Zvona 02 ožujak 2021

Bakarska MJESEČNIK ZA BROJ 2/539
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

OŽUJAK 2021. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LIX.

Poruka pape Franje za
korizmu
Vrijeme obnove vjere,
nade i ljubavi

Posebna godina posvećena
svjedočenju obiteljske ljubavi
Godina „Obitelj Radost
ljubavi“

Proslavljen prvi Međunarodni
dan ljudskog bratstva
Ili smo braća ili
čovječanstvu prijeti
samouništenje

Poruka za Dan života
predsjednika Vijeća HBK za
život i obitelj, nadbiskupa
Mate Uzinića
Udomljavanjem iskazati
kršćansku ljubav

Razgovor: izv. prof. dr. sc.
Kristina Pilipović, predsjednica
AKD Jeronim
Želimo promicati
kršćanske vrjednote
u društvu

Caritas
Korizmene akcije

Evanđeoskom

Korizmena
poruka

motivacijom pomagatiriječkih
nadbiskupa onima koji su u nevolji

S a d r ž a j: Život sv. Josipa -
poticaj za vjernost
Kolumna:
Život sv. Josipa - Piše: dr. sc. Natalija Bogović
poticaj za vjernost ................................... 2
Promjene u svijetu i u društvu tako su nagle i brze i ljudi se Ako je Isus pitao
Pepelnica u katedrali sv. Vida često nađu na granici svojih mogućnosti zbog silnih izazova zašto, a pitao
Poziv na dijeljenje, i kriza u društvu na koje često ne mogu odgovoriti onako je na križu,
molitvu i odricanje ................................... 3 kako bi htjeli. Danas je na etičkoj razini nekima teško razlučiti onda trebamo
što je dobro i što je zlo. Kriterij nije jasan. Zbog toga nam je razumjeti da
Korizmena poruka riječkog nadbiskupa potrebno Božje svjetlo da možemo razlučiti što je dobro, a što je je to ono što
i metropolita mons. Ivana Devčića i zlo. Božja načela se ne mijenjaju, uvijek su ista, ne mijenjaju se s čini ljudski život
nadbiskupa koadjutora mons. Mate obzirom na bilo kakve okolnosti ili krize, uvijek su sveta. i da nam ne
Uzinića može uvijek biti
Evanđeoskom motivacijom Sv. Josip, kojeg slavimo 19. ožujka, prema onome što o nje- jasno zašto se
pomagati onima mu znamo iz Svetog pisma, u razlučivanju dobra i zla, sluša riječ nešto događa.
koji su u nevolji ....................................... 4-5 Pisma. On je u Zakonu Gospodnjem nalazio sustav vrijednosti. Sigurno je da
Živio je prema Riječi Božjoj i nikakva druga pravila i načela nije nas upravo
Poruka pape Franje za korizmu imao, slušao je samo Boga. Slušao je glas svoje savjesti jer po svaka kriza
Vrijeme obnove vjere, glasu savjesti govori Bog. Zato je Bog i stvorio savjest. Sv. Josip koju prolazimo,
nade i ljubavi 6-7 u trenutcima kada nije mogao do kraja razumjeti tajnu Isusova čini onakvima
utjelovljenja i Marijina poslanja, opet je slušao Božji glas kada kakvi jesmo,
Proslavljen prvi Međunarodni dan je trebao odlučiti što će učiniti s Marijom. Svi mi možemo naći kakvima nas
ljudskog bratstva odgovor za situacije u našem životu ako želimo čuti Božji glas, Bog želi, ako
Ili smo braća ili čovječanstvu premda to nije uvijek lako. Nije uvijek lako poslušati Boga jer mu ostanemo
prijeti samouništenje .............................. 7 On ne govori uvijek ono što bismo mi htjeli čuti, već ono što je vjerni.
dobro za nas. Prema Evanđelju saznajemo da su Josip i Marija
Poruka za Dan života (nedjelja 7. bili siromašni. Prilikom prikazanja Isusa u hramu donijeli su dva
veljače) predsjednika Vijeća HBK za golubića ili dvije grlice, kako piše, kako je propisano po Zakonu,
život i obitelj, nadbiskupa Mate Uzinića no zapravo po Zakonu je za prvorođenca propisano janje, a dva
Udomljavanjem iskazati golubića ili grlice povlastica su za siromašne. Možemo zamisliti
kršćansku ljubav ....................................... 8 da nije bilo lako živjeti tako da ti treba privilegij za siromašne.
Kada mu je Bog u jednoj noći rekao da mora otići u Egipat, da
Tjedan za obitelj: pobjegne, te iste noći morao je ostaviti sve što ima i opet je po-
Dan života – dan braka slušao. Sigurno je bio zatečen mnogim promjenama na koje se
„Koliko smo (bili) spremni morao prilagoditi.
za novoga člana?“ ................................. 9
Sigurno je i on postavljao pitanje: “Zašto?” Postavljati ovo
Caritas pitanje: “Zašto?” zapravo predstavlja duhovno traženje.
Korizmene akcije ............................10-11 Tako i mi. Ne možemo očekivati da nam sve u životu bude
jasno, zašto Bog nešto dopušta. Ako je Isus pitao zašto, a pitao
Iz povijesne riznice je na križu, onda trebamo razumjeti da je to ono što čini ljudski
Sveti Josip na Praputnjaku ........12-13 život i da nam ne može uvijek biti jasno zašto se nešto događa.
Sigurno je da nas upravo svaka kriza koju prolazimo, čini onakvi-
Posebna godina posvećena ma kakvi jesmo, kakvima nas Bog želi, ako mu ostanemo vjerni.
svjedočenju obiteljske ljubavi
Godina „Obitelj Radost Život svetog Josipa zapravo nam pokazuje kako odgovoriti
ljubavi“ ....................................................14-15 na ovo izazovno vrijeme, kako da budemo vjerni. Mi smo vjer-
nici upravo zato da bismo znali živjeti u ovakvim vremenima, da
Medicinski kutak znamo pomoći, da znamo izdržati, da nas ta vremena ne sruše.
Proljeće pred vratima .........................16 Naša vjera raste po uzoru na sv. Josipa, on nam može pokazati
kako da Bogu ostanemo odani. Sveti Josip svakog čovjeka koji
Crkvena glazba razmatra nad njegovim životom jača u vjeri jer govori: “I ja sam
Skladanje mise u to prošao...”
baroknom razdoblju .............................17
Najveća vrijednost koju možemo imati u životu jest Bog sam,
Duhovni kolaž ...............................................18 prema tome sv. Josip bio je zapravo jako bogat čovjek, bogat za
vječnost. Neka nam on bude poticaj da s pouzdanjem prihvatimo
Uz 90. obljetnicu smrti župnika i tajnu vremena u kojem živimo i nevolja s kojima se susrećemo.
Brod Moravica
Svećenik Rafael Kanotti .....................19

Gospićko-senjska biskupija .....................20

Događanja ......................................................21

Svjetski dan bolesnika i
blagdan Gospe Lurdske
Trudimo se u ljubavi i
služenju prići drugima .........................22

Događanja ...............................................23-25

Razgovor: izv. prof. dr. sc. Kristina
Pilipović, predsjednica AKD Jeronim
Želimo promicati kršćanske
vrjednote u društvu ........................26-27

Svijećnica – Dan posvećenog života ....28

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Korizma (Foto: o. Ivan Dominik Iličić)

Broj 2/539 2021. DOGAĐANJA

Pepelnica u katedrali sv. Vida

Poziv na
dijeljenje,
molitvu i
odricanje

Korizma je prilika da se odreknemo
svega onoga što nas dijeli od Boga
i jedne od drugih. Možda su to loše
navike, ljudski obziri, razne ovisnosti,
zahlađeni obiteljski ili susjedski odnosi...

