag. Iur.
Isvjesno mijenjati“, istaknuo je predavač. i psihologinja Laura Pavičić. U interventu na-
skustveno o informacijama o kažnjivom kon izlaganja rečeno je kako bi prikladniji na-
djelu i prethodnim istragama govorio je mr. ziv bilo ‘nasilje u obitelji’, umjesto ‘obiteljsko
sc. Ilija Jakovljević. Naglasio je da se Crkva nasilje’. Ovime je to udarac na obitelj koja bi
ne smije bojati puta pročišćenja, niti misliti trebala imati pozitivne konotacije. S obzirom
kako nam netko želi loše ako Crkvu suočava da je taj termin vezan uz zakonsku regulativu,
s realnošću. „Taj put potreban je za ozdravlje- o istome bi se u budućnosti moglo raspravljati,
nje Crkve kako bi jasno stala u obranu ljud- a u raspravu uključiti i jezikoslovce, rečeno je.
skog dostojanstva, posebno onih koji mogu
postati žrtve ljudi s pozicije i moći. Važna je Ovogodišnji Teološko pastoralni seminar
ta svijest u narodu da Crkva ništa ne skriva motiviran je Susretom za zaštitu maloljetnika
i da je transparentna“, istaknuo je Jakovljević u Crkvi, koji je održan 2019., a tijekom kojega
dodajući nužnost suradnje Crkve s civilnim in- je više puta istaknuto kako su zlostavljanja u
stitucijama te otklanjanje bilo kakve mogućno- Crkvi posljedica sinergije emocionalnih i psi-
sti zataškavanja određenih slučajeva. S tim u holoških nezrelosti te psihopatologije pojedina-
vezi okupljene je upoznao s načinima prijave, ca s mentalitetom klerikalizma. Zato se može
utvrđivanju mjerodavnosti i ostalim korisnim reći da je problem zlostavljanja maloljetnika
informacijama na ovu temu. plod duha svjetovnosti koji prodire u Crkvu, a
povezan je s rigidnim, netransparentnim kle-
U raspravama se dotaknulo pitanje ispre- rikalizmom, poručili su organizatori govore-
pletenosti prava i morala, pitanja ispovijedi i ći o odabiru teme. Na kraju dana zaključnu i
smije li svećenik, ako mu se zlostavljač ispo- zahvalnu riječ sudionicima uputio je ravnatelj
vjedio, osim poticanja na samoprijavu, prijaviti Metropolitanskog pastoralnog instituta, orga-
slučaj i/ili dati uvjetno odrješenje od grijeha. nizatora skupa, vlč. mr. Mario Gerić. S obzirom
Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić o toj na važeće epidemiološke mjere, broj sudionika
temi je izrekao mišljenje da osobu koja grije- u dvorani bio je ograničen te su organizatori u
ši, neovisno o kojem grijehu se radi, nije dobro suradnji s Riječkom nadbiskupijom omogućili
samo suočiti s grijehom, nego i nužnošću nado- izravan prijenos svih izlaganja i rasprava. Ta-
knađivanja štete. kođer, uzimajući u obzir važnost teme, snimka
Teološko-pastoralnog seminara dostupna je na
Polazeći od važnih teološko-moralnih i cr- Youtube kanalu Riječke nadbiskupije i nakon
kveno-pravnih postavki, svjedočanstava žrtava završetka seminara.
i živim raspravama koje su za cilj imale otvo-

5

RAZGOVOR Broj 8/545 2021.

Razgovor: dr. sc. Mario Tomljanović novi je generalni vikar Riječke nadbiskupije.

Crkva koja je
skromna i jednostavnaZasvećenika

ne postoji bolje
ili lošije vrijeme
za svjedočenje
Evanđelja.

”Jednom je
papa Franjo
postavio
pitanje: koji je
svijet bio više
sekulariziran,
naš ili
Isusov?

Razgovarao: Danijel Delonga Na njegovo pitanje za tako odgovornu službu pozitivno sam
odgovorio. Moj odgovor proizašao je iz praćenja nekih primjera,
Dok se nadbiskupu Ivanu Devčiću bliži kanonska dob kada a mogu reći da sam ponekad rado pratio njegov pastirski rad na
će s navršenih 75 godina života otići u mirovinu, nadbiskup čelu Dubrovačke biskupije, u kojima je mons. Uzinić pokazivao
koadjutor mons. Mate Uzinić postupno je preuzeo sve dužnosti stav Crkve koja je skromna i jednostavna. Pred jednostavnošću i
upravljanja Riječkom nadbiskupijom. To je i razlog zbog kojeg skromnošću možemo biti samo poslušni.
je dr. sc. Marija Tomljanovića imenovao novim generalnim
vikarom, svojim prvim pomoćnikom. m Kako procjenjujete život Crkve na području Riječke nadbi-
skupije? Je li ta zajednica vjernika živa i njeguje li zajedništvo ili
m Što Vam je nadbiskup Uzinić rekao kad Vam je predložio da na tom polju treba uvijek raditi?
preuzmete ovu službu?
Rođen sam u Rijeci, središtu naše nadbiskupije, no neki će u
U sklopu redovitih pastoralnih promjena koje su aktualne kra- vidu vjerskog pitanja Rijeku, nažalost, opisivati kao dio naše Do-
jem svake pastoralne godine, mons. Mate Uzinić, nadbiskup koa- movine gdje je vjera slabo vidljiva. S ovakvim govorom nekolicine
djutor u razgovoru je postavio pred mene pitanje jesam li voljan nikako se ne bih složio jer mislim da je u Rijeci – u tom smislu
preuzeti službu generalnog vikara. uključujem i nadbiskupiju – vjera jedno vidljivo zrno. I to gorušiči-
no zrno kako nas Spasitelj poučava. Preuzevši misao pape Franje
rekao bih da je to vjera koja nije ohola i puna sebe; ne pretvara
se da je vjera velikog vjernika! To je vjera koja u svojoj poniznosti
osjeća veliku potrebu za Bogom.

6

Broj 8/545 2021. RAZGOVOR
Biti svećenik danas znači
Mišljenja sam da u pokazivanju žive vje- No, velik izazov za vjernika jest, prije biti dobar i vjeran primjer
re i zajedništva u Crkvi na poseban način svega, kad iz svoje vjere izbaci Boga i stavi
trebaju biti uključeni pastiri, tj. nadbiskupi, ideologiju, tj. vrijednost koja definira sebe kako vjernicima tako i
svećenici i posvećene osobe. Ne smijemo biti i okolinu na vlastit način. Izazov s kojim se svim ljudima dobre volje.
oni koji će tražiti krivce, već oni koji će znati vjernik mora suočiti jest nepoznavanje istina
pravilno poredati vlastite redove i predstaviti vjere. Možda bolje rečeno – biti indiferentan ”. . .Izazov s kojim se vjernik
sebi i drugima evanđeoske prioritete. Naime, prema Istinama Vjere. Naime, moja postavka
znati dobro posložiti prioritete i razlikova- je takva da vjernik treba tražiti grešku u sebi danas mora suočiti jest
ti ono što je bitno od nebitnoga, potrebno je i ne pronalaziti izazove negdje daleko od sebe. nepoznavanje istina
u vjerničkom životu. Danas se vjernici često Mea culpa – kada to svjesno i otvorena srca vjere. Ili, možda bolje
brinu o stvarima koje se tiču vjere, a u odgo- kažemo, onda smo na putu obraćenja.
vorima i tvrdnjama malo koriste ono vjersko. rečeno – biti indiferentan
m Bili ste profesor na Teologiji u Rijeci i
Jasno mi je jedno – što se tiče vjerskog rektor Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao . . .prema Istinama Vjere.
života i zajedništva, potrebno je neumorno II.“, ali prije toga bili ste i župnik u riječkoj
raditi te biti otvoreni blagoslovu Trojedinoga. Assunti, a do nedavno župnik u Crikvenici. Mislim da je vjera u
Hoće li Vam sada kada ste imenovani gene- Rijeci jedno vidljivo zrno.
Naravno da je i do sada već puno činjeno ralnim vikarom nedostajati pastoralni rad
po pitanju edukacije vjernika i raznih oblika u župi? Preuzevši misao pape
pastorala. Svakako će Riječka nadbiskupija Franje rekao bih da je
na tim temeljima nastaviti graditi. Tu bih Sigurno je da će mi pastoralni rad u župi to vjera koja nije ohola i
zahvalio mom prethodniku na mjestu gene- nedostajati, svaki svećenik pozvan je prije puna sebe; ne pretvara
ralnog vikara, mons. Emilu Svažiću, koji je u svega biti uključen u pastoralni rad. Vjerujem se da je vjera velikog
proteklih 20 godina bio uključen u organiza- da je svaki dijecezanski svećenik pozvan i naj- vjernika! To je vjera koja
ciju i planiranje svih tih aktivnosti, a i sada sretniji u pastoralu. Neću ni ja biti «udaljen» u svojoj poniznosti osjeća
je otvoren suradnji i spreman svoje znanje i od pastoralnoga rada. Naime, bit ću upravo
iskustvo staviti na raspolaganje. zadužen za malo širi pastoralni rad kada bu- . . .veliku potrebu za Bogom.
dem, rado i nadam se što češće, obilazio župe
m Dosljedno nasljedovanje Isusova nau- Riječke nadbiskupije. Mjesna Crkva – s
ka, pomoć svim ljudima u nevolji pa tako pomoću Božjom – trudit
i izbjeglicama, briga za marginalizirane, m Studirali ste u Rimu i stekli akademski će se staviti naglasak na
jasna osuda i suzbijanje zlodjela nad malo- status doktora svete teologije sa specijaliza- brigu za čovjeka te kako
ljetnicima i ranjivim skupinama neke su od cijom u duhovnosti. Vaša je uža specijalnost čovjeka približiti drugom
poruka koje je nadbiskup Uzinić vrlo jasno formacija bogoslova i svećenika. Koliko će čovjeku, a napose kako
odaslao u nepunih godinu dana otkako je u Vam stečena akademska znanja pomoći u čovjeka približiti Vječnoj
Rijeci u službi koadjutora. Jesu li to teme na obnašanju službe generalnog vikara?
koje će mjesna Crkva u budućnosti staviti Dobroti – Bogu.
veći naglasak? Studij i inicijalna formacija u Rimu ne-
izmjerno su mi pomogli u mome kretanju
Potrebno je započeti s određenim pre- prema zrelosti te duhovnoj i intelektualnoj
misama. Geslo nadbiskupa Uzinića – «Od formaciji. U mnogočemu mogu zahvaliti oci-
ljudi za ljude» jasno opisuje njegovo djelova- ma isusovcima čiji sam pitomac bio te koji su
nje kako na čelu Dubrovačke biskupije tako mi na duhovnoj i intelektualnoj razini osta-
i sada u vodstvu Riječke nadbiskupije. Rad vili znak ignacijanske pedagogije – poziva na
mons. Uzinića najbolje je opisao njegov kolega ljudsku formaciju. U doktoratu sam se bavio
don Josip Periš kad je u jednom intervju re- problemom krize svećeničkog identiteta. Sva-
kao: «Što se tiče crkvenog nauka, pravovjeran kako da je i sama tema bila vezana za sveće-
je i, čak bih rekao konzervativan, a što se tiče ničku duhovnost, stoga bez prave obnovljene
pozicioniranja Crkve u svijetu vrlo je suvre- duhovnosti nema niti obnovljenog svećenika.
men, otvoren, tolerantan i dobronamjeran.» Mogu samo ustvrditi da se toplo nadam da će
Osobno, što sam duže s nadbiskupom koadju- mi moj prijašnji studij biti na pomoć u sadaš-
torom, sve su mi jasnije ove riječi. njoj službi.

Govoreći u osobno ime, ne mogu ovdje m Kako je biti svećenik danas u društvu
ustvrditi da će mjesna Crkva u budućnosti koje je, kako često kažemo, sekularizirano?
naglasak staviti samo na ove naznačene tvrd-
nje, no mogu sigurno potvrditi da će se mje- Za svećenika ne postoji dobro ili loše vrije-
sna Crkva – s pomoću Božjom – truditi staviti me za svjedočenje Evanđelja. Jednom je papa
naglasak na brigu za čovjeka te kako čovjeka Franjo postavio pitanje: koji je svijet bio više
približiti drugom čovjeku, a napose kako čo- sekulariziran, naš ili Isusov? Njegov odgovor
vjeka približiti Vječnoj Dobroti – Bogu. išao je u tom smjeru da je današnje društvo
sekularizirano novim, modernim sredstvima,
m Kako vjernici danas mogu svjedočiti vje- ali je ondašnje društvo bilo sekularizirano
ru u društvu? S kojim se izazovima moraju sredstvima toga vremena. Stoga, usudit ću se
suočiti? odgovoriti riječima: «Tko dakle misli da stoji,
neka pazi da ne padne» (1 Kor 10, 12).
Svjedočanstvo počinje malim stvarima,
počinje komunikacijom koja se otvara prema Biti svećenik danas znači biti dobar i vje-
prihvaćanju. Komunikacija s Bogom i prihva- ran primjer kako vjernicima tako i svim lju-
ćanje Boga. Prihvaćati dobro i predati drugo- dima dobre volje. Prije svega ovo isto želim
mu tu istu dobrotu dar je, vjerujem, svakom sebi pa dao dobri Bog da imamo više takvih
istinskom vjerniku. svećenika kako u našoj nadbiskupiji tako i u
cijeloj Crkvi Katoličkoj.

7

RAZGOVOR Broj 8/545 2021.

Razgovor: mons. mr. sc. Emil Svažić,
nakon 20 godina službe generalnog vikara

Mnogo je učinjeno u
pastoralu te na karitativnom
i odgojno-obrazovnom polju

Mons. Emil Svažić zasigurno je jedan od najupućenijih svjedoka
ključnih događaja za Riječku nadbiskupiju od njezina nastanka

do danas, razvoja njezinih pastoralnih programa, formacije
i edukacije vjernika, pozicioniranja Katoličke mjesne Crkve

unutar lokalne zajednice u kojoj djeluje.

Razgovarao: Danijel Delonga jesmo. Doista, bio je svetac već za života. Hvala Gospodinu što se
uvelike proslavio po njegovu cjelokupnom životu, a posebice po bla-
Mons. mr. sc. Emil Svažić 20 je godina bio generalni vikar goslovljenom služenju Crkvi i čitavom čovječanstvu.
Riječke nadbiskupije, prvi suradnik riječkih nadbiskupa.
Naime, uz nadbiskupa Devčića bio je 19 i pol godina, a uz m Prije 20 godina u Ordinarijatu je, uz Vas kao generalnog vi-
nadbiskupa koadjutora Uzinića nešto više od pola godine. Ovog je kara, bila tek nekolicina djelatnika. Danas ih je znatno više. Što
ljeta razriješen te službe, ali ostaje na čelu Interdijecezanskog že- nam to govori o opsegu djelatnosti mjesne Crkve? Kako biste u
nidbenog suda u Rijeci, koji kao sudski vikar vodi od 1994. godine. kontekstu procijenili ovih 20 godina života mjesne Crkve?
Predaje i kanonsko pravo na Teologiji u Rijeci.
Nakon podjele Riječko-senjske nadbiskupije na Riječku nadbi-
m Svoju ste službu generalnog vikara započeli s nadbiskupskom skupiju i Gospićko-senjsku biskupiju u svibnju 2000. godine, tre-
službom Ivana Devčića, prvog riječkog nadbiskupa, koji Vas je balo je pristupiti rekonstrukciji brojnih struktura na svim razina-
imenovao i izabrao svojim prvim suradnikom i zamjenikom. U ma naše nadbiskupije. To je bila providonosna prigoda ne samo za
ovih 20 godina zajedno ste pisali povijest Riječke nadbiskupije. neke formalne već i one bitne promjene, posebice na pastoralnom
Što posebno pamtite, što biste izdvojili kao najvažniji projekt području. Osim donošenja novih statuta i pravilnika za razna nad-
ili događaj. biskupijska, dekanatska ili župna tijela, posebno bih izdvojio osni-
vanje brojnih nadbiskupijskih pastoralnih ureda i povjerenstava,
Tijekom ova dva desetljeća bilo je, logično, mnogo značajnih koja su trebala pokriti gotovo sva pastoralna područja. Župna pa-
događaja i projekata u životu naše nadbiskupije, ali ako bih morao storalna vijeća, uz ona ekonomska, tada postaju obvezatna za sva-
nešto posebno izdvojiti, onda je to svakako onaj povijesni pohod ku župu, a Nadbiskupijsko pastoralno vijeće dobiva na važnosti,
svetog pape Ivana Pavla II. našoj Domovini i našem gradu Rijeci u posebice u kontekstu predlaganja i usvajanja godišnjeg nadbisku-
lipnju 2003. godine. Tih pet dana njegova boravka među nama, u pijskog pastoralnog plana i programa. Nadbiskupijski pastoralni
bogoslovnom sjemeništu, ostaje zlatnim slovima upisano u povijest plan i program postaje od samog početka nove Riječke nadbisku-
Riječke nadbiskupije, ali i samog grada Rijeke. pije njena konstanta. A pastoralni uredi i povjerenstva u službi
su dekanatskim i župnim tijelima u realizaciji spomenutog plana i
Budući da sam kao generalni vikar bio i predsjednikom Orga- programa. Budući da nadbiskupijske urede i povjerenstva čine po-
nizacijskog odbora za doček Svetog Oca, mogu svjedočiti iz prve najprije ljudi, broj osoba u Ordinarijatu s godinama se povećavao.
ruke o iznimnoj složenosti priprema na tako važan događaj, ali i o Samim time povećala se i potreba za novim radnim prostorom, što
prekrasnoj suradnji crkvenih, gradskih i državnih struktura, kao je postignuto skladnom dogradnjom Nadbiskupskog doma 2007.
zalogom onako uspješne organizacije. godine.

Kada je dva jutra zaredom kretao prema Dubrovniku, odnosno Plodovi onoga što je postignuto na pastoralnom planu u tih
Osijeku, činilo se da onako narušena zdravlja neće moći izdržati, a dvadesetak godina najvećim dijelom izmiču ljudskoj procjeni, jer se
on bi se vraćao pun života, nakon susreta s desetcima tisuća vjer- ono ključno događa u srcima ljudi. Jedino dragi Bog može prosuditi
nika koji bi ga napunili svojom ljubavlju. Pa zatim svi njegovi do- koliko smo u tome bili uspješni, koliko smo one kojima smo poslani
lasci i odlasci iz grada, njegovi pohodi Trsatu i Katedrali, a nadasve više približili spasenju, koji je vrhovni zakon u Crkvi. Tješimo se da
središnje duhovsko slavlje na Delti. Zanimljivo, čitavo to vrijeme u On ne sudi toliko prema učincima, koliko prema uloženom trudu.
Gradu je vladalo posebno ozračje mira i radosti. Imao sam dojam
da je Sveti Otac iz svih nas izvukao ono najbolje što imamo i što m Osim djelatnika u Ordinarijatu i pastoralnim povjerenstvima,
u Riječkoj nadbiskupiji djeluju i druge ustanove kojima je osni-
vač mjesna Crkva.

