Zvona 3, travanj 2022

BROJ 3/550MJESEČNIK ZA
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

TRAVANJ 2022. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LX.

Vatikan - Fatima
Papa posvetio čovječanstvo
Bezgrješnomu Srcu Marijinu

Reportaža:
Prihvat izbjeglica iz Ukrajine u
organizaciji Riječke nadbiskupije
U tri župne kuće
smješteno 9 obitelji

Sinodalni hod
Crkva otvorenih vrata

Caritas
Karitativna mreža
ljubavi - Crkva koja živi

Superior isusovačkog samostana
u Opatiji, o. Mirko Nikolić, o
godini jubileja svetoga Ignacija
Sve na veću slavu Božju

Amoris laetitia, Radost ljubavi
Govori li i nam Bog nešto
što još nismo spremni čuti?

Događanja
Simpozij Teologije u Rijeci -
Sveto u suvremenoj kulturi

USKRSNA PORUKA RIJEČKIH NADBISKUPA

Približi im se Isus i
pođe s njima (Lk 24,15)

S a d r ž a j: Tajnu uskrsnuća možemo
dohvatiti jedino vjerom
Kolumna
Tajnu uskrsnuća možemo
dohvatiti jedino vjerom ....................2

Uskrsna poruka riječkih nadbiskupa Piše: dr. sc. Natalija Bogović
Približi im se Isus i
pođe s njima (Lk 24,15) ....................3

Događanja Kako ne bi ono što namjeravam reći o blagdanu Kristova Prema teologiji cijelog
Papa posvetio čovječanstvo uskrsnuća ispalo pretenciozno, kao da o tome nešto po- uskrsnog otajstva
Bezgrješnomu Srcu Marijinu ..........4 uzdano znam, prije svega želim reći ono s čim bi se svi
Posvećenje Rusije ................................4 pretpostavljam složili ili trebali složiti - uskrsnuće Isusa Krista
je misterij. Mi o tom događaju možemo čitati, pisati, razgovarati,
Poziv na solidarnost s izbjeglicama
Ne možemo zaustaviti nad njim razmatrati, ali uvijek će taj događaj biti tajna za naš križ je neodvojiv od
rat, ali možemo ublažiti
njegove posljedice .............................5 ljudski um. Tu tajnu možemo „dohvatiti“ jedino vjerom, jedino uskrsnuća zato je
srcem. U našem srcu zapravo se događa prihvaćanje ili ne pri- važno naglasiti Isusovu
Prihvat izbjeglica iz Ukrajine u hvaćanje tog svetog otajstva, temeljnog događaja naše vjere. Iz
organizaciji Riječke nadbiskupije toga proizlazi da je kršćanska vjera, vjera u uskrslog Gospodina. dobrovoljnu žrtvu
U tri župne kuće
smješteno 9 obitelji .........................6-7 Drugim riječima, kršćanska vjera koja nije uskrsna, nije kršćan- na križu. Božji Sin je iz

Sinodalni hod ska. To znači da na događaju Uskrsa naša vjera ili stoji, ili pada čiste ljubavi prema
Crkva otvorenih vrata ...................8-9
jer mnogi prihvaćaju Isusa kao velikog učitelja ili proroka, ili čovjeku preuzeo
Caritas pak posebno duhovnog, prosvijetljenog čovjeka u ljudskoj povi- njegov grijeh, prolio
Karitativna mreža ljubavi - jesti, ali ne vjeruju u njegovo uskrsnuće. To je možda vrijedan svoju krv, pobijedio
Crkva koja živi .............................. 10-11 svjetonazor koji se temelji na visokim moralnim normama, ali
zlo i na kraju smrt.
Iz povijesne riznice još uvijek nije kršćanska vjera.
Svetište Monte Grisa, na Vejni,
iznad Trsta dao podići Uskrsni događaj naviješta Isusa Krista, Sina Božjeg, Ot- Njegova otkupiteljska
mons Antonio Santin ............... 12 -13 kupitelja, koji je bio mučen, koji je umro, bio pokopan i koji je žrtva i uskrsnuće
uskrsnuo kako bismo mi mogli vječno živjeti u zajedništvu s Bo- ljudima donosi
Jubilej Družbe Isusove ................... 14 gom. Prema teologiji cijelog uskrsnog otajstva križ je neodvojiv
od uskrsnuća zato je važno naglasiti Isusovu dobrovoljnu žrtvu obećanje i nadu jer
Superior isusovačkog samostana
u Opatiji, o. Mirko Nikolić, o godini na križu. Božji Sin je iz čiste ljubavi prema čovjeku preuzeo nje- pokazuje kako se
jubileja svetoga Ignacija
Sve na veću slavu Božju ............... 15 gov grijeh, prolio svoju krv, pobijedio zlo i na kraju smrt. Nje- ide prema tome da
gova otkupiteljska žrtva i uskrsnuće ljudima donosi obećanje i se uništi smrt i da se
Događanja nadu jer pokazuje kako se ide prema tomu da se uništi smrt i
Simpozij Teologije u Rijeci - da se ostvari čovjekovo spasenje. Drugim riječima, uskrsnuće je ostvari čovjekovo
Sveto u suvremenoj kulturi .......... 16
obećanje Božjeg kraljevstva, obećanje vječnoga blaženog života spasenje. Drugim
Crkvena glazba
Korizma i Uskrs: i obećanje Božjeg milosrđa i pravednosti čovjeku koji je sve to riječima, uskrsnuće
pjesme i glazba .................................. 17
dobio nezasluženo na dar. Zapravo, Isusov križ i uskrsnuće ne- je obećanje Božjeg
Duhovni kolaž .......................................... 18 procjenjivo je dragocjen dar i izraz neopisive snage Božje ljubavi kraljevstva, obećanje
prema nama ljudima.
Crtice iz Gorskog kotara vječnoga blaženog
Tri života jednog tornja .................. 19 U poslanici Rimljanima sv. Pavao kaže: „Ako ustima ispovi-

Gospićko-senjska biskupija ......... 20-21 jedaš da je Isus Gospodin i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio života i obećanje

Riječka nadbiskupija ...................... 22-23 od mrtvih, bit ćeš spašen.“ (Rim 10, 9) Dakle, vjerom u uskrsni Božjeg milosrđa i

Događanja ................................................. 24 Pdogađaj i ispovijedanjem vjere u uskrsni događaj i Isusovo bo- pravednosti čovjeku
koji je sve to dobio
Iz župa ......................................................... 25 žanstvo ostvaruje se spasenje. To je sve i to je ono što mijenja
sve.
Duhovna obnova za obitelji red pojmom „spasenje“ svaki bi čovjek trebao zastati i nezasluženo na dar.
Živite Radost ljubavi i
prenesite ju drugima ....................... 26 duboko se zamisliti. Vjernici koji se svojim životom trude

Amoris laetitia, Radost ljubavi ispunjavati Božju volju, u čijim životima odzvanja jeka Božje volje, imaju razloga nadati
Govori li i nam Bog nešto
što još nismo spremni čuti? ......... 27 se spasenju. Opet, znamo da je spasenje zapravo samo i čisto Božje milosrđe. Ne postoji čovjek

Riječki planinarski križni put ....... 28 koji je zaslužio spasenje jer je čovjek pred Bogom uvijek grješan i što je više toga svjestan, to je

pred sobom i Bogom iskreniji i utoliko pred Bogom ponizniji, a sv. Terezija Avilska rekla je da

je poniznost majka svih krjeposti, da je ponizna duša Bogu ugodna. Zbog toga uz spasenje treba

vezivati krjepost poniznosti i mislim da svi kršćani ozbiljnije moraju poraditi na ovoj krjeposti.

Opet, Božje milosrđe je neizrecivo. Krist je umro i uskrsnuo za sve ljude i došao je i praved-

nicima i grješnicima jednako. On nije pravio razliku među pravednicima i grješnicima dok je

živio, pravi li je i nakon što je uskrsnuo? Zapravo, tko se može nazvati pravednikom? S druge

strane, čovjek koji je povjerovao u Boga ne može se više ponašati kao kada ga nije „poznavao“,

jer svijest o toj beskrajnoj Božjoj ljubavi koja se očitovala u Isusu na križu traži jedan novi pri-

stup životu, ljudima, svemu. Iako postoje ljudi kojima spasenje ne znači ništa i žive život kao da

Boga nema, Bog je i dalje velik i milosrdan. Mi vidimo ono što vidimo, a On vidi srca i namjere

ljudi i zato je uvijek najbolje brinuti se o svom srcu, čuvati ga i njegovati, da bude sveto mjesto

u nama, da postane čisto, a srca i namjere drugih bolje ne prosuđivati.

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR2424020061500117497; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR2424020061500117497; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Put u Emaus - riječko Bogoslovno sjemenište

Broj 3/550 2022. USKRSNA PORUKA RIJEČKIH NADBISKUPA

Približi im se Isus i pođe s njima Lk 24,15

Put je slika našeg ljudskog života jer život nije statičan, on je trajni hod prema
naprijed. Put je slika i kršćanskog života. Biti Isusov učenik znači ići s Isusom i
za Isusom, putovati životom s njime, ali i slijediti ga, odnosno nasljedovati ga.

Drage sestre i braćo, dragi prijatelji! vati zajedno, nešto zajedno činiti. Zajednički čin Isusa i njegovih
Iznenađujuću novost Isusova uskrsnuća, koja nas i ove godi- učenika bio je čin blagovanja, čin koji i mi danas činimo u našoj
crkvenoj zajednici, u euharistijskom slavlju. Blagujemo zajedno,
ne, bez obzira na sve kušnje i nedaće, ispunjava radošću i nadom, dijelimo isti kruh, tijelo Kristovo. Sinodski hod potiče nas da osvi-
različita evanđeoska izvješća opisuju i nekolicinom neočekivanih jestimo kako Isus i danas želi ostati i blagovati s nama. Poziva nas
susreta Isusovih učenika i učenica s uskrslim Učiteljem. Jednu od da promislimo o značenju koje za nas ima euharistijsko slavlje i da
poznatijih zgoda donosi nam sv. Luka: onu o Isusu koji se, na dan se upitamo potiče li nas sudjelovanje na euharistiji na uključenje
svoga uskrsnuća, pridružuje dvojici učenika na putu u Emaus. i u druge sfere crkvenog života. Imamo li mogućnost uključiti se
u život svoje župe i mjesne Crkve i osjećamo li poticaj i odgovor-
Put nost da to činimo? Ili se pak osjećamo isključenima? Potrebno je
da potaknemo jedni druge na veću uključenost i sudjelovanje, ne
Put je slika našeg ljudskog života jer život nije statičan, on je bojeći se drugoga već trudeći se oko suradnje. Jedni s drugima – i s
trajni hod prema naprijed. Put je slika i kršćanskog života. Biti Kristom – možemo učiniti i ono što nam se isprva čini nemogućim.
Isusov učenik znači ići s Isusom i za Isusom, putovati životom s
njime, ali i slijediti ga, odnosno nasljedovati ga. Isus je „put“, kaže Poslanje
nam Ivanovo evanđelje (4,16), a Djela apostolska svjedoče da su
Isusove učenike na početku nazivali „onima od Puta“ (9,2; 19,23; Isus se naposljetku oprostio od svojih učenika. Onoga časa
24,14). I Crkva danas jest Crkva na putu – na sinodskom putu. kada su ga prepoznali, iščeznuo je pred njihovim očima. Oni su se
Grčki izraz syn-hodos znači zajednički hod i sinoda koju smo, na pak istoga časa digli i vratili u Jeruzalem te ispripovijedali drugima
poticaj Svetoga Oca, započeli i koja će trajati tri godine jest proces što im se dogodilo i navijestili im da je Isus uistinu uskrsnuo. Time
promišljanja o zajedničkom putu naše Crkve. Tri su ključne riječi se, na kraju, sudjelovanje u lomljenju kruha pretvorilo u poslanje.
sinodskog hoda: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje. Papa nas pozi- To da su prepoznali Gospodina, da je Gospodin uskrsnuo – bila je
va da, vođeni Duhom Svetim, o njima razmišljamo i da ih konkret- vijest koju su odmah morali podijeliti s drugima, navijestiti braći
no ostvarujemo. Pripovijest o Isusovu susretu s dvojicom učenika i sestrama. Navještaj radosne vijesti od početaka je poslanje svih
na putu u Emaus može nam pritom poslužiti kao primjer i poticaj. koji su susreli i prepoznali Uskrsloga, svih kojima je njegova riječ
zapalila srce. Cilj je sinodskog hoda oživjeti poslanje koje kao vjer-
Zajedništvo nici imamo kako bismo svjedočili evanđelje svijetu svojim riječima
i djelima, neumornim zalaganjem za dobrobit svakoga čovjeka i
Na početku pripovijesti nalazimo dvojicu učenika koji, putu- svega stvorenja.
jući u Emaus, razgovaraju i raspravljaju o svemu što se dogodilo u
Jeruzalemu. Potom im se pridružuje Isus i postaje im suputnikom. Suputnici
Hoda zajedno s njima, ali i više od toga – pokazuje zanimanje za
njihov život, za njihovu raspravu. Pita ih o čemu razgovaraju, a Neka nam, drage sestre i braćo, ovaj svetopisamski primjer
oni mu odgovaraju, i tako započinje dijalog koji završava Isusovim učenika na putu u Emaus bude poticaj da se i mi zauzeto uklju-
navještajem radosne vijesti uskrsnuća. Smisao sinodskog hoda jest čimo u sinodski hod Crkve. To će nam pomoći da jedni drugima
upravo upustiti se u zajedništvo. U prvom redu približiti se jedni postanemo istinski suputnici na životnom putu, nasljedujući Isusa
drugima, a onda zapodjenuti razgovor: pitati, odgovarati, slušati koji je svojim utjelovljenjem i sam postao naš suputnik – Emanuel,
jedni druge. Bez dijaloga nema zajedništva. Bez otvorena i iskrena „Bog s nama“. I pokazat će nam kako, i u ovom vremenu obilježe-
razgovora hodamo jedni uz druge, ali ne i jedni s drugima. Isus nom pandemijom i ratnim sukobima, svi zajedno u Crkvi možemo
nam pokazuje što nam je i kako činiti: potrebno je približiti se, nastaviti biti suputnici našeg ranjenog svijeta i osobito one braće
potrebno je pitati, potrebno je učiniti prvi korak prema drugome, i sestara koji su u nevolji i potrebi, kako bismo im konkretnim ge-
kao što je to Isus učinio prema svojim učenicima. stama djelotvorne ljubavi na obnovljen način posvjedočili radosnu
vijest Kristova uskrsnuća.
Sudjelovanje
Neka nam je blagoslovljeno slavlje vazmenog otajstva i sretan
Zajedničko putovanje i razgovor bio je samo početak. Učenici Uskrs!
su u Isusu otkrili draga i dragocjena suputnika te nisu htjeli da
pođe dalje već da ostane s njima, što je on i učinio. Time se njiho- Ivan Devčić, nadbiskup metropolit
vo zajedništvo pretvorilo u sudjelovanje. Sudjelovati znači djelo- Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor

3

DOGAĐANJA Broj 3/550 2022.

Papa posvetio čovječanstvo Posvećenje Rusije
Bezgrješnomu Srcu Marijinu
Molitva za posvećenje Rusije Bezgrješnom
Papa Franjo posvetio je čovječanstvo, napose narode Rusije i Ukrajine, Bezgr- Srcu Marijinu dio je druge Fatimske po-
ješnomu Srcu Marijinu na svetkovinu Navještenja Gospodinova, u petak 25. ruke zapisane nakon Gospinih ukazanja
ožujka, u vatikanskoj bazilici istodobno u zajedništvu s biskupima i vjernici- 1917. godine. Vidjelici Luciji tu je poruku Gospa
ma cijeloga svijeta, prenosi Vatican News. i ponovila 1929. godine riječima: “Došao je čas
kada Bog traži Svetoga Oca, u zajedništvu sa svim
Čin posvete gesta je sveopće Crkve „koja u ovom dramatičnom trenutku uzdiže biskupima svijeta, da učini posvetu Rusije mojem
Bogu, preko Njegove i naše Majke, bolni vapaj svih patnika i moli za prestanak nasi- Bezgrješnom Srcu, obećavajući da će ju tako ču-
lja te da bi preporučila budućnost čovječanstva Kraljici mira“, kako je Papa istaknuo vati”.
u svom pismu biskupima Katoličke Crkve.
No molitvu za posvećenje Rusije, tada velesile
Ujedno je to odgovor ukrajinskim rimokatoličkim biskupima koji su ga zamolili s komunističkom vladavinom, niti jednom papi nije
da Ukrajinu i Rusiju javno posveti Bezgrješnomu Srcu Marijinu, na isti onaj način bilo jednostavno javno i jasno izreći. Nakon Gos-
kako je to zatražila Blažena Djevica Marija u Fatimi. pine poruke iz Fatime, pape su u više navrata cijeli
svijet posvetili Bezgrješnom Srcu Marijinu. To je
„Budući da dolikuje da mir zazovemo obnovljeni Božjim oproštenjem“, kako 1942. godine učinio Pio XII., na zahtjev vidjelice
je pojasnio Sveti Otac, čin posvete bio je dio pokorničkoga bogoslužja u bazilici sv. Lucije. Pavao VI. isto je učinio na Drugom vatikan-
Petra kao i u crkvama diljem svijeta koje su se odazvale Papinu pozivu i zajednički skom saboru 1964. godine. Posvetu je 1982. u
i istodobno izmolile molitvu kojom se čovječanstvo, osobito puk Rusije i Ukrajine, Fatimi te 1984. u Rimu izrekao i sveti Ivan Pavao
II. Ponovio ju je i 2000 godine. Papa Franjo je u
Sposvećuje Bezgrješnomu Srcu Marijinu. listopadu 2013. također obnovio posvetu svijeta
veti Otac u homiliji je dakako govorio o ratu u Ukrajini. „Brutalni rat, koji je Bezgrešnom Srcu Marijinu te čitav svoj pontifikat
pogodio mnoge i koji čini da svi pate, u svakome izaziva strah i užasnutost.
Osjećamo iznutra osjećaj bespomoćnosti i nedoraslosti, kazao je. Treba nam Sposvetio Gospi od Fatime.
reći ‘ne bojte se’. Ali, ljudske sigurnosti nisu dovoljne, potrebna je Božja prisutnost, ve su ove posvete čovječanstva sa sobom no-
sigurnost božanskog oproštenja, jedinog koji poništava zlo, razrješava ogorčenost, sile kontroverzu (ne) spominjanja Rusije, što
vraća mir u srce. Vratimo se Bogu, vratimo se njegovu oproštenju“, naglasio je Papa. je bio Gospin zahtjev. „Ja ću doći zatražiti
posvećenje Rusije mom Bezgrješnom Srcu i pričest
Anđeo progovara Mariji treći put, riječima: „Duh Sveti sići će na te“ (Lk 1,35). na Prve Subote, kao naknadu za grijehe. Ako se
Tako Bog intervenira u povijest: dajući svoga Duha, primijetio je Papa. “Mi sami obrati pažnja na moje zahtjeve, Rusija će se obratiti
nismo u stanju razriješiti proturječja povijesti, pa čak ni proturječnosti našeg srca. i bit će mir, ako ne, ona će proširiti svoje zablude
Potrebna nam je mudra i krotka snaga Božja, a to je Duh Sveti. Potreban nam je po cijelom svijetu, izazivajući ratove i progone Cr-
Duh ljubavi, koji rastvara mržnju, gasi ogorčenost, gasi pohlepu, budi nas iz rav- kve. Dobri će podnijeti mučeništvo, Sveti Otac će
nodušnosti. Trebamo Božju ljubav jer je naša ljubav nesigurna i nedovoljna. Toliko morati mnogo prepatiti; razne nacije bit će unište-
toga molimo od Gospodina, ali ga često zaboravljamo pitati ono što je najvažnije i što ne. Na kraju će pobijediti moje Bezgrješno Srce”,
nam On želi dati: Duha Svetoga, snagu ljubavi“, rekao je papa Franjo. „Želimo li da tako je vidjelica Lucija prenijela Gospinu poruku
se svijet promijeni, prije svega treba se promijeniti naše srce. Da bismo to učinili, da- prilikom ukazanja 1917. godine u Fatimi. Baš je
nas dopustimo da nas Gospa uzme za ruku“, pozvao je Sveti Otac. Bog je promijenio Lucija, sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća
povijest kucajući na Marijino Srce. imala primjedbe na sva dotadašnja posvećenja čo-
vječanstva Bezgrješnom Srcu ukazavši da pape ili
“I mi danas, obnovljeni Božjim oproštenjem, kucamo na to Srce. U jedinstvu s nisu izričito spominjale Rusiju (nego čovječanstvo)
biskupima i vjernicima svijeta, želim Bezgrješnom Srcu Marijinu svečano donijeti ili to nisu činili dovoljno javno, u zajedništvu sa
sve što proživljavamo: obnoviti posvetu Crkve i cijelog čovječanstva njoj i na poseban svim biskupima (i vjernicima) svijeta.
način njoj posvetiti ukrajinski narod i ruski narod, koji je sa sinovskom ljubavlju
štuju kao Majku.” Rat u Ukrajini očito je bio konačan povod
da papa Franjo to učini riječima: „Mi zato, Maj-
Papa Franjo prvi je skinuo liturgijsko ruho i uputio se na osobnu ispovijed, a ko Božja i naša, svečano povjeravamo i posveću-
zatim se i stavio na raspolaganje okupljenim vjernicima za sakrament pokore. jemo tvom bezgrješnom Srcu nas same, Crkvu i
svekoliko čovječanstvo, a na poseban način Rusiju i
Čin posvete bio je ispred kipa Gospe Fatimske gdje je Papa izgovorio molitvu. Ukrajinu. Primi ovaj naš čin kojeg izvršavamo s po-
Papa je zatim zajedno s djecom prinio Mariji buket bijelih ruža te je Bezgrješnoj ot- vjerenjem i ljubavlju, učini da prestane rat, providi
pjevana pjesma. Pokorničko bogoslužje s činom posvete izravno su prenosili mediji svijetu mir.“ Papa je sada to učinio javno i jasno,
diljem svijeta. uz izravan prijenos, u zajedništvu sa svim biskupi-
ma svijeta koji su u tom času s vjernicima molili u
4 svojim biskupijama. Čini se da je trebalo proći više
od stotinu godina dok se u potpunosti ne ispuni
Gospin zahtjev, ali papa Franjo u propovijedi je
objasnio kako to nije magijski obred nego duhovni
čin potaknut ratom. „Ne radi se o nekoj čarobnoj
formuli, nije to, već se radi o duhovnome činu. To
je gesta potpunog povjeravanja djece koja u nevolji
ovog okrutnog i besmislenog rata koji prijeti svije-
tu, pribjegavaju Majci, stavljajući svoj strah i bol u
njezino Srce, predajući njoj sebe same.”