“Danas počinje korizma, privilegirano vjela važnost i potrebu molitve u svom životu. Po- Na kraju mise
razdoblje u crkvenoj godini. Crkva želimo također da roditelji i stariji članovi obitelji nadbiskup Ivan
nas poziva da tijekom tog vremena od svoje djece i unučadi čuju isto pitanje koje su Devčić vjernicima
preispitamo i konsolidiramo svoj vjernički život“, Isusu postavili njegovi učenici: ‘Gospodine, nauči
rekao je riječki nadbiskup Ivan Devčić predvodeći nas moliti, kao što je i Ivan naučio svoje učenike’ je zaželio
na Pepelnicu 17. veljače misno slavlje s obredom (Lk 11,1). Neka vam, braćo i sestre, ova korizma blagoslovljenu
pepeljenja u katedrali sv. Vida u Rijeci u koncele- u tom smislu bude od Boga dana prilika da svo- korizmu. S obzirom
braciji s riječkim nadbiskupom koadjutorom Ma- ju obitelj doživite kao ‘kućnu Crkvu’, u kojoj se da su prvi puta u
tom Uzinićem i rektorom Bogoslovnog sjemeništa Boga naviješta, moli mu se, živi po njegovim zapo- zajedništvu slavili
„Ivan Pavao II.“ u Rijeci Mariom Gerićem. vijedima i tako ga se djelom i životom, u ljubavi i misu, nadbiskup
zajedništvu Duha Svetoga, pod zaštitom nebeske Devčić je svome
Govoreći o pročitanom evanđeoskom ulomku Majke Marije, riječju i djelom veliča i slavi.“ nasljedniku mons.
(Mt 6, 1-6.16- 8) u kojemu Isus govori na čemu se Uziniću izrazio
treba temeljiti život njegovih učenika, istaknuo je Treća riječ koju je mons. Devčić istaknuo jest
tri riječi: dijeljenje, molitva i odricanje. Pritom je odricanje. Korizma je poziv i prilika da se odre- dobrodošlicu
Isusu posebno važno s kakvom nakanom činimo knemo svega onoga što nas dijeli od Boga i jedne te poželio da
dobro bližnjemu jer Bog kod procjene svakog na- od drugih. „Možda su to loše navike, ljudski obzi- mu boravak i
šeg djela gleda prvenstveno na nakanu. ri, razne ovisnosti, zahlađeni obiteljski i susjedski služenje u Riječkoj
odnosi. Ako korizmu živimo u molitvi i sabranosti, nadbiskupiji bude
„Ako je naša nakana uistinu proslaviti Boga izbjegavajući svjetovne zabave i rastresenosti, do- na veću slavu
i pomoći bližnjemu koji se suočava s materijal- živjet ćemo je kao od Boga danu priliku, ne samo
nim ili duhovnim poteškoćama, nećemo mariti za da prepoznamo ono čemu robujemo i što nas pri- Božju.
ljudska priznanja i pohvale. Štoviše, držat ćemo ječi da svoj život sa zahvalnošću prihvaćamo i ži-
se Isusova savjeta onima koji čine djela dobrotvor- vimo ga kao radosna djeca Božja nego i da se oslo-
nosti. A savjet glasi: ne čini dobro da bi kod drugih bodimo svega što nije u skladu s Božjom voljom.
izazvao priznanje i divljenje, nego čini dobro radi Za to je važno da budemo svjesni koliko je vrijeme
dobra, pomogni bližnjemu jer mu je to potrebno. koje nam Bog dariva veliki blagoslov za svakog od
Bogu su draga samo ona djela dobrotovornosti iza nas pojedinačno, kao i za one s kojima živimo u
kojih stoji nesebična ljubav.“ obitelji, susjedstvu ili na radnom mjestu.“

Korizma je također vrijeme u kojemu ćemo Zaključujući propovijed, potaknuo je vjernike
intenzivnije i redovitije moliti, rekao je u da u milosnom vremenu korizme pokušaju više
nastavku nadbiskup Devčić. Učenici su živjeti u želji za Bogom. „Bog nam želi darovati
Isusa često gledali kako moli te su poželjeli da i novo srce i novi duh. On hoće obnoviti svoj savez
njih nauči moliti. To je pouka svima nama, a po- ljubavi s nama i dati nam život u punini. Radi
sebno bi za nju trebali biti otvoreni roditelji, očevi toga nam dariva skarament pomirenja kojim nam
i majke, istaknuo je riječki nadbiskup. „Isus koji omogućuje obnovu života, novi početak nakon što
moli pred svojim učenicima i zajedno s njima, uzor smo se, zbog grijeha koji su nas zarobili, udalji-
je i poticaj svakom ocu i svakoj majci da mole pred li od njega koji je Put, Istina i Život“, poručio je
svojom djecom i zajedno s njima, kako bi ona doži- mons. Devčić.

3

PORUKA Broj 2/539 2021.

Korizmena poruka riječkog nadbiskupa i metropolita mons. Ivana Devčića i
nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića

Evanđeoskom
motivacijom pomagati
onima koji su u nevolji

Poštovanoj braći svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim
vjernicima Riječke nadbiskupije!

1.Čistom srijedom ili Pepelnicom započinjemo četrdesetodnevnu
pripremu za proslavu vazmenog otajstva Gospodina Isusa Krista,
našeg Spasitelja. Poznato nam je da je Isus, prije početka svoga
javnog djelovanja, došao k Ivanu Krstitelju na Jordan da ga ovaj krsti. A
Ivan ga je odvraćao od tog nauma govoreći mu: „Ti mene treba da krstiš, a
ti da k meni dolaziš?“ Ali mu je Isus, ne dajući se smesti, uzvratio: „Pusti
sada! Ta dolikuje da tako ispunimo svu pravednost!“ Na te riječi Ivan, kako
evanđelist bilježi, popusti, tj. pristade krstiti ga. A zatim: „Odmah nakon
krštenja izađe Isus iz vode. I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda Duha Božjega
gdje silazi kao golub i spušta se na nj“, a glas s neba objavljuje: „Ovo je Sin
moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!“ (Mt 3, 13-17).

”Svojim primjerom Isus nas uči kako u svomFoto: o. Ivan Dominik Iličić2.Draga braćo i sestre, Isusovo krštenje, o kojemu nam progovara
životu uvijek trebamo tražiti što je volja Božja i evanđelje koje slušamo u prvu nedjelju korizme, podsjeća nas na
moliti Boga za snagu da je možemo prihvatiti i naše krštenje. Mnogi su od nas kršteni u ranoj djetinjoj dobi, a
izvršiti. neki, kao Isus, u zreloj. Oni koji su kršteni u djetinjoj dobi, nisu mogli sami
odlučiti o tome hoće li se krstiti. Umjesto njih odlučili su njihovi roditelji i
U ovom vremenu velikih kušnji prouzročenih kumovi. Oni su, nakon što su prethodno zatražili krštenje, a da bi im molba
koronavirusom i razornim potresima posebno mogla biti uslišana, morali zajedno s kumovima obećati da će svoje dijete
se valja ugledati u Isusov odnos prema životnim ili kumče odgajati u vjeri u kojoj žele da se krsti. Također su u djetetovo
nedaćama i križevima, kako bismo mogli, ime ispovjedili vjeru i dali sva potrebna obećanja. A i kod krštenja odraslih
poput njega i s njegovom pomoći, nevolje Crkva traži kumove koji su vjernici i koji će kao takvi jamčiti da će novo-
koje nas u životu zadese prihvatiti s vjerom krštenik, poduprt njihovom pomoći i primjerom, živjeti u skladu s vjerom u
i pouzdanjem Boga, čuvajući se svakog kojoj se krsti. Dakako, i sam krštenik kao odrasla osoba mora, kao uvjet da
nepovjerenja u Božje namjere s nama i svake bi mogao primiti krštenje, svjesno i odgovorno obećati da će živjeti u skladu
sumnje u njegovu ljubav. s vjerom u kojoj se krsti. U protivnome ne bi ga se smjelo krstiti.