Da, uz pastoralni rad u izravnom smislu te riječi, valja uzeti u
obzir i mnoge ustanove koje je ova Nadbiskupija osnovala, a koje

8

Broj 8/545 2021. RAZGOVOR

m Kadrovska pojačanja u ovih su 20 godina
zahvatila i ustroj Interdijecezanskog ženid-
benog suda. Koliko slučajeva sada zaprimate
i riješite tijekom godine dana?

Interdijecezanski ženidbeni sud prvoga
stupnja u Rijeci osnovan je davne 1990. godine.
Do danas je u njemu djelovalo četrdesetak sud-
skih službenika s područja cijele naše Riječke
metropolije, pa i šire. No, kada sam 1994. godi-
ne kao sudski vikar preuzeo vođenje Suda bilo
nas je vrlo malo. Srećom, bilo je i puno manje
slučajeva tj. parnica za proglašenje ništavosti
ženidbe. S godinama rastao je broj slučajeva,
ali i sudskih službenika.

Danas je broj slučajeva desetak puta veći
nego na početku moje službe. To ne znači nuž-
no da je toliko puta više rastava, nego je porasla
svijest vjernika o mogućnosti traženja rješenja
za njihove obiteljske probleme putem crkvenog
suda. Zadnje dvije godine zaprimljenih slučaje-
va je negdje oko pedesetak, a riješenih nešto
manje, zbog otegotnih okolnosti prouzročenih
pandemijom COVID-19.

su karitativnog, socijalnog, zdravstvenog ili odgojno obrazovnog Glavna novost jest dostatnost jedne jedine presude o ništavosti
karaktera. Uz ranije osnovan Caritas nadbiskupije i Caritasov dom ženidbe, pa već nakon postupka na prvom stupnju, ako nema pri-
za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja „Sv. Ana“, u novije vrije- ziva, presuda postaje izvršnom i upisuje se u matice, a strankama
me je osnovan Hospicij „Marija Krucifiksa Kozulić“, kao i Katolič- se daje pravo na novu ženidbu. U takvoj situaciji parnica može biti
ka osnovna škola „Josip Pavlišić“. Tu su i mnoge druge ustanove, završena već nakon godine dana, koliko okvirno traje prvi stupanj
pretežno socijalnog karaktera, koje Nadbiskupija redovito moralno u redovitom parničnom postupku. Ranije su trebale dvije jednake
i materijalno pomaže. A sve to najbolja je propovjedaonica s koje presude o ništavosti, pa je postupak trajao barem oko godinu i pol.
govori naša nadbiskupija, da parafraziram našeg dragog nadbisku- U slučaju dviju nejednakih presuda, trebalo je ići na treći stupanj,
pa mons. dr. Ivana Devčića, koji je ujedno i najzaslužniji za većinu i tada je cijeli postupak mogao trajati i do dvije godine. Dakako da
navedenog. je tada i sam postupak za stranke bio skuplji. Bržem rješavanju
parnica doprinosi i uvođenje tzv. kraćeg postupka pred biskupom,
Spomenuo bih i našu Teologiju u Rijeci, Nadbiskupijski pa- u slučaju kada se obje stranke slažu oko razloga i subjekta neva-
storalni institut i Nadbiskupijsku glazbenu školu, koji su posebno ljanosti ženidbe, te kada je iz dostavljenih spisa odmah jasno da je
zaslužni za formaciju, kako svećeničkih kandidata, tako i brojnih ženidba ništava, pa bi redoviti postupak bio suvišan. Takve par-
vjernika laika, a čime je pastoralni rad u našoj nadbiskupiji zna- nice mogu trajati 4-5 mjeseci. Ima još i nekih drugih novosti koje
čajno unaprijeđen. Na kraju valja spomenuti i vrlo dobru suradnju sudcima olakšavaju postupak i pomažu njihovom lakšem stjecanju
s građanskim vlastima na svim razinama, jer bez takve suradnje moralne sigurnosti o ništavosti ženidbe.
mnogi naši projekti ne bi mogli biti ostvareni. A sve to opet slu-
ži dobrobiti naših vjernika, koji su u isto vrijeme i građani ovoga Rekao bih ipak kako su sudski postupci doista krajnja rješenja,
društva. kada više nije moguće spasiti jedan brak, te kako bi trebalo više i
bolje djelovati u preventivnom smislu, posebice na području pred-
m Ova je pastoralna godina posvećena obitelji u kontekstu apo- bračnog i bračnog pastorala.

stolske pobudnice pape Franje Amoris laetitia. Je li pobudnica m Niste više generalni vikar, ali i dalje ste svećenik, sudski vikar
imala kakvog utjecaja na ženidbene sudove? Ili samo na odnos
i predavač. Koja su Vaša sadašnja zaduženja i službe?
prema osobama koje žive u neurednom kanonskom statusu? Za
Zahvalan sam nadbiskupu mons. Mati Uziniću što me oslobo-
takve se osobe kaže da su marginalizirane od Crkve. dio jedne vrlo odgovorne i zahtjevne službe i što ću se sada moći
više posvetiti svom radu na Sudu, što je ujedno i moja uža speci-
Apostolska pobudnica Amoris laetitia je prvenstveno pastoral- jalnost. Ako Bog da, još godinu dana, do umirovljenja, predavat ću
nog karaktera, okrenuta velikoj i važnoj temi naših obitelji. Ona, kanonsko pravo na Teologiji u Rijeci. A ljetos sam imenovan i pa-
istina, dotiče i kršćane koji žive u neurednom kanonskom statusu storalnim suradnikom u župi Uznesenja BDM u Rijeci, u kojoj sam
(osobe u izvanbračnoj zajednici, samo civilno vjenčane, kao i ra- pred dvadesetak godina kratko obnašao i službu župnika. Iskreno
stavljene i ponovno civilno vjenčane). U tom smislu govori i o du- me raduje taj svojevrsni povratak župnom pastoralu, od kojega sve
hovnom vodstvu, te eventualnom pripuštanju takvih osoba svetim treba polaziti i prema kojemu sve mora biti usmjereno. Također,
sakramentima. No, ova pobudnica po sebi nema previše utjecaja na drago mi je što ću, nastanjen i dalje u Nadbiskupskom domu, steče-
rad ženidbenih sudova. nim znanjem i dugogodišnjim iskustvom, a u vidu jednog kontinui-
teta, moći biti na raspolaganju upravi naše Nadbiskupije u njenom
Daleko veći utjecaj na njihov rad ima motuproprij pape Franje služenju na dobrobit svih članova naše nadbiskupijske zajednice,
Mitis Iudex Dominus Iesus (Gospodin Isus blagi Sudac) iz 2015. pa i šire. Neka nam u tome pomognu svjetlo i snaga Duha Svetoga,
godine, kojim se reformira dosadašnji kanonski postupak za pro- te moćni zagovor Majke Božje Trsatske i našeg nebeskog zaštitni-
glašenje ništavosti ženidbe. Njime Papa ne proširuje područje ni- ka sv. Vida.
štavosti ženidbe, ne uvodi nove razloge za ništavost, ali zato ubrza-
va i pojednostavljuje samu proceduru proglašenja ništavosti.

9

CARITAS Broj 8/545 2021.

Čestitka za Izbjeglice i migrantI
u KATEDRALI
Međunarodni
Na inicijativu po-
dan starijih vjerenika Riječke
nadbiskupije za
osoba pastoral pomoraca i seli-
laca (i migranata), mons.
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život Matije Matičića, i u su-
i obitelj riječki nadbiskup koadjutor i dubrovački apostolski radnji s Isusovačkom služ-
upravitelj Mate Uzinić uputio je čestitku za 31. Međuna- bom za izbjeglice (JRS),
rodni dan starijih osoba, 1. listopada, koju prenosimo u cijelosti: u povodu 107. Svjetskog
dana selilaca i izbjeglica, u
„Drage starije osobe, dragi djedovi i bake, nakon što smo 25. nedjelju 26. rujna u u Ri-
srpnja ove godine obilježili prvi Svjetski dan djedova, baka i starijih jeci su boravili izbjeglice iz
osoba, želim vam, u ime Vijeća Hrvatske biskupske konferencije migranti iz Sirije, Afgani-
za život i obitelj i svoje ime, i danas, na Međunarodni dan starijih stana i drugih bliskoistočnih zemalja koje su dobile utočište u Hrvatskoj. Njih
osoba, iskazati svoju blizinu i uputiti svoju čestitku. sedamdesetak dočekali su u riječkoj prvostolnici mons. Matičić, paroh Srpske
pravoslavne crkve u Rijeci Jovan Galamić te riječki imam Dženan ef. Čaušević.
Svjestan sam da vas muče brojne teškoće i problemi svoj-
stveni staračkoj dobi, kao i da su mnoge poteškoće s kojima se Goste je s riječkom prvostolnicom upoznao mons. Matičić te za njih, u skla-
susrećete posljedica vremena u kojemu živimo, ali vam danas želim du s epidemiološkim mjerama, organizirao domjenak u katedralnim prostorima.
prenijeti i poruku da u svemu tome ipak niste sami. U našem druš- Zajedno s parohom Galamićem i imamom Čauševićem posvjedočili su o međure-
tvu i Crkvi, kao i u vašim obiteljima, ima onih kojima je stalo do vas, ligijskom dijalogu koji je u Rijeci temeljen na prijateljstvu predstavnika vjerskih
onih koji su spremni djelotvornom ljubavlju biti s vama i konkretno zajednica i zajedničkim projektima usmjerenim za dobrobit društva i svakog
se zauzeti za vas i vašu dobrobit. Sjetimo se samo koliko je truda i
ljubavi u ovom vremenu pandemije uloženo da bi se sačuvalo svaki Mčovjeka.
ljudski život. To je nešto što je vrijedno istaknuti i što trebamo ons. Matičić, paroh Galamić i imam Čaušević posvjedočili su gostima
cijeniti, ali tome svojim odgovornim ponašanjem trebamo dati i zajedništvo i prijateljstvo koje je u temeljima međureligijskoga dijaloga
svoj doprinos. Želio bih da među onima koji vam u vašoj staračkoj u gradu na Rječini. Istaknuli su kao poticaj da je Bog taj koji ih oku-
dobi žele prići s ljubavlju, iako na drugačiji način, prepoznate i plja, a mi smo primarno pozvani biti ljudi jedni drugima. Izbjeglice i migranti o
Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj. Vođeni kojima skrbi JRS preživjeli su strahote napuštajući svoje domove i sa strahom
sviješću da su vaši problemi također problemi Crkve, ali i da ste vi od neizvjesnoti stigli su u Hrvatsku. „Sredozemno more postalo je ‘grobnica’ na
i vaša staračka dob također dar Crkvi, prije nekoliko smo godina što je upozorio papa Franjo, te smo kao ljudi dužni onima koji žele pronaći mir
započelo ciklus obiteljskog pastorala posvećen starijim osobama, pružiti potrebnu zaštitu. Radosni smo što smo mogli zajedno, kao predstavnici
međugeneracijskoj solidarnosti te poslanju djedova i baka. Plani- vjerskih zajednica, upriličiti ovaj program“, istaknuli su mons. Matičić, paroh
ramo ga zaključiti iduće godine Nacionalnim susretom hrvatskih Galamić i imam Čaušević. Ovi susreti služe da upoznamo jedne druge, učimo
katoličkih obitelji. Neće to biti kraj našeg zauzetog pastoralnog jedni od drugih i obogaćujemo jedne druge. Oni nam služe da Rijeka kao ‘luka
zanimanja za vas i vaše potrebe, nego novi početak jer sve ono što različitosti’ bude ‘luka zajedništva’. Okupljamo se zajedno pod Božjim krovovi-
smo činili ostaje pastoralna ponuda i za iduće pastoralne cikluse, ma – bogomoljama, i ne gledamo ono što nas dijeli, nego ono što nas spaja - to
a time i prilika da se na različitim razinama u Crkvi, a osobito onoj je vjera u jednoga Boga i prijateljstvo, rekao je na kraju susreta mons. Matičić.

Užupskoj, nastavimo brinuti za vas u ljubavi koja je pokretač svega. Nakon zajedničke molitve u riječkoj prvostolnici, svi su se uputili u pravo-
z iskrene čestitke za Međunarodni dan starijih osoba i slavni hram sv. sv. Nikolaja Mirlikijskog, a zatim u Islamski centar.
želju da ga provedete u dobrom društvu i dobrom zdrav-
lju, na sve vas zazivam Božji blagoslov i zagovor Blažene Helena Anušić
Djevice Marije, u čiji mjesec ulazimo, i svete Male Terezije koja
se danas slavi, a koja nas uči da je i ljubav zvanje i poučava kako, Tony Toumeh – U Hrvatsku sam došao iz Sirije 2016. godine.
odgovarajući na taj poziv, ljubiti Boga i bližnjega u malim svakod-
nevnim stvarima. Bio sam smješten u prihvatilište u Dugavama u Zagrebu. Tražio

U Rijeci, 1. listopada 2021., na spomendan svete Terezije sam azil i odobren mi je nakon pet mjeseci. JRS mi je pomo-
od Djeteta Isusa,
gao u učenju jezika, rješavanju stambenog pitanja i pronalasku

posla. Najprije sam radio kao slastičar, nakon toga kao skladištar.

Cijelo to vrijeme imao sam podršku JRS-a u integraciji, bio je

to i prijateljski odnos koji je ostao do danas. JRS mi je ponudio

posao prevoditelja na arapski jezik i kulturnog medijatora koji

sam prihvatio. Našao sam se u ovom poslu jer razumijem ljude i

jer sam i sam prošao taj put.

Posjet dobrotvora iz Neussa
Veliki dobrotvor i prijatelj Rijeke sve- Ravnateljica je potvrdila kako je to izni-
ćenik Jochen Koenig iz njemačkog brat- mno vrijedna donacija koja je od velike pomo-
skog grada Neussa posjetio je 16. rujna ći obiteljima koje u kućanstvu imaju nemoć-
Caritas Riječke nadbiskupije. U razgovo- nog ili bolesnog člana obitelji. Koliko je važna
ru s ravnateljicom s. Marijom Faustinom ova djelatnost Caritasa potvrđuje i činjenica
Kovačević zanimalo ga je što Caritas čini da su u ovih nekoliko mjeseci svi kreveti već
i kako bi dobrotvori iz Njemačke mogli posuđeni obiteljima u potrebi.
pomoći. Posljednja u nizu donacija koja je
njegovim zalaganjem iz Neussa stigla u Ri- Nakon središnje nadbiskupijske karita-
jeku bili su bolnički kreveti. Njih je 27 sti- tivne ustanove, njemački svećenik posjetio
glo u Caritas Riječke nadbiskupije 8. ožuj- je i hospicij „Marija Kozulić“ te samostan se-
ka. Kreveti su bili rashod iz bolnice Johanna Etienne u Neussu, u stara Družbe Presvetog Srca Isusova na Dre-
jako dobrom stanju, a svećenik se pobrinuo da kao donacija stignu novi. Ravnateljica Caritasa te s. Leopolda Ivković uime hospicija,
u riječki Caritas. Organizirao je ukrcaj i platio prijevoz do Rijeke. dragom gostu uručile su sliku Gospe Trsatske kao zahvalu za sva
učinjena dobra i poklon za njegovu 50. obljetnicu svećeništva.

10

Broj 8/545 2021. CARITAS

U Tjednu sv. Vinka Paulskog
vikar za kler vlč. Vjekoslav Đapić
pohodio Kuću utočišta

Cjelovita skrb
za čovjeka

Uokviru programa Tjedna sv. Vinka Paulskog u Kući utoči- Da se dobro dobrim vraća, posvjedočili su neki korisnici Kuće
šta u Rijeci, u srijedu 22. rujna ovu karitativnu ustanovu utočišta koji su djelotvornoj ljubavi djelatnika i volontera odgovo-
pohodio je izaslanik riječkog nadbiskupa koadjutora mons. rili volontiranjem u određenim kućanskim poslovima, prije svega
Mate Uzinića, vikar za kler Riječke nadbiskupije vlč. Vjekoslav
Đapić. Kuću utočišta, dnevnog centra za beskućnike i marginali- Vu kuhinji.
zirane grada Rijeke i bliže okolice, od 2007. godine do 2016. vodile lč. Đapić pozitivno iznenađen cjelovitom podrškom koju lju-
su sestre milosrdnice, a od 2016. to čine u partnerstvu s Udrugom di s margine društva mogu dobiti u Kući utočišta, izrazio
je zahvalnost djelatnicima i volonterima na nesebičnom i
“Depaul Hrvatska”. Korisnici dnevnog centra su beskućnici, ovi- ustrajnom radu, kao i korisnicima koji su prihvatili pruženu po-

snici, bivši zatvorenici, osobe s problemima s mentalnim zdravljem moć. Korak u prihvaćanju pomoći nije lak i mnogi je odbijaju iz

i ostale osobe s ruba društva kojima se svakodnevno omogućavaju raznovrsnih razloga, poput osjećaja srama. Ohrabrio ih je nagla-

tri obroka, zdravstvena usluga, psihosocijalna podrška, održavanje sivši kako u teškim trenutcima Bog čovjeka ne ostavlja, a o tome je

osobne higijene, pomoć u ostvarivanju zaposle-

nja, pravna pomoć, ali prije svega pruža im se Dirljivo svjedočanstvo o razlozima zašto je odabrala volontirati u
iskrena kršćanska ljubav i obiteljska atmosfe- ovoj karitativnoj ustanovi dala je Amerikanka s opatijskom adresom
ra.