Danijel Delonga

Broj 3/550 2022. PORUKA

Poziv na solidarnost s izbjeglicama

Ne možemo zaustaviti rat, ali možemo
ublažiti njegove posljedice

Riječki nadbiskupi uputili su 11. ožujka svećenicima pismo koje su pročitali na nedjeljnim

misama, a u kojemu pozivaju na solidarnost s izbjeglicama iz Ukrajine. Također, župnicima

poručuju ako im se tko od župljana javi jer ima želju i mogućnost smjestiti izbjeglice, da ih upute

Caritasu Riječke nadbiskupije ili Civilnoj zaštiti. pronaći dostojanstven smještaj i započeti novi život. Dobar primjer
ovakvog dostojanstvenog smještaja izbjeglica pruža nam Poljska
Draga braćo i sestre, koja je do sada primila više od milijun izbjeglica, a koja, kako izvje-
ne možemo uvijek spriječiti ljudsku patnju, ali ju možemo štavaju mediji, nije otvorila centar za izbjeglice, nego ih smješta u
ublažiti. Tako je i s patnjom ukrajinskog naroda koja da-
nas nikoga razboritog ne ostavlja ravnodušnim, pa ne smije ni nas. Iobitelji. Isto, ako želimo, možemo postići i mi u Hrvatskoj.
Njihova patnja snažno vapi za našim kršćanskim angažmanom. skustvo obrane od agresije, ali i iskustvo izbjeglištva i zbrinja-
Nismo u mogućnosti zaustaviti rat, ali jesmo solidarno i u ljubavi vanja izbjeglica, iskustva su koja su pridonijela oblikovanju
ublažiti njegove posljedice pružanjem pomoći i utočišta izbjeglica- samosvijesti našeg naroda. Imamo slobodu zahvaljujući žrtvi
ma. Gostoljubivost je jedna od temeljnih kršćanskih krjeposti, a brojnih pojedinaca, a mnogi imaju život zahvaljujući solidarnosti
susret sa strancem preduvjet je i za ljudski rast i obogaćivanje. ljudi koji su ih bili spremni ugostiti. Ta samosvijest, u koju su ut-

Naša Nadbiskupija već je stavila na raspolaganje izbjeglicama kane najviše moralne vrijednosti, potrebna je
iz Ukrajine svoje slobodne i trenutno spremne obnove i revitalizacije. Jedino nas ona može
smještajne kapacitete. Krenuli smo u pripre- voditi u budućnost koja će biti oslobođena se-
mu i dodatnih smještajnih jedinica za koje bičnih interesa, korupcije, zlouporabe položaja
nam se čini da bi mogle poslužiti ovoj svrsi. To i sličnih nemoralnih i kriminalnih radnji koje
je mala ali znakovita pomoć koja će dodatno nagrizaju naše društvo, a u temelju kojih se
dobiti na snazi ako župljani župa uključenih zapravo uvijek i ponovno nalazi egoizam i ne-
u prihvat izbjeglica budu dobri domaćini i pri- briga za druge. To je ono što je mnoge naše
jatelji, budu braća i sestre. Da bi se to dogo- sugrađane posljednjih godina potaknulo na
dilo trebamo za izbjeglice raširiti svoje srce i svojevrsno izbjeglištvo. Naš narod je dobro-
podijeliti s njima ono što imamo. Nije važno namjeran narod, solidaran i gostoljubiv. Zato
koliko je to. Važno je da je iskreno, sa srcem. vjerujem da smo i na ovom planu spremni
Pozivam i sve druge ljude dobre volje da nam na puno veći angažman negoli ga trenutno
se pridruže u solidarnosti s izbjeglicama, da im iskazujemo. Uz gostoprimstvo kojim možemo
i oni budu dobri susjedi i postanu prijatelji. ublažiti patnju drugih, neka u našim srcima
uvijek bude živa i nada, koju pretvaramo u
Osobit poziv ipak upućujem onima koji molitvu, da se ovaj strašni rat što prije završi
izbjeglice mogu ugostiti u svojim vlastitim do- i da se izbjeglice vrate svojim kućama. Među-
movima ili slobodnim kućama i stanovima koji tim, dok se to ne dogodi, mi koji smo u moguć-
ispunjavaju uvjete za dostojanstven život. Oni- nosti za njih nešto učiniti, imamo moralnu odgovornost to i učiniti.
ma koji prolaze traumu rata i izbjeglištva mo- To vrijedi za izbjeglice iz Ukrajine koji su nas više senzibilizirali za
žemo, naime, najbolje pomoći ako im omogućimo smještaj koji će, ovo pitanje, ali to isto načelo bi trebalo vrijediti i za druge izbje-
uz krov nad glavom, uključivati i našu ljudsku i kršćansku blizinu glice, one sa Bliskog istoka, napose one koji i ovu zimu provode
i suosjećanje. Na to su pozvani i svi drugi, oni koji možda nemaju u kampovima i šumama obližnje Bosne i Hercegovine. Jer svaki
smještajne kapacitete, ali mogu i trebaju biti dobri susjedi. A dobri čovjek je naš brat ili sestra.
susjedi sa susjedima dijele život i ono što imaju. Od svega je ipak Pozivam sve koji mogu pomoći da se to ostvari da to i učine,
najvažnija djelotvorna ljubav koje nikad ne smije uzmanjkati, zbog odnosno da uspostave mehanizme koji će omogućiti aktivaciju svih
nas i zbog drugih. Zbog nas, jer djelotvorna ljubav će pomoći nama naših kapaciteta i dati nam priliku da iskažemo svoju blizinu i so-
samima da se pogledamo u ogledalu bez srama jer smo učinili ono lidarnost sa svim svojim sestrama i svom svojom braćom u nevolji.
što smo mogli učiniti. Zbog drugih, naših gostiju, izbjeglica, jer će Iskoristimo ovaj trenutak, koji je uza svu patnju koju za mnoge
im se pomoći da se osjećaju dobrodošlo i prihvaćeno. A to je prvi, ljude sa sobom nosi, također trenutak milosti za sve nas koji smo
zapravo najvažniji korak, dobre uključenosti ili integracije bez koje na tu patnju pozvani odgovoriti svojom djelotvornom ljubavlju.
Nemojmo stajati po strani kako taj milosni trenutak ne bi pro-
Pova situacija ne može biti riješena na obostrano zadovoljstvo. šao bez nas i naše uključenosti jer će nas jednoga dana Gospodin
reduvjet ovog osjećaja dobrodošlice i prihvaćenosti, kao pr- pitati zašto mu nismo pomogli. Aktivirajmo se i svojim angažma-
vog koraka dobre integracije, jest ponajprije dostojanstven nom i u ovoj stvari dajmo svoj doprinos stvaranju boljeg društva i
smještaj. Tek nakon toga su to učenje hrvatskog jezika i pro- boljeg svijeta koji je, uz svu patnju koju sa sobom nose naše među-
nalazak radnog mjesta koji su inače puno teži, ako ne i nemogu- sobne mržnje, neprijateljstva i ratovi, uvijek i ponovno također i
ći, bez dostojanstvenog smještaja. Potrebno je prije svega odbaciti Božji svijet. Budimo u tom svom i Božjem svijetu kršćani i ljudi na
uvjerenje da je za dostojanstven smještaj dovoljno imati krov nad Kristov način čineći dobro svima i dijeleći s drugima, potrebnima,
glavom i hranu. U tu obmanu upadaju svi oni koji smatraju da je ono što imamo, svoj prostor, materijalna dobra, svoje vrijeme. Da-
to moguće ostvariti smještanjem izbjeglica u državnim prihvatnim rujmo svoju ljubav. Darujmo sebe.
centrima i raznim dvoranama i motelima. Prihvatni centri često su S poštovanjem i blagoslovom
nužnost, i to uvijek privremena, ali nisu i ne mogu biti rješenje. Vi-
djeli smo to, uostalom, i na primjeru izbjeglica u vrijeme Domovin- Ivan Devčić, nadbiskup;
skog rata, kao i na primjeru beskućnika nakon potresa. Zato izbje- Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor
glice tamo trebaju boraviti što je moguće kraće, a trajniji smještaj
trebaju pronaći u obiteljskim kućama i stanovima, ondje gdje mogu

5

REPORTAŽA Broj 3/550 2022.

Prihvat U tri župne kuće
izbjeglica iz
Ukrajine u smješteno 9 ob”iteljiNašenadei
organizaciji planovi nisu isto.
Riječke Nadamo se da će
nadbiskupije rat što prije proći i
da ćemo se moći
vratiti. Ali svjesne
smo da to neće
biti tako brzo. Naši
se planovi odnose

S troje male djece u Praputnjaku je vrlo živo, a majke Anja, Nadia i Lesia imaju pune ruke posla. na ono što
Toga dana pomogla im je i s. Faustina, ravnateljica Caritasa. možemo učiniti

Piše: Danijel Delonga ovdje gdje smo
sada.

Bježeći od strahota rata iz Ukrajine, u Hrvatsku je već pristi- na neki način vratiti im i zahvaliti za gostoprimstvo“, objašnjava
gao prvi val izbjeglica. Neke od njih utočište su pronašle na Lesia koja je u Praputnjak, kod svojih prijateljica iz Kijeva došla
području Riječke nadbiskupije. To su uglavnom osobe koje posljednja.
su od ranije nekog poznavale ili su u rodu s osobama iz Ukrajine
Prije nje tu su se smjestile Nadia i Anja koje su s malom dje-
koje ovdje žive i rade. Riječka nadbiskupija pobrinula se za 9 obi- com otišle iz Kijeva u prvim danima rata. „Nisam mislila da ćemo
telji, žene s djecom, koje su smještene u tri župne kuće. Primili su otići dok se jedan avion nije srušio u blizini naše kuće. Spakirali
ih i o njima brinu župnici i Caritas koji je opremio kuće nužnim smo stvari u auto i krenuli prema zapadu zemlje. Put je trajao 2
namirnicama i potrepštinama koje nedostaju.
dana, a onda smo još tri dana izlazili iz zemlje“, objasnila je Anja.
U župnoj kući u Praputnjaku smještene su tri majke iz Kijeva, S prijateljicom Nadiom našla se na Ukrajinsko - Mađarskoj granici
Lesia, Nadia i Anja, s troje male djece i jednim srednjoškolcem. te su autima došle u Hrvatsku. Anja ima sestru koja je udana u
Muževi su im ostali na zapadu Ukrajine kako bi logističkom podrš- Bakru te su uz pomoć župnika i Riječke nadbiskupije dobile smje-
kom pomogli obrani zemlje. Župnik Marinko Kaić, koji stanuje u štaj u župnom stanu. Lesia je ostala 10 dana duže u Kijevu pa je

sa sinom iz grada izašla u autobusu, zajedno

Riječka nadbiskupija spremno je odgovorila na s drugim sugrađanima. Kako poznaje Anju i

Nadiu, pridružila im se u Praputnjaku. Njezi-

mogućnost prihvata izbjeglica iz Ukrajine. Stavila Mni su roditelji smješteni u stanu u Rijeci.
je na raspolaganje nekoliko župnih kuća, a nogi su prijatelji i poznati ostali u
Ukrajini, svakodnevno se čuju i pra-
te situaciju. A situacija je jako teška,
nadbiskupijski Caritas zadužen je za provedbu, rat je već puno toga uništio. „Nikad nisam bila
svjesna koliko volim svoju zemlju i sve ljude

prihvat i izravnu pomoć ljudima koji dolaze. u njoj. Željela bi svakoga zagrliti“, priznaje
Nadia.

Već je 9 obitelji smješteno u tri župne kuće. Kada objašnjavaju kakve su im nade i
planovi, trijezno odgovaraju, s tugom u glasu.

„Naše nade i planovi nisu isto. Nadamo se da

župi sv. Antuna u Dragi, redovito ih posjećuje. „Marinko je odličan, će rat što prije proći i da ćemo se moći vratiti. Ali svjesne smo da

redovito nas posjećuje i na sve načine nastoji pomoći. I svi ljudi to neće biti tako brzo pa se naši planovi odnose na ono što možemo

ovdje su vrlo susretljivi i pomažu nam. Ovo je zaista teška situacija učiniti ovdje gdje smo sada.“ Trenutno su najzauzetije djecom. „To

koja je srećom probudila ono najbolje u ljudima. Svi žele pomoći. I je na neki način i dobro, jer u Kijevu dok smo radile nismo mogle

mi, sada kad smo se smjestile, želimo pomoći. Našim Ukrajincima provoditi toliko vremena s njima.“ No, željele bi da djeca pohađaju

koji dolaze, ali i lokalnoj zajednici. Želimo raditi nešto, biti korisne, vrtić, što će uskoro i učiniti, a željele bi i naći posao.

6

Broj 3/550 2022. CARITAS

Župnik Kristijan Zeba s dvije Oksane iz Kijeva. Jedna je prevoditeljica i Hrvatski
volonterka Oksana Shimich (lijevo), a druga majka i baka (u sredini) Caritas šalje
koja je sa kćerima i malom unukom morala pobjeći iz grada. pomoć u
Ukrajinu
Slična razmišljanja dijeli i obitelj sa Srdoča. Župnik Kristijan Zeba u
župnu kuću primio je majku Oksanu, njezine tri kćeri, Aleksandru, Prvi tegljač s humanitarnom pomoći što ga je Hrvat-
Katarinu i Hanu te unuku Viktoriju. Došle su također iz Kijeva, a su- ski Caritas poslao u Ukrajinu kako bi ljudima pogođe-
prug je ostao u Ukrajini. Nije im ovo bio prvi put da moraju bježati od rata i nim ratom dostavio najnužniju pomoć, 23. ožujka probio
Rusa. Prije 8 godina živjeli su u oblasti Lugansk u kojoj je 2014. godine za- se do središta Kijevsko-žitomirske nadbiskupije. Pošilj-
počela pobuna Rusa u Ukrajini i oružani sukobi. Selili su se nekoliko puta ka od 29 paleta prehrambenih proizvoda te 3 palete hi-
dok se nisu skrasili u Kijevu. „Moram priznati da me ovaj rat sada nije to- gijenskih i sanitetskih materijala, ukupne težine više od
liko iznenadio. Nadali smo se da se neće dogoditi, da se sukob neće proširiti 20 t., sastojala se od trajnih namirnica koje su darovale
na cijeli teritorij Ukrajine, ali znali smo da je i to moguće.“ Iz Ukrajine su hrvatske tvrtke, udruge i građani: konzerviranog voća
otišle autom, već prvog dana rata. „Već smo ranije bili u Hrvatskoj i odluči- i povrća, mesnih i ribljih konzervi, gotovih jela, juha,
le smo doći ovdje iako prijatelje imamo i u Španjolskoj, SAD-u i drugdje po keksa te pelena, flastera, medicinskih šprica i zavoja.
svijetu. Ipak odlučile smo se za Hrvatsku. Ugodno je ovdje, volimo more, a Ukupna je vrijednost ove pošiljke veća od 350.000 kuna.
ni Ukrajina nije daleko.“ Za početak došle su kod poznatih Novi Vinodolski,
a trajniji smještaj pronašle u župnom stanu na Srdočima. Humanitarna pošiljka Hrvatskog Caritasa bila je
upućena je nacionalnom ukrajinskom Caritasu-Spes,
„Naravno da se želimo vratiti što prije, ali znam da to tako skoro neće transport kroz Ukrajinu koordinirao je njihov ured u
biti moguće. Djeca će ovdje krenuti u školu, možda i ostanu u Hrvatskoj. Mukačevu, a na odredištu ju je dočekao don Zvonimir
Ja se svakako želim vratiti. Suprug i ja već godinama govorimo da bi željeli Šesnić, hrvatski svećenik na službi u Kijevsko-žitomir-
živjeti na moru. Zbog toga smo željeli jednog dana živjeti u Krimu, dijelu skoj biskupiji, koji je u video-poruci uz pjesmu „Kome bi
Ukrajine koji se nalazi na Crnom moru. Ili barem u Odesi, jer Krim je još šumilo more moje sinje“ za darovane proizvode zahvalio
s: „Veliko hvala Hrvatima!“
U2014. godine zauzela Rusija. …“, govori Oksana iz Srdoča.
Zlobinu, u župnom domu boravi pet mama, jedna baka i osmero Hrvatski Caritas zahvaljuje svima koji su svojim
djece od dvije do sedamnaest godina, a za njih brine župnik Marko novčanim ili materijalnim darom omogućili da nužno
Šarić iz Hreljina. Stigli su u Hrvatsku iz grada Ivano-Frankivska, potrebne namirnice stignu u srce Ukrajine: Grupi Pivac,
a muževi im otprije rade u Hrvatskoj. Nisu željeli izlagati se novinarskim Vindiji, Podravki, Krašu, Šimić Co., Spegri, Glasu Konci-
upitima i snimanju pa je njihova odluka uvažena. la, Zakladi Vigilare, članovima Malteškog reda u Hrvat-
skoj te tvrtki Victor Energy, koja je osigurala transport
Delegaciji nadbiskupijskog Caritasa i novinarskoj ekipi koje su posje- do Ukrajine, a Trast d.d. špeditersku potporu. Zahvala
tile obitelji na Praputnjaku i Srdočima na pomoći je bila prevoditeljica, vo- je upućena i svim hrvatskim građanima koji su tijekom
lonterka, Oksana Shimich, Ukrajinka iz Kijeva, udana za Hrvata koja već proteklih tjedana nazivali donacijski broj Hrvatskog Ca-
9 godina živi u Hrvatskoj. „Zahvalna sam Hrvatskoj i ljudima ovdje koji su ritasa ili na račun akcije „Pomoć za Ukrajinu“ uplatili
primili izbjeglice iz Ukrajine. Hrvatska nije velika zemlja, ali ima veliko novčani dar i na taj način sudjelovali u ostvarenju ovog
srce. Ja sam se također stavila na raspolaganje i javila Caritasu kao prevo- projekta solidarnosti s ljudima iz prijateljske Ukrajine
diteljica. To je najmanje što mogu napraviti za svoje Ukrajince.“ pogođenima ratnim stradanjima.

Preko svojih župnika riječki nadbiskupi uputili su poziv Do Uskrsa je Hrvatski Caritas u smjeru Ukraji-
vjernicima i ljudima dobre volje da se, ukoliko mogu staviti ne poslao još tri tegljača s humanitarnom pomoći. Po-
na raspolaganje smještajne jedinice, jave nadbiskupijskom krenuo je i nacionalnu humanitarnu akciju u koju su
Caritasu. Caritas trenutno prikuplja te podatke pa će, ovisno se novčanim i materijalnim darovima te uslugama već
o potrebama i broju izbjeglica koje će u našoj nadbiskupiji uključile brojne tvrtke i ustanove, udruge i građani.
potražiti utočište, one biti raspoređivane u ponuđene smještaje.
Caritas je u stalnoj koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite U akciju Hrvatskog Caritasa „Pomoć za Ukrajinu“,
i Crvenim križem i spreman primiti izbjeglice u desetak u kojoj je dosad prikupljeno više od 5 000 000 kuna do-
smještajnih jedinica koje trenutno ima na raspolaganju. nacijom se pridružila i Hrvatska biskupska konferencija
Jednako tako Caritasu se mogu javiti osobe koje bi htjele s iznosom od milijun kuna.
pomagati u procesu prihvata izbjeglica, a posebno prijevoznici
i prevoditelji s Ukrajinskog jezika. Novcem se pruža izravna pomoć na područjima
stradalim ratnim razaranjima te prognanicama i izbje-
7 glicama, a Ukrajinski ju Caritasi provode uz potporu
Caritasa Internationalis i nacionalnih Caritasovih orga-
nizacija članica. U akciju se možete uključiti:

Pozivima na donacijski telefon Hrvatskog Caritasa

0609010 (cijena po pozivu 6,25 HRK, PDV uključen)

Uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa:

IBAN HR3823400091511177677

Uplatom on-line donacije putem mrežne stranice

Hrvatskog Caritasa www.caritas.hr

KONTAKT:

[email protected];

[email protected]; 015635045; 0912635011

SINODALNI HOD Broj 3/550 2022.

Svećenička skupština

Sinodalno
savjetovanje
svećenika

UDomu pastoralnih susreta u Lovranu 28. ožujka održana je sak između ostaloga stavlja na zajedništvo, ne smije biti isključenih.
Svećenička skupština i preduskrsna duhovna obnova pod Sinodalni hod treba biti temeljen na slušanju Božje riječi i njegovu
predsjedanjem riječkog nadbiskupa i metropolita mons. Iva- provođenju u djela. Osim toga, mora biti u znaku međusobnog slu-
na Devčića i uz sudjelovanje riječkog nadbiskupa koadjutora mons. šanja i prihvaćanja. Važan je dijalog, kao i da na tom hodu izlazimo
Mate Uzinića.
Udrugima ususret, poručio je nadbiskup koadjutor.
Nakon duhovnog nagovora i pokorničkog slavlja u kapeli Doma, slijedio je radni dio po skupinama u kojima su prezbiteri
u dvorani je održana skupština u čijem je središtu bilo sinodalno razgovarali o specifičnim pitanjima povezanima uz njihovo
savjetovanje koje je moderirao nadbiskupijski povjerenik za sinodu poslanje u mjesnoj Crkvi, a u duhu sinodalnog hoda koji je
vlč. Mario Gerić. U uvodnom obraćanju, nakon navještaja Božje ri- u tijeku. Svoja razmišljanja iznijeli su predstavnici u završnom dije-
ječi i razmatranja koja su pripremili riječki đakoni, mons. Uzinić lu susreta. Između ostaloga, a kao poteškoću na sinodalnom hodu,
poručio je kako sinodalni proces poziva prepustiti se zajedničkom istaknuto je kako neki, a posebno mladi, ne vide pravu sliku Crkve.
‘putovanju’.
Upozoreno je i na manjak sinodalnosti među svećenicima, kao
Na tom putu upozorio je na opasnosti formalizma, intelektualiz- i nezainteresiranost vjernika laika za sinodalni hod. Uzrok se može
ma i nepokretljivosti, kao i straha koji neki svećenici mogu osjetiti tražiti i u nedovoljnom poimanju sinodalnosti. Osim toga, u jednom
zbog velikog pastoralnog tereta. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno od intervenata istaknuta je nužnost prilagođavanja evangelizacije
je pogled usmjeriti na sudjelovanje i dijeljenje pozitivnih praksi koje današnjem vremenu.
u župnoj zajednici već postoje. Ta pozitivna iskustva sinodalnosti
koja su postojala i prije, bogatstvo su iz kojega se može puno naučiti, Sudionici Svećeničke skupštine na kraju su se složili kako bi se
rekao je mons. Uzinić. Također, u sinodalnom procesu, koji nagla- ovakvi susreti s mogućnostima otvorenog dijaloga trebali događati
češće.