3.Evanđelisti su zabilježili da je nakon krštenja na Isusa sišao Duh
Sveti u obliku goluba i da je u tom trenutku s neba zaorio glas: „Ti
si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!“ (Lk 3, 21-22). Na taj
je način Isusovo krštenje događaj u kojemu se zbiva višestruka objava: Duh
Sveti silazi na Isusa „u tjelesnom obličju, poput goluba“, a s neba odjekuje
glas Boga Oca: „Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!“ To znači
da je Isusovo krštenje u Jordanu vrhunac Božje objave jer nam Bog u tom
trenutku razotkriva najdublje tajne svoga božanskog bića. U skladu s time,
pisac Poslanice Hebrejima ističe: „Više puta i na više načina Bog nekoć
govoraše ocima po prorocima, konačno, u ove dane progovori nam po Sinu.
Njega postavi baštinikom svega; Njega po kome sazda svjetove!“ (Heb 1,
1-2).

4.Ono što je Otac nebeski u trenutku Isusova krštenja objavio o nje-
mu, tj. da je on Sin njegov Ljubljeni, on izgovara nad svakim čo-
vjekom, bilo da je dijete ili odrastao, muško ili žensko. U trenutku
našega krštenja Bog svakoga od nas priznaje svojim djetetom i dariva nam
svoga Duha kako bismo, njime nadahnjivani, vođeni i jačani, bili njego-
vi svjedoci i pronositelji njegove Radosne vijesti u svijetu. To znači da je
krštenje istovremeno objava našeg identiteta i našeg životnog poziva. Po
identitetu posinjena smo Božja djeca i kao takvi braća i sestre Isusa Krista,
jedinorođenoga Sina Božjega, a po pozivu Božji svjedoci, također po uzoru
na Isusa koji nam poručuje ono isto što je rekao svojim prvim učenicima

4

Broj 2/539 2021.

Korizma je vrijeme kada smo pozvani na veću solidarnost s
potrebitima i ugroženima. Ne zaboravimo što je Isus rekao:
„Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni
učiniste“ (Mt 25, 45).

u dvorani Posljednje večere, nakon što im je oprao noge: li doista u Sv. pismu ono što razni tumači tvrde da se u Foto: D. Delonga
„Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama uči- njemu nalazi.
nih“ (Iv 13, 15). Pozvani smo dakle činiti djela koja je
Isus činio, i s namjerom s kojom ih je on činio. A njegova 8.Isus je dopustio biti kušan da bi nama pokazao
je namjera uvijek bila proslaviti Oca i služiti braći. kako kušnju trebamo prihvatiti i iz nje izići čvr-
šći u vjeri i pouzdanju u Boga. Kao za mnoge
5.Isusovo je krštenje također objava Božje soli- slučajeve, tako i za ponašanje u kušnji, on nam kaže: „Pri-
darnosti s nama grješnicima. Bog se ne okreće mjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih“
od nas, ne odbacuje nas, nego nam šalje svoga (Iv 13, 15). U Getsemanskom vrtu, znojeći se krvavim
Jedinorođenoga Sina, da se svrsta među nas, da naše gri- znojem prije negoli će biti uhićen, osuđen i raspet, mo-
jehe kojima smo prekinuli vezu sa svojim Stvoriteljem, lio je: „Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe ova
uzme na sebe i iskupi ih svojom mukom i smrću, a sve čaša. Ali ne kako ja hoću, nego kako ti hoćeš.“ (Mt 16,
to kako bi nas, izgubljene sinove i kćeri, doveo natrag u 39). Svojim primjerom Isus nas uči kako u svom životu
kuću Očevu. Svojim riječima i postupcima Isus i nas po- uvijek trebamo tražiti što je volja Božja i moliti Boga za
ziva i potiče da ga slijedimo u poslušnosti Ocu nebeskom. snagu da je možemo prihvatiti i izvršiti. U ovom vreme-
Štoviše, isticao je da samo izvršavajući volju Božju mo- nu velikih kušnji prouzročenih koronavirusom i razornim
žemo biti njegova braća i sestre. U tom je smislu onima potresima posebno se valja ugledati u Isusov odnos prema
koji su došli javiti mu da ga vani čekaju njegova majka životnim nedaćama i križevima, kako bismo mogli, po-
i njegova braća, odgovorio: „Tko je majka moja i bra- put njega i s njegovom pomoći, nevolje koje nas u životu
ća moja? I okruži pogledom po onima koji su sjedili oko zadese prihvatiti s vjerom i pouzdanjem Boga, čuvajući
njega u krugu i kaže: 'Evo majke moje, evo braće moje! se svakog nepovjerenja u Božje namjere s nama i svake
Tko god vrši volju Božju, on mi je brat i sestra i majka.'“ sumnje u njegovu ljubav.
(Mk 3, 33-35).
9.Korizma je također vrijeme kada smo pozvani na
6.Budući da je bio pravi čovjek, s nama u svemu veću solidarnost s potrebitima i ugroženima. To
jednak osim u grijehu, Isusu nije bilo strano isku- možemo činiti na pogrješan i na ispravan način.
stvo kušnje ili napasti. Duh Sveti ga je, odmah Pogrješan je kad to ne radimo radi toga da bismo pomogli
po krštenju, odveo u pustinju, gdje je proboravio četrde- onome koji je u potrebi nego da bi nas ljudi hvalili. A
set dana. Dok se ondje u molitvi, postu i meditaciji dru- ispravan je kad pomažemo tako da „ne zna ljevica što čini
žio s divljim zvijerima i anđelima, a naravno i sa svojim desnica“ (Mt 6, 3), tj. skrovito i ujedno radosno „jer Bog
nebeskim Ocem, đavao ga, taj zloduh, nije ostavljao na ljubi vesela darivatelja“ (2 Kor 9,7). Trudimo se, dakle,
miru nego je tražio način kako bi mogao iskušati njegovu tom evanđeoskom motivacijom pomagati onima koji su u
vjernost i poslušnost Bogu. Budući da je Isus četrdeset nevolji, i to ne samo ove korizme nego uvijek kad smo u
dana u pustinji postio, najprije mu je predložio da pretvori mogućnosti. Sjetimo se Isusova odgovora onima koji su s
kamenje u kruh. A kad je Isus to odbio, rekavši: „Ne živi njime sjedili za stolom u kući Šimuna Gubavca, kada mu
čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz je neka žena polila glavu skupocjenom nardovom poma-
Božjih usta“, đavao ga je odveo u Jeruzalem, postavio na šću, a sustolnici su komentirali da je to rasipanje jer se po-
vrh Hrama i rekao mu: „Ako si Sin Božji, baci se dolje! mast mogla skupo prodati i novac dati siromasima, na što
Ta pisano je; Anđelima će svojim zapovijedati za tebe i na im je Isus uzvratio: „Pustite je, što joj dodijavate? Dobro
rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš“ (Mt 4, djelo učini na meni! Ta siromaha svagda imate uza se i
5-6). Isus mu na to odgovori: „Odlazi, Sotono! Ta pisano kad god hoćete, možete im pomoći, a mene nemate svag-
je: Gospodinu, Bogu svojemu se klanjaj i njemu jedinom da.“ (Marko 14, 6-7). Da, istina je da siromahe imamo
služi!” Na to je Đavao odstupio, a anđeli pristupili i služili uvijek uza se, ali Isus je također uvijek uz nas, doduše, ne
mu (Mt 4, 10). u tjelesnom obličju kako je bio sa sustolnicima u Betaniji
nego na duhovan način, na koji je nakon uskrsnuća trajno
7.U ovom međusobnom nadmudrivanju vidimo prisutan u svojoj Crkvi, što je svojim učenicima obećao
kako se na Sv. pismo pozivaju i Isus, tj. Bog, i rekavši im: „I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka
đavao, Božji protivnik od početka. Đavao nago- svijeta“ (Mt 28, 20). Ali ne zaboravimo ni to da je rekao:
vara Isusa da se, ako je Sin Božji, baci s vrha Hrama jer „Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće,
u Sv. pismu stoji da će Bog anđelima zapovijedati da ga meni učiniste“ (Mt 25, 45).
rukama nose kako se ne bi spotaknuo. Isus takvog tumača
Božje riječi odlučno odbacuje, zapovijedajući mu: „Odla- Isto tako imajmo na umu da će Isus uskrsnuli biti
zi od mene, Sotono!“ I odmah dodaje ono što je Sotona onoliko s nama koliko mi budemo s njime. Kao što neki
prešutio, a u Svetom pismu piše, naime da se Gospodinu, čovjek ne može biti s nama, ako to mi ne želimo, i obrat-
Bogu svojemu, treba klanjati i njemu jedinom služiti. To no, tako Isus može biti naš suputnik samo ako ga pozove-
nam je, braćo i sestre, upozorenje da pazimo kojem se mo da s nama bude, ako iskreno poželimo da nas prati na
tumačenju Sv. pisma priklanjamo jer, kako vidimo, može našem životnom putu, kao što je pratio onu dvojicu svojih
ga se tumačiti na oprječne načine, tj. tako da se traži ono učenika na putu iz Jeruzalema u Emaus. S njima je hodao
što Bog uistinu govori u Sv. pismu ili da iz Svetog pisma i razgovarao, ali prepoznali su ga tek kad su ga, stigavši
prihvaćamo samo ono što odgovara našim željama i shva- u Emaus, zamolili da ostane s njima. Ne prestajmo ga ni
ćanjima. Isus nam kaže da je takvo tumačenje Sv. pisma mi zazivati da hoda i ostane s nama te da nas u ovom
đavolsko djelo. Prema tome uvijek je potrebno paziti je tjeskobnom vremenu obdari obiljem solidarnosti i nade.