Vlč. Đapić uz vodstvo predsjednice “Depa- Elisabeth Komljen. Od jednokratnog posjeta tijekom kojega je
ul Hrvatska” i voditeljice Kuće utočišta s. Ve-
ronike Mile Popić obišao je prostore i upoznao donirala odjeću za korisnike, ostala je volontirati jer, kako je istaknula,
se s radom ove ustanove kao i aktivnostima
koje se događaju izvan nje, poput programa ono što prima u razgovoru s tim potrebitim ljudima, daleko je više od

društvenog poduzetništva koji kroz resocija- onoga što im ona kao volonter daje.

lizacijski program, radnu aktivaciju pružanja
usluga građanstvu i organizacijama, za korisnike stvaraju temelje posebno posvjedočio jedan korisnik koji je svoju životnu ispovijed
za njihov kvalitetan povratak u svijet rada. Osim ovoga, svakog imao upravo kod vlč. Đapića koji je svojevremeno djelovao u jednoj
utorka navečer volonteri obilaze mjesta u gradu na kojima se oku- karitativnoj ustanovi u Zagrebu. Božji plan bio je da se njih dvojica
pljaju beskućnici noseći im hranu, a u hladnije dane i potrebne po- danas susretnu u Rijeci u Kući utočišta. Pohod vlč. Đapića zaklju-
krivače, te ih upućuju na pomoć koju mogu dobiti u Kući utočišta. čen je molitvom Anđeoskog pozdravljenja koju je predmolio jedan
O dobrobiti programa posvjedočili su i sami korisnici i volonteri, a korisnik, a završni blagoslov udijelio vlč. Đapić.
U tijeku je i prikupljanje donacija građana nužnih za djelova-
u emotivnom razgovoru i svojim životnim iskustvima. Gubitak ma-
terijalnog nemjerljiv je s gubitkom podrške bližnjih, nedostatkom nje ove karitativne ustanove te se mole građani koji su u mogućno-
empatije i osamljenosti, poručili su neki dodajući da su u Kući uto- sti darovati hranu, higijenske potrepštine, muške i ženske čarape
čišta pronašli tu ljudsku podršku, ali i mogućnost povratka svoga i donje rublje, da iste donesu u Kuću utočišta koja se nalazi u Ulici
obitelji Duiz poslije broja 8.
dostojanstva.
Helena Anušić

Nastavak karizme sv. Vinka

Tjedan sv. Vinka Paulskog u U skladu sa svojim poslanjem,
Rijeci završen je 27. rujna pro- redovnice su njegovale bolesnike
slavom spomendana ovog sveca. u bolnicama i kućama te brinule
Misu je u kapeli sestara milosrd- o beskućnicima i svima potrebiti-
nica predvodio riječki nadbiskup ma ljudske pomoći i solidarnosti.
Ivan Devčić podsjetivši okuplje- Dakako, uz brigu za tijelo, one su
ne sestre i volontere Udruge sv. se, vjerne karizmi svoga utemelji-
Vinka Paulskog kako je sv. Vinko telja, istovremeno skrbile i o nji-
zaštitnik svih karitativnih dje- hovu duhovnom zdravlju, onda
la ljubavi. Pozdrav dobrodošlice kao i danas.“
uputila je s. Ana Marija Rakocija,
provincijalna poglavarica. Da milosrdnice u Rijeci na-
stavljaju Vinkovo nasljeđe svje-
Nadbiskup je u propovijedi istaknuo kako su Vinkova djela lju- doči i Kuća utočišta koju vode u sklopu svog samostana i u kojoj
bavi već 4 stoljeća trajno prisutna po sestrama milosrdnicama koje pružaju dnevni obrok za stotinjak korisnika. Pored toga obilaze i
nastavljaju brinuti za potrebite i bolesne sljedeći njegov primjer. beskućnike na mjestima gdje se okupljaju te im osim hranom po-
„Sveti Vinko je, kako bi mogao pomagati potrebitima, osnovao Mi- mažu i na druge načine. Vinkova karizma proteže se i na Udrugu
sijsku kongregaciju poznatu pod imenom ‘lazaristi’ koja je djelova- sv. Vinka Paulskog u kojoj pomoć ljudima u potrebi pružaju volon-
la diljem Francuske, a zatim se još za života sv. Vinka proširila do teri. Valja se prisjetiti i da su sestre milosrdnice tridesetak godina
Alžira, Tunisa i Madagaskara. Osim lazarista, s udovicom Lujzom bile usko povezane s radom nadbiskupijskog Caritasa i ostavile du-
de Marillac kojoj je bio duhovni vođa, osnovao je i Družbu milo- bokog traga u njegovoj 50-godišnjoj povijesti.
srdnih sestara koja se posvetila pomaganju svima koji su u nevolji.
Danijel Delonga

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 8/545 2021.

Blago pod asfaltom

MOZAICI
RANOKRŠĆANSKE
BAZILIKE U
RIJEČKOM
STAROM GRADU

Nepresušne vode uvjetovale su gradnju rimskih termi, a nakon što su propašću
Rimskog Carstva te provalama Avara i Franaka izgubile svoju ulogu, potok
i znatne količine građevnoga materijala odredile su smještaj prostrane,
trobrodne ranokršćanske bazilike sagrađene vjerojatno u 5. stoljeću. Crkva je
ovdje podignuta stoga jer vode potoka punile bazen krstionice. Pod bazilike
ukrašavali su prekrasni mozaici. Oni su otkriveni, ali nažalost i zatrpani te leže
pod debelim slojem asfalta.

Piše: Goran Moravček Rimska kolonija Akvileja, osnovana 181. godine p. n. e., bila je
vojno uporište i polazište Rimljana prema Istoku, putovima koji su
Rijeka svoje postojanje duguje vodama, ali ne samo moru i Rje- bili usmjereni prema istarskom poluotoku i kvarnerskom primorju.
čini već i brojnim potocima koji su premrežili grad. Jedan od Ceste su najviše pridonijele formiranju, učvršćivanju i usponu poje-
njih, potok Lešnjak, dao je život antičkoj Tarsatici, a potom i dinih središta, pa sukladno tome i Tarsatice. Publica Via Aguileia
srednjovjekovnom Gradu sv. Vida. Potok Lešnjak izvire uz današnju Tharsaticam bila je položena u smjeru: Aguileia – Tergeste – Ad Ma-
katedralu sv. Vida. Vode toga potoka i četiri njegova tijeka znatno lum – Ad Titulos – Tarsatica. Bio je to najpogodniji smjer rimskih
su odredile izgled Staroga grada i način življenja u njemu. Taj je po- pohoda protiv Japoda, Liburna i Delmata. Putovi su od Tarsatice vo-
tok prvorazredni spomenik Rijeke.  Nepresušne vode uvjetovale su dili dalje preko Ad Turesa prema Seniji, Jaderi i Saloni u Dalmaciji,
gradnju rimskih termi, a nakon što su propašću Rimskog Carstva te
provalama Avara i Franaka izgubile svoju ulogu, potok i znatne koli- Nodnosno za Sisciju prema Panoniji.
čine građevnoga materijala odredile su smještaj prostrane, trobrodne a mjestu Staroga grada postojalo je u vrijeme rimskog osva-
ranokršćanske bazilike sagrađene vjerojatno u 5. stoljeću. Crkva je janja manje naselje Tarsatica, koje se razvilo zahvaljujući ge-
ovdje podignuta jer su vode potoka punile bazen krstionice. Pod ba- ostrateškom položaju, obilju vode i pogodnoj luci blizu ušća
zilike ukrašavali su prekrasni mozaici. Oni su otkriveni, ali nažalost Rječine. Tarsatica je  pripadala rimskoj provinciji Dalmaciji, koja je
i zatrpani te leže pod debelim slojem asfalta. počinjala kod Plomina. Žitelji su se bavili ribarstvom, obrtništvom i
trgovinom. Mjesto je u drugoj polovici 1. stoljeća n. e. bilo gradska
Starodrevno naselje Tarsatika/Tarsatica, bilo je smješteno na općina, municipij, u procesu romanizacije, jer su dužnosnici nakon
području riječkog Staroga grada. Strabon (63./64. p. n. e – 24. n. e.), jednogodišnje službe stjecali rimsko građansko pravo. Prije kraja 4.
grčki povjesničar, zemljopisac i filozof među jadranskim lukama na- stoljeća preko Balkana prodiru Zapadni Goti (Vizigoti), koji su prodr-
vodi i liburnijsku Tarsatiku. Spominje je također i Klaudije Ptolomej li sve do Julijskih Alpa. Tarsatica se stoga utvrđuje i postaje značajno
(oko 100. – oko 170.). On jedini pod grčkim imenom Oieneus (Eneus, vojno središte. Gradi se rimski zid, limes, sačuvan danas u fragmen-
Enej) spominje Rječinu, a to nije učinio ni jedan drugi antički (ze- tima, koji od Tarsatice preko Grobničkog polja vodi na sjever.
mljo)pisac. Pretpostavlja se da je time istaknut njezin geopolitički
značaj, jer je Enej ucrtana kao jedna od granica između Japoda i Hi- U doba Istočnih Gota (Ostrogota), koji su u Italiji i na našim
stra. područjima do Dunava i Drine osnovali potkraj 5. stoljeća pod svo-
jim vladarom Teodorikom snažnu državu, Tarsatica je ostala važnim
vojnim središtem. Tarsatica je u doba Ostrogota bila središte šireg
područja Liburnije te se u njihovo doba nazivala Liburnia Tarsati-
censis. Ostrogote je sredinom 6. stoljeća porazio rimsko-bizantski car

12

Broj 8/545 2021. IZ POVIJESNE RIZNICE

Mozaici starokršćanske bazilike u Starom gradu već su dvaput otkrivani i zatrpavani. Prvi put su dijelom
prikazani u svojoj ljepoti šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zanimanje Riječana bilo je veliko, kao i 2009.
godine prilikom zaštitnih arheoloških radova pored crkve Uznesenja Marijina kad su se promatrači tiskali da
vide ranokršćanske mozaike položene vjerojatno u 5. stoljeću. Bazilika kojoj pripadaju mozaici bila je duga
oko 30 metara, a na njenom mjestu kasnije je izgrađena manja crkva sa zvonikom. Tarsatička ranokršćanska
crkva istražena je u dužini od oko 17 metara, a približno tolika joj je i širina. Predstoji u budućnosti
istraživanje u crkvi Uznesenja Marijina jer se bazilika prostire i unutar nje.

Justinijan I. Veliki (483. - 565.), koji je uspio nakratko uspostaviti je- zaključuje kako je Tarsatica postojala, ali unutar hrvatskih granica.
dinstvo nekadašnjeg rimskog imperija. Nedugo nakon njegove smrti Akademik Lujo Margetić misli kako 996. postoji “obalni grad Tar-
(565.) iz Panonije prodiru (568.) preko današnje Slovenije Langobar- satica” - dakako, ne Trsat, koji je još stoljećima bio manje mjesto s
di, koji u Italiji osnivaju državu. Što se u to doba događalo s Tarsati- nekoliko kuća, koje po crkvenim propisima nije moglo biti sjedištem
com nije poznato, a povijesne magle zastiru i razdoblje kad na naše biskupije.
područje za Langobardima naviru Avari i Slaveni. Jedan od pravaca
njihova nadiranja bila je rimska cesta što je do Senja preko Tarsatice Mozaici starokršćanske bazilike u Starom gradu već su dvaput
vodila jednim krakom kroz Kras i Ćićariju prema Tergesteu (Trstu), otkrivani i zatrpavani. Prvi put su dijelom prikazani u svojoj ljepoti
a drugim smjerom preko Učke u Istru. Koncem 8. stoljeća franački šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zanimanje Riječana bilo je veliko,
kralj, budući car Karlo Veliki, najprije je srušio langobardsku, a po- kao i 2009. godine prilikom zaštitnih arheoloških radova pored crkve
Uznesenja Marijina kad su se promatrači tiskali da vide ranokršćan-
Otom i avarsku državu te osvojio Istru. ske mozaike položene vjerojatno u 5. stoljeću. Bazilika kojoj pripa-
d prve polovice 6. stoljeća kad se spominje Tarsatička Libur- daju mozaici bila je duga oko 30 metara, a na njenom mjestu kasnije
nija (Liburnia Tarsaticensis) iz doba vladavine Ostrogota, je izgrađena manja crkva sa zvonikom. Tarsatička ranokršćanska
povijesni izvori šute o Tarsatici sve do 799. godine kad se spo- crkva istražena je u dužini od oko 17 metara, a približno tolika joj je
minje pogibija franačkog vojnog zapovjednika, furlanskog markgrofa i širina. Predstoji u budućnosti istraživanje u crkvi Uznesenja Mari-
Erika, koji je poginuo u zasjedi “stanovnika obalnoga grada Tarsa-
tice”. U 9. i 10. stoljeću ponovo nema izravnih vijesti o Tarsatici, a Mjina jer se bazilika prostire i unutar nje.
jedino što znamo jest da je sredinom 10. stoljeća Hrvatska sezala do ozaici su prekrivali cijelu površinu poda bazilike, uklju-
Labina. čujući ulazni trijem. Možemo pretpostaviti da su mozaici
ukrašavali svetište te zidove crkve. Raskošnost mozaika i
Prilično nedoumica izaziva isprava iz 996. godine prema kojoj prostranost bazilike svjedoče o tome da je Tarsatika u ranokršćansko
njemački car Oton III. dodjeljuje Akvilejskoj patrijaršiji šest biskupi- doba bila bogat grad čiji su stanovnici mogli financirati skupu grad-
ja, a među njima je i Tarsatička biskupija (episcopatum Tarsaticen- nju. Jedan od donatora bio je neki Marius koji je platio dio mozaičkog
sem). Sumnja se u vjerodostojnost te isprave, jer je područje istočno popločenja.
od Učke, uključujući i Tarsaticu, bilo u hrvatskoj državi i izvan vlasti
njemačkog cara. Prema oporuci Ulrika III. Orlamünde, markgrofa Na žalost, dijelovi mozaika uništeni su gradnjom Kosog tornja
Istre, iz 1102. godine, spominju se mnoga mjesta u Istri kojima je on jer je zvonik nasađen na mozaički pod. Dijelovi mozaika također su
raspolagao, poput Buzeta, Boljuna, Vranje i Letaja, ali se ne spominje znatno oštećeni prilikom kopanja kanalizacije.
ni jedno mjesto s istočne strane Učke što znači da je izuzeto područje
danas poznato kao Liburnijsko primorje i južnije od njega. Iz toga se Prije devet godina završen je natječaj za trajnu prezentaciju mo-
zaika. Odabran je rad arhitekta Igora Franića. I tu je sve stalo. Neki
drugi projekti dobili su prednost.

13

DOGAĐANJA Broj 8/545 2021.

Metropolitanski pastoralni

institut proslavio 10. obljetnicu

Od početka 2009.
godine do danas
svake godine MPI
organizira dva
redovita seminara:
Teološko-katehetski
seminar za pastoralne
suradnike i župne
animatore i Seminar za
teološku kulturu laika

Metropolitanski pastoralni institut u Rijeci u subotu 25. a od ove godine organiziraju Teološko-pastoralni  seminar Riječke
rujna svečanim programom u Auli pape Ivana Pavla II. na metropolije, poručila je predstojnica Instituta dr. sc. Natalija Bogo-
Trsatu proslavio je svoju 10. obljetnicu djelovanja. Osno- vić. Svoj rad MPI započeo je prije dvanaest godina, no zbog pande-
van 2009. godine na inicijativu riječkog nadbiskupa i metropoli- mije koronavirusa proslava 10. obljetnice nije bila moguća ranije,
ta mons. dr. Ivana Devčića i drugih biskupa Riječke metropolije, poručila je predstojnica. “Započeli smo s radom 2009. i otada do
ovaj Institut vjernicima laicima pruža mogućnost osobne vjerske danas uvijek smo išli s dva seminara: Teološko-katehetski seminar
izgradnje u teološkom i duhovnom smislu.
za pastoralne suradnike i župne animatore i Seminar za teološku
Prigodnu riječ na početku je izrekao ravnatelj Instituta, vlč. kulturu laika. Oni vjernici laici koji završe jedan od ova dva semi-
mr. sc. Mario Gerić. Zahvalio je svima koji su na bilo koji način nara, a žele se dalje ravijati u teološkom i duhovnom smislu, mogu
” kretnoj situaciji, poručio je dr. sc. Sorić. Autor knjige izrazio
bili ili još uvijek jesu uključeni u djelovanje Instituta,  a osobito upisati Tečaj biblijskog razmatranja ili Tečaj dinamike duhovnog
polaznicim seminara zbog kojih Institut postoji. Zahvalio je Gospo- života. Osim toga, 2014. godine imali smo dobar odaziv za Tečaj
dinu za brojne milosti koje im je iskazao i za sve što su u njegovo novinarstva, a ove godine nudimo Teološko-katehetski seminar za
ime svih ovih godina mogli činiti. Govoreći o plodovima seminara i odgojitelje/ice u vjeri u predškolskim ustanovama.“
PMPI sa svojim programima postaje logistika pastoralnom rigodnu riječ uputio je i generalni vikar Riječke nad-

biskupije i suradnik Instituta vlč. dr. Mario Tomlja-

nović koji je tom prigodom pročitao pisanu poruku
i čestitku riječkog nadbiskupa koadjutora mons. mr. Mate
djelovanju unutar župa Riječke metropolije jer odgaja i Uzinića.
Bila je ovo prigoda i za predstavljanje knjige prvog rav-
obrazuje vjernike laike u smislu ostvarenja njihova krsnoga natelja MPI-ja, izv. prof. dr. sc. Nikole Vranješa: Projekt

poslanja. Svatko je po krštenju pozvan svjedočiti Isusa, a i metoda - praksa vjere u svijetu promjena. Predstavio ju
je vlč. dr. Ante Sorić rekavši da kada govorimo o spasenju,
da bi to mogao činiti i odgovoriti zahtjevima vremena i imamo dva ključna pitanja - kako ga ostvariti i što učiniti

društva, mora biti osposobljen kao kršćanin i dionik Isusova da spasenje bude potpuno. Ova knjiga bavi se upravo tim
pitanjima, rekao je predstavljač. Ona obrazuje i inspirira,
otajstvenoga tijela i kao član Crkve, rekao je ravnatelj potiče čitatelje da vlastitim promišljanjem i traženjem na-

Instituta, vlč. mr. sc. Mario Gerić. čina sami odgovore na pitanje spasenja i pokušaju ponuditi
ispravan instrument kojim mogu doći do djelovanja u kon-

je želju da ovo djelo uistinu bude jedna smjernica polazni-

tečajeva, kako za polaznike, tako i za župe, istaknuo je da MPI sa cima u traženju spasenja, kako vlastitog tako i spasenja drugih.

svojim programima postaje logistika pastoralnom djelovanju unu- Na kraju, podijeljene su potvrdnice i posvjedočenje polazni-

tar župa Riječke metropolije jer odgaja i obrazuje vjernike laike u cima koji su završili odabrane programe Instituta. Dobili su ih:

smislu ostvarenja njihova krsnoga poslanja. Svatko je po krštenju Sanja Antonin, Claudio Graziani, Jasna Katalinić, Dubravka Sta-

pozvan svjedočiti Isusa, a da bi to mogao činiti i odgovoriti zahtje- nić, Katarina Čakarun, Oriana Rakovac, Nevenka Križman, Sanja

vima vremena i društva, mora biti osposobljen kao kršćanin i dio- Perčić, s. M. Benedikta Nina Krapić, Valter Baldaš, Sonja Brusić,

nik Isusova otajstvenoga tijela i kao član Crkve. Pročitao je poruku Sandra Burić, Chiara Debelić, Danica Pivk, Vlasta Rainer, Niko-

i čestitku riječkog nadbiskupa i metropolita mons. Ivana Devčića, la Spicijarić, Marijana Šimović, Elena Tutić, Anita Videlko, Vilma

inicijatora ovoga Instituta. Pisane čestitke uputili su i drugi bisku- Vojvoda i Janja Vucković

pi metropolije. U bogatom programu proslave obljetnice nastupio je Zbor

MPI uz obrazovanje vjernika laika, bavi se i permanentnom Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu pod vodstvom voditeljice

formacijom mlađih svećenika Riječke metropolije. Osim toga, pre- Škole mr. art. Andrejke Srdoč Geraci.

uzeli su i organizaciju 6. pastoralne godine, tzv. đakonske godine,  Helena Anušić

14

Broj 8/545 2021. DOGAĐANJA

Dan hrvatskih mučenika

Okrenimo novu
stranicu i počnimo
pisati bolju povijest

Dan hrvatskih mučenika proslavljen je u subotu 11. rujna na najgore i najokrutnije stoljeće s najviše prolivene krvi naše je proš-
Udbini. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je splitsko- lo, dvadeseto stoljeće. Ne jedna, nego tri opasne ideologije: fašizam,
makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u konce- nacizam, komunizam, niječući Stvoritelja, ignorirale su i njegovo

lebraciji nadbiskupâ Mate Uzinića i Dražena Kutleše, te biskupâ pitanje: Gdje ti je brat tvoj? U Jasenovcu? Na Bleiburškom polju?