Sinodalni hod u
znaku međusobnog
slušanja

U Velikoj vijećnici Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci u subo- svake su po završetku iznijeli naglaske. Između ostaloga istaknuta
tu 2. travnja održana je druga sjednica Pastoralnog vijeća i drugo je važnost međusobnog slušanja i uvažavanja jer, prema riječima
sinodalno savjetovanje ovog savjetodavnog tijela Riječke nadbi- vijećnika, vjernici laici nerijetko su osjećali da nisu imali moguć-
skupije. Nakon uvodne molitve, pozdravne riječi uputili su riječki nost glasno izreći svoje mišljenje. U tom kontekstu, odnos nepo-
nadbiskup mons. Ivan Devčić i riječki nadbiskup koadjutor mons. vjerenja na relaciji hijerarhija – vjernici laici i obrnuto, sputava
Mate Uzinić. Mons. Devčić istaknuo je kako sinodalni proces pozi- sinodalni hod.
va Crkvu na otvaranje, na solidarnost i međusobno slušanje. Sino-
da ide prema većoj suradnji i povjerenju na svim razinama. U drugom dijelu, predstavnici dekanata iznijeli su iskustva si-
nodalnih savjetovanja kao i tijek pastoralne godine Obitelj Amoris
Mons. Uzinić je poručio da zadaća sinode nije umnožiti projek- Laetitia na čiju temu se u dekanatima održavaju obiteljske radioni-
te, nego je ona poticaj u novom svjetlu gledati zajednice i primijetiti ce. Iskustveno, sinodalna savjetovanja vjernici su dobro prihvatili.
postojeće prisutnosti sinodalnosti. Potaknuo je sve na zajednič- Neka od konkretnih plodova jesu osobne spoznaje da se iskustvom
ki hod te nužnost da Crkva vrednuje posebne karizme i poslanja ‘etiketiranja’ drugih, prihvaća činjenica kako se radi o nama sa-
koja imaju svećenici. Na tragu navedenog pisma, upozorio je na tri mima. Neke opservacije trebale bi nas zabrinuti, a tiču se izjave
opasnosti na sinodalnom hodu: formalizam koji sinodu svodi na krizmanika da među kršćanima nedostaje radosti, poručila je vi-
prazno geslo, intelektualizam koji je čini teorijskim promišljanjem jećnica iz Crikveničkog dekanata dodajući da je važan primjer i
o problemima te nepokretljivost koja može uzorkovati da se ništa svjedočanstvo kojega stariji daju mladimo.
ne primijeni. Važno je dopustiti Duhu Svetom da djeluje. U tom
smislu, sinodalni proces je hod koji se temelji na slušanju Božje Riječki nadbiskup koadjutor referirao se na izvještaje pred-
riječi. To je hod koji je u znaku međusobnog slušanja i prihvaćanja stavnika dekanata kazavši kako se isti zrcale u evanđeoskom tek-
i hod koji nije samo pogledavanje u sebe, nego poticaj ići ususret stu koji je pročitan na početku sjednice. Slika je to dviju crkava.
drugima, poručio je mons. Uzinić. Mnogi su otišli, a mnogi koji su ostali skloni su osuđivanju. Danas
u Crkvi imamo laičke skupine koje su ‘stariji sin’ i koji sije nezado-
Nakon pozdravnih riječi, prigodan duhovni nagovor dao je voljstvo, upozorio je mons. Uzinić te potaknuo okupljene da dopu-
nadbiskupijski povjerenik za sinodu vlč. Mario Gerić, nakon čega ste Božjoj riječi da im progovara i Duhu Svetom da djeluje.
su održana sinodalna savjetovanja po skupinama. Predstavnici

8

Broj 3/550 2022. SINODALNI HOD

Crkva otvorenih vrata

Crkva ne može prestati činiti svoju zadaću da
propovijeda evanđelje, ne samo riječima, nego
autentičnim življenjem izbjegavajući opasnost da svoja
vrata zatvori prema potrebama brata čovjeka. Stoga
ona ne trpi “JA” formu, jer onda gubi svoju bit - Crkva ide
uvijek prema tome da živi formu “MI”.

vijedanja evanđelja svakom stvorenju. Shvatljivo je kako ona neće

svaki put na jednak način donijeti Uskrslog. Svako vrijeme oblikuje

Piše: Ivan Seletković čovjeka, oblikuje njegova traganja, njegove istine, njegova lutanja. I
zato mu treba Crkva koja će, čvrsto stojeći na temeljima evanđelja,

Izvještaj iz 15. poglavlja Djela apostolskih, kao što znamo, govo- pružiti čovjeku onu Istinu koja je neprolazna i nenadvladiva.
ri o Jeruzalemskom saboru, prvom saboru koju je Crkva odr- U tom smislu za Crkvu kažemo da je Ecclesia semper reforman-
žala. Zanimljivo je odmah na početku primijetiti srž problema
da. Ako Crkva u svakom vremenu i u svakoj potrebi ostaje zatvore-

na u svoj komfor onda ona ne ispunjava svoju bit. Ona je prije svega

sastanka Crkve - ugroženo zajedništvo. Vidjeli smo kako se pojavio usredotočena na Krista, te polazeći iz iskustva s Uskrslim, ona izla-

trenutak kada je Crkva prestala hodati zajedno, odnosno kada je za- zi ususret drugom čovjeku. Autentično iskustvo s Kristom ne može

jednički hod postao ugrožen. Crkva ne trpi podijelje- nas držati zatvorene u naše krugove, u naša emoci-

nost. Krist u sebi nije podijeljen. I zanimljivo je kako onalna stanja, u naš komfor - nego nas uvijek gura

Crkva traži zajednički odgovor koji će jednostavno U izvještaju iz Djela prema drugome sa željom da nadu koju smo sami
vratiti Kristove učenike u zajedničku plovidbu pre- doživjeli, nesebično donesemo drugome, prihvaćajući
ma konačnom cilju. apostolskih, vidimo
kako zbor apostola Urazličitost svakoga djeteta Božjeg.
Svaki put kada se Crkva okuplja na sabore, sino- izvještaju iz Djela apostolskih vidimo kako
de, vijeća itd., okuplja se iz dva glavna razloga, mogli sa starješinama zbor apostola sa starješinama traži način za
bismo reći, zbog dva vida traženja: tražiti Božju volju dobro svakoga čovjeka, svakog naroda. De-
kret o misijskoj djelatnosti Crkve Ad gentes kaže da
za konkretno povijesno vrijeme te tražiti dobrobit ci- na prvom saboru Bog hoće da Crkva bude sakrament spasenja svim
jele Crkve. I jedno i drugo ona ne traži sama svojim
mudrovanjem, nego silom Duha Svetoga. Osluškiva- u Jeruzalemu traži narodima (AG 1). Ne samo pojedincu ili skupini lju-
di nego svima. Otvorenih vrata, široka. Ovdje često
nje je prvi korak u suradnji s Bogom. Najprije osluš- način za dobro prepoznajemo opasnost da Crkvu ponekad shvaćamo
kivanje potreba vremena i čovjeka unutar njega, a
zatim osluškivanje konkretnog koraka pri donošenju svakoga čovjeka, kao mjesto svoga samoostvarenja, svoga komfora.
evanđelja na to mjesto. Doći do odgovora možemo Kao sredstvo za ostvarenje svojih ambicija, želja, is-
samo u zajedništvu Crkve. Budući da Bog u njemu svakog naroda. punjavanja praznina. Kao mjesto mojega “JA”. Ali,

prebiva, ali i zato jer smo kao bića relacija i kao kr- Crkva nije to. Crkva nije niti moja firma, niti podu-

šćani uvijek usmjereni na drugoga. I upravo po tom zeće neovisno o njezinim drugim dijelovima. Crkva

zajedništvu Bog progovara stvarajući širu sliku, obuhvaćajući sva- je sredstvo spasenja. I kao takva, ona ne može prestati činiti svoju
zadaću da propovijeda evanđelje, ne samo riječima nego autentič-
kog nositelja toga zajedništva.
Oba traženja nužno su usmjerena jedno na drugo. Vidimo kako nim življenjem izbjegavajući opasnost da svoja vrata zatvori prema
svako vrijeme i povijesna etapa predstavlja izazov za Crkvu. Ne u potrebama brata čovjeka. Stoga ona ne trpi “JA” formu, jer onda
smislu da bi se Crkva odrekla svoje istine kako bi se svidjela svijetu, gubi svoju bit - Crkva ide uvijek prema tome da živi formu “MI”.
Od prvog sabora do današnjeg vremena možemo zaključiti da
ne u smislu da bi bila ona koja će tražiti načina da zabavi čovjeka,
nego da nastavi Kristovo djelo u služenju najmanjima. Zato se oba Bog sigurno nadahnjuje Crkvu, da ju vodi, oblikuje, čisti. Naše mje-
ova traženja nužno isprepliću - tražeći Božju volju za konkretno vri- sto u toj Crkvi podrazumijeva da i sami dopuštamo Gospodinu da
jeme tražimo način u odnošenju prema bratu čovjeku koji je umoran isto čini s nama. Prije svega, takvo Božje djelovanje događa se u
od lutanja, kako bismo mu ponudili nadu i radosnu riječ evanđelja. živom odnosu s Kristom, iz kojega crpimo svu potrebnu snagu za
Za Crkvu onda postaje nužno pronaći Božju volju za svako vrijeme. nastavak Njegova djelovanja - a to je donijeti radosnu vijest svakom
Ne zbog sebe same, nego zbog čovjeka, budući da ima nalog propo- čovjeku te služiti Kristu u svim potrebitima našega vremena.

Sinodalno savjetovanje polaznika MPI

U prostorima Metropolitanskog pastoralnog instituta u Rije- Nakon uvodnog pozdrava i kratkog predstavljanja Sinode s
ci 2. travnja održano je sinodalno savjetovanje bivših i sadašnjih njenim temeljnim temama: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje,
polaznika Instituta. Sudjelovalo je petnaest polaznika i polaznica uslijedila je zajednička molitva Duhu Svetom i molitva za Sinodu.
raznih seminara MPI-a. Savjetovanje je animirala dr. sc. Natalija Među sudionicima se uspio ostvariti iskren dijalog.
Bogović, predstojnica Instituta i Apolinar Barbiš, duktor bogoslova
Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ u Rijeci i član Nadbisku- Angažirani vjernici laici koji su odlučili raditi na svojoj eduka-
pijskog povjerenstva za sinodalna savjetovanja. ciji i formaciji u duhovnom i teološkom smislu pohađanjem semi-
nara Instituta voljni su svoje znanje i iskustva širiti dalje gdje god
Cilj ovog susreta bio je da se među sudionicima uistinu dogodi postoji potreba za takvim djelovanjem te na taj način uvijek što
zajednički hod – sinodalnost te da na taj način Institut sa svojom više i što bolje ostvarivati zajedništvo među ljudima, jednom riječju
Upravom i polaznicima da svoj doprinos sinodalnom procesu na sinodalnu Crkvu.
razini Riječke metropolije i opće Crkve.

9

CARITAS Broj 3/550 2022.

Dodjela Zahvalnica Caritasa

Karitativna mreža
ljubavi - Crkva koja živi

Zahvalnice je, kako je uobičajeno, dobilo 7 volonterki odnosno volontera
župnih Caritasa iz 7 dekanata Riječke nadbiskupije te 5 dobrotvora koji
pomažu u radu središnje nadbiskupijske karitativne ustanove.

Caritas Riječke nadbiskupije tradicional-
no je o blagdanu svojega zaštitnika sv.
Josipa podijelio zahvalnice volonterima i
dobrotvorima. Sv. Josip ujedno je i dan biskup-
skog posvećenja nadbiskupa koadjutora Mate
Uzinića, stoga je misno slavlje u riječkoj kate-
drali sv. Vida 19. ožujka bilo dvostruko. Nadbi-
skup Ivan Devčić podijelio godišnje zahvalnice
nadbiskupijskog Caritasa volonterima župnih
Caritasa i dobrotvorima koji pomažu rad ove
središnje karitativne ustanove. Nadbiskup Uzi-
nić, nažalost, samo je u molitvama bio sjedinjen
s okupljenima u katedrali jer mu je tog jutra po-
tvrđen pozitivan test na COVID-19.

Propovijedao je generalni vikar Mario To-
mljanović koji je okupljene podsjetio na više-
struke razloge za zahvaljivanje Bogu u ovome
misnom slavlju. Uz slavlje 11. godišnjice bisku-
pova posvećenja i zahvalu volonterima i dobro-
tvorima Caritasa, misa je dakako bila posve-
ćena i sv. Josipu koji svojim primjerom vjere i
pouzdanja u Boga daje jasan putokaz svakome
vjerniku.

Čestitao je dobitnicima zahvalnice Carita-
sa koji su zasigurno na putu sv. Josipa. „Ovim
zahvalama Crkva je prepoznala vaše djelovanje,
ne zato jer ste se vi htjeli pokazati, nego su to
učinila vaša djela. To je Crkva koja živi i koja je
prepoznata u svijetu.“ Čestitao je i nadbiskupu
Uziniću ustvrdivši da je možda i Božja volja što
mjesna Crkva zajedništvo s njime pokazuje iako

Uon nije prisutan na misnom slavlju.
z zahvalu riječkim nadbiskupima, rav-
nateljica Caritasa s. Marija Faustina
Kovačević pročitala je imena dobitnika
zahvalnice s obrazloženjima na koji način kari-
tativno djeluju. „Caritas ovom svečanošću i do-
djelom zahvalnica želi javno zahvaliti volonteri-
ma i dobrotvorima s nadom da će njihov primjer
biti poticaj drugima. Njihova imena i ono za što
im zahvaljujemo govore o tome koliko je karita-
tivna mreža ljubavi raširena diljem cijele naše
nadbiskupije i dopire do velikog broja ljudi.“

Zahvalnice je, kako je uobičajeno dobilo 7
volonterki, odnosno volontera župnih Caritasa
iz 7 dekanata Riječke nadbiskupije te 5 dobro-
tvora koji pomažu u radu središnje nadbiskupij-
ske karitativne ustanove.

Danijel Delonga

10

Broj 3/550 2022. CARITAS

DOBITNICI ZAHVALNICE 15. rođendan

• Župnici Bakarskog dekanata predložili su gđu. Verku Blažević iz župe Presvetog Prihvatilišta
Srca Isusova, Škrljevo. Zahvalnicu dobiva kao mežnjarka koja se nesebično daje za
župu, a posebno za bolesne i nemoćne. Redovito ih obilazi, dijeleći s njima od svojeg za beskućnike
vremena, kruha i stola.
„Ruže sv. Franje“
• Iz Crikveničkog dekanata, župe sv. Filipa i Jakova - Novi Vinodolski dolazi g. Sti-
pan Pećerić. Aktivan je član župne zajednice, a posebno su mu na srcu stariji, Prije točno 15 godina, 27. ožujka 2007.
bolesni i nemoćni župljani koje redovito obilazi. Osim rada ili potrebne materijalne godine, na poticaj Franjevačkog svjetovnog
pomoći, uvijek ih je spreman saslušati te im pružiti ljubav i svoje vrijeme, što je reda – Mjesnog bratstva Trsat, svoja vrata
njima svakako najpotrebnije. prvim korisnicima otvorilo je Prihvatilište za
beskućnike “Ruže sv. Franje”. Tim povodom
• Delnički dekanat izabrao je gđu. Sanju Maras iz župe sv. Jurja u Liču. Njezina u svetištu Majke Božje Trsatske u nedjelju
briga za starije i bolesne ne uključuje samo nošenje Caritasovih paketa i povremenu 27. ožujka slavljena je misa zahvalnica koju
opskrbu hranom već redoviti obilazak i brigu da budu crkveno zbrinuti, da mogu je predvodio duhovnik Bratstva i Prihvati-
naručiti misu, dobiti svetu vodu, svijeće i sve ostalo što se tiče duhovnog života, a lišta fra Krunoslav Kocijan. Na misi su su-
za što ne mora nužno svećenik biti prisutan. Mnogima je poznata i njezina marlji- djelovali volonteri, dobrotvori, korisnici Pri-
vost u crkvenom radu kao sakristanke, čitačice i vijećnice u župi Lič i domaćice u hvatilišta kao i prodavači Uličnih svjetiljki,
župnom uredu u Fužinama. jednog od resocijalizacijskih projekata ove
riječke karitativne ustanove.
• Iz župe Svetog Križa na Srdočima, u Kastavskom dekanatu, dolazi Ivka Jović.
Kao voditeljica župnog Caritasa sudjeluje u svim akcijama župnog i nadbiskupij- Današnji dan prilika je za zahvalnost
skog Caritasa, obilazi župljane u potrebi i donosi im pomoć koju župni Caritas može onima koji su prošli kroz Prihvatilište, kao i
ponuditi. onima koji o njima skrbe, poručio je fra Kru-
noslav. „Ispunjeni smo zahvalnošću i rado-
• Župnici Opatijskog dekanata predložili su g. Božidara Neral koji dolazi iz župe šću. Zahvaljujemo njima koji su imali povje-
Bezgrješnog začeća u Velom Brgudu. G. Božidar redovito obilazi župljane u potrebi i renja, raspoloživosti i otvorenosti reći što im
donosi im pomoć koju im župni Caritas može pružiti. Uvijek je na usluzi potrebama treba, kao i onima koji su im bili na usluzi,
župe. pomogli im, povezali ih s javnim ustanova-
ma, ohrabrili ih i osposobili za njihov novi,
• Trsatski dekanat predložio je gđu. Ljiljanu Brnčić iz župe Svete Obitelji na Peći- dostojanstveniji život.“
nama. Bila je angažirana i u karitativno djelovanje u Riječkoj nadbiskupiji, pomaga-
la je u početcima Prihvatilišta za beskućnike, u zauzimanju za osiguranje pristupa Po završetku mise za sve je organiziran
invalidima u crkvu Gospe Lurdske, i u traženju hrane za siromahe. Član je Neoka- zajednički ručak u Auli pape Ivana Pavla II.
tekumenske zajednice ove župe te organizira sve karitativne akcije, traži sredstva i na kojemu su za istim stolom objedovali ko-
nadzire provođenje akcija. risnici Prihvatilišta, volonteri i dobrotvori.
Prema riječima ministre FSR – MB Trsat,
• Gospodin Slaven Kulić dolazi iz župe sv. Nikole Tavelića u Prvostolnom dekana- Marije Mioč, kroz Prihvatilište je prošlo oko
tu. Kao ministar trećeg franjevačkog reda već godinama je uključen u karitativno 700 korisnika svih životnih dobi, no posljed-
djelovanje župe te je izrazito osjetljiv za potrebe župljana. Redovito i volontira u njih godina u velikoj mjeri na vrata ove kari-
Socijalnoj samoposluzi. tativne ustanove kucaju hrvatski branitelji,
osobe starije životne dobi i žene. Kapacitet
Za pomoć nadbiskupijskoj središnjoj ustanovi u proteklih godinu dana, nadbiskupijski Prihvatilišta je 14 kreveta (12 za muškarce,
Caritas imenovao je petero dobitnika zahvalnice. 2 za žene) i djeluje u skromnim uvjetima.
• Veletrgovina Metro Cash & Carry d.o.o. Rijeka – Hrvatska na Kukuljanovu, redo- Otvoreno je 2007. godine u nevelikom pro-
storu u sklopu crkve sv. Romualda i Svih
vito donacijama hrane pomaže rad Caritasa i Kuće utočišta. Svetih na Kozali koji im je ustupila Riječka
• Trgovinska tvrtka Ultra Gros, Jeruzalem - Rijeka d.o.o. također je redoviti nadbiskupija.

donator prehrambenih proizvoda.
• Zahvala je otišla i Ugostiteljskoj školi Opatija čiji su slastičari u povodu Svjet-

skog dana bolesnika pripremili kolače s ohrabrujućim porukama koje su djelatnici i
volonteri Caritasa odnijeli u domove nemoćnih i bolesnih korisnika.
• Vjeroučitelji i učenici osnovnih i srednjih škola Riječke nadbiskupije prošle
su korizme sudjelovali u akciji „Zajedno možemo više. S ljubavlju možemo najviše“
i prikupili financijsku i materijalnu pomoć za školarce stradale u potresu u Petrinji.
• Zahvalnicu je dobila i Ana Rački, dugogodišnja volonterka Caritasa. „Ana je jed-
nostavna, iskrena, otvorena i osjetljiva srca posebno za one u potrebi. Uvijek spre-
mna svima pomoći i pomoliti se za sve one koji se nalaze u teškim situacijama“,
rekla je ravnateljica Caritasa te joj je nadbiskup Devčić uručio Zahvalnicu.

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 3/550 2022.

Svetište Monte Grisa, na Vejni, iznad Trsta dao podići mons Antonio Santin

MOĆAN TROKUT VJERE
PODIGAO RIJEČKI BISKUP

U gradu koji je u zgusnutom razdoblju

osjetio vlast sva tri totalitarna sustava -

Mussolinijev fašizam, Hitlerov nacizam

te komunizam staljinističkog tipa, Crkva

je trebala smoći snage djelovati u

ime vjere, u ime čovjeka bez obzira

na njegovu narodnu ili svjetonazornu

pripadnost, a ne u ime pojedine nacije

ili ideologije. Je li se u takvoj ulozi snašao

mons. Antonio Santin?