S tim mislima želimo vam, braćo i sestre u Kristu,

sretnu i blagosl5ovljenu korizmu.

VATIKAN Broj 2/539 2021.

Tema: “Evo, uzlazimo u Jeruzalem…” (Mt 20, 18).
Korizma: vrijeme obnove
Poruka
pape Franje
za korizmu vjere, nade i ljubavi

Draga braćo i sestre, Foto: AFP PHOTO / POOL / MAX ROSSI
najavljujući učenicima svoju muku, smrt i uskrsnuće, kako bi
Draga braćo i sestre, svaka etapa života vrijeme
ispunio Očevu volju, Isus im otkriva duboki smisao svoga poslanja je vjere, nade i ljubavi. Neka nam ovaj poziv
i poziva ih da se u to uključe, radi spasenja svijeta.
da živimo korizmu kao put obraćenja, molitve
Na korizmenom putu koji nas vodi do vazmenih slavlja sjetimo i dijeljenja svojih dobara s drugima pomogne
se Onoga koji »ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu« obnoviti, kao zajednica i pojedinci, živi spomen
(Fil 2, 8). U ovo vrijeme obraćenja obnovimo svoju vjeru, napajaj-
mo se na vrelu “žive vode” nade i otvorena srca prihvatimo Božju one vjere koja dolazi od živoga Krista, nade
ljubav po kojoj postajemo braća i sestre u Kristu. U uskrsnoj noći oživljene dahom Duha Svetoga i ljubavi čiji je
obnovit ćemo naša krsna obećanja da bismo se, po Duhu Svetom,
ponovno rodili kao novi muškarci i žene. No, kao i cio kršćanski nepresušan izvor Očevo milosrdno srce.
život i sâm korizmeni hod sav je obasjan svjetlom uskrsnuća, koje
oživljuje osjećaje, stavove i odluke onih koji žele slijediti Krista. budućnosti širom otvorenoj Očevim milosrđem. Nadati se s njim i
zahvaljujući njemu znači vjerovati da povijest ne završava na na-
Post, molitva i milostinja, kakvima ih je Isus predstavio u šim pogrješkama, na našim nasiljima i nepravdama i na grijehu
svojemu propovijedanju (usp. Mt 6, 1-18), uvjeti su i izraz našega koji Ljubav pribija na križ. To znači primiti iz njegova otvorenog
obraćenja. Put siromaštva i odricanja (post), pogled i geste ljuba- Srca Očevo oproštenje.
vi prema ranjenom čovjeku (milostinja) i sinovski dijalog s Ocem
(molitva) omogućuju nam uosobiti iskrenu vjeru, živu nadu i dje- U ovim tjeskobnim prilikama u kojima danas živimo i gdje se
sve čini krhkim i nesigurnim, govoriti o nadi moglo bi djelovati kao
1.latnu ljubav. provokacija. Ali korizmu upravo i imamo za to da se nadamo, da
Vjera nas poziva prihvatiti Istinu i postati njezinim svje- iznova svoj pogled upravimo na strpljivost Boga, koji se nastavlja
docima pred Bogom i pred svom našom braćom i se- brinuti za svijet koji je stvorio, dok smo se mi često loše odnosili
strama. prema njemu (usp. enc.  Laudato si’, 32-33.43-44). To je nada u
pomirenje na koju nas usrdno poziva sveti Pavao: »dajte, pomiri-
U ovo korizmenom vremenu prihvatiti i živjeti Istinu očito- te se s Bogom« (2 Kor 5, 20). Primajući oproštenje u sakramentu
vanu u Kristu  ponajprije znači dopustiti Božjoj riječi, koju nam pomirenja, koji je u središtu našeg puta obraćenja, mi sami širimo
Crkva prenosi iz naraštaja u naraštaj, da nam progovori u srcu. dalje oproštenje: budući da smo ga mi sami primili, možemo ga dati
Ta Istina nije umotvorina pridržana nekolicini izabranih, viših ili svojom spremnošću da stupimo u brižni dijalog i pružamo utjehu
istaknutih umova, nego je to poruka koju primamo i možemo ra- onima koji su ranjeni. Božje oproštenje, također po našim riječima
zumjeti zahvaljujući mudrosti srca, otvorena veličini Boga koji nas i našim gestama, omogućuje nam doživjeti Uskrs bratstva.
ljubi prije nego što smo toga i svjesni. Ta je Istina sâm Krist koji je,
u potpunosti prihvaćajući naše čovještvo, postao Put – zahtjevan, U korizmi budimo pozorniji »govoriti riječi utjehe, koje tješe,
ali otvoren za sve – koji vodi punini Života. daju snagu, hrabre i potiču, a ne riječi koje ponižavaju, rastužuju,
rasrđuju, preziru« (enc.  Fratelli tutti [FT], 223). Ponekad je, da
Post, ako se živi kao iskustvo odricanja, dovodi one koji ga bi se drugome dalo nadu, dovoljno biti »ljubazna osoba koja svoje
čine u jednostavnosti srca do ponovnog otkrivanja Božjega dara i strahove i sve ono što je tjera na žurbu ostavlja po strani kako
spoznaje istine o našoj stvarnosti bića stvorenih na njegovu sliku i bi drugome posvetila pažnju, nasmiješila mu se, rekla riječ ohra-
priliku, koja u njemu nalaze puninu. Iskustvom slobodno prihva- brenja, omogućila prostor za slušanje usred tolike ravnodušnosti«
ćenog siromaštva, onaj koji posti i sam postaje siromašan i “zgrće” (ibid. 224).
blago ljubavi primljene i dijeljene s drugima. Kad se tako shvaća i
čini, post pomaže ljubiti Boga i bližnjega jer, kao što kaže sv. Toma U sabranosti i tihoj molitvi, nada nam se daje kao nadahnuće
Akvinski, ljubav je pokret koji usmjerava pažnju na drugoga, sma- i unutarnje svjetlo koje svojim svjetlom obasjava izazove i izbore
trajući ga jednim sa samim sobom (usp. enc. Fratelli tutti, 93). s kojima se suočavamo u svome poslanju: eto zašto je od temeljne
važnosti povući se na molitvu (usp. Mt 6, 6) i susresti se, u skrovi-
Korizma je vrijeme vjere  odnosno vrijeme u kojem Boga tosti, s Ocem koji je sama nježnosti.
primamo u svoj život i omogućuje mu da se “nastani” kod nas
(usp. Iv 14, 23). Postiti znači osloboditi naš život od svega što ga
opterećuje pa i od prezasićenosti – istinitim ili lažnim – informaci-
jama i kupovanjem proizvodâ da bismo otvorili vrata svojega srca
Onome koji nam dolazi u posvemašnjem siromaštvu, ali »pun mi-