Vjekoslava Huzjaka, Jure Bogdana, Ranka Vidovića, Ivana Šaška Na Križnom putu? U Jazovki? U jamama? U Vukovaru? Ali, naža-

i Ante Ivasa, generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije lost i na mnogim susjedskim poljima, rodbinskim njivama, dvoriš-

preč. Krunoslava Novaka, izaslanika zadarskog nadbiskupa mons. nim ogradama…“, rekao je nadbiskup Barišić.

Josipa Lenkića, te izaslanika krčkog biskupa preč. Antona Depi- Kritički se osvrnuo i na problem da nekim žrtvama još uvijek

kolozvanea. nije priznato dostojanstvo. „U svim kulturama i civilizacijama sve

Proslava je počela pobožnošću križnog puta ispred crkve sv. žrtve, bez obzira na stavove, imaju svoje dostojanstvo. Što nam

Marka groba na Krbavskom polju koju je do Crkve hrvatskih mu- nedostaje da čujemo njihove vapaje: je li sredstava, tehničkih mo-

čenika na Udbini predvodio upravitelj župa Vaganca i Drežnika, gućnosti ili dobre volje – humanosti? Koliko smo u duhu ljudskosti

vlč. Dino Rupčić. Potom je krenula procesija predvođena križem, i kršćanstva, pa i u duhu Rezolucije europskog parlamenta (2008.),

praćenim sjemeništarcima i bogoslovima, potom motoristima sa ozbiljno prihvatili obilježavanje Dana sjećanja na žrtve totalitarnih

spomen-kamenjem s raznih grobišta naših mučenika, a nakon njih i autokratskih režima – svih tih stabala koja donose zle i otrovne
”slika svećenika vlč. Ivana Burika, mučenika Srijema, koju su u plodove?“
ulaznoj procesiji nosili autor Damir Kukavica i hrvatski branitelj Nadbiskup Barišić završio je propovijed pozivom vjernicima

Vukovara dr. Ivan Anđelić. da budu branitelji i zaštitnici brata čovjeka, od početka života do

Nakon slike mučenika svećenika Ivana Burika pristupili su prirodne smrti. „Iznad svega, otvorimo svoje srce i naše odnose

vanjskom oltaru svećenici i biskupi. Na početku slavlja dobrodoš- odgovoru Neba – Isusu Kristu koji dođe k nama da otkrijemo gdje

licu je zaželio biskup

domaćin mons. Zdenko „U mračna vremena 20. stoljeća toliki pravednici
Križić.

„Svaki narod mora i nevini svjedoci svojim životom unosili su svijetlo
očuvati živim sjećanje

na svoje mučenike, na i osobnom žrtvom spašavali dostojanstvo i
ljude koji su ostavili iza
lice čovjeka. Ponosni smo danas na sve njih u
sebe tragove plemeni-

tosti, dobrote i žrtve za svim narodima, poglavito u našem hrvatskom
opće dobro. I ovo sveti-

šte hrvatskih mučenika narodu“, rekao je nadbiskup Marin Barišić.
čuva sjećanje na muče-

nike našeg naroda, po-

najprije na one koje je Crkva proglasila svetima i blaženima, ali i nam je brat; da znamo s braćom i sestrama na ovom putu života

na mnoge druge, znane i neznane koji su dali svoj život za uzvišene okrenuti novu stranicu te počnemo pisati bolju povijest, dostojnu

i plemenite ciljeve: za vjeru i slobodu svoga naroda i domovine. Boga Stvoritelja i njegovog stvorenja – čovjeka. Neka u središtu

Uz mučenike prošlosti ne smijemo zaboraviti ni mnoge mučenike našega vrta bude stablo života – križ Kristove ljubavi – čiji plodovi

sadašnjosti, mnoge koji nisu mučenici krvlju, ali jesu ljubavlju i Nvode u puninu uskrsloga života.“
služenjem. Ima puno onih koji na leđima ili srcu nose teške patnje a kraju mise domaći župnik i čuvar svetišta Crkve hrvat-
i križeve: od teških bolesti do osamljenosti, odbačenosti, neimašti- skih mučenika preč. Josip Šimatović zahvalio je voditelju
ne, poniženja, i sve to nose ponizno i strpljivo, prikazujući Bogu euharistijskog slavlja nadbiskupu Barišiću i u znak zahva-
u vjeri, nadi i ljubavi. Njihov život patnje velika je dragocjenost le darovao mu reljef Krbavskog križa. Potom je gospićko-senjski
za Crkvu i izvor neizmjernog blagoslova za sav narod“, rekao je biskup Zdenko Križić najprije zahvalio dragom Bogu, zatim nadbi-
skupu Barišiću, svim biskupima, svećenicima i redovništvu, svim
Nbiskup Križić. hodočasnicima koji su došli s nadom da će ovdje ojačati u vjeri,
adbiskup Barišić u propovijedi je istaknuo kako su okrutna da će se ispuniti utjehom, nadom i blagoslovom i svim potrebnim
zlodjela dvadesetog stoljeća sramota čovjeka i dno ljudskog milostima po zagovoru svetih hrvatskih mučenika. Na kraju je
roda. „Na sreću, u tim mračnim vremenima toliki praved-
nici i nevini svjedoci svojim životom unose svijetlo i osobnom žr- nadbiskup Barišić podijelio svečani blagoslov s križem krbavskih

tvom spašavaju dostojanstvo i lice čovjeka. Ponosni smo danas na biskupa.

sve njih u svim narodima, poglavito u našem hrvatskom narodu.“ Pjevanje su predvodili združeni zborovi Gospićko-senjske bi-

Podsjetio je kako se na Udbini spominjemo i žrtava Krbavskog skupije pod vodstvom i pod ravnanjem Ivana Prpića Špike, uz glaz-

polja kada je 9. rujna 1493. u obrani Domovine protiv Osmanlija u benu pratnju orguljaša Hrvoja Trinitija iz Zagreba.

jednom danu poginulo više od deset tisuća branitelja. „Međutim, Robertina Medven

15

MEDICINSKI KUTAK Broj 8/545 2021.

Jesen utječe
na naše zdravlje

Priredio: dr. Ivan Host

Prirodni je ciklus da tijekom jeseni i zime priroda

usporava i potrebno je da i vi to sami učinite,

naravno koliko je to god moguće.

Dani su kraći. Jesen je. Iako je tijekom kruške i razne tikve. Na taj način će se u tijelo Iskoračite u
podneva još uvije relativno toplo i unositi namirnice koje pozitivno utječu na ja- prirodu
ugodno - ujutro i navečer je već pro- čanje imuniteta.
hladno, a u gorskim krajevima i hladno. Vrije- Šetnja prirodom liječi loše
me se polako “kvari”, a s vremenom se “kva- Da biste ostali zdravi i pripremili tijelo raspoloženje. Jesenske
ri” i naše raspoloženje. Promjene godišnjih za sezonu prehlada i gripe - a sada još i koro- boje prirode oko nas
doba, naročito promjena iz ljeta u jesen, utje- ne (COVID-19), vrlo je važno da zadovoljite - često vrlo intenzivne
ču na funkcioniranje našeg organizma i tako potrebu za spavanjem. Ako spavate prema- - neutralizirat će druge
na naše zdravlje. Prirodni je ciklus da tijekom lo, organizam nema vremena da se regene- nepovoljne utjecaje koji
jeseni i zime priroda usporava i potrebno je rira (obnovi) i tako slabi njegov imunološki
da i vi to sami učinite, naravno, koliko je to obrambeni sustav. Osobe koje spavaju manje nas okružuju i sputavaju.
god moguće. od 6 sati na dan imaju i do 4 puta veći rizik A to je preduvjet za
obolijevanja od prehlade i drugih sezonskih dobro raspoloženje,
Manjak dnevnog svjetla zaraznih bolesti. Naravno nije dobro ni pre-
više spavati – jer to ruši dnevni ritam i tako za bolju koncentraciju,
Manjak dnevnog svjetla utječe na ravno- slabi imunološki sustav. Za zdravlje najbolja ispravno odlučivanje i
težu ljudskog organizma. Zato neke osobe u bi količina sna za većinu bila od 7 do 8 sati rješavanje svakodnevnih
jesen postaju bezvoljne, melankolične pa čak na dan. zadataka i problema.
i nervozne i razdražljive. Vanjski uvjeti utječu Jesen je, dakle, idealno
na zdravlje čovjeka više nego što mi to misli- Ostanite tjelesno aktivni godišnje doba za odlazak
mo ili osjećamo. Mijena godišnjih doba znatno u prirodu ili šetnju po
utječe na endokrini (sustav žlijezda sa unu- I tjelesna aktivnost je neophodna za jača- parkovima. I još nešto:
trašnjim lučenjem), živčani i probavni sustav, nje imunološkog sustava i pripremu tijela za nastojte u šetnju ići u
kao i na psihičku i fizičku ravnotežu čovjeka. sezonu prehlada. Zato i nakon ljeta ostanite
tjelesno aktivni. Svaki dan vježbajte ili šetaj- društvu.
U jesen pada razina vitamina D, jer ima te vani umjerenim intenzitetom barem pola
sve manje sunčanih dana. To dovodi do neu- sata. To će vam osigurati dnevnu potrebu Zato je najbolji način da
rednosti autonomnih životnih ciklusa, dakle za sunčevom svijetlosti i svježim zrakom, a tijekom ovog godišnjeg
onih procesa u organizmu koji nisu pod volj- uz to će poboljšati biološki ritam i bolje ćete doba ostanete zdravi taj
nom kontrolom. Dolazi do slabljenja imuno- spavati. Redovita tjelesna aktivnost doprinosi da pratite prirodu i živite u
loškog sustava i podložnosti infekcijama, do regulaciji rada krvnožilnog sustava, regulaciji
slabljenja kože i pojačanog gubitka kose. Zato cirkulacije, krvnog tlaka i regulaciji disanja. harmoniji s njom.
se tijekom jeseni za bolje zdravlje savjetuje Vitamin D koji se stvara zahvaljujući sunče-
jesti puno vitamina C i hranu bogatu antiok- vim zrakama (koliko god one u jesen bile sve
sidansima i beta karotenom – pogotovo onu iz slabije) znatno će doprinijeti jačanju kosti i
prirodnih izvora kao što je zeleno povrće npr. zuba.
kelj, špinat i brokula, te razno bobičasto voće
i agrume - limun, naranča, grejp ili neretljan- Zato i u jesen iskoračite van i prošećite
ske mandarine kojima se u jesen već svi ve- prirodom. Priroda je naše „pogonsko gorivo”
selimo. i u dodiru s njom čovjek se osjeća puno bolje.
Čist zrak djeluje stimulativno i obnavljajuće
Posebno u jesen u prehrani treba što če- na tijelo. Sam boravak na otvorenom dovoljan
šće koristiti plavu ribu. Iskoristite i bogatstvo je kako biste se lakše suočili sa svakodnevnim
sezonskih prehrambenih namirnica. Koristi- stresom i poboljšali fizičko i psihičko zdravlje.
te sezonsko voće i povrće kao što su jabuke,

16

Broj 8/545 2021. CRKVENA GLAZBA

SKLADANJE MISA U FRANCUSKOJ
I NJEMAČKOJ U 19. STOLJEĆU

Piše: Andrejka Srdoč Geraci

Francuske skladbe u devetnaestom stoljeću bile su
pod velikim utjecajem misa Cherubinija i Rossinije-
ve Petite Messe Solemnelle. Među mnogim skla-
dateljima transalpskog područja prisjećamo se dvojice,

Berlioza i Fauréa. Ludwig van Beethoven

Hector Berlioz u svojoj Grande Messe des morts

iz 1837., golemoj romantičnoj fresci, preokreće svaku tra- trebalo biti apsolutno individualna ispovijest vjere, nastalo napušta-

diciju predlažući ritualnu koncepciju sakralne glazbe prema bitno njem koncertnog stila kako bi se u potpunosti pridržavalo simfonij-

sekularnoj liniji. Djelomično sliči Beethovenovom stilu. sko-zborskog jezika gdje je svaki od pet dijelova ordinarija praktički

Gabriel Fauré pamćen je prije svega po svom Requiemu zamišljen kao jedan stavak simfonije.

(1887./88.) U njemu je tražio novi stil karakteriziran ukidanjem sva- U ovom djelu kvartet solista i zbora neprestano se suprotstav-

kog romantičnog pretjerivanja i upotrebom modalnog gregorijan- ljaju u idealnom dijalogu. Prvi predstavlja savjest pojedinca, a drugi

skog jezika, pa je tako spriječio da djelo bude pre nježno i senzualno. djeluje kao tumač cijelog čovječanstva koje sluša i prima umjetniko-

Stručnjaci smatraju ovo najboljim francuskim duhovnim djelom. vu poruku.

Tijekom devetnaestog stoljeća u njemačkim zemljama glede Iz partiture, koja nosi naslov “Iz srca se može vratiti u srce”,

skladanja misa možemo razlikovati dva razdoblja: prvo, u prvoj po- proizlazi stilska kvaliteta Beethovenove zrelije dobi. Nadalje, cije-

lovici stoljeća, koje karakteriziraju djela Carla Maria von Webe- lo je djelo uronjeno i motivirano dubokim teološkim konceptima.

ra, Ludwiga van Beethovena i Roberta Schuberta; drugi, u Primjer je Kyrie. U Christe eleison, Krist je shvaćen kao prijatelj,

Udrugoj polovici, utjecalo je širenje cecilijanskog pokreta. u svakom slučaju kao netko tko mu je poznat. Zazivi se odvijaju u
prvom razdoblju bez umanjivanja djela Webera i Schuber- tercama i oni predstavljaju simbol zajedničkog puta za kojim Krist
ta, inspiriranih stilom Haydnovih misa, posebno ćemo se korača križnim putem zajedno s ispaćenim čovječanstvom.
usredotočiti na Beethovenovu Missu Solemnis u D-duru
Drugi Kyrie nije čisto i jednostavno ponavljanje prvog, već nje-

za soliste, zbor i orkestar. Beethoven je svoju misu započeo skladati gova varijanta; ovaj je izbor posljedica činjenice da općenito posljed-

1819., namijenjenu za ustoličenje nadbiskupa princa Rudolfa od Ha- nji Kyrie ne predstavlja Boga Oca (kao u prvom), već Duha Svetoga.

bsburga na stolici Olmutza, ali misa nije dovršena na vrijeme. Djelo Upravo u ovom odlomku provlači se najiskreniji Beethovenov

je praktički završeno, nakon raznih promjena, tek 1824. godine. vjerski osjećaj, za kojeg je Bog nešto nedostižno, koji se može zami-

S Misom Solemnis skladatelj je, kako je sam tvrdio, stvorio sliti, ali ne opisati riječima drugačije od najljudskijeg lika, Krista.

savršenu operu. Ovo djelo nije skladano u liturgijske svrhe, već je Nastavak u sljedećem broju.

Iz poruke predsjednika Vijeća HBK za misije,
krčkog biskupa mons. Ivice Petanjka za Svjetski dan misija - 24. listopada

Svjetski dan misija njeg svijeta, te i kroz taj određeni vremenski period i sami iskuse
kako se Bog u svojoj ljubavi i dobroti ni od koga ne da nadvisiti, jer
Biskup Ivica Petanjak na početku svoje poruke su misionari i misionarke najpovlašteniji među vjerovjesnicima, jer
nadovezuje se na poruku pape Franje čija je tema prije svih drugih vide opipljive plodove svoga rada.“
svjedočenje apostola nakon Isusova uskrsnuća: »Ne
možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo« (Dj 4, 20). Biskup dalje ističe kako je Svjetski misijski dan osobito pogo-
dan trenutak kojeg treba iskoristiti cijela domovinska Crkva kako
„Misionari i misionarke su oni koji ne mogu šutjeti, nego mo- bi na iskustvu naših misionara, misionarki i kršćanskih volontera,
raju govoriti ono što su u svome redovničkom i svećeničkom živo- ponovno otkrila vrijednost i snagu molitve, rada, odricanja i žrtve,
tu iskustveno doživjeli i tko je Onaj koji ih iznutra potiče i goni da kao najprikladnijih načina i sredstava koji ispunjaju, obogaćuju i
ostave sve i poput praoca naše vjere, Abrahama, pođu u nepozna- osmišljavaju život svakome čovjeku.
to, vođeni i poslušni jedino Božjem glasu i njegovu nadahnuću.
„Neka nas na putu izgradnje Kraljevstva Božjega u svijetu ne
U duhu sveopće evangelizacije i sve veće svijesti da je cijela pokoleba ni ovaj nesretni virus, koji sigurno nije s neba pao, nego
Crkva pozvana i poslana, tj. da svaki od nas po sakramentu kršte- je plod mnogih mračnih sila ovog svijeta, i koji je i mnoge od naših
nja dobiva i poslanje svjedočenja za Isusa Krista veoma se radu- misionara i misionarki omeo u njihovom dolasku u domovinu gdje
jemo što se posljednjih godina osobito među mlađim vjernicima bi nas svojom prisutnošću i iskustvom misionarskog rada osvježili
javlja želja i potreba da kao volonteri pođu u misijska područja, i i obogatili i unijeli novi žar i polet među nas i naše zajednice koje
da po završetku svoga studija ili nakon već određenih godina rad- su možda već pomalo klonule i predale se letargiji životarenja.“
nog iskustva stave svoje znanje i sposobnosti na dobrobit tamoš-
Podsjetio je i na riječi pape Franje koji govori kako su nam
»u sadašnjim okolnostima prijeko potrebni misionari nade.« te na
encikliku pape Benedikt XVI. Spe salvi (U nadi spašeni).

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 8/545 2021.

Namjera Pismo čitatelja

Bog sve radi s namjerom, nikada Ispovijest
namjerno! Posebno kada čovjek bijednog grješnika
pokaže želju za potpunim suživotom s
Bogom, On s namjerom zapetlja neke Poštovani urednici, rado Vam šaljem moje dojmove o knjizi o kojoj
procese kako bi ih, kasnije, uz naše sam s oduševljenjem slušao na Radio Mariji i ustanovio da se može ku-
potpuno dopuštenje, pobjednički piti u knjižari Verbum u Rijeci. Bilo bi mi drago, ako biste smatrali ko-
otpetljao! risnim moja razmišljanja o knjizi objaviti u Vašem časopisu „Zvona“.

Piše: Daria Ljevar Knjiga „Ispovijest bijednog grješnika“ Veseljka Kralja potresno je
svjedočanstvo o iskrenosti i hrabrosti jednog grešnog čovjeka, koji je
Mogla bih pokušati predstaviti ovo. Ne čini mi se povjerovao u dobrostivog i milosrdnog Boga, i dubinom svoje vjere is-
baš jednostavno, ali niti život nije uvijek jednosta- hodio božji blagoslov, koji je izmijenio njegov život. Čovjekov je odgoj
van pa Bog, s nama, u njemu, uspije izboriti po- pretvaranje željeza u zlato. Veseljkovo je obraćenje uvjerljivo svjedočan-
bjedu, uvijek pa i kad ne izgleda tako! stvo o ovakvom procesu.