Piše: Goran Moravček

Svetište Monte Grisa iznad Trsta, 330 metara nad morem, je to bio izazov za mons Antonija Santina i svećenstvo Trsta, koje
posvećeno Mariji Majci i Kraljici dao je podići mons Anto- je u tadašnjim okolnostima imalo dodatnog ”patriotskog naboja”.
nio Santin, tadašnji tršćansko-koparski, a prije toga (1933.- Biskup Santin djelovao je u najtežim mogućim uvjetima, u gradu
1938.) riječki biskup. Njegov spomenik, kraj kojega se rado slikaju koji je u zgusnutom razdoblju osjetio vlast sva tri totalitarna su-
hodočasnici, ali i turisti jer s platoa ispred svetišta puca pogled stava - Mussolinijev fašizam, Hitlerov nacizam nakon kapitulacije
na Tršćanski zaljev, prikazuje biskupa odlučnog da ujedini čovjeka Italije u rujnu 1943. godine te komunizam staljinističkog tipa. U
s poviješću. Čovjeka s čovjekom. Čovjeka s Bogom. Da, na Vejni, takvim okolnostima Crkva je trebala smoći snage da djeluje u ime
kako brdo nazivaju Slovenci, čije je to također narodno svetište, vjere, u ime čovjeka bez obzira na njegovu narodnu ili svjetonazor-
čovjek je između Neba i mora, svjestan svoje poniznosti, ali i svoje nu pripadnost, a ne u ime pojedine nacije ili ideologije. Je li se u ta-
ljudske veličine, koja je svladala ratove i društvene podjele. Danas kvoj ulozi snašao mons. Antonio Santin? Mišljenja su podijeljena o
je ta poruka još značajnija, jer se iz svetišta Monte Grisa, na Vejni, čemu svjedoči rad dr. Marka Medveda “Historiografske podjele oko
širi poruka tolerancije i mira. A mir je najveća vrijednost u sulu- biskupa Antonija Santina”, Histria, godišnjak Istarskog povijesnog
dim godinama prošlosti, ali i sadašnjosti, kad bijesni rat u Ukrajini,
praktički u srcu Europe. Na Monte Grisi, Vejni, sve je monumen- Adruštva, I. (Pula, srpanj, 2011.) 1, 113-135.
talno, i more što se prostire u podnožju brda i nebo što se uzvisilo ntonio Santin rođen je 9. prosinca 1895. u Rovinju. Zare-
nad golemom crkvom, ali i čovjek je ovdje posebno “velik”, jer se đen je za svećenika 1. svibnja 1918., a mladu misu je služio
osjeća prikladno “važnim” u tom posebnom okruženju. Čovjek koji u Beču gdje je živjela njegova obitelj izbjegla zbog rata iz
se zavjetuje da se očuva mir. Istre. Doktorirao je 1923. godine u Bergamu. Kanonikom pulskog
kaptola imenovan je 1931., a godinu dana nakon toga postao je
S takvim se nakanama, 30. travnja 1945. godine, mons An- župnikom katedralne župe sv. Tome. Riječkim biskupom imenovan
tonio Santin, tršćanko-koparski biskup zavjetovao da će izgraditi je 10. kolovoza 1933. Nosio je titulu i opata sv. Jakova u Opatiji.
svetište na Monte Grisi, Vejni, ako grad Trst bude pošteđen ratnih U Rijeci je ostao pet godina. Tršćansko-koparskim biskupom ime-
razaranja. novan je 16. svibnja 1938. Umirovljen je 1975. Umro je 17. ožujka
1981. To je, ukratko, biografija biskupa za kojega u Rijeci jedva da
Povijesni izazov je bio golem. Nacistička vojska, koja je uprav- itko izvan užih crkvenih krugova zna. U to sam se mogao osobno
ljala sjevernojadranskim područjem nakon kapitulacije Mussolini- uvjeriti kad sam nedavno s grupom Riječanki i Riječana kao vodič
jeva režima u rujnu 1943. godine, bila je pred porazom. Titove par- posjetio svetište na Vejni te stao pred spomenik u čast mons. An-
tizanske jedinice prodirale su prema Trstu zauzevši ga 1. svibnja toniu Santinu podignutom pred golemim zdanjem crkve na Monte
1945. Nimalo jednostavna situacija za žitelje grada koji nisu podr- Grisi iznad Trsta.
žavali ni nacistički, ali ni komunistički pogled na svijet. Ozbiljan

12

Broj 3/550 2022. IZ POVIJESNE RIZNICE

Sjećanje na
dr. Rudolfa
Eckerta

SIMBOLI VJERE Upovodu 107. godišnjice smrti dr. Rudol-
fa Eckerta (27. veljače 1889. – 12. ožuj-
Rijetko koga crkva na Vejni / Monte Grisi ostavi ravnodušnim, ka 1915.) predstavnici Akademskog
katoličkog društva „Jeronim“ s predsjednicom
ali ne samo zbog divovskih dimenzija. Simbolika trokutastih Majom Šimičić Roksandić, zajedno s trsatskim
župnikom fra Zoranom Bibićem i svećenikom
modula pruža drukčiji pogled na crkvenu arhitekturu nego Ivanom Šarićem koji se bavi proučavanjem Ec-
kertovog života, položili su na groblju Trsat u
što su vjernici navikli. Arhitektonski je istaknut trokut kao petak 11. ožujka cvijeće i svijeću na grob ovog
zaslužnog vjernika laika koji je pripadao hr-
simbol Svetog Trojstva, ponavljanje jednakostraničnih trokuta vatskom katoličkom sveučilišnom pokretu.

podsjeća na inicijale A i M (Ave Marija). U građevini su Rodolf Eckert bio je novinar i publicist,
član hrvatskog katoličkog pokreta. Godine
sljubljene dvije crkve u jednoj; gornja je veća i impresivnija 1912. započeo je s Petrom Roguljom i Mila-
nom Pavelićem uređivati „Riječke novine“ čiji
te isključivo zamišljena kao molitveni prostor dok je crkva na je prvi broj izašao 8. prosinca u izdanju kapu-
cinske „Kuće dobre štampe“ i Tiskarskog za-
donjem katu višenamjenska, jer dijelom služi i kao povijesno voda „Mirjam“. „Riječke novine“ bile su jedna
od temeljnih odrednica riječkoga i hrvatskoga
prisjećanje na svete ljude i povijesne događaje. Crkvu je duhovnoga i kulturnoga identiteta početka
XX. stoljeća i predstavljaju vrhunski domet
oblikovao arhitekt Antonio Guacci po zamisli mons. Santina. hrvatskoga novinarstva, svojevrstan i nepo-
novljiv medijski fenomen. Eckert je bio član
Prisjetimo se, za vrijeme svoje služ- zatvorske kazne, te ga je biskup Antonio Hrvatskoga katoličkog seniorata i blisko su-
be u Rijeci (Fiume) biskup Santin Santin morao razriješiti svih crkvenih rađivao s biskupom Antunom Mahnićem. Kad
je, među ostalim, 1934. godine po- dužnosti. su u kolovozu 1914. odlukom vlasti „Riječke
svetio crkvu sv. Romualda i Svih svetih novine“ obustavljene zbog naglašene hrvatske
na Kozali, otvorio Sjemenište 1935. go- Zamisao o gradnji zavjetne crkve orijentacije, Eckert ih sa suradnicima premje-
dine, osnovao župu Krista Kralja u Ma- na Vejni / Monte Grisa u čast sv. Marije šta u Zagreb gdje nastavljaju redovito izlazi-
tuljima 1936. godine... ostvarena je 1958. godine, kada je Papa ti pod nazivom „Novine“ i njegovim glavnim
pozvao cijelu Italiju da se posveti Bezgr- uredništvom do prerane smrti 12. ožujka 1915.
Biskup Antonio Santin, koji je bio ješnom Srcu Marijinu, po nalogu Gospe godine. Obolio je u vojsci od leukemije i premi-
začetnik izgradnje svetišta, navodno je Fatimske čiji je kip hodočastio u 92 tali- nuo u tadašnjoj gradskoj bolnici koja se nala-
namjeravao ovaj prostor posvetiti “Maj- janska grada, a svoj put završio u Trstu,
ci Božjoj, Kraljici Italije”, ali tome se gdje je u rujnu 1959. godine položen ka- Nzila u blizini riječkog kapucinskog samostana.
usprotivio slovenski svećenik i pisac Ja- men temeljac Marijina svetišta. Gradnja ajprije je pokopan na groblju Kozala
kob Ukmar (1878.-1971.) koji se zalagao se odvijala između 1963. i 1965. godine, odakle su njegovi posmrtni ostatci pre-
da ovo svetište bude posvećeno ne samo a biskup Antonio Santin posvetio je sve- neseni 1935. godine na trsatsko gro-
Italiji nego i drugim zemljama i naro- tište 22. svibnja 1966. godine. blje, gdje mu je u neposrednoj blizini kapele sv.
dima u Europi pod zagovorom “Marije Mihovila ark. i danas skroman i često cvijećem
Majke i Kraljice”. Ukmar je imao veliki Crkva ima prekrasan položaj iznad i svijećama ukrašen grob.
autoritet zbog svog hrabrog djelovanja u Tršćanskog zaljeva, odakle Marija gleda
obrani vjere. Bio je žrtva komunističkog na kopno i more, a dolje na cijelu Italiju. U vremenu kada je Crkva na svom sino-
napada na krizmi u Lanišću 24. kolovoza Svetište, smješteno na granicama ne- dalnom hodu, vlč. Šarić je poručio da je Ec-
1947. Kao izaslanik biskupa Santina na kadašnje komunističke Europe, tako je kert življenjem vjere i zauzetosti za kršćanske
krizmi bio je teško ozlijeđen u napadu, postalo simbol i poziv na ujedinjenje na- vrijednosti u društvenom životu, vjernicima
dok je njegov pratitelj svećenik Miroslav roda između Zapada i Istoka. Impresiv- laicima primjer za nasljedovanje. Ovaj mladi
Bulešić ubijen. Nakon toga događaja Uk- nu crkvu posjetio je 1992. godine i papa intelektualac svakodnevno je inspiraciju za
mar je u Pazinu osuđen na mjesec dana Ivan Pavao II. novinarski rad i vjernički život crpio iz euha-
ristije i molitve. U ovome svijetu koji je vrlo
suprotan vjeri, kao i u Eckertovo vrijeme, bio
je primjer neustrašivosti, žive vjere i spremno-
sti žrtvovati se za svakog čovjeka svjedočeći da
je spas duše najbitnija stvar za svakog čovjeka.

13

DOGAĐANJA Broj 3/550 2022.

400. obljetnica kanonizacije
osnivača Družbe Isusove

“Od sebične i tašte borbe za svjetsku
slavu, do velikodušnog predanja u
radu za Božju slavu. Doista, može-
mo reći da je Bog čudesan u svojim svetima”,

riječi su kojima je u propovijedi o. Nikolić opi-

sao svetog Ignacija. Istaknuo je kako danas

slavimo središnji događaj, njegovu kanoniza-

ciju i službeno prihvaćanje katoličke Crkve

svega onoga što je sv. Ignacije učinio. “Cijeli

život sv. Ignacija možemo uokviriti u dvije mi-

sli – najprije onu kojom počinje svoju autobio-

grafiju i u kojoj sažima svoj život do obraćenja,

kad piše: do svoje 26. godine bio je sav u ispra-

znostima svijeta, vježbe s oružjem bile su mu

glavna zabava u velikoj i taštoj želji da stekne

slavu; i zatim ona koja se kao glas naroda gra-

da Rima, poput vjetra proširila Rimom nakon

njegova preminuća kada se govorilo: umro je
svetac. Između ovih dviju rečenica odvijao se blagoslov za hodočašće u Svetu zemlju, u koju
jedan bogat i nevjerojatan život Iniga, plemića stiže 1523. Nažalost, zbog neprilika morao se Potpuni oprost u
i viteza iz Loyole koji je htio pod svaku cijenu vratiti u Europu, ali nije se dao odvratiti od godini sv. Ignacija
steći taštu svjetsku slavu; i Ignacija, osnivača nauma da bude potpuno Božji. Vratio se u Špa-
Družbe Isusove – Isusovaca; pisca knjige du- njolsku i na teološkim učilištima odlučio steći Potpuni oprost dodjeljuje se
hovnih vježbi, koji je sav svoj život uložio rade- teološku naobrazbu. Počeo je davati duhovne vjernicima koji pohode jubilarne
vježbe i oko njega su se ljudi počeli okupljati i isusovačke crkve od 20. svibnja
ći na slavu Božju i tako postigao svetost.” 2021. do 31. srpnja 2022. godi-
Sslijediti ga u njegovom načinu života. ne.
U nastavku p. Nikolić zaustavio se na po- a svojim prijateljima koje je okupio oko Vjernici mogu dobiti potpuni
jedinim mjestima kroz koja je sv. Ignacije pro- sebe, 15. kolovoza 1534., krenuo je na oprost u crkvama Družbe Isuso-
lazio tražeći volju Božju i tako ostvario svoj Brdo mučenika u Parizu na kojemu su ve za sebe ili za pokojnika, pod
život i postigao svetost. Popratio je životni put uobičajenim uvjetima, tj. da se
nekoć taštog Iniga koji se na početku odazvao položili zavjete siromaštva i čistoće s namje- u prikladno vrijeme ispovijede,
ispraznostima svijeta da bi nakon obraćenja rom da idu u Svetu zemlju, ili ako ne budu mo- pričeste i pomole na nakanu
gli ići, stave se na raspo- Svetog Oca, te da pobožno i
molitveno pohode neku od jubi-
Isusovci u Opatiji visoki jubilej osnivača laganje papi u Rimu. U larnih crkvi.
Veneciji su se zaredili za Posebnu mogućnost oprosta
Dekret daje starima i bolesni-
Družbe proslavili su u nedjelju 13. ožujka. svećenike. Živjeli su si- ma: „Svi stari i bolesni koji zbog
romašno, propovijedaju- teških razloga ne mogu izići iz
vlastitog doma, mogu jednako
Liturgijsko slavlje u crkvi Navještenja ći u okolnim mjestima, dobiti potpuni oprost, nakon
nazivajući se prijatelji- što se duhom odreknu svako-
bl. Djevice Marije predslavio je superior ma u Gospodinu. Kroz ga grijeha i donesu nakanu da
molitvu i razlučivanje će čim bude moguće ispuniti tri
isusovačkog samostana u Opatiji, shvatili su da im je je- uobičajena uvjeta, ako se pred
nekom slikom svetog Ignacija
o. Mirko Nikolić. dini vođa Isus i da bi im duhom pridruže jubilarnim slav-
najbolji naziv za njihovu ljima te milosrdnom Bogu prika-
žu svoje molitve, boli i teškoće
zajednicu bio: Družba života.“
U Hrvatskoj pokrajini Družbe
sasvim se predao Bogu i cijeli svoj život uložio Isusova. Krenuli su dvojica po dvojica raznim Isusove među oprosnim je mje-
radeći sve na veću slavu Božju. „Sve na veću putovima prema Rimu. stima, tj. jubilarnim crkvama, cr-
Stigavši u Rim odlučili su se povezati i za- kva Navještenja BDM u Opatiji.
slavu Božju“ ostavio je i kao geslo Isusovcima
koji mu se pridružuju od njegova vremena pa vjetom poslušnosti. Papa je, čitajući Ignacijev
dokument – molbu za odobrenje novog reda,
sve do danas.
Prolazeći kroz teške nutarnje borbe i kuš- rekao: “Ovdje je prst Božji.” Ignacije je bio iza-
nje, doživio je i velike milosti i razne mistične bran za prvog poglavara, a on je molio da mu
doživljaje. Jednom zgodom doživio je nutarnje Bog obdari tri milosti prije smrti: da Papa odo-
rasvjetljenje, u kojemu je vidio sve novo na po- bri Družbu, da odobri knjižicu duhovnih vjež-
dručju duhovnog života, vjere i spoznaje. Zato bi i da napiše konstitucije za novi red. Sve tri
je i geslo ove Ignacijeve jubilarne godine posve- milosti bile su mu uslišane. Sv. Ignacije bio je
ćene njemu u čast uzeto upravo iz tog rasvjet- doista apostol Rima, poduzimao je velika djela
ljenja, kao poticaj i nama – „Vidjeti sve novo u već za svoga života.
Svetim ga je proglasio papa Grgur XV., za-
Kristu“.
Upoznajući vjernike s ostalim crticama iz jedno sa sv. Franjom Ksaverskim, 12. ožujka
Ignacijeva života, podsjetio je na njegov odla- 1622. godine, prije 400 godina - riječi su kojima
zak iz Manreze u Rim kako bi od Pape dobio je pater Mirko Nikolić zaključio propovijed.

14

Broj 3/550 2022. RAZGOVOR

Isusovac, superior isusovačkog Upravo su ignacijevske duhovne vježbe jedan od naših najvaž-
samostana u Opatiji, o. Mirko Nikolić, nijih apostolata. Imamo domove duhovnih vježbi kao što je primje-
o godini jubileja svetoga Ignacija. rice ovaj naš u Opatiji gdje se ljudima daje mogućnost da obave
duhovne vježbe. Kada se govori o ignacijevskim duhovnim vježba-
ma, najčešće se misli na one od trideset dana koje svaki isusovac
obavi dvaput u životu: u novicijatu i nakon završetka intelektual-
ne i pastoralne formacije. Iste su prvenstveno napisane da bismo
prepoznali kamo nas to Bog zove. Jednom kada smo napravili svoj
izbor, bilo da je to primjerice duhovni poziv ili brak, duhovne su
vježbe tu da to svoje zvanje dodatno učvrstimo i tako trajno činimo
reformu u svom životu.

m Dakle, kad dođu na duhovnu obnovu ljudi mogu osluškivati
o svome pozivu, povuku se u tišinu te ih prati netko od otaca.

Tako oni mogu bolje osluhnuti što je Božja volja za njihov život ,
ali i da spoznaju dublje i svoje rane, grijeh i Božju ljubav, zar ne?

Točno, kao što sam već rekao jednom kad sam napravio svoj

izbor, bilo duhovni poziv ili brak, taj izbor dodatno učvršćujem u

životu. Smatram da nije lako naći mjesec dana za duhovne vježbe,

nije lako ni naći onoga koji će ih voditi. Sveti je Ignacije uvijek

pretpostavljao da se duhovne vježbe

moraju voditi pod vodstvom vodi- Ignacijevske

telja duhovnih vježbi. Ima i drugih
modula kako ih obaviti: postoje i one duhovne vježbe

od deset dana, šest dana, tri dana, jedan su od
ovisno o tme koliko osoba može od-

Sve na veću vojiti vremena. Postoje i duhovne naših najvažnijih
slavu Božju vježbe u svakodnevnom životu. Sve-
ti je Ignacije predvidio da se čovjek apostolata.
Razgovarao: p. Ivan Dominik Iličić
ne može od svojih svakodnevnih Imamo domove
m Oče Mirko, započnimo s karizmom otaca Isusovaca, osnut- poslova samo tako izdvojiti i mjesec
kom družbe i vizijom sv. Ignacija, kako je i s kojim ciljem osno- dana se tome posvetiti. To je ideal- duhovnih vježbi
vao red i koja je Vaša glavna karizma? no, međutim, ove duhovne vježbe u
svakodnevici koje organiziramo i u kao što je
Mogu odmah krenuti s poznatom rečenicom koja je nadahnula
svetog Ignacija: „Sve na veću slavu Božju!”. Sve ono što je dakle Osijeku, Zagrebu, Dubrovniku, pa primjerice ovaj
činio, činio je na veću slavu Božju i to je uvijek jedan jači impuls, i ovdje u Opatiji, rasporede sadržaj
premda on u početku nije imao nakanu osnovati red, nego je htio naš u Opatiji
jednostavno služiti Bogu. Ova godina upravo ističe tu prvu dimen- pa onda traju duže. U danu nađem
ziju koju je on tako snažno provodio ne znajući u početku kamo ga
Božji Duh vodi, ali se potpuno njemu otvorio. otprilike sat vremena za meditaciju gdje se ljudima
i molitvu, a paralelno se nalazim s
Kad je bio ranjen, prenijeli su ga u dvorac u Loyolu, a u dvor-
cu je inspiraciju pronalazio na stranicama dviju knjiga: prva jest duhovnim pratiteljem. daje mogućnost
„Flos Sanctorum” (Životopisi svetaca), a druga „Vita Christi” (Ži-
vot Kristov). Čitajući te knjige, upoznao se s djelovanjem sv. Franje m Divno je što tako pomažete lju- da obave
i sv. Dominika, upitavši se pritom zašto i on sam ne bi takvo što dima. Možete li se osvrnuti i na duhovne vježbe.
učinio te se propitivao i o svjetskoj slavi koja ga je tada još uvijek djelovanje Centra za duhovnu po-
oduševljavala. Kasnije u svojoj autobiografiji naglašava kako su te moć u Opatiji?
misli u njemu ostavljale toplinu i duhovnu utjehu. Malo pomalo
shvaćao je što bi po tom pitanju trebao učiniti: potpuno se predati Taj je Centar u sklopu naše kuće. Pater Vinko, kapelan u župi
Bogu; umjesto za svjetsku slavu, raditi za onu Božju. Odatle istječe svetog Jakova u Opatiji, koji to vodi, zamijetio je kako su ljudi u
i samo geslo Družbe Isusove: „Sve na veću slavu Božju!” koje se raznim životnim aspektima opterećeni zlom i Zlim, a sam je naš
ogledalo i kasnije kroz svečev život, a naročito kroz ustanove koje Gospodin Isus došao prvenstveno da raskrinka Zloga, da čovjeka
je osnivao, ali i duhovne vježbe koji su bitan dio njegove duhovno- oslobodi od njegovih spona. Zli i dalje nastavlja sa svojim opsjednu-
sti koju je on ostavio našem redu, ali i čitavoj Crkvi. ćem ljudi pa stoga postoje i svećenici koji se isključivo time bave i
čiji je apostolat isključivo to.
m Duhovne su vježbe i danas aktualne, zar ne? Ljudi vole doći
na te duhovne i vježbe i vi im to omogućujete? m Dakle, pater Vinko tim službenim molitvama Crkve zapravo
oslobađa ljude?

Tako je, susreti s osobama koje traže duhovnu pomoć izgledaju
drugačije. Pater Vinko prije svega nastoji odrediti i dijagnosticirati
što je to opsjednuće, a što je to psihička bolest koja treba onda i
liječničku pomoć.

m U Opatiji imate i prekrasnu baziliku Navještenja?

Ova crkva započeta je za vrijeme Austro-Ugarske i Prvog svjet-
skog rata. Za to su bili zaduženi benediktinci iz Austrije, ali iza
cijelog projekta stajao je bečki dvor. Međutim, nakon svjetskog rata
ovaj dio potpada pod Italiju, austrijski se benediktinci povlače i do-
laze benediktinci iz Italije koji ostaju sve do iza Drugog svjetskog
rata. Nakon njih dolaze hrvatski benediktinci koji su tu do 1960.
i nakon toga se povlače te se nakon toga kuća i Crkva ponuđe-
ne isusovcima. Crkva je ostala iz tih vremena, kuća se obnavljala.
Svetište je uređeno poprilično slično Eufrazijevoj bazilici. Crkva
je posebno lijepa i ugodna za molitvu, pa često ovdje obavljamo
duhovne obnove za svećenike.