2.losti i istine« (Iv 1, 14): Sinu Božjem, Spasitelju.
Nada kao “živa voda” koja nam omogućuje
nastaviti svoj put.

Žena Samarijanka, od koje Isus traži da mu daje piti  na
zdencu, ne razumije na što On to misli kad joj kaže da joj može
dati “vode žive” (Iv 4, 10). Ona isprva, naravno, misli na običnu
vodu, no Isus cilja na Duha Svetoga kojega će dati u obilju u vaz-
menom otajstvu i koji ulijeva u nas nadu koja ne razočarava. Već
u času u kojem najavljuje svoju muku i smrt, Isus naviješta nadu
kad kaže: »treći dan [će] uskrsnuti« (Mt 20, 19). Isus nam govori o

6

Broj 2/539 2021. DOGAĐANJA

Živjeti korizmu s nadom  znači osjetiti Prvi Međunarodni dan ljudskog bratstva
da smo, u Isusu Kristu, svjedoci novog vreme-
na u kojem Bog “sve čini novo” (usp. Otk 21, Ili smo braća ili
1-6). To znači primiti Kristovu nadu koji po- čovječanstvu prijeti
laže svoj život na križu i kojeg Bog uskrisuje
treći dan, »uvijek spremni na odgovor svako- samouništenje
mu koji od [n]as zatraži obrazloženje nade
koja je u [n]ama« (1 Pt 3, 15). U povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskog bratstva, u
četvrtak 4. veljače papa Franjo je u video poruci pozvao sve ljude u
3.Ljubav, koju se živi po uzoru na Krista, svijetu na međusobno poštovanje, uz naglasak da imamo izbor biti
u pažnji i suosjećanju prema svakoj oso-
bi, najviši je izraz naše vjere i naše nade. braća i sestre ili ćemo sve izgubiti, prenosi Vatican News.
Ljubav se raduje dok gleda druge kako
rastu. To je razlog zašto pati kad je drugi u Sveti Otac je u poruci upućenoj svjetskoj javnosti iskazao svoju zahvalnost svima
nevolji: usamljen, bolestan, beskućnik, pre- onima koji su doprinijeli i doprinose promicanju bratstva, unatoč izazovima. “Sestre i
zren, u potrebi… Ljubav je zanos srca koji braća – to su riječi”, istaknuo je Papa dodavši da se svi zajedno “trebamo tako ponašati
nam omogućuje izići iz sebe samih i koji gradi da stalno i iznova potvrđujemo da smo braća i sestre jedni drugima”.
vezu dijeljenja i zajedništva.
Papa Franjo posebno priznanje ukazao je velikom imamu Ahmadu-Al-Tayyebu
»“Socijalna ljubav” omogućuje napredak zbog njegovog svjedočenja bratstva i suradnje u pisanju zajedničkog dokumenta o
prema civilizaciji ljubavi, na koju se svi mo- ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život koji je predstavljen prije dvije
žemo osjećati pozvanima. Ljubav, svojom uni- godine. Također, Papa se zahvalio i prijestolonasljedniku Emirata Abu Shabija šeiku
verzalnom dinamikom, može izgraditi novi Mohammedu bin Zayedu zbog vjerovanja u ovaj projekt, kao i sucu Abdelu Salamu na
svijet, jer to nije besplodni osjećaj, nego naj- aktivnom sudjelovanju u njegovom unapređenju.
bolji način za postizanje učinkovitih putova
razvoja za sve« (FT, 183). “Hvala vam svima što ste se uključili u bratstvo, jer danas je bratstvo novi branik
humanosti. Ili smo braća ili čovječanstvu prijeti samouništenje. Ako nismo svi zajedno
Ljubav je dar  koji našem životu daje braća i sestre, sve će se raspasti. Nalazimo se pred izazovom ovoga stoljeća i našeg
smisao i zahvaljujući kojem onoga koji je u vremena. Nije vrijeme za ravnodušnost. Ne možemo oprati ruke od trenutne situacije
neimaštini smatramo članom svoje obitelji, u kojoj se nalazimo. Unatoč razlikama, u kulturi i tradiciji, svi imamo istog Oca”, na-
prijateljem i bratom. Ono malo, ako se dijeli pomenuo je Papa u poruci.
s ljubavlju, nikad se ne potroši, nego posta-
je zalihom života i sreće. Tako se dogodilo Međunarodni dan ljudskog bratstva ustanovljen je 21. prosinca 2020. godine re-
s brašnom i uljem udovice u Sarafti, koja je zolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda u spomen na potpisivanje Deklaracije o
ponudila kolačić proroku Iliji (usp.  1 Kr  17, ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život.
7-16) i s kruhovima koje Isus blagoslivlja,
lomi i daje učenicima da ih razdijele mnoštvu Obilježavanje ovog dana na svjetskoj razini održano je virtualno, u četvrtak 4.
(usp. Mk 6, 30-44). Isto je i s našom milosti- veljače putem live streaminga na više jezika, s početkom u 14.30 po srednjoeuropskom
njom, bila ona mala ili velika, kad se daje u vremenu. Događaj je organizirao šeik Mohammed Bin Zayed u Abu Dhabiju, a na nje-
radosti i jednostavnosti. mu su sudjelovali potpisnici Deklaracije papa Franjo i veliki imam Al-Azhara te glavni
tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres i drugi uglednici.
Živjeti korizmu ljubavi  znači skrbiti za
one koji pate, koji su napušteni ili su obuzeti Mons. Mate Uzinić, riječki
tjeskobom zbog pandemije Covida-19. U pri- nadbiskup koadjutor i
likama u kojima vlada velika neizvjesnost u
pogledu budućnosti, spominjući se riječi koje predsjednik Vijeća HBK za život
je Bog uputio svome Sluzi: »Ne boj se, jer sam i obitelj uputio je
te otkupio« (Iz 43, 1), pružimo zajedno sa svo-
jom ljubavlju riječ povjerenja i pomozimo dru- 4. veljače video poruku u kojoj
gome da osjeti da ga Bog ljubi kao svoje dijete. poziva da u svakome čovjeku