Imala sam jedan ispit na fakultetu početkom rujna. Veseljko, kao obraćenik, fascinira duhovno – intelektualnim pro-
Zaostali ispit, nije on, uopće važan, ali je poslužio kako filom svoje osobnosti. Njegova knjiga oduševljava dubinom misli i
bi pokazao ono što je stvarno važno za život. Vjerojatno svjedoči da je samo Bog i povjerenje u Njega, alkemičar, koji mijenja i
znate kako izgleda kad vam dugo vremena nešto jako do- usrećuje čovjeka.
bro ide i okolina se navikne na vašu savršenost, a onda,
odjednom, jedan dio zapne i ne ide, gotovo kao mrtav, Smatram, da bi ova knjiga trebala biti poznata i prisutna u svakoj
no ipak ga treba posložiti u mozaik živoga. Odlučila sam, župi i preporučena svakom čovjeku. Ona može obaviti uspješnu ulogu
pustiti ga mrtvog do jeseni, odmorit ću se pa će biti lakše osobnih duhovnih vježbi i posvjedočiti kako čovjekovu dušu ne može
učiti. Nije bila uopće bit u učenju, no to sam shvatila na- ispuniti ništa što je manje od Boga. Ova je knjiga poziv na obraćenje i
kon puno vremena straha i (ne)svjesnog blokiranja same povjerenje u Boga.
sebe. Profesor je bio poseban i hvala mu na tome. U sre-
dište ove priče postavljam činjenicu da Bog, sve što radi s Preporučio bih župnicima: nabavite 3 do 5 primjeraka ove knjige.
čovjekom, čini s namjerom, ali nikako namjerno! Okolina Stavite je na stol u crkvi i napišite - Uzmi, pročitaj i vrati na isto mjesto!
je naravno imala svoje mišljenje o jednom nepoloženom
predmetu i ono je u meni izazivalo veliki otpor. Nisam mo- Mato Mihić
gla prihvatiti kako oni ne razumiju da je Bog već jako puno
učinio tijekom godine, a da je ovo nešto puno veće od Verbum
mene. Planirala sam ići na izlet tjedan dana prije ispita,
iako inače nisam takav tip osobe i učenja se trudim prihva- Will Conquer
titi ozbiljno, htjela sam ići na taj izlet, jer se tako nešto neće
ponoviti. Slušajući glasove oko sebe, zaključila sam kako Carlo Acutis -
je to prevelik rizik i spremala se odustati, usput, znanje geek u raju
koje sam trebala znati bilo je nemoguće ugurati i zadržati
u glavi. Ali postoji jedna osoba, u mom životu, koja ima Carlo Acutis (1991. - 2006.) prvi je blaženik
puno više iskustva s povjerenjem u Boga i Njegov način
razmišljanja i djelovanja. Ona je bila jako uporna u uvjera- milenijalac. Kao pripadnik generacije Y prvi je među
vanju i molitvi za taj moj izlet. Ni na koji način nije bila po-
vezana s onime što će se tamo događati, ali je bila uporna beatificiranima koji je imao profil na Facebooku, igrao
da bih ja provela dio ljeta onako kako naviše volim. Znate
što se dogodilo?! PlayStation i bio ljubitelj Pokemona.

Tamo su došli super ljudi i bio je maksimalno ispunjen Ova jedinstvena knjiga više je od biografije toga
svaki dan, no nisam baš potpuno zaboravila na oko- sveca tinejdžera, koji je sa samo 15 godina premi-
linu koja je pripremila zamku ako... Izlet je bio pose- nuo od leukemije; ona je istinski vodič koji nas može
ban po mnogočemu, a najljepše mi je bilo gledati Isusa taknuti i poučiti jer opisuje život koji se ne razlikuje
svaki dan, slušati ga i govoriti mu, ali ne više o običnom puno od našega. Stoga Carlo današnjim mladima
ispitu niti o onima koji ne razumiju. Dok sam ga gledala, u može poslužiti kao herojski uzor - tinejdžer koji
njemu sam vidjela sebe. Vidjeti cijelu sebe u Srcu Božjeg je programirao i uživao u filmovima i stripovima,
Sina, meni je najljepša slika zauvijek! Iz Njegovog Srca a živio je kao autentični i iskreni Kristov učenik.
ništa ne izlazi nepotpuno, a sve što izvana čini bilo kakvu Na stranicama knjige otkrit ćete kako je kao dječak
polovičnost, postane nebitno i prestane postojati, jer Nje- prihvatio vjeru, kako je nadvladao poroke koji su ga
gove nas ruke grle, bez obzira na naše postupke. mučili i razvio ljudske i kršćanske vrline. Upoznat
ćete kako je živio kršćanstvo u svojoj mladenačkoj
Kad sam se vratila, sve je bilo kao prije, samo sam ja svakodnevici, kako se suočavao s osjećajima tuge;
bila sigurnija u Božju ljubav koja je konkretna i darovana kako je živio prijateljstva i odnos s roditeljima te
meni. Bila sam također sigurna da mi okolina ne može kako je prihvatio vlastitu bolest i smrt.
ništa jer postoje mjesta na koja smo poslani u Božje ime. U ovoj nadahnjujućoj knjizi o računalnome geeku koji je postao svet otkrit
Tada je to bila moja kuća. Tražila sam Isusa razvezan jezik ćete i njegovu izuzetnu izložbu euharistijskih čuda (zahvaljujući njegovim ra-
koji će govoriti samo koliko je potrebno. Ispit sam položila, čunalnim vještinama), koja i danas obilazi crkve po cijeloj Europi.
sad znate kako pa možete pokušati isto i u ostalim život-
nim avanturama. 18

Broj 8/545 2021. CRTICE IZ GORSKOG KOTARA

ČEŠKI ORGANIST JAN TUČEK

Orgulje se, zbog svoga jedinstvenog zvuka, s razlogom
nazivaju “kraljicom instrumenata”. Ali, orgulje su vrlo
složen i zato zahtjevan instrument pa je malo dobrih
orguljaša, a još manje dobrih orguljara. Ovo je priča o
jednome od ponajboljih europskih graditelja orgulja –
Janu Tučeku, čije orgulje krase i mnoge hrvatske crkve.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Prikupljajući podatke o crkvama Brod Moravica i okolice po- gulje u dvorani Smetana Općinske kuće u Pragu izgrađene 1912.
sjetila sam i župu Završje gdje se, u mjestu Šimatovo, nalazi u suradnji s H. Voitom, zatim orgulje u župnoj crkvi u Ostravi iz
i poveća župna crkva Našašća Sv. Križa. Crkva je sagrađena 1938. godine te orgulje u crkvi sv. Jakuba u Pragu iz 1940. godine,

1825. godine na mjestu ranije crkve čiji nam je trag stara kamena koje su – s tri manuala, 79 registara i više od 5500 svirala – tada

krstionica s uklesanom 1793. godinom. Unutrašnjost crkve opre- bile najveće u Češkoj. Tuček je za svoj vrstan rad dobio niz prizna-

mljena je lijepim crkvenim namještajem iz radionice poznatog slo- nja, među ostalim i zlatni križ s krunom.

venskog graditelja oltara Petera Rutara iz Osilnice, Svome gradu – Kutnoj Hori – odužio se 1903.

o kojemu smo već pisali. Crkva je pred dvadesetak rekonstrukcijom teško oštećenih orgulja iz 17. sto-

godina temeljito obnovljena, a pažnju plijene i or- ljeća u crkvi sv. Barbare. To je jedna od najpozna-

gulje, uz brodmoravičke (majstora Dragutina Šala- Svome gradu tijih crkava Srednje Europe, petobrodna gotička
ta), jedine u čitavom kraju. katedrala, koja je zbog svoje jedinstvenosti pod za-
– Kutnoj Hori –
Graditelj je potpisan na instrumentu: Jan Tu- štitom UNESCO-a. Ova crkva nije posebna samo po

ček / Hora Kutna (Čechy). Zaintrigiralo me tko je odužio se 1903. orguljama već i stoga što se, zbog financijskih teško-
bio taj majstor, no škrti podatci s Wikipedije nisu ća uzrokovanih ratovima, epidemijama, poplavama

mi bili dostatni. Zato sam se bacila na istraživanje, rekonstrukcijom i požarima, gradila više od petsto godina. Radovi su

koje se proširilo sve do Češke (na čemu zahvalju- teško oštećenih započeli 1388., a završeni su tek 1905. godine.
jem g. Marijanu Lipovcu, predsjedniku Hrvatsko- Tuček je dodatno oplemenio crkvu. Popravak

češkog društva Zagreb). orgulja iz 17. je bio toliko sveobuhvatan da se zapravo radi o no-
Pokazalo se da je Jan Tuček bio znameniti češ- stoljeća u crkvi sv. voizgrađenim orguljama. Izradio je prelijep, upravo
grandiozan instrument sa četiri stotine cijevi, ne-
ki organist. Ovaj se termin koristi i za orguljara

(graditelj orgulja) i za orguljaša (glazbenik koji svi- Barbare. Izradio je vjerojatnog zvuka. Stoga se danas u crkvi sv. Bar-
ra orgulje), što nije neobično, budući da graditelji, bare održava svjetski poznat orguljaški festival koji
glazbala kojima se bave (proizvode ih ili popravlja- prelijep, upravo okuplja mnoštvo glazbenika i publike te uvelike pri-
ju) moraju u tančine poznavati, a to pretpostavlja i donosi popularnosti orguljaške glazbe.
umijeće sviranja na njima. grandiozan, Tuček se, uza sav posao, stigao baviti i druš-

Tuček je rođen 16. svibnja 1842. u češkom mje- instrument sa tveno korisnim radom kao gradski zastupnik, član

stu Žleby, u obitelji stolara, koji se također bavio četiri stotine cijevi, Gradskog vijeća i, konačno, zamjenik gradonačel-
izradom i popravcima orgulja. Tri godine kasnije nika. Kao dugogodišnji predsjednik Trgovinske i

obitelj je preselila u Golčov Jeníkov, a 1858. u Kut- nevjerojatnog obrtničke komore za svoj je rad 1911. dobio veliku
nu Horu. Jan je izučio stolarski zanat pa je najprije zvuka. srebrnu medalju s diplomom za zasluge. Godine
radio za oca, a poslije za starijeg brata Václava. Od 1912. imenovan je dvorskim dobavljačem cara Fra-

malih je nogu volio glazbu, a posebno orgulje. nje Josipa, što se u ono doba smatralo životnim po-

Vojni je rok služio od 1863. do 1869., najpri- N stignućem.
je u Dalmaciji, a 1866. je sudjelovao u Prusko-austrijskom ratu, o, kako je takav majstor pred stotinjak godina uopće sti-
kao pripadnik vojne glazbe. Po povratku kući otvorio je 1869. ra- gao u Hrvatsku i tada prometno izoliran Gorski kotar?
dionicu koja je ubrzo prerasla u malu tvornicu. Uskoro se i ože- Odgovor sam brzo pronašla. Naime, iz literature je vid-
nio. Sa suprugom Marijom imao je troje djece: Mariju, Jaroslava i ljivo da Tuček nije bio samo iznimno vješt majstor već je imao i
Zdenĕka. Marija je preminula 1895. pa se Tuček ponovo oženio. S dobar smisao za marketing pa je tiskao reklamne dopisnice i raza-
Tdrugom suprugom Kateřinom dobio je sina Jana. šiljao ih, kako svjedoče sačuvani primjerci, širom Austro-Ugarske
učekova je radionica upošljavala više majstora i proizvela Monarhije, što nam daje odgovor na pitanje kako su orgulje tako
velik broj instrumenata. Računa se da se radi između pet i slavnog graditelja stigle u maleno Šimatovo.
osam tisuća harmonija i od 250 do 420 orgulja. Orguljarska
Temeljem tih podataka ove orgulje možemo barem približno

radionica nalazila se u kapeli Božjeg Tijela, kraj crkve sv. Barbare. datirati u drugu polovicu 19. ili početak 20. st. I one su restauri-

Tuček je svoju radionicu vodio do 1912., a preminuo je 20. srpnja rane pri posljednjoj obnovi crkve, 2000. godine (radove je izveo

1913. Njegov posao nastavili su voditi sinovi Zdenĕk i Jan. Godine Janez Jenko iz Ljubljane) pa su danas uporabljive.
1948. Tučekovoj se tvrtki pripojila obiteljska tvrtka J. Melzera. Zbog svega navedenog vrijedno je prisjetiti se ovoga češkog

Tako je osnovana tvrtka Organa koja je nacionalizirana 1951. go- organista koji je, u drugoj polovici 19. i početkom 20. st., bio naj-

dine, a djeluje i danas. značajniji austrougarski graditelj orgulja, što znači da je njegova

Tučekova je radionica bila najveća u Češkoj pa je gradila i naj- radionica uspješno radila za dobar dio današnje Europe, uključu-

veće orgulje u državi. Najveće njihove orgulje bile su koncertne or- jući i brojne hrvatske crkve i samostane.

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 8/545 2021.

Preminuo Katehetski dan

vlč. Josip Jurković Vjeroučitelji Gospićko-senjske biskupije okupili su se 2. rujna na Ka-
tehetskom danu u Gospići. Biskup Zdenko Križić predvodio je misno slav-
Na mjesnom groblju u Ja- lje i propovijed počeo s Isusovim pozivom prvih učenika kako to opisuje
blancu u petak 3. rujna u evanđelist Luka. „Prvi učenici su se za Isusa opredijelili nakon čudesnog
svećeničku grobnicu poko- događaja ulova riba. Možemo reći da je taj događaj bio izvjesni šok koji
pan je umirovljeni svećenik Gospić- je uzdrmao nutrinu učenika i promijenio njihov životni smjer“, rekao je.
ko-senjske biskupije vlč. Josip Jur- „Dogodi se često, da usprkos svim nastojanjima i žrtvi, rezultati izgle-
ković. Sprovodne obrede predvodio daju nikakvi. Nemojte se obeshrabriti. Sijte dobro, to sjeme jednom će
je gospićko-senjski biskup Zdenko negdje izniknuti. Možda vi to nećete vidjeti, ali to nije ni važno. Raču-
Križić u zajedništvu s riječkim najmo s Božjom pomoći: budite sigurni, kada dođu neke nemoći i krize,
nadbiskupom koadjutorom i apo- Bog uvijek nađe način kako nas ohrabriti, daje nam znakove svoje blizine
stolskim upraviteljem Dubrovačke da shvatimo kako sve ima smisla, pa i naša klonuća“, poručio je biskup
biskupije Matom Uzinićem i sveće- vjeroučiteljima.
nicima Gospićko-senjske biskupije.
Vjeroučitelji su molili Molitvu vjernika. Pjevanje je predvodio, uz
Prije polaganja lijesa u grob- glazbenu pratnju, vjeroučitelj Franjo Puškarić. Biskup je na kraju sv.
nicu uime Riječke nadbiskupije u mise podijelio vjeroučiteljima kanonske mandate za novu vjeronaučnu
kojoj je vlč. Jurković djelovao za vrijeme zajedničke Riječko-senjske godinu.
nadbiskupije prigodnim govorom oprostio se nadbiskup Uzinić. Pro-
čitao je i izraze sućuti riječkog nadbiskupa i metropolita mons. Iva- Nakon mise, radni dio susreta nastavljen je u vijećnici Biskupskog
na Devčića. „Vlč. Jurković volio je svoje vjernike, rado ih susretao ordinarijata gdje je prisutne pozdravio predstojnik Katehetskog ureda
i primao, jednako starije kao i mlađe, djecu i mlade kao i odrasle. mons. Marinko Miličević i predao riječ biskupu ordinariju Zdenku Kri-
Možemo reći da je doista bio svećenik od ljudi za ljude: pristupačan, žiću. Nakon Biskupa predavanje je na temu: Vjerujemo li u vjeronauk?
susretljiv, suosjećajan, razgovorljivI meni je pomagao savjetom i po- – održao don Mihael Kurkut, salezijanac. Dao je analizu školskog vjero-
drškom na mom putu prema svećeništvu, a poticao je i druge mla- nauka, potrebu župne katehizacije, vjeronauka između ravnatelja u školi
diće da se odazovu Gospodinu ako osjete da ih zove u svetu službu. i uopće škole koja ne želi duhovnost te biskupa i Katehetskog ureda koji
U svakoj je kući bio dobrodošao. Vjernicima Krasna bila je posebno daju mandat za predavanje vjeronauka u školi. „Često su vjeroučitelji i u
draga njegova briga za uređenje i uljepšavanje crkava. Slično je bilo zbornici između dvije vatre. Na prijelazu smo između vremena neslobode,
i u susjednom Kuterevu, župi koja mu je također bila povjerena i još nismo zakoračili u novo, a ne želimo prošlost. Odgovornost vjeroučite-
koju ni u kojem pogledu nije zanemarivao, iako nije u njoj stanovao. lja je svjedočiti djeci ljubav, nahraniti ih onim što nam je u srcu, dati im
Imao je veliku pomoć u majci koja se brinula o domaćinstvu, kao i smisao, oduševljenje. Moramo biti autentični“, poručio je.
u sestrama. Obnavljao je Svetište Majke Božje na Krasnu i župnu
crkvu sv. Antuna Padovanskog, u kojoj je u apsidi dao izraditi veliku Potom je predstojnik Miličević zahvalio umirovljenim vjeroučitelji-
fresku koja prikazuje sv. Antuna Padovanskog, župnog zaštitnika. ma za predavanje vjeronauka - preč. Silviju Milinu u župi i školi u Sv.
Tako vjernici svaki put kad dođu u župnu crkvu susreću se s likom Jurju te č.s. Ljubomiri Lešić u župi i školi Otočac zadnjih godina, a ra-
Gospe od Krasna i sa svojim zaštitnikom sv. Antunom Padovan- nije u Ogulinu i Slunju. Vjeroučitelji i Katehetski ured pripremili su im
skim, ali i s likom njihova nekadašnjeg župnika koji se sada preselio prigodne darove.
u kuću Očevu, odakle ih, vjerujem, i dalje iz pozadine prati na njiho-
vu putu do cilja na koji je on upravo stigao, tj. u Kuću Oca Nebeskog s. Robertina Medven
i Nebeske Majke Marije.
KRASNO: Mala Gospa
Poznato nam je da je pokojni svećenik Josip doživio i krizu na
svom svećeničkom putu, koja ga je za neko vrijeme udaljila s tog Blagdan Rođenja BDM ili Male Gospe proslavljen je 8. rujna u Ma-
puta, ali se naposljetku vratio na svećenički put i ustrajao na njemu rijanskom svetištu u Krasnu. Svečanu euharistijsku misu predvodio je
sve do smrti. Molimo da mu Gospodin oprosti njegove grijehe i sla- domaći sin mons. dr. Ivan Devčić riječki nadbiskup i metropolit, u zajed-
bosti te ga pribroji društvu svetih pastira u svom Kraljevstvu, kako ništvu s deset svećenika. Okupljene vjernike, njih oko 400 pozdravio je
bi odatle mogao i dalje pratiti one kojima je kao svećenik služio na župnik i upravitelj svetišta vlč. Stipe Zeba.
njihovu putu u Dom Očev, u koji je on, vjerujemo i nadamo se, već
primljen. A mi ga nastavimo pratiti i Bogu preporučivati svojim mo- „Dragi vjernici, okupili ste se ovdje da bi proslavili rođendan naše
nebeske Majke Marije i zahvalili joj na sve milosti koje nam daje po svom
Ulitvama“, napisao je nadbiskup Devčić. zagovoru, a najviše na njezin odgovor „Evo me“ kojim se stavila Bogu
ime klera Gospićko-senjske biskupije prigodni govor izrekao na raspolaganje da bude majka našega spasitelja“, rekao je nadbiskup te
je mons. Mile Pecić, dekan i župnik Slunja, rodne župe po- dodao da je u tom smislu i majka sviju nas. „Molimo Gospu Krasnarsku
kojnog vlč. Jurkovića. „Vlč. Joso Jurković odlučio se za sve- da nam izmoli milost i skrušenost, kako bi se s ovog hodočašća s ove naše
ćenički poziv u teškim vremenima. Bila je to svojevrsna hrabrost. prekrasne planine vratili rasterećeni od svojih grijeha, svojih slabosti a to
Zajedno s vlč. Perom Bogutom i biskupom Milom Bogovićem (sva znači pomireni s Bogom i jedni drugima“, zaključio je nadbiskup Devčić.
trojica iz župe Slunj) pripremao se za služenje narodu u nenaklonje-
nom vremenu. Mladu misu slavio je u Slunju 7. srpnja 1963. godine. Euharistijsko slavlje animirao je združeni zbor, a za orguljama bio je
Bio je na župama Krivi Put, Krasno i Kuterevo, Divjake-Skrad, Bi- Ivan Prpiš - Špika iz Senja.
laj i Lički Ribnik, Grižane, Dramalj, Jadranovo, Jablanac. Iz ovih je
podataka razvidno da je prihvaćao poslanje koje mu je dodijeljeno“, Ivan Bižanović
rekao je mons. Pecić.