15

DOGAĐANJA Broj 3/550 2022.

Simpozij Teologije u Rijeci

Sveto u suvremenoj kulturi

Zaborav Boga i iskorijenjenost čovjeka iz transcendencije, kao i sve više
prisutna isključivo imanentna religioznost temeljni su izazovi poimanja i
odnosa prema Svetom u suvremenoj kulturi.

Simpozij je otvorio “Poimanje i odnos prema Svetom u suvre- Uvodno predavanje o pojmu svetosti u Bibliji
riječki nadbiskup menoj kulturi“ bio je naziv međunarod- pripremila je dr. Silvana Fužinato, u suradnji s prof.
koadjutor Mate nog i ekumenskog simpozija održanog Massimom Grilliem. Dr. Aleksandar Đakovac s Pra-
Uzinić istaknuvši 18. ožujka na Teologiji u Rijeci. Na simpoziju su, uz voslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu govo-
kako i osobe domaćine te profesore s katoličkih fakulteta u Za- rio je o metaforičkom jeziku teologije koja je zbog
unutar Crkve grebu i Osijeku, govorili i profesori s pravoslavnog toga specifična znanost. Upozorio je na suvremenu
ponekad pogrješno fakulteta u Beogradu, protestantskog u Zagrebu, opasnost da se i činjenice vjere prihvaćaju samo kao
promišljaju o svetosti filozofskog u Rijeci te studija istočnih kršćanskih re- metafore te istaknuo kako vjeru ne treba vezati uz
koristeći ju kao bijeg ligija u Stockholmu. Zaborav Boga i iskorijenjenost znanstvena tumačenja jer ona su podložna promje-
od stvarnosti. „Sveto čovjeka iz transcendencije, kao i sve više prisutna nama.
jest odvojeno isključivo imanentna religioznost, temeljni su izazo-
od profanog, vi poimanja i odnosa prema Svetom u suvremenoj Dr. Gašpar u svom je izlaganju podsjetila da
svjetovnog, ali to kulturi, navodi se u uvodu u simpozij. je zadaća teologije govoriti o odnosu Boga i
ne znači da nema čovjeka koji svoj vrhunac ima u Isusu Kri-
doticaj s našim „Kao što je svaki pojedinačni čovjek jedincat i stu te pomoći čovjeku da ostvari taj odnos s Bogom.
životom“, rekao je neponovljiv, tako je i njegovo poimanje i odnos pre- „Čovjek, kada mu oduzmete odnos sa svetim postaje
nadbiskup Uzinić ma Svetom jedinstveno i samo njegovo, ali uvijek predmet“, rekla je predstojnica teologije. Dr. Lidija
objašnjavajući ima i zajedničarsku dimenziju jer je čovjek duboko Matošević sa Sveučilišnog centra za protestantsku
kako je svet svaki relacijsko biće koje se u potpunosti ostvaruje samo teologiju Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu govorila je
čovjek, svako dobro u susretu i dijalogu s drugima“, rekla je na početku o govoru Duha Svetoga u ljudskoj nutrini i u riječi
djelo i čin ljubavi i simpozija predstojnica Teologije dr. s. Veronika Nela Svetog pisma upozorivši na primat Pisma. „Bibliju
pravednosti. Gašpar. Posebno je istaknula doprinos profesora s često koristimo kako bismo potvrdili svoje teze, a ne
Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u kao korektiv i izvor objave.“
Beogradu kao i Sveučilišnog centra za protestantsku
teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu. Dr. Davor Šimunec govorio je o promjeni poima-
Podsjetila je da je to i posljednji simpozij u organiza- nja svetog u postmodernom kontekstu koji je izokre-
ciji Teologije u Rijeci čime završava tradicija duga 30 nuo parametre. Dr. Richard Pavlić i Bruno Rukavi-
godina, kao i na radosnu činjenicu da je ovo ponovni na obradili su način na koji se prikazuje svetost u
susret uživo, nakon dvije godine virtualnih susreta suvremenim filmovima. Dr. Marina Vicelja Matijašić
zbog protuepidemijskih ograničenja. Okupljenima analizirala je način prikazivanja Krista i svetosti u
se obratio i prodekan KBF-a u Zagrebu dr. Branko umjetnosti, a dr. Davor Džalto iz Stockholma govo-
Muić te istaknuo kako sve brže i sve dublje promje- rio je o zavodljivosti svetog u kapitalističkoj kulturi.
ne u društvu utječu i na poimanje svetosti koje gubi Dr. Jerko Valković govorio je o prisutnosti svetog
poveznicu sa susretom i zajedništvom. u virtualnoj stvarnosti, dr. Boris Vulić predstavio
je svetost ženskosti prema Leonardu Boffu, a dr.
Simpozij je otvorio riječki nadbiskup koadjutor Tomislav Ćurić pojmove svetog i lijepog u dijalogu
Mate Uzinić istaknuvši kako i osobe unutar Crkve Crkve i umjetnosti nakon Drugog Vatikanskog sabo-
ponekad pogrješno promišljaju o svetosti koristeći ra. Završno predavanje održao je dr. Nikola Vranješ
ju kao bijeg od stvarnosti. „Sveto jest odvojeno od podsjetivši da bi se poimanje i doživljaj svetoga u pa-
profanog, svjetovnog, ali to ne znači da nema doticaj storalnoj praksi trebao očitovati u zajedništvu, a ne
s našim životom“, rekao je nadbiskup Uzinić objaš- bijegom u individualizam.
njavajući kako je svet svaki čovjek, svako dobro djelo
i čin ljubavi i pravednosti. Danijel Delonga

16

Broj 3/550 2022. CRKVENA GLAZBA

Korizma i Uskrs: pjesme

Piše: Andrejka Srdoč Geraci

Cvjetnica označava početak Velikog

tjedna, unutar kojeg se (počevši s

misom Posvete ulja na Veliki četvrtak)

nalazi Vazmeno trodnevlje. Vazmenim

bdijenjem ulazimo u uskrsno vrijeme.

Korizmeno vrijeme karakterizira pet tjedana pokorničke na- 3. aklamacije u procesiji s vazmenom svijećom i u samom
ravi. S glazbenog stanovišta - također s obzirom na odredbe “Hvalospjev uskrsnoj svijeći (Exsultet)”, responzorijalni “Aleluja”,
o korištenju instrumenata [MS, br. 65] - moglo bi se opisati litanije svetaca i aklamacija nakon blagoslova vode.
kao vrijeme esencijalnosti. Liturgijski tekstovi, ako se uspoređuju,
predlažu brojne teme koje kulminiraju na Uskrsnom trodnevlju. Liturgijski tekstovi pjesama, namijenjeni sudjelovanju naroda,
nisu lako izostavljeni; njihovi prijevodi na narodni jezik popraćeni
„U korizmi, cvijeće na oltaru nije dopušteno, a zvuk instrume- su odgovarajućim melodijama. Ako ti tekstovi na narodnom jezi-
nata dopušten je samo kao podrška pjesmama”, poštujući pokor- ku još nisu dostupni za pjevanu liturgiju, u međuvremenu treba
ničku prirodu ovoga vremena. odabrati druge slične tekstove. Za te proslave potrebno je izraditi
odgovarajući repertoar koji će se koristiti samo tijekom njihova ra-
Isto tako, “Aleluja” se izostavlja u svim slavljima od početka zvoja. Posebno se predlaže sljedeće:
korizme do uskrsnog bdijenja, čak i na svetkovine (Sv. Josip i Bla-
govijest). 1. pjesme za blagoslov i procesiju palmi i za ulazak u crkvu;
2. pjesme za procesiju svetih ulja;
Prije svega u euharistijskim slavljima, ali i u pobožnim vjež- 3. pjesme koje prate procesiju prinosa u misi na Večeri Gos-
bama, treba birati pjesme prikladne za ovo vrijeme i da što više podnjoj i hvalospjev za procesiju, s kojim se Presveti Sakrament
odgovaraju liturgijskim tekstovima. Pobožne vježbe koje više od- prenosi u kapelicu repozicije.
govaraju korizmenom vremenu, kao što je Križni put, trebaju biti Vazmenim bdijenjem ulazimo u uskrsno vrijeme. Uskrsne ne-
favorizirane i prožete liturgijskim duhom, kako bi se duše vjernika djelje, prije liturgijske reforme, poprimile su izraz “nedjelje poslije
lakše odvele na slavlje Kristova vazmenog otajstva“, (usp. Pascalis Uskrsa”.
sollemnitatis br.17-20). Lijepo je njegovati naše stare hrvatske po-
pijevke kao što su pjesme Stala plačuć (Stabat Mater), Puče moj, Ja Sažetak uskrsnog vremena 
se kajem, Prosti moj Bože, O Isuse izranjeni…
Liturgijska boja bijela
Cvjetnica označava početak Velikog tjedna, unutar kojeg se Trajanje
(počevši s misom Posvete ulja na Veliki četvrtak) nalazi Vazmeno pedeset dana, od Vazmenog bdijenja do
trodnevlje. nedjelje Duhova

Teme uskrsnog trodnevlja

Veliki četvrtak Posljednja Isusova večera i ustanovljenje Karakteristike vrijeme je prijelaza iz smrti u život,
euharistije. zbog čega je vrijeme Aleluje, odnosno
radosti.

Veliki petak Muka i smrt Isusa Krista. Teme uskrsnih nedjelja
Velika subota Nema svete mise, dan tišine. Susret s Kristom
Krist koji se očituje u riječi i u kruhu lomljenom
Neki korisni elementi za jasno definiranje glazbene prakse u II. nedjelja predanost nasljedovanju Krista
Velikom tjednu, mogu se pronaći u Paschalis sollemnitatis [usp. III. nedjelja zajedništvo vjernika u Krista
dok.iz 1988]: IV. nedjelja Duh, dar Očev
V. nedjelja nada da ćemo doći do Krista
29. Od davnina se Gospodnji ulazak u Jeruzalem obilježava VI. nedjelja univerzalnost Crkve u mnoštvu službi
svečanom procesijom, kojom kršćani slave ovaj događaj, oponaša- Uzašašće
jući klicanje i geste židovske djece koja su uz pjesmu “Hosana” išla Duhovi
u susret Gospodinu.
Ako je istina da gesta postaje djelotvorna kada komunicira, ra-
42. Pjevanje naroda, ministranata i svećenika slavljenika od zumljivo je zašto je liturgiji potrebna glazba koja može istaknuti
posebne je važnosti u slavlju Velikog tjedna, a posebno Uskrsnog hod koji vjernici iz godine u godinu prolaze. Naravno, crpsti iz služ-
trodnevlja, jer je više u skladu sa svečanošću ovih dana, a tako- benih repertoara (koje karakterizira upravo njihova specifičnost)
đer i zbog toga što tekstovi dobivaju veću snagu kada se izvode u uvijek je vrlo valjana opcija; ipak, može se kretati i izvan ovih re-
pjesmi. Biskupske konferencije, ako to već nisu učinile, pozvane pertoara, u potrazi za onim pjesmama koje su prikladne, odnosno
su da predlože melodije za tekstove i aklamacije, koje uvijek treba u skladu s trenutkom i karakterom obredne radnje. (OURM čl.25
izvoditi uz pjevanje. Ovo su sljedeći tekstovi: i 26)

1. sveopća molitva na Veliki petak u Muci Gospodnjoj; poziv
đakona, ako je upućen, ili aklamaciju naroda;

2. tekstovi za prikaz i štovanje križa;

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 3/550 2022.

Božje suze HODITI S ISUSOM KRIŽNIM PUTOM

Je li sad jasnije zašto Uskrs? Korak po korak po trsatskom brije-

Da bismo ti i ja, zajedno sa gu hodam polako od postaje do postaje

svima koji vjeruju, hodali križnoga puta i pokušavam se uživjeti

danom i imali Svjetlo u sebi! u scene pojedinih postaja. Za razliku

Piše: Daria Ljevar od Isusovih umornih i izranjenih nogu,

Mjesec ovaj veći je od ostalih, jer je u njemu moje noge su zdrave i odmorne. On
Krist raskinuo okove smrti i kao pobjed-
nik od mrtvih ustao. Sigurna sam da se je taj put križa prošao i za nas kako bi
pitaš, iako vjeruješ, kako je to moguće i zašto se
uopće moralo dogoditi. Vjerujem da je dobro često nam olakšao nositi naše životne križe-
ponavljati ovo pitanje i pokušati svaki put odgo-
voriti dublje nego prije, bez obzira na to što će od- ve. Svaki teret podijeljen lakše je nositi.
govor biti uvijek gotovo jednak. Važno je truditi se
razumjeti zašto je Isus putovao kao Čovjek i Bog Ranjeno srce Isusovo, iz kojeg je
iz smrti u život, a nije iskoristio neki drugi put.
potekla krv i voda, dodirnulo je moje
Znam da svi znamo školske odgovore na ovu
temu, ali malo bih se odmorila od faksovske utrke srce i napojilo ga vodom života. Isusove
za bodovima. Prije trećega jutra željela bih riješiti
problem navezanosti, nisam čarobnjak, ali sam o ruke su izranjene i otežale, a moje ruke se pružaju i otvorene su jer je Isus prije mene otvorio
njoj naučila nešto pripremajući ovu priču. “Gos-
podine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro!”, na svoje ruke. Sada i moje ruke mogu blagoslivljati, milovati, njegovati, grliti i darivati poput Isu-
Marijin krik, zaplaka Isus. Bio je to krik naše sva-
kodnevice! Isuse, da si bio tu, ja ne bih morala sovih ruku.
ovako trpjeti, da si bio tu, ne bi bilo rata... o, da
si barem bio ovdje! Lazar je uskrsnuo i svi pro- Isus ne želi naš plač i poručuje nam da ne plačemo za njim, nego da oplakujemo svoje
matrači su shvatili da Isus ljubi svoga prijatelja i
njegove sestre. Je li Isus bio navezan na Lazara, grijehe, propuste i udaljenosti od njega. Molim te Isuse izbriši svojom milošću sve udaljenosti
Mariju i Martu? Naravno da nije, ovim činom po-
od tebe koje sam stvorio svojim egoizmom, grijesima, neposluhom, strahovima, propustima.
Tkazuje važnost suosjećanja, zajedništva i ljubavi.
rećeg jutra grob bješe prazan, a “...kamen Pomogni mi da se u cijelome meni nastani sve ono što će me približiti tebi a to je ljubav prema
koji odbaciše graditelji, postade kamen za-
glavni...” Isus je bio radostan zbog Marije, svakom čovjeku i svemu stvorenom, to su blagoslovi i molitve duboke i ustrajne.
Marte i brata njihova i nije skrivao radost, kao
ni ranije, duboku tugu. Isus je svjesno i slobodno Mnogi se raduju tvojim padovima ali tko se raduje tuđem padu i sam će kad-tad pasti. Isuse,
uskrisio Lazara i zahvalio Ocu, znajući da On sve
uslišava. Isus nam dozvoljava radovati se i žalova- ti si pao i za mene da moj pad bude lakši, kraći i da manje boli. Ti si pao da se ja mogu lakše po-
ti s prijateljima, On zna zašto nam daje ljude čija
nas žalost dotiče kao Njega Lazarova smrt. Pre- dići. Želim ti pomoći Isuse da tvoj pad ne traje dugo, ne želim te svojim grijesima zadržavati na
sretan je kad nam srce poskakuje zbog uslišane
molitve za onoga tko nam je duboko u srcu. Isus zemlji. Ti pomažeš svima, zaslužuju li to ili ne, tvoje misli i djela nisu kao naša. Ti gledaš očima
voli biti u takvom društvu, nije ovisan o tome, ali
je jako radostan i uči nas kako možemo biti takvi. Neba, a Nebo uvijek prašta i ljubi. Kad ljubimo nikad nismo na gubitku nego uvijek na dobitku.
Osim toga, u razgovoru s Martom otkriva jako
važnu činjenicu: “Ta bolest nije na smrt, nego na Na desetoj postaji su ti čak skinuli odjeću, potpuno te ponizili, ali tako si za okupljene
slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.”
postao ogledalo u kojem su vidjeli svoju golotinju, sve ono čega se trebaju sramiti i što dobro
Je li sad jasnije zašto Uskrs? Da bismo ti i
ja, zajedno sa svima koji vjeruju, hodali danom i skrivaju od sebe i drugih. Vidjeli su ne samo golotinju tijela nego i golotinju duše koja se teže
imali Svjetlo u sebi! Da bi u Njegovom: “Dovršeno
je”, umrla svaka tvoja i moja bol, patnja i agoni- sakriva. Ona se vidi na licu, otkriva u govoru, pokazuje u djelovanju. Sve negativno je golotinja,
ja. Da bi naši životi živjeli za Život! Kako Uskrs?
Sad imam samo jedan odgovor - Ljubav! Voli te svaka mržnja, laž, nemoral, psovka…
kao Lazara, nije te htio pustiti u beznađu, plače
zbog tvojih suza i molitva onih koji traže pomoć Podne je, ti na križu visiš kao u ona davna vremena, razapet, odbačen, ostavljen, izmučen,
za tebe... Ustao je kako bismo ti i ja imali uzor.
Želi da tvoj život bude život ljubljenog stvorenja pribijen, ubijen, samo su tvoja majka, slomljena od boli, i ljubljeni učenik Ivan pod križem. Ne
Božjega, želi tvoj život u svojim rukama, želi tvo-
je srce u svome ranjenom Srcu, tamo će ukloniti želim vjerovati da ćeš ostati na križu i da tvojim razapinjanjem i smrću sve završava. Božji plan
kamen straha i nesigurnosti, kamen sumnje i ne-
prihvaćanja. nije bio da njegov sin ostane na križu. Isusovo uskrsnuće je nezamislivi i neopisivi dar nama koji

Nadam se da ćeš uživati znajući ovo! Ja sam smo njegovi duhovni sinovi i kćeri. Budimo ustrajni svjedoci i glasnici Kristovog i našeg dolaze-
presretna!
ćeg Uskrsa. Miroslav Radić

Verbum

Lloyd C. Douglas

Tunika

Roman  Tunika  popularnoga autora Lloyda C. Do-
uglasa jedan je od najvećih književnih bestselera 20.
stoljeća, prodan u više od šest milijuna primjeraka, po
kojem je snimljen i epski spektakl iz zlatnoga doba Ho-
llywooda, nagrađen s dva Oscara. Ova veličanstvena
saga pisana sjajnim literarnim stilom vjerno dočarava
rimsku kulturu i običaje, život prvih kršćana, kao i sva-
kodnevicu carskoga dvora i običnoga puka, a mnogi je
uspoređuju s romanima Quo vadis i Ben Hur.

Prognan iz Rima po kazni zbog ismijavanja carsko-
ga nasljednika Gaja, plemić Marcel Galije mora se pomiriti sa sudbinom koja ga
čeka: godine izgnanstva u zabačenoj pokrajini Palestini. Ipak, nakon svega neko-
liko mjeseci zapovjeđeno mu je da izvrši smrtnu kaznu – raspeće mjesnoga revo-
lucionara po imenu Isus iz Nazareta. Omamljen vinom i tugom zbog tako okrutne
dužnosti, Marcel s vojnicima baca kocku za njegovu tuniku i osvaja je. Nedugo
potom neobična, neobjašnjiva iskustva s tunikom nagnat će ga da povjeruje da taj
komad odjeće ima neobične moći.

Marcel sve više doznaje o vlasniku te tunike i u njemu se, htio-ne htio, budi
silno udivljenje. Nakon nekoga vremena prisiljen je iz temelja preispitati svoje
moralne vrijednosti, svoje odlučno odbacivanje religije i svega nadnaravnog, ali i
plemićke povlastice i lagodnosti koje je uživao od rođenja. Taj put dovest će u veli-
ku opasnost ne samo njega nego i sve koje voli.

Krenuvši zajedno s Marcelom u potragu za istinom o Isusu iz Nazareta, čitatelj
će uvidjeti da Tunika nije samo uzbudljiv i bezvremeni klasik nego i dirljiva, vječno
aktualna parabola o ljudskom traganju za vjerom, istinom i životnim smislom.