»Samo pogledom čiji je horizont preobra- prepoznamo isto ljudsko
žen ljubavlju, koja vodi do toga da se spozna dostojanstvo.
dostojanstvo drugoga, siromašne se može
prepoznati i cijeniti u njihovu neizmjernom „Neki događaji našeg vremena vrlo brzo postaju povijesni. Tako je i događaj s pot-
dostojanstvu i poštivati u njihovu vlastitom pisivanjem deklaracije o sveopćem bratstvu koju su papa Franjo i veliki imam Al-Azhara
načinu života i kulturi, te ih tako stvarno in- Ahmad Al-Tayyib potpisali u Abu Dhabiu 4. veljače prije dvije godine.
tegrirati u društvo« (FT, 187).
Plod toga je i enciklika pape Franje Fratelli tutti, ali i proglašenje današnjeg dana od
Draga braćo i sestre, svaka etapa života strane Generalne skupštine UN Međunarodnim danom ljudskog bratstva.
vrijeme je vjere, nade i ljubavi. Neka nam ovaj
poziv da živimo korizmu kao put obraćenja, Želim ovo prilikom svima čestitati ovaj dan, ali i potaknuti da se sve više prepozna-
molitve i dijeljenja svojih dobara s drugima jemo kao braća i sestre. Prije nešto manje od mjesec dana imali smo tjedan molitve za
pomogne obnoviti, kao zajednica i pojedinci, jedinstvo kršćana i razmišljali o ekumenizmu. Ovaj dan nam je prilika da još više razmi-
živi spomen one vjere koja dolazi od živoga šljamo i o međureligijskom dijalogu.
Krista, nade oživljene dahom Duha Svetoga
i ljubavi čiji je nepresušan izvor Očevo milo- Uz to zalaganje za dijalog pokušajmo se više zalagati i za prepoznavanje jedni
srdno srce. drugih kao braće i sestara. To ne znači da razlike koje među nama postoje, i koje su
legitimne, neće ostati i dalje, ali ono što svi zajednički moramo pokušati učiniti jest da
Neka nas Marija, Spasiteljeva majka, jedni drugima prepoznamo isto ljudsko dostojanstvo i da se u duhu tog istog ljudskog
vjerno prisutna podno križa i u srcu Crkve, dostojanstva zalažemo za dobrobit svakog čovjeka. Kad je u pitanju čovjek i njegovo
podupire svojom brižnom ljubavlju i neka nas dostojanstvo onda nisu dozvoljene nikakve razlike.
blagoslov Uskrsloga prati na našem putu pre-
ma vazmenome svjetlu. U duhu tih želja još jednom svima čestitam Međunarodni dan ljudskog bratstva, i
želim da nam ovaj dan doista bude poticaj da se prepoznamo međusobno kao braća
Rim, pri Svetom Ivanu Lateranskom, 11. i sestre. Želim da u duhu tog međusobnog prepoznavanja budemo braća i sestre, ali i
studenoga 2020., spomen svetoga Martina iz dozvolimo drugima da nam mogu biti braća i sestre“, navodi mons. Uzinić u video po-
Toursa. ruci koju možete pogledati ovdje.

Franjo 7

PORUKA Broj 2/539 2021.

Poruka za Dan života (nedjelja 7. veljače) predsjednika Vijeća HBK za život i
obitelj, riječkog nadbiskupa koadjutora Mate Uzinića

Udomljavanjem
iskazati
kršćansku ljubav

Djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske
skrbi potrebno je toplo i ljubavlju prožeto
obiteljsko gnijezdo koje svoju najzdraviju
jezgru ima u skladnom braku muškarca
i žene. Jednako tako toplina doma
potrebna je osobama s invaliditetom i
starijim osobama bez odgovarajuće skrbi
koje su često usamljene, marginalizirane i
prepuštene samima sebi, a nerijetko postaju i
žrtvama različitih oblika nasilja.

Uz Dan života 2021. godine Vijeće dinstvo u dobroti nastaviti i nadalje u cilju obiteljskoga gnijezda i imao potrebu za tim.
Hrvatske biskupske konferencije izgrađivanja boljeg i pravednijeg društva. Upravo zato što je to Isusova obitelj, obitelj
za život i obitelj ovom porukom želi iz Nazareta je uzorna obitelj u kojoj sve obi-
skrenuti pozornost vjerničke i svekolike Poput udomiteljstva, sva ta djela ljuba- telji na svijetu mogu pronaći svoju sigurnu
javnosti na aktualnu problematiku udomi- vi i solidarnosti mogu se uvrstiti u Kristov referentnu točku i sigurno nadahnuće.«
teljstva koja je, među ostalim, u Hrvatskoj odgovor na posljednjem sudu onima koji su Sveta obitelj nam može biti referentna toč-
obilježena nedostatnim brojem i neravno- ga za života znali prepoznati u bližnjima u ka i sigurno nadahnuće i za udomljavanje
mjernom geografskom zastupljenosti udo- potrebi: »Zaista, kažem vam, što god učini- i posvajanje. Prisjetimo se kako je Marija
miteljskih obitelji. Isto tako, želi se uputiti ste jednomu od ove moje najmanje braće, svojim »Neka mi bude« (Lk 1, 38) pruži-
poticaj ponajprije vjerničkim obiteljima da la dom Isusu u svojoj utrobi, a sveti Josip
se, putem instituta udomiteljstva, odluče Umeni učiniste!« (Mt 25,40). ga je s Marijom primio u svoj dom i time
dati dom djeci i odraslim osobama iskazu- domiteljstvo, kojim se djetetu ili posvojio. Odluka o posvojenju ni za Josipa
jući tako na konkretan način vjerodostojnu odrasloj osobi osiguravaju smještaj nije bila jednostavna. Dvojbe mu je razrije-
kršćansku ljubav i solidarnost. i skrb u udomiteljskoj obitelji, u Re- šio sâm Bog potvrdivši putem anđela da je
publici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o Isus Njegov sin. Isus je bio svjestan tko mu
Iako je tema ovogodišnje poruke odre- udomiteljstvu (NN 115/18) koji je stupio na je Otac i održavao je vezu s njim. Pa ipak,
đena prije razornoga potresa na Bano- snagu 1. siječnja 2019. godine. Uz prateću do svoje 30. godine boravio je u skrovitom
vini, njezin naslov odnosi se i na ljubav i kampanju, donošenjem zakona nastojalo se obiteljskom gnijezdu u Nazaretu proživlja-
solidarnost mnogih koji su se odlučili dati povećati broj onih koji će se odlučiti za ta- vajući sve radosti i teškoće svojstvene ljud-
dom stradalnicima s potresom pogođenih kav oblik skrbi izvan vlastite obitelji. U od- skim obiteljima. Valja podsjetiti i da je Isus
područja primajući ih u svoj dom, ustupaju- nosu na smještaj u ustanovu, udomiteljstvo umirući na križu svetom Ivanu predao svo-
ći im stanove i apartmane ili donirajući im je prepoznato kao prirodnije i humanije, jer ju majku. To bi se moglo shvatiti i kao svo-
kamp-kućice i stambene kontejnere. Tako se temelji na načelima obiteljskog okruže- jevrsno udomljavanje odrasle osobe, jer »od
su na neki način postali dionici udomitelj- nja, održivosti socijalnih veza i uključenosti
stva, iako taj oblik zbrinjavanja nije zapi- samih korisnika. Uz to, udomiteljska obi- Ntoga časa uze je učenik k sebi« (Iv 19, 27).
san u pravnim aktima nego u srcu čovjeka telj korisnika prihvaća kao svojega člana, a eki sveci i svetice poput svetoga
koji uviđa nevolju bližnjega. Svima njima, korisnik dobiva osjećaj pripadnosti obitelji. Andrije Bessettea bili su posvojeni.
kao i svima drugima koji su se na bilo koji Zato se u novije vrijeme upravo taj oblik Drugi su poput svetoga Tome Mora
način solidarizirali sa stradalnicima, Vije- skrbi preferira i zagovara. bili udomitelji, odnosno posvojitelji. Njiho-
će iskazuje iskrenu zahvalnost. Uviđajući vi primjeri vrijedni su nasljedovanja. Ipak,
kako se još jednom potvrdilo da Hrvatska U božićnom vremenu pred očima nam u Godini svetoga Josipa, Isusova poočima,
ima veliko srce i da je velika nevolja ujedi- je bila Sveta nazaretska obitelj, o čijem blag- usmjerimo svoj pogled i misli prema njemu
njuje, Vijeće izražava nadu da će se to je- danu je papa Franjo poručio u nagovoru uz moleći ga za pomoć i vodstvo. Udomitelj-
molitvu Anđeoskog pozdravljenja 27. 12. stvo je poseban poziv koji treba prepoznati
2020. godine: »Lijepo je razmišljati o tomu
da je Sin Božji želio, kao i sva djeca, toplinu