Biskup Križić je na koncu sprovoda uime pokojnog svećenika
Josipa zahvalio svima koji su mu tijekom života bili dobri, njegovoj
obitelji, subraći svećenicima, a na poseban način Riječkoj nadbisku-
piji u čijem je Svećeničkom domu proveo 10 godina umirovljeničkog
života.

Nakon ukopa biskup je u župnoj crkvi sv. Josipa u zajedništvu
s nadbiskupom Matom Uzinićem, i svećenicima Gospićko-senjske
biskupije predvodio misu zadušnicu za pokojnog svećenika Josipa
Jurkovića. U propovijedi biskup Križić je rekao: „Kada se nađemo
pred tajnom smrti uvijek se nameću pitanja: koji je smisao ljudskom
životu? Ako život zbilja prestaje sa smrću onda mu je teško naći
smisao“. Ipak, istina da ljudski život ne završava smrću sve mijenja.
„Isus je svojim uskrsnućem pokazao svima da smrt nema zadnju
riječ u životu čovjeka. Čovjek nije stvoren da umre i nestane, nego je
stvor za vječnost. Stvoren je kao slika Božja“, rekao je biskup Križić.

20

Broj 8/545 2021. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Ogulin proslavio svog patrona Tržić Tounjski,

U ponedjeljak 14. rujna u Ogulinu je svečano proslavljen blagdan Uzvišenja Sv. Križa, nebeskog Molitva kod
zaštitnika župe kao i Dan grada Ogulina. Veliku svetkovinu je predslavio župnik Sv. Jurja i senjski de- ostataka
kan te kanonik Senjskog kaptola preč. Silvijo Milin u koncelebraciji 17 svećenika, uz domaćeg župnika srušene
Nikolu Pršu. Glazbom je misu animirao veliki župni zbor pod ravnanjem i uz orguljsku pratnju Marina crkve
Mičunovića. Svečanost je započela svečanim ophodom središtem grada te kroz Park kralja Tomislava, a
u njoj su sudjelovali brojni župljani, hodočasnici kao i udruge sa svojim stjegovima. Na misi je sudjelovao
i gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović sa svojim suradnicima.

„Pozvani smo činiti sve drugačije i novo, ima smisla trošiti se časteći Isusov križ usmjereni pogledom
na 3. dan i Golgotu“, istaknuo je na početku propovjednik preč. Silvijo Milin. „Susret na križu jedini je
ključ rješenja za čovjekovo spasenje. Dvije osnovne sastavnice križa su riječi ‘hvala i oprosti’. Ako ne
umrete zbog križa, ne idete za mnom“, zaključio je svoju propovijed vlč. Milin.

Z. R.

Drežnik Grad U subotu 25. rujna u župi sv.
Mihovila u Tržiću Tounjskom uoči
obljetnica troje stradale djece župnog patrona održana je molitva
kod ostataka nekadašnje velike žu-
U župi sv. Antuna Padovanskog pne crkve sv. Mihovila koja do vre-
u Drežnik Gradu obilježena je 26. mena 2. svjetskog rata dominira na-
rujna tužna obljetnica, 30 godina da puštenim krajolikom opustošenog
je bježeći pred velikosrpskim agreso- Tržića. Tijekom 2. svjetskog rata
rom i JNA pod granatama poginulo tadašnji „oslobodioci“ porušili su
troje djece. Najmlađi među njima bio župnu crkvu u kojoj su bile kršte-
je Ivan Špoljarić, star tek 3 mjeseca ne generacije katolika tog kraja te
te djevojčice Josipa i Dubravka Špo- su prognali domicilno stanovništvo
ljarić. Pokopani su bili u zajedničku tako da je nekadašnja župa s više
grobnicu na drežničkom groblju, su- stotina domaćinstava ostala goto-
tradan, pred uperenim cijevima ne- vo sasvim prazna, izuzev naselja
prijateljskih topova s okolnih brda. Kamenice u čijoj crkvi sv. Mihovila
arkanđela kod mjesnog groblja se
Misu je u 12 sati predslavio žu- održavaju bogoslužja.
pnik Drežnik Grada i Vaganca vlč.
Dino Rupčić koji je tom prilikom po- Molitvu za sve poginule predvo-
ručio: „Ovo troje mladih poginulih dio je gospićko-senjski biskup mons.
nas pozivaju da trajno promišljamo Zdenko Križić u suslavlju župnika
koliko cijenimo slobodu domovine i koliko se radujemo našoj djeci. Oni su prolili svoju krv da bi naša Tounja i Tržić-Kamenice Josipa Šte-
djeca slobodno koračala ovom zemljom. Vjerujemo da nas zagovaraju na nebu i da se raduju da današnja fančića te nekadašnjih župnika ove
djeca ne prolaze strahote kao što su ih oni prolazili. Spasimo našu djecu od svih negativnosti današnjeg župe fra Rafe Lukarića i fra Mirka
svijeta.“ Kralja kao i tajnika i kancelara bi-
skupije Mišela Grgurića. Uz brojne
Nakon mise vijence kod spomen obilježja u Grabovu položili su ministar hrvatskih branitelja i pot- Tržićane raseljene od Rijeke i Zagre-
predsjednik Vlade RH Tomo Medved, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Anita Pocrnić Radoše- ba do Tounja i Ogulina nazočili su i
vić, ličko-senjski župan Ernest Petry, predstavnici branitelja i rodbine poginule djece. članovi DPD-a Sv. Marko Križevča-
nin iz Skradnika.
Z. Ranogajec
Biskup Križić u svom je obra-
Skradnik ćanju poručio: „Iako srušena sa
ostacima zidova, ova crkva je za nas
Blagoslov spomenika ubijenima još živa. Uz nju su pokopani oni uz
koje smo vezani i u tom smislu su i
U subotu 18. rujna u mjestu oni živi. Zato dolaziti ovdje ima zna-
Skradnik u župi Oštarije otkriven je čenje i smisao jer time oživljavamo
i blagoslovljen spomenik kod mjesta ovu crkvu i one vjernike koji su ov-
Radina dražica, u pravcu Košara, u dje dolazili moliti. Koliko li je samo
spomen na šestero ubijenih žitelja ovdje molitava upućeno Bogu? Zašto
Skradnika i Carevog polja 5. kolovo- je ovu crkvu snašla ovakva sudbina?
za 1945. godine. Sile zla su misterij, ali zlo nikada ne
pobjeđuje. Ovoj crkvi dolazimo kao
Spomenik je podignut zahvalju- dragoj ustanovi i svetom mjestu gdje
jući općini Josipdol, župi Oštarije i su se pokoljenja prije vas molila, za
DPD-u Sv. Marko Križevčanin. Sud- što smo im zahvalni. Zato mi danas
bina šestero ubijenih žitelja Skrad- dolazimo moliti za njih i preporučiti
nika i Careva polja sudbina je većeg ih Bogu.“
dijela hrvatskog naroda nakon zavr-
šetka Drugog svjetskog rata u kome U nastavku su brojni potomci
su nedužni seljaci bili optuživani za prognanih Tržićana obišli grobove
suradnju s „narodnim neprijateljem“ svojih najmilijih na kojima domini-
te nakon „partijskih sudova“ bili raju prezimena Fumić, Miletić, Tu-
osuđivani na smrtne kazne. O tome tek, Krikšić, Dujmešić, Cazin, Mra-
je na otkrivanju spomen ploče govo- vunac, Požega, Klarić i Ožanić.
rio predsjednik DPD-a Sv. Marko Križevčanin Milan Bokulić.
Zvonko Ranogajec
Spomenik je u nazočnosti brojnih mještana otkrila 89-godišnja Roža Badanjak, kći tada ubijene
Dragice Žilić, kojoj je majka odlazeći na stratište skinula svoje opanke i dala tada 13-godišnjoj kćeri.
Spomen obilježje je blagoslovio župnik Oštarija vlč. Mario Vazgeč u suslavlju župnika Generalskog Stola
Marija Kralja. Tom prilikom vlč. Vazgeč je poručio da svaku žrtvu treba cijeniti i vrjednovati i stalno biti
u zaštiti života.

Z. Ranogajec

21

IZ ŽUPA Broj 8/545 2021.

Lijep, sunčan dan okupao je svetište Majke Božje Karmelske na Svetog Marija je model
Gori u kojemu je prvog dana proštenja, u petak 10. rujna, svečano litur- prema kojemu
gijsko slavlje predvodio riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić i se treba
tom prigodom blagoslovio novi oltar, crkveni inventar i kip sv. Josipa, u Godini oblikovati
koja je na razini opće Crkve posvećena ovome svecu. Suslavili su župni upra- svatko od nas
vitelj vlč. Ivan Marković i župnik župe sv. Antuna Padovanskog na Kantridi, a
podrijetlom iz Gerova, vlč. Vjekoslav Kovač. Riječki nadbiskup koadjutor mons.
Mate Uzinić predvodio misno slavlje
U povijest Svetišta utkana su stoljeća zavjeta, vjere i uslišenja molitava, prvog dana proštenja u svetištu Majke
pa je i svetogorsku crkvu ispunilo mnoštvo hodočasnika koje je nadbiskup pod- Božje Svetogorske i tom prigodom
sjetio da se vjernici ovdje okupljaju oko dva otajstva. Prvo otajstvo je otajstvo blagoslovio novi oltar
Isusa Krista i on je bio u središtu života Blažene Djevice Marije koja je drugo
otajstvo. Zato Krist, kako nas uči Katekizam, treba biti i u središtu našeg kr-
šćanskog života, istaknuo je propovjednik. Dodao je da Isusa simbolizira novi
oltar u Svetištu, a euharistija koja se za oltarom slavi, na otajstven je način
Isus Krist - ‘izvor i središte kršćanskog života’. „Blagoslov oltara će nam po-
svijestiti da je Krist, Glava i Učitelj, pravi oltar. No, istovremeno bismo trebali
naučiti i da smo mi sami, kao njegovi udovi i učenici, poput Marije koja je to
bila sa svojom majčinskom utrobom i cijelim svojim životom, osobito na Kalva-
riji kad ga je mrtvog primila u svoje majčinsko krilo, trebali biti duhovni oltari
na kojima se Bogu prinosi žrtva svetog življenja“, rekao je mons. Uzinić.

„Da bismo mogli postati ‘duhovni oltari’, pokazuje nam drugo otajstvo
koje nas okuplja, a to je otajstvo Blažene Djevice Marije. Po uzoru na Mariju,
dopustimo Božjoj riječi da se nastani u nama i da se po nama nastavi rađati
u svijetu i vremenu u kojemu živimo, za nas i po nama za sve kojima nas Bog
šalje. Ovo uključuje i sve životne situacije, i one koje su lijepe, ali i one koje su
teške. A upravo nas te teške situacije, životne nedaće koje pogađaju nas i naše

Obližnje, najčešće i upućuju Majci Božjoj u pohode.“
vom prigodom riječki nadbiskup koadjutor blagoslovio je i kip sv. Jo-
sipa za kojega je rekao da je zaštitnik Crkva, naše Domovine, obitelji,
ali i primjer svakome od nas kako u poniznosti i tišini trebamo vršiti
Božju volju. On je veliki zagovornik, ali i uzor kako ostaviti svoje snove i početi
snivati Božje, a to su snovi ljubavi i dobra, kazao je mons. Uzinić. Također,
na kraju mise nadbiskup je predmolio posvetnu molitvu Majci Božjoj Sveto-
gorskoj nakon koje su vjernici tradicionalno sa svojim zahvalama, molbama i
prošnjama ophodili oko oltara.

Proštenje Majci Božjoj Svetogorskoj nastavljeno je 11. i 12. rujna kada su
u ovo nadbiskupijsko svetište hodočastili vjernici Riječke nadbiskupije, ali i
okolnih slovenskih župa. Tradicionalno, mnogi od njih hodočastili su pješice
kao što su to činili njihovi preci. Požari i druge nedaće uništili su mnoge doku-
mente i pisana svjedočenja o svetištu, no u onim preostalima se crkva Majke
Božje Karmelske spominje uz godinu 1504. Bulama pape Benedikta XIV. 1747.
i 1752. godine, podijeljen je oprost hodočasnicima za blagdan Gospe Karmel-
ske, a godine 1761. papa Klement XII. podijelio je glavnom oltaru moć oprosta.

Helena Anušić

Blagoslovljena kapela Svete Obitelji i
sv. Stjepana Ugarskog u Vodama

Svečano je bilo u malom goran- mena i odgovoriti poslanju koje Bog
skom mjestu Vode u župi Gerovo, u ne- ima s nama. „Ova obnovljena kapela
djelju 29. kolovoza. Riječki nadbiskup primjer je da je uvijek moguće ono što
koadjutor Mate Uzinić blagoslovio je se čini da je porušeno i nepopravljivo,
obnovljenu kapelu Svete Obitelji i sv. opet izgraditi. Zahvaljujući vama i va-
Stjepana Ugarskog, te oltar, ambon i šem angažmanu te zajedništvu s vašim
svetohranište. Kapelu, koja je bila sa- župnikom, ona je ponovno podignuta“,
građena početkom 20. stoljeća, zapalili zaključio je mons. Uzinić.
su 1942. godine fašisti zajedno s mjesti-
ma Vode i Mali Lug, a mještane odveli Nakon mise gerovski umjetnik Ma-
u logore. Ostala je sačuvana  samo slika rijan Leš, predstavio je svoj rad - Po-
Svete Obitelji koja je 2020. godine stav- sljednju večeru, inspiriranu istoimenim
ljena u okvir i nalazi se u kapelici. Na djelom  Leonarda da Vincija, izrađenu
svečanom liturgijskom slavlju suslavili u goranskom materijalu - drvu lipe.
su župni upravitelj vlč. Ivan Marković i Prema riječima župnog upravitelj, vlč.
svećenik koji je danas na službi u Rijeci, a podrijetlom je iz Gerova, Ivana Markovića, bio je ovo prvi pohod
vlč. Vjekoslav Kovač. nekog biskupa Vodama u kojima danas živi 28 stanovnika. Obnovu
kapele započeo je njegov prethodnik vlč. Ivan Troha u zajedništvu
Mons. Uzinić okupljenim je vjernicima poručio da se s vjerom sa župljanima na čemu im je vlč. Marković zahvalio.
i pouzdanjem u Boga čovjek može nositi sa svim izazovima vre-
Helena Anušić

22

Broj 8/545 2021. IZ ŽUPA

Katedrala sv. Vida: Uzvišenje Sv. Križa i Gospa Žalosna

Križ je sredstvo uzvišenja i spasenja Jesmo li svojim
ponašanjem i
Svetkovina Uzvišenja Svetog Križa u utorak djelima zaslužni
14. rujna svečano je proslavljena u katedrali sv. za Marijine boli?
Vida u Rijeci u kojoj se nalazi i štuje Čudotvorno
raspelo. Liturgijsko slavlje služio je riječki nad- Riječka prvostolnica, katedrala sv. Vida, 15.
biskup koadjutor mons. Mate Uzinić i na počet- rujna proslavila je blagdan svoje suzaštitnice –
ku propovijedi istaknuo da ovaj blagdan koristi Gospu Žalosnu. Tim povodom svečano euharistij-
dva pojma koji se na prvi pogled isključuju, no sko slavlje predslavio je riječki nadbiskup mons.
istoznačnice su – križ i uzvišenje. “U Isusovo Ivan Devčić. Suslavili su rektor katedrale mons.
vrijeme križ je bio stratište, sredstvo pogubljenja Matija Matičić, generalni vikar Riječke nadbisku-
razbojnika i robova. S Isusom i njegovom smrću pije vlč. Mario Tomljanović i drugi svećenici Riječ-
na križu, to sredstvo patnje postalo je sredstvo ke nadbiskupije.
uzvišenja i spasenja. Križ je način na koji je Bog
uzvisio Isusa Krista. Ono je sredstvo po kojemu i U propovijedi je mons. Devčić istaknuo da Bla-
mi postajemo uzvišeni. Bog je po Isusovom smrti žena Djevica Marija nije žalosna samo zbog onoga
na križu pokazao koliko ljubi svijet i križ je znak što je Isus proživljavao. Njezina bol danas je dale-
ljubavi”, pojasnio je propovjednik. ko veća. Ona je žalosna zbog svake naše nevjere,
zbog svake naše neljudskosti, našeg nepoštenja,
U kontekstu predaje o Čudotvornom raspelu zbog svakog našeg okretanja lica i glave od čovje-
koje se čuva i štuje u riječkoj prvostolnici, godi- ka u potrebi. Ona je žalosna uvijek kada mi nismo
ni 1296. kada je Petar Lončarić nakon gubitka milosrdni, kada nemamo ljubavi, kada smo nasil-
u kockanju ljutito bacio kamen na raspelo i pod ni, kada prijetimo. To su Marijine žalosti, rekao je
njime se otvorila zemlja koja ga je progutala, mons. Uzinić je poručio da je pogrešno na propovjednik. “Marijine žalosti traju, a traju zbog
Boga gledati kao osvetnika. „Nije križ i njegovo osvetničko djelovanje zbog onoga koji ga svakoga od nas. Svaka naša oholost, prepotentnost,
je povrijedio taj koji čini da netko ‘propada u zemlju’ i prestaje živjeti i djelovati, nego je to svaka naša sebičnost, neizvršavanje svojih dužno-
samo zlo koje netko čini u odnosu na križ koji je sredstvo spasenja. Osobito je to zlo kocke sti, sve ono što šteti nama, drugima ali i zajedni-
i drugih hazardnih igara koje doista ‘zakapaju’ one koji se odaju takvoj pošasti. Oni nisu ci ranjava Marijino srce i iznova probada Isusovo
toliko uvreda protiv križa, odnosno jesu jer su uvreda poruci koju križ nosi i razlog da križ srce.”
i danas krvari“, nego su zapravo više način uništavanja samih sebe i svih onih s kojima smo
povezani, istaknuo je mons. Uzinić. Nakon misnog slavlja vjernici su, zajedno s ri-
ječkim nadbiskupom i svećenicima obišli oko olta-
Zaključujući je istaknuo da nas križ neće osloboditi trpljenja, ali nas može osloboditi ra i sa svojim molitvama i zahvalama zastali pred
neizdržive besmislenosti trpljenja i njegove neplodnosti. kipom Gospe Žalosne koji se nalazi na istoimenom
oltaru.
Nakon liturgijskog slavlja mons. Uzinić, zajedno s rektorom riječke prvostolnice mons.
Matijom Matičićem, okupljenim svećenicima i vjernicima ophodio je oko Čudotvornog ras- H. Anušić
pela.