18

Broj 3/550 2022. CRTICE IZ GORSKOG KOTARA

TRI ŽIVOTA JEDNOG TORNJA

Ovo je priča o crkvenom tornju koji to u
početku nije bio. “Kako je to moguće?”,
zapitat će se čitatelji. A, eto, moguće je jer i
građevine, poput ljudi, imaju svoju sudbinu,
često nepredvidljivu.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Toranj iz priče nalazi se u Brod Moravicama, mogle uvući, čime bi kula zaista postala vrlo teško
starom goranskom naselju koje potječe ba- osvojivom. Koliko je kula bila važna vidi se iz po-
rem iz 15. st., ako nije i starije. Današnja datka da se mjesto duže vrijeme zvalo Turanj, a
župna crkva sv. Nikole biskupa potječe iz 1834.,
mještani Turnjani.
godine. U natpisu nad vratima spominje se četiri
Kad je turska opasnost minula, kula je, tije-
stoljeća starija crkva, a prvotna je crkva vjerojatno
kom proširenja crkve, prenamijenjena u crkveni
bila drvena.
zvonik, a prizemlje je pretvoreno u sakristiju. Tada
Crkveni je toranj, međutim, imao vlastitu
su na zadnjem katu zvonika montirana dva velika
sudbinu, koja u početku nije bila vezana uz župnu
i dva mala brončana zvona te sat, a na vrhu je na-
crkvu. Naime, u Gorski su kotar 1408. godine pro-
dograđeno visoko, šiljasto krovište u alpskom stilu.
valili Turci, a poslije Krbavske bitke zabilježeno
Zvona su, nažalost, rekvirirana tijekom Prvog
je mnogo malih i tridesetak većih prodora njihove
svjetskog rata kad se Austro-Ugarska Monarhija
vojske poznate po brutalnosti. Samo oni sretniji
tom neviđenom otimačinom pokušala domoći siro-
Gorani uspjeli su prebjeći preko Kupe u Sloveniju
vina za izradu oružja. Tek tridesetih godina 20. st.
da tamo pričekaju mirnija vremena. Po povratku
Godine 2009. zvona su nadomještena novima, od čeličnog lijeva,
su sa sobom donijeli i posve novi govorni idiom na-
stao dodavanjem kajkavskih elemenata čakavskoj crkveni je zvonik koja nemaju tako lijep zvuk poput brončanih zvo-
govornoj bazi. dobio još jednu,
novu namjenu. Tna.
U to je vrijeme današnjim Gorskim kotarom ijekom Drugog svjetskog rata, na samu Ve-
upravljala velikaška obitelj Zrinski. Oni su poče- liku subotu 1944. godine, Brod Moravice su
bombardirane, a požar, koji se poslije toga
li graditi obrambeni sustav koji je uključivao niz Udruga za očuvanje razbuktao, progutao je crkveno krovište, zvonik i
obrambenih kula, od Ogulina do Kostela u Slove- obližnju zgradu pučke škole s bogatom knjižnicom
brodmoravičkih
niji. Tako je krajem 16. st. na uzvisini u Brod Mo- i velikom zbirkom učila. Unutrašnjost crkve, sre-

ravicama sazidana masivna obrambena kula koju starina “Turanj”, ćom, nije stradala. Kad su pregorjele grede i jar-
je dao podići Juraj IV. Zrinski. movi na kojima su zvona visjela, ona su popadala u

Radi zidanja obrambenih kula, Zrinski su za koja je po tornju dubinu i probila voltani svod sakristije.
radno sposobne muškarce propisali tlaku, o čemu Župnik A. Herljević organizirao je poslijeratnu
imamo i pisano svjedočanstvo. Radove na ovoj kuli dobila ime, uredila obnovu krova crkve i zvonika čiji je izgled opet pro-

1657. godine spominje stogodišnji starac Mar- je u unutrašnjosti mijenjen znatnim skraćivanjem krovišta. Zvona su
tin Blažević iz Kostela u Kranjskoj, koji kaže da zvonika malen, ali vraćena na svoje mjesto te zvone i danas, a 1995.
je i sam dva dana radio na zidanju tornja. Godine su elektrificirana. Godine 1998. Općina Brod Mo-

1595. Juraj je je pismom zatražio od Ratnog vijeća vrlo atraktivan muzej ravice je obnovila fasadu zvonika.
u Grazu da mu se dodijeli 15 plaćenih stražara za Godine 2009. crkveni je zvonik dobio još jednu,
novu kulu, iz čega možemo zaključiti da je kula u na tri etaže kojim je novu namjenu. Udruga za očuvanje brodmoravič-
Kto vrijeme već bila dovršena i u funkciji. kih starina “Turanj”, koja je po tornju dobila ime,
ula je tako postala jednom u nizu osmatrač- prikazana povijest uredila je u unutrašnjosti zvonika malen, ali vrlo
nica u kojima je bila smještena naoružana ove građevine atraktivan muzej na tri etaže kojim je prikazana
posada koja je danonoćno pazila na kreta- povijest ove građevine od kraja 16. st. do danas.
nje turskih jedinica i uzbunjivala ostale osmatrač- od kraja 16. st. do Možemo vidjeti nacrte građevine i njezine stare

nice. To se činilo puhanjem u rog i paljenjem vatre danas. fotografije te fotografije znamenitih članova obite-
(koja je bila i noću nadaleko vidljiva). Posade osta- lji Zrinski. Izložene su i replike starog oružja, od

lih osmatračnica bi, čim su opazile dogovoreni signal, i same uči- helebarde do topa. Djeci je osobito zanimljiva lutka stražara, tzv.
nile isto, što je stanovništvu davalo mogućnost da se na vrijeme trabanta, u naravnoj veličini. Jedan kat zauzimaju fotografije 13
skloni u okolne šume.
crkava na području općine Brod Moravice. A tko želi, može, na
Kula je bila projektirana i sazidana tako da se mogla i odu- posljednjoj etaži, vidjeti i crkvena zvona od kojih je najzanimljiviji
prijeti opsadi. To je postignuto četverokutnim tlocrtom s osobito Tomislav. To zvono (bez bata i jarma) teži 1300 kg, a nabavljeno
ojačanim prizemnim dijelom te vrlo debelim zidovima, s puškar- je 1925. iz donacija mještana, u povodu tisućite obljetnice krunje-
nicama, koji su tek na vrhu bili otvoreni prozorima. Ulaz u četve- nja prvog hrvatskog kralja. Zvono ima tako snažan zvuk da se, za
rokatnu kulu bio je s razine prvoga kata, a drvene su se stepenice lijepa vremena, može čuti čak do Ravne Gore.

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 3/550 2022.

Gospić – proslava zaštitnice katedrale

KAO I MarijU, Bog i nas zove

Gospić je 25. ožujka svečano proslavio svetkovinu Navještenja Blažene

Djevice Marije kojoj je posvećena katedrala.
Na početku svečane mise u 17 sati domaći biskup
mons. Zdenko Križić predstavio je i pozdravio
prisutne crkvene dostojanstvenike: apostolskog
nuncija u RH nadbiskupa mons. Giorgia Linguu, zatim
predsjednika HBK, nadbiskupa zadarskog Želimira Pu-
ljića, riječkog nadbiskupa i metropolitu Ivana Devčića,
splitskog nadbiskupa koadjutora i apostolskog upravitelja
Porečke i Pulske biskupije Dražena Kutlešu, krčkog bi-
skupa Ivicu Petanjka, biskupa šibenskog Tomislava Rogi-
ća i zaželio im dobrodošlicu. Pozdravio je posebno riječkog
nadbiskupa koadjutora mons. Matu Uzinića koji je pred-
vodio misno slavlje. Izrazio je također dobrodošlicu preč.
Željku Faltaku, rektoru Bogoslovnog sjemeništa u Zagre-
bu, izaslaniku kardinala Josipa Bozanića, generalnom vi-
karu Riječke nadbiskupije mons. dr. Mariu Tomljanoviću,
pozdravio je kanonike, svećenike, redovnike i redovnice,
bogoslove, ministrante, pjevački zbor, mlade i gospođe u
narodnim nošnjama te sve nazočne.
Potom je podsjetio da će papa Franjo toga dana po-
svetiti svijet, posebno Rusiju i Ukrajinu, Bezgrješnom
Srcu Marijinu, kako bi ona, Kraljica mira, izmolila mir
svijetu. „Na poticaj pape Franje koji je preko apostolskih
nuncijatura uputio svim biskupskim konferencijama svi-
jeta poziv da se pridruže molitvi za mir, mi ćemo na kraju
sv. mise izmoliti posvetnu molitvu koju je sastavio osobno
Sveti Otac“, rekao je biskup.
Pjevao je katedralni zbor pod vodstvom i uz orgulj-
Nsku pratnju Franje Puškarića.
adbiskup Mate Uzinić u homiliji je podsjetio zašto hvatiti Isusa. Da, prihvaćanje Božjeg poziva koji nam ne dolazi samo
Crkva devet mjeseci prije svetkovine Božjeg rođenja slavi svet- pozivom na izbor životnog zvanja i životnog statusa nego svaki dan
kovinu Blagovijesti ili Navještenja. kroz bezbroj malih stvari, običnih susreta, znači prihvaćanje Isusa. I
„Budući da se nalazimo u Godini obitelji ‘Obitelj – Amoris laetitia’, čuvanje zajedništva s njime sve dok se to zajedništvo ne pretvori u vječ-
dobro je prisjetiti se pobudnice pape Franje Amoris laetitia koja govori nost. I ne bojmo se! Svatko od nas ima dovoljno milosti da, usprkos vla-
o obitelji ne samo kao o mjestu rađanja, nego i o mjestu prihvaćanja stitim nedostatcima, ispuni taj Božji plan. Nismo sami. S nama je, kao
života kao Božjeg dara. To prihvaćanje nam omogućuje otkriti veličinu i s Marijom, Duh Sveti. „Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega
najbesplatnije ljubavi, one Božje, koja nas nikad ne prestaje iznenađi- osjeniti“ – rekao je anđeo Mariji. Potrebno je samo svoju volju podložiti
vati. Radost prihvaćanja života kao Božjega dara proizlazi iz činjenice Božjoj volji, imati čvrstu vjeru i pouzdanje u Boga i reći mu svoj iskreni
da smo mi prvi ljubljeni. Djecu se voli i prije nego što se rode. Volimo ihi „Evo dolazim“ i „Neka mi bude po tvojoj riječi“. To, i jedino to, zalog je
prije nego li su učinila bilo što čime bi zavrijedila ljubav. Nažalost, mo- bolje budućnosti za naš osobni život, jer samo tako se Bog u Mariji utje-
ramo primijetiti da mnoga djeca nisu prihvaćena nakon začeća, nego lovio na neponovljiv način – način koji ćemo za koji trenutak ispovjediti
su mnoga pobačena, odbačena, napuštena, ukradeni su im djetinjstvo u Vjerovanju – može po nama nastaviti utjelovljivati u ovaj naš svijet“,
i budućnost. Kako nam se to ne bi događalo, trebamo postati svjesni
dara života. Život, svaki život, poglavito svaki ljudski život, dar je koji Pzaključio je riječki nadbiskup koadjutor.
‘započinje prihvaćanjem, nastavlja se čuvanjem tijekom zemaljskog ži- oslije popričesne molitve zahvalio je svima generalni vikar i žu-
vota i za konačni cilj ima radost vječnog života’ (AL, br. 166)”, rekao je pnik mons. Marinko Miličević. Župljanka Maja Serdar uručila
nadbiskup Uzinić. je predvoditelju slavlja mons. Mati Uziniću sliku Navještenja, a
župljanin Joso Vrkljan košaru ličkih specijaliteta.
„Veličinu najbesplatnije Božje ljubavi otkriva nam svaki ljudski ži-
vot i život uopće, ali osobito nam tu veličinu Božje ljubavi otkriva život Na kraju su se svi okupljeni molitvom uključili u čin posvete cijelog
Isusa iz Nazareta kojega mi kršćani ispovijedamo kao Krista i Gospo- svijeta Bezgrješnom Srcu Marijinu.
dina. U njemu promatramo, a danas i slavimo, Boga koji se utjelovio u
naš svijet.“ Mise trodnevnice predvodili su dekan i župnik udbinski preč. Josip
Šimatović; sužupnik župe Udbina pop Ante Luketić te župnik kore-
Podsjetio je okupljene da Bog, kao što je pozvao Mariju, zove i sve nički mons. Mile Čančar. Posljednjeg dana trodnevnice, nakon mise
vjernike danas. „Da, Bog nas zove. I mi tom Božjem pozivu trebamo održano je molitveno bdijenje do 24 sata za mir u svijetu.
reći svoj da, svoj evo me, hoću, neka mi bude. To, zapravo, znači i pri-
s. Robertina Medven

Sabor biskupa Riječke metropolije

Sabor biskupa Riječke metropolije održan i Pulske biskupije Dražen Kutleša, krčki bi- a o propoedeutskoj godini, pastoralu zvanja te
je na svetkovinu Blagovijesti, u petak 25. ožuj- skup Ivica Petanjak te domaćin gospićko-senj- o financijskom sustavu u biskupijama Riječke
ka, u Biskupskom ordinarijatu u Gospiću, pod ski biskup Zdenko Križić. metropolije govorio je generalni vikar Riječke
predsjedanjem riječkog nadbiskupa i metropo- nadbiskupije mons. dr. Mario Tomljanović.
lita Ivana Devčića. Izvješća o radu Metropolitanskog pasto-
ralnog instituta i Bogoslovnog sjemeništa Ivan Biskupi su poslijepodne u 17 sati sudjelo-
Na sastanku su sudjelovali: riječki nad- Pavao II. predstavio je preč. mr. Mario Gerić, vali na svečanom misnom slavlju u gospićkoj
biskup koadjutor Mate Uzinić, splitski nadbi- rad Interdijecezanskog ženidbenog suda I. katedrali koje je predvodio riječki nadbiskup
skup koadjutor i apostolski upravitelj Porečke stupnja sudski vikar mons. mr. Emil Svažić, koadjutor Mate Uzinić.

20

Broj 3/550 2022. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Vjeronaučna olimpijada Senj

Prva mjesta osvojile su OŠ Zrin- Posveta oltara
skih i Frankopana - Otočac i Srednja u katedrali
škola Pavla Rittera Vitezovića - Senj
USenju, 12. ožujka misu Posvete oltara katedrale Uznesenja Blažene
Nakon vjeronaučne olimpijade Djevice Marije, predvodio je i posvetio oltar biskup gospićko-senj-
održane na školskoj razini 8. velja- ski Zdenko Križić, a koncelebrirali su kanonici senjskog kaptola sv.
če ove godine, u utorak 15. ožujka Marije: Mile Čančar, Marinko Miličević, Tomislav Šporčić, Richard Pavlić,
održana je vjeronaučna olimpijada Nikola Turkalj, Silvijo Milin, tajnik i kancelar Mišel Grgurić, svećenici
za osnovne i srednje škole Gospić- Herbert Berisha, Nikola Prša, Šimo Božić, Josip Tomljanović, fra Drago
ko-senjske biskupije na biskupijskoj Vrhovac i župni vikar Domagoj Tujmer. Asistirao je bogoslov Krunoslav
razini. Tema olimpijade bila je „Sveti Brajdić.
Ignacije Loyolski i Družba Isusova“.
Natjecanje koje se sastojalo samo od Liturgijsko pjevanje predvodio je katedralni zbor „Sv. Cecilija“, pod
pismenog testa, provedeno je u matičnim školama ekipa koje su se vodstvom Ivana Prpića Špike i uz orguljsku pratnju Milana Dučića.
natjecale, pod nadzorom Povjerenstava za praćenje natjecanja ime-
novanih od ravnatelja škola. Na biskupijskom natjecanju ove godine Na početku je biskupa, kanonike, svećenike i sve prisutne pozdravio
sudjelovalo je 7 ekipa iz srednjih škola i 18 ekipa iz osnovnih škola. domaći župnik dr. Richard Pavlić te ukratko iznio povijesne isječke o Senj-
skoj biskupiji i katedrali. Senj je već početkom petog stoljeća imao bisku-
Riješeni testovi i evidencijski listići skenirani su i poslani elek- piju, a vjerojatno i katedralu i to na mjestu gdje je i danas. Ona je, dakako,
troničkom i zemaljskom poštom u Katehetski ured. U petak 18. imala velikih preinaka, jer je teško stradala 1239. u borbi između Senjana
ožujka, uz poštivanje epidemioloških mjera, tridesetak članova Bi- i templara, a moguće i u vrijeme provale Tatara tri godine nakon toga U
skupijskog/Županijskog povjerenstva i vjeroučitelja na čelu s pred- poznatim spisima senjska biskupija se prvi put spominje 1169. godine…
stojnikom Katehetskog ureda mons. Marinkom Miličevićem, tajni-
com s. Robertinom Medven te predsjednikom povjerenstva i članom Izgradnja katedrale nakon stradanja odvijala se u vrijeme senjskog
Državnog povjerenstva za natjecanje Franjom Puškarićem okupilo biskupa Filipa koji je 1248. dobio od pape Inocenta IV. dopuštenje da može
se na ispravljanju testova. Sjedište Biskupijskog/Županijskog povje- služiti bogoslužje na staroslavenskom jeziku i glagoljskim pismom. Unu-
renstva bila je Osnovna škola dr. Jure Turića u Gospiću, a ispravlja- trašnjost je uređena tek 1717., kada je crkva posvećena.
nje testova održano je u Pastoralnom centru u Ličkom Osiku.
Pojedini senjski biskupi izvršili su značajne i radikalne obnoviteljske
Na temelju rezultata natjecanja konačni pobjednik u kategoriji arhitektonsko-građevinske radove na katedrali tijekom njezine povijesti
osnovnih škola je Osnovna škola Zrinskih i Frankopana Otočac s dajući joj nove oblike i karakteristike u čemu je bio veliki doprinos biskupa
mentoricom Tinom Košćak. Drugo mjesto osvojila je Osnovna škola Ožegovića (1834.-1869.) i biskupa Maurovića… Godine 2020. započelo je
Nikole Tesle Gračac s mentoricom Zorkom Vuletić, a treće mjesto
Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Korenica s mentoricom Ivanom Postvarenje ideje izgradnje novoga oltara i ambona za senjsku katedralu.
Ivančević. okojni gospićko-senjskih biskup mons. dr. Mile Bogović inzistirao
je na glagoljskim obilježjima. Po njegovoj želji na oltar je stavljen
U kategoriji srednjih škola prvo mjesto pripalo je Srednjoj ško- stilizirani križ koji ima elemente križa Senjske glagoljske tiskare.
li Pavla Rittera Vitezovića Senj s mentoricom Anom Tomljanović. Biskup Bogović je također predložio da se na oltar ili ambon stavi prvi
Drugo mjesto osvojila je Gimnazija i strukovna škola Bernardina redak teksta sa Senjske ploče na glagoljici: „V’ IME OTCA I SINA I SVE-
Frankopana Ogulin s mentoricom Anom Stipetić, a treće Strukov- TAGO DUHA“ te da se doda godina izgradnje oltara i ambona. „Četvorica
na škola Gospić s mentorom Denisom Žunićem. Svim ekipama i poznatih hrvatskih umjetnika kipara koji su uzeli u obzir gore navedene
mentorima uručena su priznanja i nagrade. Pobjedničke ekipe upu- liturgijsko-konzervatorske smjernice, u zajedništvu sa sadašnjim bisku-
ćuju se na državno natjecanje koje će se održati u Zadru od 2. do 4. pom mons. Zdenkom Križićem, u svibnju 2021. godine, odabrali su idejno
svibnja 2022. godine. rješenje. Krenulo se u realizaciju projekta koji je ovih dana, uz Božju po-
moć, priveden kraju…“ završio je župnik Pavlić i pozvao biskupa Križića
Franje Puškarić da započne slavlje.

Oštarije Nakon ulaza, Biskup je blagoslovio vodu te njome poškropio narod u
znak pokore i na spomen krštenja te oprao, a kasnije i blagoslovio oltar.
Blagovijest u svetištu
Gospe od Čudesa U propovjedi je podsjetio: „U svakoj crkvi oltar je središnji dio, odno-
sno srce svake crkve i predstavlja samoga Isusa. Svećenik na početku i
Blagdan Blagovijesti ili kako ga lokalni vjernici po tradiciji na završetku misnog slavlja uvijek ljubi oltar. To je poljubac Isusu, izričaj
zovu Druga svetica proslavljen je u petak 25. ožujka u svetištu Gos- ljubavi prema Isusu i čini to u ime cijele sabrane zajednice… Ovo je zna-
pe od Čudesa u Oštarijama. Ove godine obilježava se 563. obljetnica čenje oltara koji danas posvećujemo u ovoj konkatedrali naše biskupije, a
od bule pape Pia XI. ovom svetištu kome se na marijanske blagdane u kojemu zasigurno ima i vaših priloga, odnosno vaše ljubavi. Ugradili ste
vjernicima nudi oprost grijeha. Misno slavlje predslavio je župnik tu ljubav u stvarnost koja predstavlja Isusa. On vam neće ostati dužan.
župe Sv. Križa iz Ogulina vlč. Nikola Prša u suslavlju svećenika Nemojte dopustiti da ovaj oltar koji je simbol vaše vjere i ljubavi prema
Ogulinskog dekanata među kojima domaćeg župnika i čuvara Bogu ikada bude prazan, da na njemu nema vaših prinosa, vaših molitava,
oštarskog svetišta Marija Vazgeča, dok je liturgijom glazbom misu vaše zahvalnosti Bogu.“ Pozvao je stoga okupljane da prinesu na ovaj novi
animirao župni zbor uz vodstvo Marine Bokulić. oltar sebe sa svim poteškoćama i mukama, ali i sa svim dobrim željama i
nakanama.
„Marija je pristala biti dio projekta za spasenje svijeta“, poručio
je na početku propovjednik vlč. Prša te nastavio: „Danas slavimo Nakon popričesne molitve slijedilo je potpisivanje i čitanje Povelje. Bi-
utjelovljenje Boga, koji je samo tako uspio postati dio nas, te mogao skupijski kancelar Mišel Grgurić pročitao je svečanu „Povelju o posveti
objasniti svoje poslanje govoreći ljudskim jezikom. Iako Marija nije novog oltara“. Povelju su potpisali biskup, župnik i biskupijski kancelar.
razumjela govor anđela odvažila se krenuti prema Bogu. Svojim od-
govorom ‘neka mi bude po riječi tvojoj’ pristala je biti majka spasi- s. Robertina Medven
telja. I mi smo pozvani ići ususret Bogu“, poručio je propovjednik.

Zvonko Ranogajec

21

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 3/550 2022.

Posjet apostolskog nuncija

Na treću korizmenu nedjelju, 27. ožujka, apostolski nuncij u RH mons. Giorgio Lin-
gua pohodio je Rijeku i tom prigodom predvodio svečano liturgijsko slavlje na talijan-
skom jeziku u katedrali sv. Vida. U koncelebraciji su bili generalni vikar Riječke nadbi-
skupije vlč. Mario Tomljanović, kapelan za talijansku zajednicu u Rijeci vlč. Mario Gerić
i rektor riječke prvostolnice mons. Matija Matičić.

Nakon mise apostolski nuncij i riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić
odazvali su se pozivu Medžlisa Islamske zajednice u Rijeci i pohodili Islamski centar te
džamiju. Također, posjetili su novootvoreni prvi restoran sa certifikatom primjene halal
standarda u Rijeci, a koji se nalazi u kompleksu Isamskog centra.

U pratnji apostolskog nuncija i nadbiskupa koadjutora bio je povjerenik za među-
religijski dijalog Riječke nadbiskupije mons. Matija Matičić. Uz predstavnike Medžlisa
Islamske zajednice u Rijeci, događaju je nazočio predsjednik Mešihata Islamske zajed-
nice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović. Riječki nadbiskup koadjutor uputio je na susretu
prigodnu riječ podsjetivši na izvrsnu suradnju i odnose između Riječke nadbiskupije i
Islamske zajednice u Rijeci.

Radni sastanak mons. Mate Uzinića i

gradonačelnika Marka Filipovića

U srijedu 16. ožujka u prostorima i razgovori za pronalaženje novoga pro-
gradske uprave Grada Rijeke riječki stora za rad Prihvatilišta za beskućnike
nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić “Ruže svetoga Franje”, čiji su postojeći
sastao se s gradonačelnikom Rijeke Mar- prostori neodgovarajući trenutnim potre-
kom Filipovićem. Sastanku su nazočili i bama, kao i na drugim projektima skrbi
vlč. Mario Tomljanović, generalni vikar za beskućnike i marginalizirane društve-
Riječke nadbiskupije; Karla Mušković, ne skupine.
pročelnica Odjela gradske uprave za
zdravstvo i socijalnu skrb i Nives Torba- Tema susreta bile su i mogućnosti-
rina, direktorica KD Kozala. ma zbrinjavanja i pomoći ukrajinskim
izbjeglicama u skladu s nacionalnim i eu-
Razgovarali su o temama od zajed- ropskim planom zbrinjavanja izbjeglica i
ničkoga interesa za Grad Rijeku i Riječ- koordinaciji s Vladom i Primorsko-goran-
ku nadbiskupiju. Jedna od tema bilo je skom županijom.
moguće unaprijeđenje suradnje vezane
uz rad Doma za osobe s demencijom, po- Riječka nadbiskupija i Grad Rije-
sebice programa dnevnoga boravka u toj ka potvrdili su zanimanje za aktivniju
ustanovi, po modelima suradnje s Hospicijem “Marije Krucifikse Ko- suradnju u zaštiti, obnovi i promociji
zulić”. Također, Riječka nadbiskupija zainteresirana je za sudjelovanje sakralne baštine u Rijeci kao i mogućnost zajedničkih EU projekata
u projektima Urbane aglomeracije Rijeka, a na sastanku su otvoreni usmjerenih tom cilju.