8

Broj 2/539 2021. DOGAĐANJA

i razlučiti u svom srcu, baš kao što je to sveti Tjedan za obitelj: Dan života – Dan braka
Josip učinio, jer nisu svi pozvani biti udomi-
telji. No po sakramentu krštenja, poslanje „Koliko smo (bili) spremni
svakoga kršćanina jest ljubiti svoga bližnje- za novoga člana?“
ga i velikodušno mu služiti. Stoga svaki kr-
šćanin, ako i nema poziv na udomiteljstvo, Povezujući Dan života koji je ove godine bio
pozvan je pružati potporu udomiteljima i 7. veljače i Dan braka 14. veljače, Ured za obitelj
stvarati takve uvjete kako bi se što veći broj Riječke nadbiskupije više godina objedinjuje ova dva
kršćanskih supružnika odlučio postati udo- važna dana u godini kroz Tjedan za obitelj.
miteljima, a osobito u krajevima gdje udomi-
teljstvo nije zaživjelo. Veliku ulogu u tome Ove godine poštujući epidemiološke preporuke zbog virusa Covid-19, nadbiskupij-
ski Ured za obitelj 9. veljače organizirao je putem Zoom-aplikacije večernje druženje i
Pmogle bi odigrati župne zajednice. predavanje za obitelji naslova: „Koliko smo (bili) spremni za novoga člana?“ Na online
ri tome se uvijek valja držati načela predavanju sudjelovao je i nadbiskup Mate Uzinić, svjedočanstva su dali bračni par Jer-
koja su definirana i Zakonom o udomi- ković i predsjednica Udruge DAMDOM Claudia Juranić, a predavanje je održala Zorica
teljstvu, prije svega načelom najboljeg Janković, prof. rehabilitatorica i psihoterapeutkinja.
interesa korisnika, a odmah zatim načelima
ravnopravnosti u obiteljskom okruženju, Piše: Zorica Janković
održivosti socijalnih veza, uključenosti ko-
risnika i zabrane diskriminacije. Na tome Uzimajući u obzir da se na spremnost može gledati na više načina, uz materijalnu
tragu, kao što je već bilo navedeno u priopće- spremnost jako je važna i duhovna spremnost za dijete. Otac i majka sudjeluju u činu
nju Vijeća HBK za život i obitelj iz listopada stvaranja po Božjoj volji pa se i u tom kontekstu činilo važno roditeljima koji već imaju
2020. godine, od presudne je važnosti da od- djecu ili koji čekaju dijete, u zajedništvu s drugim obiteljima prikazati misterij novog života
luke koje se donose u vezi s udomljavanjem „putujući“ tekstovima Svetoga pisma.
budu isključivo u najboljem interesu djece i
starijih osoba. Nipošto se ne smije dogoditi Važno je posvještavati da je složnost para na prvom mjestu, ali i činjenicu da su muž
da te odluke budu uvjetovane nekim drugim i žena milost primili sakramentom ženidbe, kada je Bog ušao u njihov savez. Povjeriti
interesima ili ideologijama koje korisnike brak u Božje ruke, povjeriti svoje sjedinjenje iz kojega može izniknuti novi život jest prva
mogu dovesti u situaciju društvene izolacije i i početna pozicija.
potencijalne diskriminacije.
Kod nekih se roditelja ljubav rađa lako, trenutačno, a kod nekih raste polako. Važno
Djeci i mladima bez odgovarajuće rodi- je sebi ponavljati: „Ne boj se!” Dok njihovo dijete raste u majčinoj utrobi, roditelji ga zajed-
teljske skrbi potrebno je toplo i ljubavlju pro- nički njeguju, pjevajući mu, milujući ga svojim riječima i kroz majčin trbuh. Djetešce iako
žeto obiteljsko gnijezdo koje svoju najzdravi- skriveno, zaštićeno od izvanjskog svijeta, s tim svijetom je povezano. Roditelji svjedoče
ju jezgru ima u skladnom braku muškarca i čudesnom kontaktu između vanjskoga i unutarnjeg, a kako bi još dublje uronili u tajnu,
žene. Jednako tako toplina doma potrebna trebaju znati da primiti bebu, maleno dijete i primiti samog Isusa, to je isto.
je osobama s invaliditetom i starijim oso-
bama bez odgovarajuće skrbi koje su često Živeći s djetetom u majčinoj utrobi, pred roditeljima u pripremi predstoje mnoge za-
usamljene, marginalizirane i prepuštene daće. Jedna od njih je i koje ime dati djetetu. Davanje imena djetetu istinski je dar biću
samima sebi, a nerijetko postaju i žrtvama koje dolazi na svijet. Ima očeva i majki koji su uvijek opušteni i koji su se odavno dosjetili
imena što će ga djetetu nadjenuti. Drugima je taj čin istinska borba. Ime mora odzvanjati
Vrazličitih oblika nasilja. u roditeljima na poseban način. Kako bi djetetu jednog dana mogli objasniti zašto su baš
ijeće pozdravlja i podupire postojeća to ime nadjenuli. Jer odabirom imena upućuje na to koliku su pozornost posvetili djetetu.
nastojanja usmjerena promidžbi udo- Darovano ime treba biti dobar pratitelj i vrata kroz život.
miteljstva djece i odraslih u Crkvi i
društvu, kao i ona usmjerena prikladnoj pri- Kako mjeseci prolaze, roditelji, a napose majka, pripremaju se i za „oluju” koja će
premi potencijalnih udomitelja kako bi što dovesti do susreta s djetetom. Ne zaboraviti da se Božji plan savršeno ostvaruje, nije
bolje ispunjavali taj poziv. Pritom, svakako, ništa prepušteno slučaju. Materijalna priprema je važna, ali važno je i ostati miran duboko
valja uzeti u obzir i duhovnu dimenziju pri- u nutrini i to često ovisi o onome kakvi jesmo, ali kakvi god da jesmo, Bog nam daje „na
preme koja je u većini slučajeva zanemare- zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim”.
na. Na jednak način pozdravljaju se i podu-
piru nastojanja koja se odnose na praćenje i Rođenjem djeteta koje je privijeno uz majčine grudi, započinje vlastiti život, no i da-
osnaživanje udomitelja kako ne bi posustali i lje je u kompleksnu zajedništvu s majkom i ocem. Naučimo se svakodnevno molitvom
odustali, kao i buduća nastojanja koja će, po zahvaljivati i molitvom blagoslivljati jedni druge, a posebno djecu i tako im podariti jedin-
nadahnuću Duha Svetoga, iznjedriti crkve- stveno mjesto u našim srcima i u Božjem srcu.
ne, ali i druge zajednice diljem Hrvatske.
Što je život?
U prigodi Dana života, koji obilježavamo
u nedjelju 7. veljače, neka se na sve udomite- (napisali sudionici višegodišnjih Obiteljskih radionica župe sv. Matej, Viškovo)
lje i udomljene, kao i na sve ljude dobre volje,
spusti Božji blagoslov po zagovoru svetoga • Život je dar koji ti Bog besplatno daje da ga živiš s ljubavlju.
Josipa. • Život je zanimljivo putovanje s raznim preprjekama i izazovima, s brojnim

Sveti Josipe pomozi nam, nasljedujući radostima i neizrecivom ljepotom postojanja.
tebe koji su bio »čuvar Otkupiteljev«, biti • Život je za mene ljubav, sreća, vjera, nada i molitva našem Isusu.
boljim čuvarima i zaštitnicima ranjivih sku- • Život je putovanje na kojem smo svakim korakom sve bliži Bogu.
pina, a napose djece, starijih osoba i osoba s • Život je za mene radost i borba.
invaliditetom koje će Bog staviti na naš ži-
votni put da im iskažemo ljubav i osiguramo 9
optimalnu skrb, svjesni da je Isus u svakome
od njih.