H. Anušić

Matejna na SVETI KRIŽ SRDOČI Kuzminja

Viškovu Župljani župe Svetog Križa na Srdočima 14. ruj- Malo mjesto Sv. Kuzam proslavilo je
na proslavili su župni blagdan. Središnje je misno 26. rujna blagdan svojih nebeskih zaštit-
Župa sv. Mateja ap. i ev. na Viškovu 21. slavlje, na otvorenom ispred crkve gdje se okupio nika sv. Kuzme i Damjana u više od 900
rujna proslavila je blagdan svog nebeskog veći broj vjernika, predvodio generalni vikar Riječ- godina staroj, istoimenoj maloj crkvi, koja
zaštitnika. Svečano euharistijsko slavlje ke nadbiskupije dr. Mario Tomljanović, a suslavilo je filijalna crkva župe sv. Andrije apostola
predslavio je generalni vikar Riječke nadbi- je desetak svećenika susjednih župa iz Opatijskog i u Bakru.
skupije dr. Mario Tomljanović u zajedništvu Kastavskog dekanata. Župnik vlč. Kristijan Zeba po-
s domaćim župnikom mons. Ivanom Niko- zvao je župljane na molitvu i zajedništvo te zahvalio Misno slavlje prije podne predvodio je
lićem i drugim svećenicima nadbiskupije, svima koji su sudjelovali u organizaciji proslave blag- župnik Bakra vlč. Nikica Jurić, a poslije-
a glazbeno su animirali župni zbor i Dječji dana. „Rastimo u vjeri i ljubavi, uljepšajmo život jed- podnevno u 18 sati vlč. Marko Pavlinović
zbor „Nebeske iskrice”. ni drugima“, rekao je župnik. Nakon mise svećenici i župni upravitelj župe sv. Ane u Rijeci. Su-
župljani u procesiji su ušli u župnu crkvu i obišli oko slavili su svećenici susjednih župa, a ho-
Vlč. Tomljanović u homiliji je prenio križa na glavnom oltaru uputivši Isusu svoje molitve. dočasnika je bilo iz Bakarskog dekanata i
vjernicima poruku mons. Mate Uzinića, koji iz Rijeke. Proslavi blagdana prethodila je
je prvotno trebao predslaviti ovu svečanost. Dr. Tomljanović u propovjedi je govorio o para- trodnevna priprava koju je vodio župnik
Podsjetio je da je Matej bio carinik i da ničim doksu križa, koji je u svjetovnom smislu poniženje, Jurić, a posljednji dan služena je misa za
nije zaslužio Božji poziv. Ali baš takvog Ma- ali Isusovo uskrsnuće učinilo ga je znakom slave i sve pokojne Kuzmare te blagoslovljeno
teja poziva Isus. „Isus vidi dublje, uspijeva vječnog života. Pozvao je stoga okupljene da sa zna- mjesno groblje.
prodrijeti u nutrinu srca. U Matejevom srcu kom križa budu svjedoci vjere i Crkve u današnjem
Isus pronalazi drugačijeg Mateja od onoga vremenu. „Postanimo svjedoci koji će se ne samo U propovijedi je vlč. Pavlinović govo-
kakvim se on prikazuje u javnosti. To je Ma- znati žrtvovati kao Isus, nego i biti slika, riječ i djelo rio o mučeništvu jer su sv. Kuzma i Da-
tej koji može ostaviti sve i krenuti za njim onoga koji se na križu za nas žrtvovao. Postanimo mjan umrli mučeničkom smrću, razlučivši
prepušten njegovoj ljubavi i uključen u ne- svjedoci ljubavi“, rekao je dr. Tomljanović. dvije vrste mučeništva: tiho i krvno. „Ve-
shvatljiv plan spasenja koji Bog ima s njim. ćina nas nije pozvana na krvno mučeniš-
Matej nije iznimka. Bog ima plan sa svakim D. D. tvo, iako i toga danas ima. Naša braća i
čovjekom. Matej je slika svakoga od nas“ sestre u istočnim zemljama i danas daju
život poradi Isusa Krista, spremni zu na
Na kraju mise župnik je zahvalio svim krvno mučeništvo, a mi na zapadu pod-
svećenicima na dolasku i svim župljanima nosimo neka druga progonstva, svoje tiho
na ustrajnom radu i trudu u pripravi za nji- mučeništvo.“
hov blagdan, ali i za svakodnevno davanje
sebe u život ove župe. Posebno se obratio Misno slavlja svih dana priprave za
djeci i mladima, koji u doista velikom broju blagdan i na dan blagdana pjesmom je
aktivno sudjeluju u vjerskoj zajednici. pratio mali župni zbor „Sv. Kuzme i Da-
mjana“ pod vodstvom orguljaša Anđelka
Marija Žagar Dujmića.

Gordana Fumić

23

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 8/545 2021.

Svećenička skupština

U godini „Obitelj Radost ljubavi“
Molitvom Srednjeg časa u kapeli Bogoslovnog sje-
meništa „Ivan Pavao II. u Rijeci u ponedjeljak 20. teljskog pastorala četvrti je naglasak u novoj pastoralnoj godini,
rujna započela je Svećenička skupština Riječke
nadbiskupije. Pozdravnu riječ na početku je uputio riječ- a sve navedeno neće biti moguće bez nužne interakcije na razini
ki nadbiskup mons. Ivan Devčić potaknuvši svećenike na
aktivno uključenje u pastoralnu godinu „Obitelj Amoris mjesne Crkve. Na kraju, vlč. Gerić je potaknuo okupljene svećeni-
laetitia“ koju je papa Franjo proglasio na svetkovinu sv.
Josipa 19. ožujka na razini opće Crkve, a koja će biti za- ke da se na župnim razinama vjernicima detaljnije predstavi novi
ključena u Rimu 26. lipnja 2022. proslavom X. svjetskog
susreta obitelji. Također, potaknuo je na molitvu za nova Npastoralni plan.
duhovna zvanja te angažiraniji rad s djecom i mladima. a tragu novog pastoralnog plana i programa planove za
novu pastoralnu godinu predstavili su, ispred Ureda za pa-
Prigodnu riječ uputio je i riječki nadbiskup koadjutor storal mladih s. Mirjam Jerković, Ureda za obitelj mons.
mons. Mate Uzinić. Ohrabrio je okupljene svećenike na Ivan Nikolić, dok je naputke za predstojeće izbore za vijeća Riječke
suradnju i uključenost u XVI. Opću Redovnu Sinodu bi-
skupa s naslovom: „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, su- nadbiskupije objasnio mons. Emil Svažić. O Sinodi koja će se odvi-
djelovanje i poslanje“.
jati na razini mjesne Crkve govorio je vlč. Gerić najavivši da će na
U procesu koji će se odvijati u Riječkoj nadbiskupiji, Sinodi
koja će biti otvorena 17. listopada, nužno je kroz povezanost izgra- razini opće Crkve biti otvorena 9. i 10. listopada u Rimu, a u Rijeci
đivati sinodalnu Crkvu, rekao je mons. Uzinić. Na tom tragu pota-
knuo je okupljene svećenike na suradnju s Ordinarijatom, osobito tjedan dana kasnije - 17. listopada. Po želji Svetoga Oca, pripremni
nadbiskupijskim vikarima, kako bi mjesna Crkva u svom poslanju
mogla živjeti zajedništvo i mogla doći do svakoga. Uz generalnog rad za Sinodu odvijat će se na svim razinama Crkve što će doprini-
vikara vlč. Maria Tomljanovića i vikara za pastoral vlč. Maria Ge-
rića, novost je služba vikara za kler za koju je imenovan vlč. Vje- jeti da zaživi sinodalna stvarnost koja je i tema Sinode, rekao je vlč.
koslav Đapić. „Tom službom želimo pružiti podršku svećenicima u
svim njihovim situacijama“, poručio je riječki nadbiskup koadjutor. Gerić. Na kraju, opće pastoralne naputke dao je generalni vikar

U nastavku je predstavljen novi pastoralni plan i program koji vlč. Tomljanović.
se aktivno uključuje u pastoralnu inicijativu Svetog Oca i pobud-
nicu Amoris laetitia. Tim su povodom riječki nadbiskupi uputili Ovom Svećeničkom skupštinom prezbiterij Riječke nadbisku-
poruku na početku pastoralne godine „Obitelj radost ljubavi“, a
župnici će uskoro dobiti detaljne smjernice novog pastoralnog pro- pije započeo je pastoralno djelovanje u novoj pastoralnoj godini,
grama. Od glavnih točaka vlč. Gerić je istaknuo četiri. Kao prvu
naveo je upoznavanje vjernika sa sadržajem Papine pobudnice te a ujedno je ovo bila prilika i za upućivanje čestitki za rođendan i
organiziranje tematskih dekanatskih susreta na kojima će, uz sve-
ćenike, sudjelovati pastoralni suradnici. imendan riječkom nadbiskupu koadjutoru mons. Mati Uziniću te

Obitelj kao nositelj župnog pastorala – druga je važna točka rođendan generalnom vikaru vlč. Mariu Tomljanoviću. Ur.
na kojoj će se raditi u novoj pastoralnoj godini, a kao treću naveo
je formaciju mladih i njihov odgoj u vjeri. Širenje perspektive obi-

Djelatnici Ordinarijata slavili misu za
početak nove pastoralne godine

U petak 17. rujna u katedrali sv. zaustaviti, ali i ubrzati, koja će se znati
Vida u Rijeci riječki nadbiskup mons.
Ivan Devčić predvodio je svečano litur- poticati. To je naša Crkva i na zajedniš-
gijsko slavlje za djelatnike Ordinarija-
ta u povodu početka nove pastoralne tvo potiče i papa Franjo, ali su poticali
godine. Suslavili su riječki nadbiskup
koadjutor mons. Mate Uzinić, general- i oni prije njega, rekao je propovjednik.
ni vikar vlč. Mario Tomljanović, rektor
katedrale sv. Vida i ekonom Riječke nad-  Ne znamo kako će izgledati i hoće
biskupije mons. Matija Matičić, kance-
lar Riječke nadbiskupije preč. Marko li biti uspješna nova pastoralna godina,
Gregić, sudski vikar mons. Emil Svažić,
vikar za kler vlč. Vjekoslav Đapić, vikar ali znamo da moramo sebe u nju utkati,
za pastoral vlč. Mario Gerić te voditelj Ureda za gradnje i crkvena
dobra Riječke nadbiskupije vlč. Piotr Modrzejewski. Propovijedao u svaki njezin dan. Ako tako krenemo,
je vlč. Tomljanović i u poticajnoj propovijedi istaknuo nužnost za-
jedništva klera i laika u životu Crkve. Zajednica ne ide samo u jed- možda ćemo postaviti zrno koje će izra-
nom pravcu, nego u oba smjera. Ona mora biti ta koja će se znati
sti u ono što vrijedi, rekao je metaforič-

ki propovjednik o nužnosti zajedništva

te  istaknuo da zrno koje svatko posta-

vi, doprinosi stablu koje će izrasti i dati

plod. Zaključujući je potaknuo okupljene na uzajamno povjerenje

i da s pouzdanjem u Gospodina grade plodonosnu pastoralnu go-

dinu. Na kraju liturgijskog slavlja riječki nadbiskup mons. Devčić

potaknuo je vjernike na zahvalnu molitvu Bogu za dar života, za

roditelje koji su prihvatili taj poziv i rekli životu “DA”. H. A.

24

Broj 8/545 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Franko Gržičić, Josip Mijoč i Ivan Seletković zaređeni za đakone

Siromasi su svi oni na
periferijama Crkve i društva
Franko Gržičić, Josip Mijoč i Ivan Seletković novi su đakoni Ri-
ječke nadbiskupije te su tako zakoračili na posljednju stepenicu osude i odbacivanja, jer to nije ništa drugo nego licemjerje protiv kojega
koja ih dijeli od svećeničkog ređenja. Za đakone ih je u subotu 4. se Isus tako oštro borio. Moramo imati vremena za ljubav! To je naše
rujna zaredio riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić na svečanom poslanje. Zato za nas u Crkvi nema i ne smije biti isključenih. Trebamo,
liturgijskom slavlju u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske u Rijeci. Susla- ako je potrebno i protiv struje, tražiti načina kako bismo sve pokušali
vili su generalni vikar Riječke nadbiskupije Mario Tomljanović, rek- prihvatiti i spasiti.”
tor Bogoslovnog sjemeništa “Ivan Pavao II.” Mario Gerić, mons. Emil
Svažić, don Josip Radić te mnogobrojni svećenici, a veliku kapucinsku Na kraju misnog slavlja u ime ređenika, emotivnu zahvalu uputio
crkvu ispunili su obitelji i prijatelji ređenika te ostali vjernici. je vlč. Ivan Seletković. Prvenstveno ju je uputio Bogu za dar života,
zatim riječkim nadbiskupima na očinskoj brizi i praćenju, roditeljima i
Ređenike je mons. Uzinić podsjetio na značenje službe đakonata rodbini, sjemenišnim poglavarima i svima koji su ih pratili na njihovom
istaknuvši prije svega ‘služenje’. U počecima Crkve to je bilo služenje životnom putu i pomogli im prepoznati Božji poziv. Prigodne darove
kod stolova, no danas se red đakonata veže uz trostruko služenje Bož- ređenici su na kraju primili iz ruku mons. Uzinića, a među njima i
jem narodu, Crkvi. Služenje je to u liturgiji, a zatim i služenje Božjoj dekrete o službama koje će vršiti. Vlč. Mijoč je nedavno preuzeo službu
riječi. „Ipak, vaše osobito poslanje je služenje djelotvornom ljubavlju tajnika riječkog nadbiskupa Ivana Devčića i nastavit će vršiti tu služ-
svima kojima vas Krist šalje, a on vas šalje svima, osobito siromasima bu, dok će na službi u Župi sv. Ane na Gornjoj Vežici biti vlč. Gržičić, a
koji su primarni razlog vašeg postojanja.” Siromahe je propovjednik vlč. Seletković u Župi sv. Antuna Padovanskog na Kantridi.
istaknuo kao one koje treba prepoznati u primarnom poslanju Crkve.
Apostrofirajući poruku pape Franje za Svjetski dan siromaha u kojoj Helena Anušić
stoji da su oni u središtu hoda Crkve, mons. Uzinić ređenicima je po-
ručio da siromasi nisu samo oni koji su fizički siromašni i gladni, nego
siromahe treba prepoznavati i među grešnicima, odbačenima i isklju-
čenima, onima koji su nekad prekršili zakon, odnosno onima koji su
siromašni na drugačiji način. I jedni i drugi su Isusovi učenici, poručio

Sje mons. Uzinić.
iromasi su svi koji nas trebaju, bilo da je njihova potreba fizička,
duhovna, moralna ili vjerska. To su svi oni koji se zbog nekog
razloga nalaze na periferijama Crkve i društva. Ne smijemo ih s
drugima osuđivati i odbacivati, a to se osobito danas tako lako događa
i u Crkvi, što je doista neprihvatljivo, ali i u društvu. To je nešto što
kompromitira Crkvu, poručio je propovjednik. U nastavku je apostro-
firao sveticu siromaha našeg vremena - sv. Majku Tereziju, čiji se spo-
mendan slavi 5. rujna. “Ona je s pravom govorila da oni koji osuđuju
ljude, nemaju ih vremena voljeti. Ne smijemo sebi dozvoliti to licemjerje

Franko Gržičić rođen je 26. studenog Ivan Seletković rođen je u Rijeci 7. prosinca 1995. god. Josip Mijoč rođen je 12. studenog 1993. u
1997. u Rijeci, od oca Ivice i majke Zdrav- od oca Mate i majke Jasminke r. Jelušić. Kršten je 8. si- Sinju, od oca Luke i majke Senke r. Matozan.
ke r. Šimičević. Kršten je 8. veljače 1998. ječnja 1996. god. u župi Uzvišenja sv. Križa u Rijeci dok Sakramente kršćanske inicijacije primio je u
god. u župi Uznesenja BDM u Crikvenici je ostale sakramente kršćanske inicijacije primio u župi župi Gospe Sinjske - Sinj. Kao svećenički
gdje je primio i ostale sakramente kršćan- sv. Jurja, mč. u Rijeci – Gornja Drenova. Kao student laik kandidat Riječke nadbiskupije u Kolegiju sv.
ske inicijacije. Kao svećenički kandidat upisuje filozofsko-teološki studij na Teologiji u Rijeci Na Josipa kod oo. Isusovaca čini svoju bogo-
Riječke nadbiskupije upisuje filozofsko-te- posljednjoj godini studija, 2018./2019., kao svećenički slovnu formaciju i završava filozofsko-teo-
ološki studij na Teologiji u Rijeci te ulazi u kandidat Riječke nadbiskupije, ulazi u Bogoslovno sje- loški studij na Filozofsko-teološkom institutu
Bogoslovno sjemenište „Ivan Pavao II.“ menište „Ivan Pavao II.“. Družbe Isusove u Zagrebu.

PRIJEM veleposlanika Riječki nadbiskup pohodio
i počasnog konzula Eparhiju gornjokarlovačku
Republike Austrije
Riječki nadbiskup mons. Ivan
Riječki nadbi- Devčić pohodio je u četvrtak 16.
skup Ivan Devčić rujna Eparhiju gornjokarlovačku
i nadbiskup koa- i tom prigodom susreo se s epi-
djutor Mate Uzinić skopom Gerasimom i njegovim
primili su u petak najbližim suradnicima. U pratnji
17. rujna u Nad- nadbiskupa Devčića bili su voditelj
biskupskom ordi- nadbiskupijskog povjerenstva za
narijatu u Rijeci ekumenizam i međureligijski di-
u nastupni posjet jalog mons. Matija Matičić i pred-
veleposlanika Re- stojnica Katehetskog ureda Kseni-
publike Austrije u Republici Hrvatskoj, NJ.E. Josefa Markusa ja Rukavina Kovačević.
Wuketicha i počasnog konzula u Rijeci Georga Gavrilovića. Na
sastanku su potvrđeni prijateljski odnosi Riječke nadbiskupije Nakon sadržajnog razgovora tijekom kojega je episkop Gerasim goste upo-
i Republike Austrije s mogućnošću intenzivnijeg dijaloga na vi- znao s djelovanjem i povijesnim okolnostima na teritoriju Eparhije gornjokarlo-
sokoj razini u bliskoj budućnosti. vačke, u zajedništvu su pohodili pravoslavni Saborni hram Svetog oca Nikolaja
Mirlikijskog u Karlovcu. Nastavak je ovo dobre suradnje Riječke nadbiskupije
H. A. sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Rijeci i Eparhijom gornjokarlovačkom.