(Foto: Grad Rijeka)

Na Vežici će niknuti socijalno-rehabilitacijski centar

Projekt Domus Domini udruge Martin-Guerin Centar, 23. ožuj- pada obitelji i mladih koji su do sada bili prepušteni samima sebi. U
ka predstavljen je u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Projekt obuhvaća Centru bi se pružala i psihosocijalna podrška, savjetovanja, rana inter-
izgradnju socijalno-rehabilitacijskog centra za podršku obiteljima te vencija i terapijske radionice”, objasnio je Kolić dodajući da će Centar
mladima koji izlaze iz odgojnih domova. Nositelj toga društveno vrijed- biti otvoren i problematici udomiteljstva djece u Hrvatskoj, nedostatku
nog projekta je Udruga Martin-Guerin Centar, a partneri projekta su udomiteljskih obitelj, te podizanjem svijesti o udomiteljstvu poticati
Centar za rehabilitaciju Rijeka te udruga Depaul Hrvatska. mlade obitelji da razmisle i o toj mogućnosti.

Marko Kolić, predsjednik Udruge objasnio je da je projekt Domus Centar će niknuti na zemljištu Riječke nadbiskupije, nedaleko OŠ
Domini u potpunosti financiran sredstvima EU-a, iz Europskog fonda Vežica, koje je Nadbiskupija Udruzi Martin-Guerin Centar za ovu na-
za regionalni razvoj, operativnog programa Konkurentnost i kohezija mjenu ustupila na osam godina. Toliko će projekt trajati, no s tenden-
te da je vrijednost projekta 10.901.427,11 kuna. cijom da se nastavi.

„Cilj projekta je unapređivanje infrastrukture za pružanje soci- „Nadbiskupija je prepoznala važnost ovog projekta i izašla nam
jalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije. ususret. Projekt traje osam godina, od kojih su tri predviđene za iz-
Specifični cilj projekta je promicanje socijalne uključenosti i smanjenje gradnju i opremanje zgrade, a počeo je 4. lipnja 2019. godine. Vjerujemo
nejednakosti kroz poboljšani pristup socijalnim uslugama te prelazak da će biti uspješan te da će se suradnja nastaviti. Na njemu je već zapo-
s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne sleno dvoje ljudi, voditelj te administratorica Tadeja Gržeta, a u konač-
infrastrukture. Projekt obuhvaća rekonstrukciju jednog starog objek- nici namjeravamo zapošljavati i druge potrebne kadrove”, objasnili su
ta na Podvežici u Kvaternikovoj ulici 53 te nadogradnju i opremanje Kolić i Eddy Rot, voditelj projekta.
objekta u svrhu socijalno-rehabilitacijskog centra za podršku obitelji i
mladima koji izlaze iz odgojnih domova”, rekao je Kolić. U velikoj dvorani u prizemlju zgrade odvijat će se terapijske radi-
onice riječkog Centra za rehabilitaciju. Na prvom katu će biti nekoliko
Objasnio je da će u toj zgradi, koja će imati dva kata, partneri prostora za programe psihosocijalne podrške, savjetovanja, za razne
projekta imati svoje programe – Centar za rehabilitaciju Rijeka radnu radionice, učionice.
terapiju osoba s invaliditetom i intelektualnim teškoćama, a Udruga
Depaul edukativne radionice s ciljem prevencije beskućništva. „Na drugom katu centra će biti stan, sa četiri sobe s kupaonicama
i zajedničkom kuhinjom, namijenjen mladima kojima će nakon izlaska
„U Centru će svoje mjesto pronaći i obitelj u krizi, roditelji suočeni iz dječjih domova trebati organizirano stanovanje, i podrazumijeva se
s teškoćama u odgoju, parovi koji ne mogu začeti, posvojitelji, udomite- da ćemo u tom smislu surađivati s dječjim domovima. Nakon prikuplja-
lji, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Mladi koji po punoljetnosti nja dokumentacije i dozvola, sada će početi izgradnja objekta. Postojeća
moraju napustiti odgojne domove, sada će imati svoje mjesto, dom gdje stara kuća bila je potpuno obrasla raslinjem; sada je sve to očišćeno, a u
mogu boraviti dok ne završe fakultet, pronađu posao ili se osposobe za narednim tjednima počinje rekonstrukcija i izgradnja, objasnio je Rot
samostalan život. Radi se o prvom centru u Republici Hrvatskoj koji rekavši da bi zgrada trebala biti izgrađena 2023. godine.
će se s ovakvom podrškom uhvatiti u koštac s gorućim problemom ras-
Mirjana Grce – Novi list

22

Broj 3/550 2022. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Učenici OŠ “Fran Franković” nagrada PGŽ-e za
i Prve sušačke hrvatske životno djelo
gimnazije pobjednici su mons. Ivanu Devčiću
nadbiskupijskog natjecanja
iz vjeronauka U opatijskom Hotelu Royal u srijedu 17. ožujka održana je
8. sjednica Županijske skupštine na kojoj su donesene odluke o
U OŠ Srdoči u utorak 15. ožujka održano je županijsko – nadbiskupijsko godišnjim županijskim nagradama. Jednoglasnom odlukom čla-
natjecanje iz vjeronauka učenika osnovnih i srednjih škola na temu: „Sv. Igna-
cije Loyolski i Družba Isusova“. Na Vjeronaučnoj olimpijadi sudjelovale su 24 nova Županijske skupštine prihvaćen je
osnovnoškolske ekipe (svaka ekipa imala je 4 natjecatelja) i 9 srednjoškolskih prijedlog dodjele godišnjih nagrada Pri-
ekipa. morsko-goranske županije. Nagrada za
životno djelo bit će dodijeljena riječkom
U kategoriji osnovnih škola: 1. mjesto osvojili su učenici OŠ “Fran Fran- nadbiskupu i metropolitu mons. dr. sc.
ković”, Rijeka (učenici: Filip Klepić, Ana Marinović, Franko Mateo Matković, Ivanu Devčiću za značajnu ulogu i ve-
Lucija Blatančić) pod mentorstvom vjeroučiteljice Roberte Kelave. 2. mjesto like zasluge u razvoju ekumenizma i
OŠ Zamet (učenici: Marta Srdoč, Marta Perčić, Matea Babić, Lucija Fajta) pod međureligijskog dijaloga.
mentorstvom vjeroučiteljice Nikoline Marković, a 3. mjesto podijelili su učeni-
ci OŠ Kostrena (učenici: Ana Dundović, Dora Datković, Katja Prosen, Lorena KBC Rijeka bit će nagrađen za izu-
Vulić) pod mentorstvom vjeroučiteljice Olge Šeparović Kadijević i OŠ Vežica zetan doprinos u zaštiti zdravlja stanov-
(učenici: Ana Starčević, David Brusić, Jakov Hasančević, Stela Trinajstić) pod nika u borbi protiv bolesti COVID-19,
mentorstvom vjeroučiteljice Kristine Starčević. Veslački klub Jadran za sportske rezul-
tate i povodom 100. obljetnice te Siniša Kuharić za promicanje
U kategoriji srednjih škola: 1. mjesto osvojili su učenici Prve sušačke hr- sporta kod osoba s invaliditetom. Svečanost dodjele nagrada bit
vatske gimnazije (učenici: Mateo Franković, Vega Valentina Vukić, Fabijan će održana na svečanoj sjednici Županijske skupštine 14. trav-
Škarić, Ivan Bošnjanović) pod mentorstvom vjeroučiteljice Ivane Kamenar Bor- nja u Hotelu Royal.
čić, 2. mjesto Salezijanske klasične gimnazije s pravom javnosti (učenici: Ivano
Grgić, Lea Forjan, Paola Širol, Laura Matković) pod mentorstvom vjeroučitelja Korizmene duhovne vježbe za vjeroučitelje
don Danijela Dragičevića, a 3. Srednja škola dr. Antuna Barca iz Crikvenice
(učenici: Antonija Milošević, Roko Golomejić, Rafaella Lorbek, Ana Britvić) Naučimo se zastati i u
pod mentorstvom vjeroučiteljice Andreje Jakubin. razgovoru s Bogom
obnavljati sebe
Pozdravne govore uputili su predstojnica Katehetskog ureda dr. sc. Kseni-
ja Rukavina Kovačević, ravnatelj škole mr. sc. Ivan Vukić, župnik župe Svetoga Vjeroučitelji Riječke nadbiskupije, njih četrdeset, sudjelo-
Križa vlč. Kristijan Zeba te riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić koji valo je na korizmenim duhovnim vježbama od 18. do 20. ožujka
je natjecateljima poželio da im bude važnije znanje koje će usvojiti, nego prvo o. g. u Domu pastoralnih susreta „Domus Laurana“ u Lovranu.
mjesto za koje će se natjecati. „Najvažnija pobjeda koja se može dobiti jest ona Duhovne vježbe o temi „Naučimo se zastati i u razgovoru s Bo-
životna koju nam sveti Ignacije svojim primjerom otkriva. On nam pokazuje gom obnavljati sebe“ (Papa Franjo) predvodio je don Vjekoslav
kako postići ‘glavni zgoditak’, a on je – postati svet“, poručio je mons. Uzinić. Đapić, vikar za kler Riječke nadbiskupije i duhovnik u Bogo-
slovnom sjemeništu Ivan Pavao II. u Rijeci.
Učenicima je kazao da je ovaj svetac svojim životom vrlo sličan nama jer je
u prvom dijelu svojega života životnu radost tražio u prolaznim stvarima. Ti- Program je započeo zazivom Duha Svetoga i uvodnim raz-
jekom čitanja životopisa o Kristu i svetcima, oni su počeli utjecati na Ignacijev matranjem u kojemu je Voditelj naglasio da se kao ljudi često
život i u svome srcu propitivao se može li biti poput njih. Učenike je potaknuo da nalazimo u opasnosti gubitka sklada između molitvenog odno-
spoznaje koje su stekli o sv. Ignaciju bude i njima poticaj i putokaz kako u životu sno sakramentalnog života, koji je nezamjenjiv i nenadoknadiv,
slijediti ovoga svetca, moći ‘odgovoriti’ kao on, ali ne u malim stvarima, nego u i svakodnevnih dužnosti i aktivnosti. Stoga su duhovne vježbe
onom najvažnijem – možemo li biti sveti – i na to pitanje dati potvrdan odgovor. milosna prilika da zastanemo, produbimo i obnovimo naš odnos
s Gospodinom. Voditelj je pritom citirao Majku Terezu rekavši:
Ovogodišnje natjecanje zbog važećih epidemioloških mjera odvijalo se u „Ono što je za tijelo krv, to je za dušu molitva.“ Nakon uvodnog
izmijenjenom obliku, poručila je predstojnica Katehetskog ureda i Ureda za ka- razmatranja vjeroučitelji su sudjelovali u pobožnosti Križnog
toličke škole Riječke nadbiskupije, Ksenija Rukavina Kovačević, kazavši kako puta, nakon čega su imali mogućnost osobnog razmišljanja ili
su izostali tombola i “Tko želi biti Isusov milijunak?”. Ohrabrila je natjecatelje molitve u šutnji. U sličnom ritmu, razmatranja i razmišljanja,
poručivši im kako u njima organizatori i mentori prepoznaju nadbiskupijsko te misnim slavljima vjeručitelji su nastavili i sljedeća dva dana.
najveće dobro u koje se uvijek isplati ulagati. „Čestitam vam na vremenu koje
ste uložili i želji za dodatnim znanjem. Bez obzira na kojoj ste bodovnoj listi, Vjeroučitelje je na početku duhovnih vježbi posjetio i svojom
svi za nas jednako sjajite jer ste naše nadbiskupijsko svjetlo i ponos“, poručila pastirskom riječju potaknuo riječki nadbiskup koadjutor mons.
je Rukavina Kovačević. Mate Uzinić, a na kraju riječki nadbiskup metropolit mons. dr.
Ivan Devčić. Molitvenu blizinu i pratnju iskazao je također suu-
Dobrodošlicu je zaželio ravnatelj škole, kao i župnik vlč. Zeba koji je mla- temeljitelj javnog vjerničkog društva „Omnia Deo – Sve Bogu“
de ohrabrio na osluškivanje Božjeg poziva. „Možda će upoznavanje sa životom don Josip Radić, kojemu Katehetski ured Riječke nadbiskupije
sv. Ignacija nekoga potaknuti na duhovno zvanje. Odazovite se. Možda ćete se u svojstvu organizatora ovogodišnjih duhovnih vježbi od srca
sramiti priznati nekome kako razmišljate o tome, ali ne bojte se jer lijepo je biti zahvaljuje na otvorenosti i suradnji, a napose na molitvenoj po-
svećenik, redovnica i redovnik.“ dršci i evanđeoskoj ljubavi prema svim vjeroučiteljima.

Našim olimpijcima želimo puno uspjeha na državnom natjecanju koje će se
održati od 2. do 4. svibnja u Zadru.

23

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 3/550 2022.

Hodočašće Održan prvi Skautski križni put
upoznavanja
s hrvatskom Od 11. do 13. ožujka katolič-
poviješću ki skauti koji djeluju na području
Riječke nadbiskupije organizirali
U subotu, 19. ožujka, na blag- su korizmeni susret za katoličke
dan sv. Josipa - zaštitnika naše do- skaute iz cijele Hrvatske. Središ-
movine, održano je hodočašće u or- nji događaj bio je Skautski plani-
ganizaciji Akademskog katoličkog narski križni put na kojemu su
društva “Jeronim”, Petra Kopanice sudjelovali skauti iz Šibenske,
i Marka Sladića. Organizatori su Splitsko-makarske, Varaždinske i
htjeli dati naglasak na glagoljašku Zagrebačke (nad)biskupije. Na su-
povijest i zahvalnost svima koji su djelovanje su pozvali sve prijate-
stoljećima ugrađivali svoj trud i na- lje skauta, župljane crikveničkog
pore kako bi riječ o Spasitelju došla dekanata i ostale zainteresirane
do nas danas. Stoga su se odlučili vjernike.
posjetiti najpoznatiju crkvu na Oto-
ku - crkvu sv. Lucije u Jurandvoru Od uvodne molitve u crkvi
koja je u cijeloj Hrvatskog prepo- Uznesenja Blažene Djevice Mari-
znata kao spomenik koji svjedoči o je u Crikvenici i prve postaje kod
kulturi i hrvatskim knezovima, te murala Vukovaru, preko šetnice
najpoznatije marijansko svetište, uz Dubračinu, hodalo se do Tri-
na Gorici. blja gdje su župljani pripremili bogatu okrjepu. Nakon upoznavanja s djelovanjem sestara iz duhovne
zajednice Omnia Deo i njihovog svjedočanstva redovničkog života, nastavili su križni put kroz šumu
Svoj put hodočasnici su zapo- preko Rudenica i Koknja, šumskom stazom do zadnje postaje ispred kalvarije u Driveniku. Križni put
čeli blagoslovom u župnoj crkvi Sv. završio je slavljem svete mise u crkvi sv. Dujma u Driveniku koju je predslavio don Tomislav Ćurić, dekan
Trojice u Baški koji im je, uz neko- crikveničkog dekanata, na nakanu za mir u svijetu.
liko prigodnih riječi, uputio župnik
Ivica Katunar. Svoj put nastavili su Križni put podržali su župnici don Pave Điko iz Drivenika, don Tomislav Kutleša iz Triblja, fra Ivan
prema Jurandvoru gdje su se na za- Gavran i don Marko Stipetić iz Crikvenice, don Jaroslaw Wilczynski iz Jadranova i don Mario Frlan iz
nimljiv način upoznali s detaljima Novog Vinodolskog, dok su don Tomislav Zečević, župnik Fužina i Liča, don Petar Filipović iz Kraljevice
iz povijesti ove vrijedne crkve u igri i don Hrvoje Mandić iz Bribira bili cijelim putem uz hodočasnike i na raspolaganju za ispovijed i duhovni
“Traženje blaga” koje je za sudioni- razgovor.
ke pripremila mag. teologije Maja
Šimičić Roksandić. U unutrašnjo- Nakon svete mise skauti su ugostili, uz pomoć župljana Drivenika i Vinodolske općine, u Pastoralnom
sti same crkve sv. Lucije g. Petar centru bl. Alojzija Stepinca u Driveniku sve hodočasnike te nastavili druženje okrijepljena duha i tijela.
Kopanica progovorio je o zanimlji-
vostima vezanim uz pronalazak Smjernice za postupanje
Bašćanske ploče i obnavljanje crkve u zaštiti maloljetnika
sv. Lucije. Hodočasnici su se potom
uputili prema svetištu Majke Božje Polazeći od potrebe zaštite maloljetnika i ranjivih osoba te bolje formacije i edukacije svih onih koji
Goričke moleći Križni put za kojeg se u svom radu susreću s maloljetnicima i ranjivim osobama Riječka je nadbiskupija 16. ožujka usvoji-
je tekst pripremila Roksandić. Na- la Smjernice za postupanje u zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba od spolnog zlostavljanja.
kon pripreme srca molitvom, uspeli
su se do Gospinog svetišta gdje ih je U smjernicama se jasno navode oblici spolnog nasilja koji se svrstavaju u kategoriju zabranjenih po-
je dočekao rektor, vlč. mr. Marinko našanja, odnosno kaznenih djela za koja su propisane i kaznene mjere, kako crkvenim odredbama, tako
Barbiš. Nakon nekoliko riječi o sve- i zakonima Republike Hrvatske. Među ostalim definirani su i pojmovi kao što su spolno uznemiravanje,
tištu i njegovoj unutrašnjosti upu- zlostavljanje ili iskorištavanje te drugi oblici zabranjenog ponašanja.
ćenih od vlč. Barbiša i g. Kopanice,
sudionici su se pomolili i nastavili Dalje se u dokumentu ističu preporučeni načini rada s maloljetnicima pri čemu je potrebno poštivati
put prema obližnjim uzvisinama. osnovna pravila ponašanja, izbjegavati potencijalno opasne situacije i poštivati psihološke granice svakog
Daljnji tijek puta preuzeo je lokalni maloljetnika i ranjive osobe. Osobama koje rade s djecom savjetuje se da ako sumnjaju na moguće zlostav-
vodič Marko Sladić upoznavši su- ljanje maloljetnika, što prije u predmetni slučaj uključe i druge odgovorne osobe te ako je to potrebno,
dionike na vrlo pristupačan način institucije.
o stočarstvu, mrgarima i životu
lokalnog stanovništva tijekom po- U tu je svrhu u Riječkoj nadbiskupiji uspostavljeno Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika i ranjivih
vijesti. osoba, a na razini Riječke metropolije Ured u kojemu surađuju povjerenici iz svih biskupija. Dokument
koji donosi smjernice za postupanje u zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba od spolnog zlostavljanja u cije-
losti možete pogledati na mrežnim stranicama Riječke nadbiskupije.

Novi članovi
Bratovštine
čudotvornog
raspela

Bratovština čudotvornog raspela na 4.
korizmenu nedjelju svečano je proslavila
svoj dan uz primanje novih članova. Misno
slavlje u katedrali sv. Vida 27. ožujka pred-
vodio je duhovnik Bratovštine vlč. Tomislav
Ćurić. Pred Čudotvornim križem svečanu
posvetu su izmolili novi članovi: Emilija
Lončarić, Klaudio Oštarić, Dean Borbelj i
Stjepan Milković.

24

Broj 3/550 2022. IZ ŽUPA

Krnjevo i Škurinje Klana

PASTIRSKI pohod župI sv. Nikole Obnova
Tavelića i sv. Ivana Krstitelja
kipa m.b.
Riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzi- Prvoga dana svog pastirskog pohoda, u župnoj kući
nić pohodio je u četvrtak 24. ožujka i nedjelju 27. dočekali su ga župnik vlč. Mato Berišić i župnik in Lurdske i
ožujka župu sv. Nikole Tavelića na riječkom Krnje- solidum vlč. Lovro Perić. Nakon kratkog razgovora,
vu. Pastirski pohod započeo je posjetom Domu za nadbiskup se sa svećenicima uputio u osnovnu školu zidne freske
psihički bolesne odrasle osobe „Turnić“. Nakon su- Ivana Zajca, a nakon toga susreo se s predsjednikom
sreta s korisnicima, nadbiskup koadjutor sastao se i i tajnicom Mjesnog odbora Škurinje koji su nadbi- u crkvi sv.
u razgovoru zadržao s djelatnicima i ravnateljicom skupa koadjutora upoznali s poviješću i životom na-
Martinom Baiocco. U pratnji mons. Uzinića bili su selja. Tijekom boravka u župi pohodio je gospodina Roka
župnik fra Tomislav Šanko i pastoralni suradnik i Miroslava Matića koji je već dugo u invalidskim koli-
pripravnik za red đakonata fra Samuel Azemi. cima te obitelji Mirele i Damira Komljen. Pohodio je i Na inicijativu velečasnog
malu crkvu Majke od Milosti koja pripada župi i koja Kristijana Malnara pristupilo se
Istoga dana pohodio je i OŠ „Eugen Kumičić“ se u spisima spominje još od 1437. godine. Uslijedio obnovi kipa Majke Božje Lurd-
gdje ga je dočekala ravnateljica Ana Anić Opašić. je susret s molitvenom zajednicom Vojska Bezgrešna ske u Strmašćici, na samom
Posjetio je obitelj Orešković, Zoru i Ivana, župljane s kojom je izmolio krunicu Božanskog milosrđa. ulazu u Klanu. Kako nam je u
umirovljenike te obitelj Ilich, Kseniju i Sebastijana kraćem razgovoru rekao vele-
sa sinom Stjepanom, kćerkom Lucijom i bakom Ci- U obje je župe razgovarao s članovima Župnog časni Malnar, kip je u prilično
lom Španić, Ksenijinom majkom. Pohod obiteljima pastoralnog i ekonomskog vijeća, pjevačima, kriz- lošem stanju već na prvi pogled,
nastavio se posjetom bolesnici Milviji Korlević i nje- manicima i prvopričesnicima, mladima i obiteljima, naprosto je molio za obnovom.
nom suprugu Eziu. te predvodio euharistijska slavlja i ohrabrio vjernike Kako znamo da mu je godina po-
da svjedoče evanđelje. stavljanja 1904. znači početkom
Župu sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama po- prošlog stoljeća, sada navršava
hodio je u četvrtak 10. ožujka i nedjelju 13. ožujka. punih 118 godina. U usporedbi s
današnjim materijalima od kojih
Ičići kroz život mijenjao poslove. Tek u četrdesetoj go- se izrađuju kipovi ovaj je naprav-
dini života, potaknut jednom propovijedi, doživio ljen od nekakve sipke smjese i
BOG NA obraćenje, ali još uvijek nije otkrio svoje zvanje. U nije ništa čudno da je u lošem
svakoga računa kontekstu pronalaska zvanja, nadbiskup je povu- stanju.
kao paralelu s Ivom i Martom Robić koji su privat-
Na spomendan sv. Ivana od Boga, u utorak 8. nu kuću ostavili u nasljedstvo Riječkoj nadbiskupiji Velečasni Malnar konzulti-
ožujka, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate i koja je prenamijenjena u kapelu posvećenu sv. rao je poznatog majstora za ob-
Uzinić pohodio je župu Ičiće i u kapeli sv. Ivana od Ivanu do Boga. Mnogi ih zbog toga nisu razumjeli, novu takvih i sličnih umjetnina
Boga služio misu u zajedništvu s upraviteljem župe a takav je bio Ivan od Boga koji je sve dao siroma- gosp. Davora Bešvira iz Ludbre-
vlč. Perom Ljubičićem i generalnim vikarom Mari- sima. Ivana su zbog toga smjestili u instituciju u ga, mjesta poznatog po brojnim
om Tomljanovićem. Okupljenim vjernicima u pro- kojoj su smještali sve one koji nisu bili prikladni hodočasnicima, crkvi Predra-
povijedi je istaknuo važnost molitve koja je, uz post društvu. U toj situaciji potpune odbačenosti i is- gocjene Krvi Kristove. Majstor
i djela milosrđa, treća praksa korizmenog vremena. ključenosti otkrio je svoj poziv. Ti odbačeni ljudi umjetnik Bešvir obećao je nakon
postali su njegovo poslanje o kojima se brinuo, kao detaljnog pregleda da će obnovi-
Govoreći o životu svetog Ivana od Boga, kazao i o njihovom dostojanstvu. Sveti Ivan od Boga dao ti kip, samo treba vremena jer je
je kako je ovaj svetac imao problema u pronalaže- je novi smjer psihijatriji svoga vremena što se na- zahvat na kipu opsežan.
nju svoga zvanja. Kao dijete, pobjegao je od kuće i stavilo i u današnje vrijeme, rekao je mons. Uzinić.
Velečasni Malnar tom je
Podhum prigodom gosp. Bešvira zamo-
lio i da pogleda u kakvom je
Zahvala zvonaru uz njegov 98. rođendan stanju zidna freska u crkvi sv.
Roka koja predstavlja Svetu obi-
U podhumskoj crkvi, u nedjelju 20. ožujka, na redovnoj jutarnjoj telj. Slika je kao što se zna bila
misi, zahvalili smo Bogu, uz ostale nakane, i na 98 godina župljana znatno oštećena i trebala joj je
i zvonara Josipa Bezuha. Rođen je 15. ožujka 1924. g. u Brestu kraj obnova. Znamo da se dosta go-
Petrinje. Kraj drugog svjetskog rata zatekao ga je u redovnom od- dina unazad ukazivalo na obno-
služenju vojnog roka, na dužnosti intendanta u domobranima, pa je vu, ali ostalo je samo na riječi-
zbog toga prošao Bleiburg i „križni put“. Radni vijek je proveo kao ma. Poznato je da je na jednom
komercijalni referent riječke Na-Me, kasnije Rijekatekstila, a bio je i znanstvenom skupu Društva za
jedan od osnivača robne kuće „Ri“. povjesnicu Klana prije desetak
U Podhum je došao za svojom suprugom, pok. Elzom Bezuh godina mr. sc. Dijana Glavočić,
(rođ. Valić), te je uz nju bio aktivan u župi, a naročito u osnivanju muzejski savjetnik Muzeja mo-
crkve u Podhumu. Zajedno su proživjeli punih 60 godina braka, što derne i suvremene umjetnosti iz
su radosno proslavili uz bračni par Baricu i Slavka Kapš (50. godišnjica braka) također s vjernicima koji su Rijeke konstatirala da je freska
se okupljali na misi u kontejnerima (prije izgradnje crkve). Tada je bilo postavljeno i zvono, uz kontejnere, vrhunsko djelo nepoznatog auto-
a Josip Bezuh je sa zadovoljstvom vršio službu zvonara. Unatoč svojim visokim godinama, i sada je gotovo ra iz sredine 19. stoljeća.
redovito na nedjeljnoj misi, kao i za blagdane, te još uvijek rado pomaže u sakristanskim poslovima.
Župnik Ivan Milardović čestitao je najstarijem župljaninu poklonivši mu tortu s hrvatskim grbom i Što znači prava obnova sta-
simbolima: križ, anđeo i srce, te istaknu kako je Gospodin bio milostiv, izveo ga iz teških dana i vodi ga po rih slika - dokaz nam je oltarna
tako dugom životnom putu, zajedno sa svojom obitelji. Zdenka Bezuh slika u crkvi sv. Roka koja je bila
isto tako u lošem stanju, ali je
zaslugom mons. Milana Simči-
ća obnovljena. Krajnji zaključak
je da se velečasni Malnar držao
one stare dobre izreke da „treba
prijeći iz riječi na dijela“.

Josip Laginja

25

AMORIS LAETITIA Broj 3/550 2022.

Duhovna obnova za obitelji

Živite Radost ljubavi i
prenesite ju drugima

Nadahnuti Godinom obitelji u
svjetlu pobudnice Amoris laetitia
voditelji su program podijelili na
tri tematske cjeline u kojima su
govorili o radosti braka, očinstva
i majčinstva.

Dvadesetak obitelji s djecom sudjelovale su Voditelj Ureda za obitelj mons. Ivan Nikolić pozvao Duhovnu obnovu
od 11. do 13. ožujka na duhovnoj obnovi u ih je da te ćupove prinesu na oltar u zajedničkoj obilježili su mali
Pastoralnom centru u Lovranu. Nakon dvije misi na kraju susreta, zahvalivši im na sudjelova-
godine stanke zbog pandemije bilo je to prvo oku- nju. Suradnica Ureda Vedrana Blašković izrazila glineni ćupovi, na
pljanje na nadbiskupijskoj razini u organizaciji Ure- je zadovoljstvo odazivom i sudjelovanjem izrazivši tragu evanđeoskog
da za obitelj Riječke nadbiskupije. Voditelj duhovne nadu da će s jenjavanjem pandemije Ured nastavi-
obnove bio je dr. Josip Bošnjaković sa suradnica- ti s održavanjem redovitih programa okupljanja i čitanja o svadbi
ma iz obiteljskog savjetovališta Đakovačko-osječke edukacije obitelji koje je ove dvije godine provodio u Kani, kada je
nadbiskupije, Elizabetom Matuzović i Suzanom vodu u ćupovima
Matošević. Posljednjeg dana okupljene je posjetio i Duglavnom on-line. Isus pretvorio u
riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić. Potaknuo r. Bošnjaković duhovnu je obnovu započeo vino. Ti su ćupovi
je roditelje i djecu da žive „radost ljubavi“ te da ono Pjesmom nad pjesmama koja može biti na- postali simboličan
što su dobili na duhovnoj obnovi svjedočki prenesu i dahnuće bračnim parovima, ali i svim vjer- izvor radosti i vjere
drugima koji su toga potrebni. nicima. U Pjesmi nad pjesmama pojavljuju se 3 sudionicima duhovne
osnovne dimenzije ljubavi: strast, odanost i bliskost. obnove, a u njih su
Nadahnuti Godinom obitelji u svjetlu pobudni- No tu je i 4. dimenzija, agape, darivanje i primanje, ubacili svoje odluke i
ce Amoris laetitia voditelji su program podijelili na koja to objedinjuje. „Ljubav je kao boja koja dodaje molitve za što čvršće
tri tematske cjeline u kojima su govorili o radosti ljepotu u našu stvarnost“, rekao je voditelj. Sljedeće bračno zajedništvo.
braka, očinstva i majčinstva. Nakon svakog uvod- dvije tematske cjeline, očinstvo i majčinstvo, otvo-
nog predavanja sudionici bi se podijelili u manje rile su temu ravnopravnosti spolova i predrasuda o
skupine u kojima su mogli naglas promišljati i izno- podjeli uloga koje su se vjekovima taložile u ljudskoj
siti svoja iskustva. svijesti. Iskustva sudionika potvrdila su da vrijeme
i društvo danas ne prihvaćaju nekadašnju raspodje-
Duhovnu obnovu obilježili su mali glineni ću- lu dužnosti unutar obitelji, mijenja se uloga očeva
povi, na tragu evanđeoskog čitanja o svadbi u Kani, i majki, ali na taj način im se otvara mogućnost da
kada je vodu u ćupovima Isus pretvorio u vino. Ti supružniku i djeci daju i više nego u prijašnjim su-
su ćupovi postali simboličan izvor radosti i vjere su- stavima, s jasno raspoređenim ulogama.
dionicima duhovne obnove, a u njih su ubacili svoje
odluke i molitve za što čvršće bračno zajedništvo. Danijel Delonga

26

Broj 3/550 2022. AMORIS LAETITIA

Amoris laetitia (4. i 5. poglavlje) - slika Kraljevstva Božjeg

Govori li i nam Bog nešto što još
nismo spremni čuti?

Papa Franjo analizira izraz „ljubav sve podnosi“ te ga povezuje s Božjom odlikom
sporosti na srdžbu. Voli onaj koji ne pušta nagonima da ga vode, koji ne reagira
burno na pogrješku drugoga. Pojam strpljivosti odnosi se na prihvaćanje
nesavršenosti drugoga i razumijevanje tuđih slabosti.

Pripremio: Šimun Žepina, voditelj radionica za mlade bračne parove

Papa Franjo u apostolskoj pobudnici Amo- Papa Franjo spominje prihvaća da drugi ne može biti savršen i zato se
ris laetitia progovara o ljubavi, središnjoj osjećaje kao elementarni usmjerava na ono dobro u drugome.
temi Biblije. U Novom Zavjetu ljubav je
Sveti Otac ističe da se radost ljubavi očitu-

potpuno otkrivena i slavodobitno je objavila svo- dio ljudske osobe. Oni nisu je i u našem govoru. Kada prenosimo nešto loše
ju pobjedu. o drugoj osobi, makar to bila i istina, tražimo u
Zapadna civilizacija razvijena je pod utjeca- sami po sebi ni dobri ni njemu loše. Potrebno je čuvati dobar glas i na-
jem Biblije, te ne čudi da je takav odnos prema šeg neprijatelja, a osobito svoga supružnika.
ljubavi i u moderno doba prihvaćen. Međutim, loši, ali kada se ispravno Sveti Pavao ističe da ljubav sve vjeruje. Povjere-

ljubav koju donosi Isus Krist, kao temeljni ideal shvaćaju i usmjeravaju nje uklanja potrebu za kontrolom nad drugom
svih odnosa, predstavlja revoluciju. Do tada su osobom. Sveti Otac tumači nadu kao vjeru u ko-
vodilje bili ideali poput pravednosti, časti i oda- mogu biti na veliku načnu pobjedu dobra, unatoč svim problemima i

nosti. korist. Ljudska narav je međusobnim nesavršenostima.

Bogu je ljubav oduvijek na prvom mjestu. ograničena. Dobro je zato Posljednje što sveti Pavao je ističe, osobina
Ako detaljnije proučimo Stari zavjet, vidjet ćemo ljubavi da sve podnosi. Kroz sve nedaće, ljubav

da Bog usmjerava na nju. Ponekad je skrivena iza razviti osjećaj doživotne opstaje. Onaj koji voli, voli do kraja. Najbolji pri-
slike o snažnom i jakom Bogu Stvoritelju, ali se mjer toga je Isus Krist.
tu ipak skriva priča o nježnoj ljubavi Boga prema posvećenosti koja nam
Papa Franjo ukazuje da su i supružnici po-

tsžčsdnt„nLČsvetpviilrjetJvjierEoruugaepUtmdemganboTDGumrodaeupBtšpgrHoVvonetoguonavvAakivvosRg.goaosačvegnlVrirPltauzeTlajioaonovnutpdgpisjOilloUjaoa?ouijpoerejmnvjd.aaBPiseAjiznmPBavoemBusnmopanžtORmoaasjarčjoiižmlepa“diAjrFjGpjnluo,iaaejrsodmijbsKvaLuvgzovalaBnoai.abUevoAnvsoPjetrivdotjigtoaVenoili(pPisptdKaoktintLraaueadiooievvr,JmđanmršzaaokEniotajdohso1oeasspt:oj3ćižpl,siosiuš)elsozntčatčljeriikoeieibrnlononjraordsjujjejeaseteioaibćtizanštipaiplrngu.jjvrdoaeuianmirizzahd.iasndsa„ivsrČmabočltadnjjeerbuućežoep--rarmbblannuja.ioojvv.ePoVnkDslonsjovoaautuevelsopibsttpehpaoorvnzaooeogvnuaabdbrrvajmmjjšnruačrje.eaeeoćkšbanSšisnkSčoićtoižtujvj“eosn-iieeegeitoaiolmviukArnbjujdrojsekeneošbadkšnorebamanžaanozupavdevoiovoadžvrdvlsdslajiita.nenicrvasi,iunjemoctenktpgiigipsazaajomeo.ladtsivorDonaeseaaopčbmblondbaazijvjskmkznaaniseuovveoanelsobrjoiiajeeievpm.nogisslnijoZamrmiuotkusioamrvnseatobinbedtapreojmaopbteišaordbdtovmćeuausuearritntsmjžlutaunećaoejteriađćiklvdgiitaejkaldmpuiiogvultobjjajorjiousebusuaacbidokvoatahbisprberisoovjvavaaouroronrpsrivava.eb.elzgšraniićrste,oSiook.Oajš,tnnvrmgepvaieDjonneeuguaeovnunjćarvootteaujdaialpsovenstjnsaztjuuaiOadlćaeejujtjmbnnoelsmuteijmejnakauoidbs.onavcrgdebeinaiK,ujizžsrazveojiooaraeteus.aavvssaalvltndgdIaitijiurzrKaeaeavčrnbnišmtkežarjseidsjiisaeotirutatonrdusidievgžuitisasptsnavahaiuuvgpiarvojršjisoapouseuinlilmue,ljngjržCoeuuNznluorununjjnšdrjpuužj.BiezaokesiecnsžbšmPnvmgosvitnnikaaaaoožačeuuav.ee-------.,

djelotvorna. Prihvatiti nesavršenost drugoga i svejedno mu činiti PETO POGLAVLJE:
dobro. Ponekad je dobro prešutjeti pogrješku drugoga, ponekad je LJUBAV KOJA POSTAJE PLODNA
dobro ukazati na nju, ali uvijek misao vodilja mora biti dobrobit
Duh Sveti dah je života. Stoga u petom poglavlju Sveti Otac
druge osobe.
Pavao spominje zavist kao oprječnost ljubavi. Ljubav se ni- posebno progovara o ljubavi prema životu u obitelji. Ljubav muža
kada ne rastužuje zbog dobra drugoga. Isto tako, ljubav se ne i žene prelijeva se u ljubav prema njihovoj djeci. Djeca su nepro-
hvasta, niti nadima. Ljubav je ponizna. Ponizan čovjek na pada cjenjivi Božji dar koji obogaćuje i uljepšava svijet. Ona nikada nisu
u zamku gledanja druge osobe kao manje vrijedne. Papa Franjo pogrješka. I u neželjenim okolnostima niti jedna žrtva koja omo-
upozorava da znanje i religioznost, iako same po sebi dobre, mogu gućuje dolazak djeteta na svijet ne može se smatrati prevelikom.
dovesti do oholosti. Svaki čovjek ima neotuđivu vrijednost koja Božji poziv za sudjelovanje u stvaranju života jest dar. Sadrži svoje
mu je dana od Boga. Iz toga proizlazi i potreba za ljubaznošću. izazove, bolne i teške trenutke, ali uvijek je donošenje života na svi-
Ljubav vidi drugu osobu i odnosi se prema njoj s razumijevanjem jet predivan čin ljubavi. Ljubav roditelja postaje instrument Božje
ljubavi. U tome su bitne uloge i oca i majke. Svaka na svoj način.
i strpljivošću.
Papa Franjo upozorava i na gorčinu koja se može skupiti u Papa Franjo ističe i posvajanje te udomljavanje kao primjer plod-
srcu. Zato sveti Pavao kaže da ljubav ne pamti, odnosno ne bilježi nosti bračne ljubavi, ljubavi koja prihvaća dijete kao dar od Boga
zlo, ljubav oprašta. Onaj koji ljubi raduje se vraćenom dostojan- i još izravnije shvaća da niti jedno dijete ne može biti ničiji posjed.
Božji poziv na otvorenost ne staje samo na obitelji već se širi i
stvu druge osobe, po oprostu. On se raduje dobru drugoga. Tako-
đer, i traži dobro u drugome. Ljubav sve pokriva. Odnosno, ljubav dalje. Tako njihova ljubav aktivno stvara Božje kraljevstvo!

27

Riječki planinarski križni put

Neka Isus po nama bude
prisutan u svijetu

Bio je ovo u pravom smislu riječi sinodalni hod riječke Crkve na kojemu

su s riječkim nadbiskupima zajedno koračale i molile sve generacije,

članovi različitih molitvenih i redovničkih zajednica i svećenici.

Nakon dvije godine obilježene groblja na Donjoj Drenovi i uz tekst po-
pandemijom koronavirusa 18. staje, pomolili se i za dušu mons. Gabri-
Riječki planinarski križni put jela Bratine čiji ovozemaljski ostatci se
26. ožujka okupio je veliki broj hodo- nalaze na navedenom groblju, a koji je
časnika koji su, predvođeni riječkim punih 15 godina hodočasnike dočekivao
nadbiskupom mons. Ivanom Devčićem na 12. postaji na Velom vrhu i s njima
i nadbiskupom koadjutorom mons. Ma- sudjelovao u ostatku križnoga puta i
tom Uzinićem, propješačili poznatu sta-
zu od katedrale sv. Vida, preko Kalvari- Lmisi.
je, Kozale, Svete Katarine i Velog vrha iturgijsko slavlje predvodio je
do Donje Drenove na kojoj je u župnoj mons. Devčić, a propovijedao
crkvi BDM Karmelske slavljena misa. mons. Uzinić. Izrazio je nadu da
ćemo nastaviti hodati s Kristom u sva-
Bio je ovo u pravom smislu riječi si- kodnevici vlastitog života. Potaknuo je
nodalni hod riječke Crkve na kojemu su vjernike da u svakom čovjeku gledaju
s riječkim nadbiskupima zajedno kora- brata i sestru kojega ne smiju mrziti,
čale i molile sve generacije, članovi razli- nego tražiti načine njegova spasenja.
čitih molitvenih i redovničkih zajednica „To je preduvjet da naš hod s Isusom
i svećenici. Uz Povjerenstvo za pastoral ne završi u ovoj crkvi, nego se nastavi u
Riječke nadbiskupije, organizator ovog našim obiteljima, župnim zajednicama,
događaja bilo je Akademsko katoličko Riječkoj nadbiskupiji, ali i društvu u po-
društvo „Jeronim“ čiji je član, vjerou- slanju koje vršimo. Tada je to zajednički
čitelj Miroslav Radić napisao ovogodiš- hod. Tada on postaje sinodalni hod za-
nji tekst u duhu sinodalnog procesa u jedništva i sudjelovanja u poslanju koje
čijem znaku je sveopća Crkva, a time i nam Bog daje, a to je poslanje da mu po-
Riječka nadbiskupija sa svojim župama. mognemo hoditi dalje. To poslanje je da
I ove godine hodočasnike su, najprije Isus bude prisutan u svijetu po nama, da
zvonjavom zvona sa zvonika kapelice sv. budemo njegova produžena ruka i nje-
Katarine, a zatim i okrijepom, dočekali gova prisutnost kao i da budemo oni u
župljani župe sv. Luke na Svetoj Katari- kojima on nastavlja ljubiti svijet i svoje
ni sa župnikom vlč. Lukom Pranjićem. djelo spasenja“, rekao je mons. Uzinić.

Prigodan duhovni nagovor, prije Po završetku liturgijskog slavlja
nastavka hoda, dao je mons. Uzinić, a predsjednica AKD Jeronima Maja Ši-
zatim je stavio štolu oko vrata i pridru- mičić Roksandić izrekla je riječi zahva-
žio se svećenicima koji su se na začelju le svima koji su sudjelovali u Riječkom
duge kolone do Velog vrha stavili na planinarskom križnom putu i pomogli u
raspolaganje vjernicima za sakrament njegovoj realizaciji. Posebno je zahvalila
pomirenja. Također, na putu križa s riječkim nadbiskupima koji su s hodoča-
vjernicima su bili generalni vikar Riječ- snicima bili cijelo vrijeme i dali primjer
ke nadbiskupije vlč. Mario Tomljanović, i uzor požrtvovnosti te župnicima Sve-
vlč. Josip Pende, o. Ivan Dominik Iličić, te Katarine, vlč. Pranjiću i Župe BDM
vlč. Nikola Gajić, vlč. Marko Pavlinović i Karmelske vlč. Draženu Volku na gosto-
vlč. Mateo Šutić. primstvu i okrijepama koje pripremaju
hodočasnicima, kao i zboru mladih „Ga-
S Velog vrha hodočasnici su se spu- udium“ koji su glazbeno animirali misu.
stili do predzadnje postaje kod starog

Na ovogodišnjem križnom putu sudjelovale su i dvije žene iz
Ukrajine, Oksana Mantuliak i Mariia Bodnar koje su s djecom
izbjegle iz ratnog vihora i privremeni dom, zahvaljujući Riječkoj
nadbiskupiji, pronašle u Zlobinu.