H. A.

25

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 8/545 2021.

Redovnički dani Mjuzikl „Amadea“
izveden u Rijeci
Redovnice i redovnici znak su
radosti i vjernosti

U crkvi Marije pomoćnice i Salezijanskoj gimnaziji u Rijeci 25. rujna održani su 37. Povodom obilježavanja 50. obljetnice smrti bla-
Redovnički dani na temu „Dar vjernosti – radost ustrajnosti. Ostanite u mojoj ljubavi’ gopokojne majke M. Amadeje Pavlović, Milosrdne se-
(Iv 15,9)“. Događaj je organizirala Hrvatska redovnička konferencija i bio je održavan stre sv. Križa u nedjelju su, 19. rujna, u Salezijanskoj
u više gradova u Hrvatskoj. Tema je povezana s dokumentom kojega je lani objavila gimnaziji u Rijeci organizirale izvođenje mjuzikla
Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života kao smjernice, „Amadea“. „Došli smo ovdje slaviti život kao što ga
a koja se zrcali i u riječima pape Franje: ‘vjernost je tajna radosti’. je slavila majka Amadeja. Otvorimo srca za njezinu
poruku“, rekla je provincijalna glavarica družbe s.
Program u Rijeci započeo je misom u salezijanskoj crkvi Marije Pomoćnice koju je Valerija Široki pozdravljajući uzvanike koji su došli
predvodio generalni vikar Riječke nadbiskupije vlč. dr. Mario Tomljanović. Prenijevši pogledati mjuzikl među kojima i nadbiskupa koadju-
pozdrave riječkih nadbiskupa, u propovijedi je istaknuo kako je radost znak onoga koji tora Matu Uzinića. Libreto i glazbu mjuzikla potpisao
nosi Radosnu vijest te okupljenim redovnicama i redovnicima poručio da su znak te je Dario Balekić, a režiju glumica Areta Ćurković.
radosti i vjernosti jer su u svojim redovničkim obećanjima dali odgovore: “Evo me!”,
“Hoću!”, “Svjestan sam!” i “Tu sam!” Majka M. Amadeja Pavlović ostavila je svijetli
trag u povijesti Hrvatske provincije Milosrdnih sesta-
Nakon liturgijskog slavlja u Salezijanskoj gimnaziji održana su prigodna predava- ra sv. Križa. Vršila je službu provincijalne poglavari-
nja. O temi “Odgajanje za vjernost (danoj) riječi” govorila je doc. dr. sc. Jelena Vignjević ce u osobito teškim vremenima za Crkvu, u vrijeme i
s Katedre za hrvatski jezik Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, a drugo predavanje pod nakon Drugog svjetskog rata (1943. – 1955.). Posmrt-
nazivom “Što ćeš ti ovdje Ilija?” održao je doc. dr. sc. Taras Barščevski s Katedre Svetog no joj je, 2009. godine, dodijeljen naslov Pravednice
pisma na KBF-u u Zagrebu. Prvo predavanje dalo je nazočnim redovnicima i redovnica- među narodima jer je tijekom Drugoga svjetskog
ma snažan poticaj za ustrajno kontinuirano odgajanje za vjernost i usklađivanje riječi s rata hrabro spasila život jednoj židovskoj djevojčici.
djelima kako bi svoj poziv živjeli autentično i kako zbog sebičnosti i biranja lakšeg puta Bez straha štitila je i svoje sestre od raznih pritisaka
ne bi olako iznevjerili i pogazili svoju vjernost. komunističkoga režima. Unatoč svim nevoljama i po-
teškoćama, majka M. Amadeja učinila je sve kako bi
Dr. Barščevski je redovnicima i redovnicama progovorio o važnosti ustrajnosti kod prvenstveno očuvala dobar redovnički duh kod svojih
proroka Ilije. Ohrabrio je redovnice i redovnike da strpljivo podnose duhovne suhoće sestara, a time i samu redovničku zajednicu.
kada one nastupe i da poput Ilije shvate da nekada možemo osjećati djelić “Božje ostav-
ljenosti” od strane mnogih ljudi. Po isteku službe provincijalne poglavarice, ob-
našala je službu kućne poglavarice na Sušaku (1955.-
Helena Anušić i fra Ivan Dominik Iličić 1959.) i odgojiteljice redovničkoga podmlatka u Za-
grebu (1959.-1966.). Umrla je na Sušaku 1971. godine.
Za sobom je ostavila glas uzorne i svete redovnice, ko-
joj se mnogi i danas u molitvama obraćaju za zagovor.

D. D.

S. Katarina Šikalo proslavila 50. obljetnicu, a prve
redovničke zavjete položila s. Mihaela Martinović

U subotu 11. rujna pod svečanim liturgijskim slavljem kojega je 2018. na Poslovnom odjelu Veleučilišta u Rijeci specijalistički diplom-
u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije Karmelske na Donjoj Drenovi ski stručni studij Poduzetništvo. U veljači 2018. pristupila je u Družbu
predvodio fra Juro Šimić, provincijal Hrvatske kapucinske provinci- sestara Presvetog Srca Isusova u Rijeci.
je sv. Leopolda Bogdana Mandića, s. Katarina Šikalo proslavila je 50.
obljetnicu redovničkih zavjeta, a prve redovničke zavjete pred vrhov- S. Katarina Šikalo rođena je 1947. godine Grahovčićima, župa
nom poglavaricom Družbe sestara Presvetog Srca Isusova, č. M. Do- Brajkovići, Travnik, Bosna i Hercegovina. U Družbu sestara Presv.
broslavom Mlakić, položila s. Mihaela Srca Isusova stupila je 1970. godine, prve redovničke zavjete položila
Martinović.
je 29. kolovoza 1971. godine u prvo-
Fra Juro Šimić u propovijedi je stolnoj crkvi sv. Vida u Rijeci, a do-
istaknuo kako su prvi zavjeti s. Mi- životne u samostanskoj kapeli Kuće
haele kao i 50. obljetnica s. Katarine matice na Drenovi 14. kolovoza 1977.
velika milost za ovu riječku redovnič- godine. Kratko vrijeme je radila na
ku zajednicu, ali i za Riječku nadbi- župama Brinje, Klanac i na Sjeme-
skupiju i našu Domovinu, rekao je fra nišnom dobru u Lovranu, a najduže
Juro potaknuvši okupljene na zahval- je živjela i bila u službi starijih i bole-
nost prvenstveno Bogu na pozivu, ali snih osoba u Domu u Grižanama (od
i njima jer su se odazvale tom pozivu. 1973. do 2021.). Za njezin neumorni,
Na kraju liturgijskog slavlja prigodnu tihi i svjedočanski rad u Grižanama,
riječ uputila je vrhovna poglavarica Crikvenički dekanat predložio ju je za
Družbe č. M. Dobroslava Mlakić. Medalju zahvalnosti sv. Vida koju je
primila 15. lipnja 2009. godine. Sve
S. Mihaela Martinović rođena je što je činila u svom životu, činila je na
u Šibeniku 1986. godine, a odrasla veću slavu Božju, uzdajući se u Gos-
u Zaprešiću i Zagrebu. Na Ekonom- podina. Danas živi u samostanu „Moj
skom fakultetu u Zagrebu 2010. za- mir“ u Dobrinju na otoku Krku.
vršila je studij Poslovne ekonomije, a
Helena Anušić

26

Broj 8/545 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Nastavite ugrađivati Proštenje uz 250.
vrijednosti evanđelja u svijet obljetnicu župe u
i vrijeme u kojemu živimo Mrkoplju

Nadbiskup Mate

Uzinić Mrkopaljce je

potaknuo da ne budu

ostarjela Crkva nego

da u svojim predcima

i Mariji pronađu uzore

i nadahnuće za novi

navještaj evanđelja.

Župa Gospe Žalosne u Mrkoplju tradicio- tako, to nas neće ostaviti pasivnim promatra- Crkva sv. Filipa bila je prva mrko-
nalno je treće nedjelje u rujnu, 19. ruj- čima promjena koje se događaju nego zauzetim paljska župna crkva izgrađena nakon
na proštenjem proslavila svoju nebesku sudionicima, kao što su to bili naši pretci. To će što je 8. travnja 1771. godine ustanov-
zaštitnicu koje je ove godine bilo u znaku 250. nas učiniti onima koji će vrijednosti Evanđelja ljena župa. Ta je crkva teško stradala
obljetnice osnutka župe. Središnje misno slav- nastaviti ugrađivati u svijet i vrijeme u kojemu u požaru nakon avionskog bombar-
lje predvodio je riječki nadbiskup koadjutor živimo“, zaključio je nadbiskup Uzinić. diranja Mrkoplja 6. travnja 1944. Od
Mate Uzinić i vjernike pozvao da na prošlosti inventara u crkvi sve je izgorjelo osim
izgrađuju svoju sadašnjost i budućnost. Uz nje- Župnik Ante Zovko na početku je mise kipa Gospe Lurdske koji se danas na-
ga su suslavili župnik Ante Zovko, generalni vi- podsjetio kako se župa već tri godine priprema lazi u svetištu Gospe Žalosne. Obnovu
kar Mario Tomljanović i umirovljeni svećenik za ovaj jubilej. Istaknuo je tri stožerna projek- crkve nisu dozvolile poslijeratne ko-
Petar Zeba, a poznati mrkopaljski župni zbor ta, a sve je započelo 2019. godine kada su izra- munističke vlasti. Miniranjem je 1955.
dao je poseban ton slavlju. dili veliku sliku dr. Ivana Starčevića, biskupa godine potpuno srušena, a od njezina
senjsko-modruškog ili krbavskog, rođenog u kamena napravljena je zgrada šumari-
Nadbiskup je u propovijedi za odnos proš- Mrkoplju 1877. i preminulog 1934. godine. „On je u Mrkoplju i temelj za cestu prema
losti i sadašnjosti upotrijebio sliku odnosa Sta- je vjerojatno najvažnija osoba koju je Mrkopalj naselju Tuk. Ostatke zidina vlasti su
rog i Novog zavjeta i načina na koji su oni po- dao i sahranjen je u svetištu MB Žalosne u Mr- prekrile nanosima zemlje, a na tim je
vezani. „Taj odnos govori nam i odnosu starog i koplju“, rekao je župnik dodavši kako je sliku otkopanim temeljima sada konačno
novog u našoj Crkvi. Ova nam obljetnica govori izradio ak. slikar Aleksandar Zvjagin. Godinu postavljeno spomen-obilježje.
da smo stara Crkva. No ono što se moramo za- dana kasnije objavljena je „Spomenica župe
pitati je, jesmo li možda i ostarjela? To što smo Mrkopalj” koju je pripremio i uredio sadašnji Današnja crkva Majke Božje Žalo-
stara Crkva je dobro, to je ono na što se može- župnik. Ove je godine priveden kraju sakralni sne kao proštenišno svetište izgrađena
mo nasloniti, iz čega možemo nastaviti živjeti. postav na temeljima srušene prve župne crkve je na mjestu nekadašnje male kapele
Nismo počeli sada, imamo korijen, imamo te- sv. Filipa, koji će biti spomenik i memorijsko oko koje su se okupljali brojni vjerni-
melj. Ali ako smo ostarjeli, onda više nemamo u mjesto, ali i svetište na otvorenom gdje će se ci i hodočasnici o trećoj nedjelji rujna.
sebi sposobnost rađanja. Nemamo sposobnost To je bio razlog što je papa Grgur XVI.
unošenja one novosti koja je potrebna da bi se Uprigodno moći slaviti misa. 1843. ovo mjesto proglasio prošteniš-
život mogao nastaviti. To je poslanje preno- oči proštenja, na blagdan Uzvišenja Sv. nim, a tu njegovu odluku potvrdio je i
šenja života i vjere. To je poslanje navještaja Križa 14. rujna vjernici su sudjelovali proširio papa Lav XIII 1893. Mrkopalj
evanđelja Isusa Krista“, rekao je nadbiskup na križnom putu na mrkopaljskoj kal- je tako do danas mjesto hodočašća
variji, a dan kasnije na spomendan Gospe Ža- Majci Božjoj. Tako je bilo i ove godine
MUzinić. losne kroz mjesto je prošla je procesija s kipom iako brojni Mrkopaljci iz inozemstva
rkopaljce je potaknuo da ne budu Gospe Žalosne te slavljena misa s pjevanom ve- nisu mogli doći i sudjelovati u slavlju.
ostarjela Crkva, ali da u svojim pred- černjom. Mise trodnevnice uoči proštenja pred- Njima je župnik Zovko uputio poseban
cima koji su izabrali Majku Božju Ža- vodio je vlč. Luka Klarica, ovogodišnji mlado- pozdrav i zahvalio na njihovim poruka-
losnu za zaštitnicu pronađu uzore i nadahnuće misnik Riječke nadbiskupije. ma koje potvrđuju zajedništvo.
za novi navještaj evanđelja. Objasnio je kako
uzeti Mariju za svoju majku ne znači samo Mrkopalj je prosteništni dan i jubilej pro-
imati je kao čudesnu zaštitnicu nego i usvojiti slavio i svjetovnim događanjima. Uz tradicio-
njezin vrijednostni sustav, njezin način odnosa nalni sajam ove je godine postavljena izložba
prema Isusu i prema bližnjemu te njezin stav kravata iz različitih razdoblja i različitih ma-
pod križem. „Učinimo li to dozvolit ćemo proš- terijala koje se čuvaju u kućanstvima ovog
losti ove župe da ona bude temelj i poticaj za mjesta. U crkvi su održana dva koncerta, 18.
novo. To je novo vino, vino evanđelja sred na- rujna nastupio je Trio solemnis, a proštenje je
šeg sekulariziranog i otuđenog svijeta u kojemu zaključeno izvedbama Snježane Rucner na vi-
su često istinske vrijednosti do kojih su držali olončelu, Diane Grubišić Ćiković na harfi i Tee
naši pretci izgubile na vrijednosti. Ali iako je Grubišić Mihalić na violini.

Danijel Delonga

27

Nova školska godina u Katoličkoj osnovnoj školi

Unovoj školskoj godini u brzim promjenama nemamo. Mo-
Katoličku osnovnu školu ramo zajedno ukazivati na dobro,
6. rujna krenulo je 44 pr- koje će samo tako stvoriti okvire
vaša. Učiteljice koje će s njima za poboljšanja“, poručila je ravna-
raditi u cjelodnevnom odgojno- teljica.
obrazovnom radu četiri godine
jesu: Morena Poljančić, Marija Na blagdan Male Gospe, 8.
Brezac Kumburić, Barbara Stipe- rujna škola je svetom misom za
tić Blašković, Ivana Kabalin i Ana početak nove školske godine, oja-
Debelić. Svečani prijem priređen čana duhovno – krenula u nove
je na školskom igralištu sa sje- pedagoške izazove. Misno slav-
verne strane zgrade za sve rodi- lje predvodio je riječki nadbiskup
telje i nove KOŠ đake. Vjerouči- koadjutor mons. Mate Uzinić, uz
telj je zajedničkom molitvom Oče koncelebraciju mons. Sanjina
naš, koju nas je naučio najveći Francetića, duhovnika škole i vlč.
nam učitelj Isus Krist, započeo Marija Tomljanovića, generalnog
zajednički susret, a ravnateljica vikara Riječke nadbiskupije.
Jasna Buketa je prije prozivke
1.a i 1.b, između ostalog, pozva- Nadbiskup koadjutor je u
la roditelje na suradnju i gradnju obraćanju učenicima i
međusobnog povjerenja. djeci poručio da učimo,
stvaramo i nastavljamo ono što
„Izvrsna je činjenica da je su naši prethodnici započeli. Da
vjeronauk od ove 2021. obvezan rastemo i putujemo prema izvo-
predmet u katoličkim školama ru. „Svi smo Božja djeca u vijeke
jer je upravo vjeronauk osnova vjekova – svi smo jedna obitelj u
dijaloga. Trudimo se kulturu naše škole bazirati na redu kršćanskih vijeke vjekova, svi imamo istu ne-
vrjednota, kulturi duše; kreativnosti, pouzdanosti, bez otuđenja od besku Majku“, naglasio je nadbiskup koadjutor.
bliže okoline. Tu smo, imamo korijen, rastemo. Kod plitkih korijena Vrućim školskim igralištem i parkom, orile su se pjesme: Uđite
dogodi se da previše izrastu i brzo uvenu. Kultura o kojoj govorim s hvalama, Gospodine, smiluj se, Aleluja, Prinosimo kruh, Kao ko-
znači ići dublje, a škola mora pokazivati da hoda prema dalekim šuta, Isuse, volim te, Zdravo Kraljice Mira; naših trećaša i četvrtaša,
vidicima. dron je pratio događaj snimajući s visine okupljeno zajedništvo i
radost.
Hvala, dragi roditelji, što ste nam povjerili svoju djecu, uporište Nova školska godina započela je s blagoslovom.
nam je Bog, a pozivam vas na građenje povjerenja koje često u
A.M.A.

Misa za početak školske godine

Misa sa zazivom Duhu Svetom originali, a mnogi umiru kao kopije”, pozvao ih je da ne budu jedni
za početak školske godine 22. rujna od tih kopija, da ne idu putem mnoštva, putem koji će ih dovesti do
u crkvi sv. Jeronima u predslavio je promašenog, površnog života bez smisla. Upozorio ih je i da budu
studentski kapelan pater Ivan Domi- oprezni i ne daju se zavesti manipulacijama raznih medija, koji žele
nik Iličić, a glazbeno animirao Dje- ukalupiti osobnosti čovjeka, dati krivu sliku o životu i njegovim pra-
vojački zbor Glazbene škole Ivana vim vrijednostima, o spolnosti, obitelji i sl., koji tim putem žele od
Matetića Ronjgova. njih stvoriti upravo te kopije o kojima bl. Carlo Accutis govori.

Propovjednik je mlade podsjetio Na kraju mise posebno je zahvalio Kseniji Rukavini Kovačević,
na veliku ulogu Crkve tijekom povijest dodavši kako je lijepo kada predstojnici Katehetskog ureda i Ureda za katoličke škole Riječke
je pojedinac svjestan da je dio te Crkve. Upoznao je mlade sa ži- nadbiskupije, sestri Mirjam Jerković, zamjenici povjerenika za mla-
votom blaženog Carla Acutisa koji je umro u njihovoj dobi, a svoj de Riječke nadbiskupije, s. Martini Vlahović, ravnateljici ženskog
ovozemaljski život je živio sav za Krista. Citirajući njegovu poznatu učeničkog doma Marije Krucifikse Kozulić, kao i svim vjeroučitelji-
rečenicu: “Svi se rađamo kao jedinstvena bića, svi smo pozvani biti ma i vjeroučiteljicama, te Djevojačkom zboru Glazbene škole.

Marija Žagar