U Zagrebu, 6. siječnja 2021. na svetko-
vinu Bogojavljenja i spomendan sv. Andrije
Bessettea, velikoga štovatelja svetoga Josipa
i zaštitnika obitelji srodničkih udomitelja.

CARITAS Broj 2/539 2021.

Korizmene akcije Caritasa

CKUTIJICE Osim blagdanskih paketa pomoć Ca- Caritas pomaže svakoga dana
aritas nadbiskupije Rijeka i ove će ritasa tijekom cijele godine uključuje sva- i njegove se djelatnosti protežu
godine provesti tradicionalnu ko- kodnevnu distribuciju prehrambenih pro-
rizmenu sabirnu akciju kako bi pri- izvoda, podjelu ortopedskih i medicinskih na cijelu godinu, ali posebno
kupio sredstva za rad ove nadbiskupijske pomagala, ogrjeva, namještaja, plaćanja di- su aktualne u vremenu uoči
ustanove. Akcija se provodi u svim župama, jela režija, program Kumstva na daljinu… velikih kršćanskih blagdana,
a župnici će obiteljima podijeliti korizmene i godišnje obuhvati više od 1000 korisnika.  Božića i Uskrsa, kada su
kutijice s logotipom Caritasa kako bi u njih
djeca i svi ostali članovi obitelji tijekom ko- Oškolarci za sisak vjernici pozvani na obraćenje
rizme mogli staviti svoj prilog. Predstavnici ve će godine Caritas nadbiskupije i preispitivanje odnosa prema
župe pozvani su, kako je uobičajeno, pri- Rijeka, u suradnji s Katehetskim
kupljena sredstva prinijeti kao dar na misi uredom, provesti još jednu sabirnu Bogu i bližnjemu. Krist poziva
posvete ulja na Veliku srijedu, 31. ožujka, u akciju koja uključuje korizmene kutijice, a da vjeru i ljubav pokažemo
katedrali sv. Vida. Naravno, ukoliko to epi- provodit će ju vjeroučitelji u školama. Uče-
demiološke prilike budu dozvoljavale. nici osnovnih škola dobit će zadatak da u u svom odnosu prema
korizmene kutijice prikupljaju darove za bližnjima, posebno pomažući
1500 paketa osnovne škole u Petrinji i Sisku, ali i da ih
koriste kao platno za oslikavanje. Pod ge- najpotrebitijima. Pomažući
Nadbiskupijski Caritas prikupljenim slom „Crtamo i pomažemo“ na njih će crte- rad Caritasa vaša pomoć
će sredstvima pomoći najpotrebitijima, a žima prikazati temu darivanja i pomaganja. stiže upravo do onih kojima je
tim se novcem financira i priprema 1500 Cilj je da oslikaju kutijicu tako da taj crtež i
karitasovih paketa s prehrambenim proi- poruka potaknu druge na darivanje za one najpotrebnija.
zvodima koji će uoči Božića biti dostavlje- koji su u potrebi.
ni župnicima u svim župama. Uoči Uskrsa
nadbiskupijski Caritas će također podijeliti Učenici srednjih škola prikupljat će
1500 paketa s prehrambenim proizvodima sredstva za pripremu paketa sa školskim i
u sve župe Riječke nadbiskupije. Sredstva higijenskim potrepštinama za obitelji stra-
za ovaj program prikupljena su u župama dale u potresu. Svaki će razred svoj paket
uoči Božića, na treću nedjelju došašća, a posredstvom riječkog Caritasa poslati u Si-
dijelom će pomoći i tvrtke dobrotvori koje sačku biskupiju.
svojim donacijama povećavaju fond za pri-
premu paketa. Ukoliko niste uspjeli nabaviti kutiju
za prikupljanje novčanih priloga, a želite
U proteklih su godinu dana Caritasovu pomoći potrebitima,  Caritas nudi letak s
božićnu ili uskrsnu čestitku u akciji 1000 uplatnicom pomoću koje možete svoj prilog
paketa potpisale tvrtke: Zorović Maritime uplatiti izravno na račun Caritasa, a distri-
Services, GEC d.o.o., Erste banka, Primor- buirat će se 19. ožujka u suradnji s Novim
sko-goranska županija, Jadrolinija, Jadran- listom te u uskrsnom broju nadbiskupij-
ski pomorski servis, Rijeka projekt, Rijeka skog mjesečnika Zvona koji izlazi početkom
plov, ENIA d.o.o., Dezinsekcija i Jadran- travnja.
Galenski laboratorij.

Školarci pomažu Riječki nadbiskupijski Caritas preuzeo je 18. ve-
školarcima ljače donacije dviju riječkih osnovnih škola za njihove
u Sisku i Petrinji vršnjake u potresom pogođenim područjima. Učenici ni-
žih razreda O.Š. Škurinje i O.Š. Gelsi proteklih su dana
10 prikupljali školski pribor, bilježnice i torbe te higijenske
potrepštine za svoje vršnjake, a Caritas su odabrali kao
posrednika u tom lancu solidarnosti. Riječki će Caritas
tako prikupljene pakete dostaviti Caritasu Sisačke bi-
skupije koji će na području koje je bilo pogođeno potre-
som pronaći školarce kojima je potrebna takva pomoć.

U O.Š. Gelsi, koja ima talijanska i hrvatska razredna
odjeljenja, učenici su predvođeni svojim razrednicama i
uz podršku ravnateljice Glorie Tijan napisali pisma ili
nacrtali poticajne crteže. „Zagrljaj i pusa“ i slične poruke
znak su prijateljstva i podrške vršnjacima čiji su domovi
stradali u potresu. Poruke se, uz školski pribor, nalaze u
svakom od 8 paketa, koliko ima odjeljenja nižih razreda.

U O.Š. Škurinje akciju je koordinirala razrednica 2.
b razreda Snježana Beletić, a u nju su bili uključeni svi
učenici i njihove razrednice iz 8 odjeljenja nižih razreda.
Uz školski pribor prikupili su i higijenske potrepštine.
Prikupljali su namjenski, u dogovoru s predstavnicima
O.Š. Dragutina Tadijanovića u Petrinji u koju će posred-
stvom Caritasa paketi biti isporučeni.

D. Delonga

Broj 2/539 2021. CARITAS

Damjan će uskoro moći stajati

Doniranim sredstvima obitelj će kupiti stajalicu za Damjana, pomagalo

koje će mu omogućiti da stoji. Od iznimne je važnosti za njegovo stanje

u kojem vrijeme provodi uglavnom u sjedećem ili ležećem položaju.
Hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj predvođena
vlč. Ilijom Jokićem uoči Božića u sklopu akcije „Kap
dobrote“ sakupljala je novčane priloge za pomoć
jednoj obitelji s područja Riječke nadbiskupije. Na prijedlog

nadbiskupijskog Caritasa, prikupljena sredstva namijenjena
su obitelji s troje djece od kojih dvoje blizanaca, iako već ado-
lescenti, imaju smetnje u odrastanju. Damjanu je dijagnosti-

cirana cerebralna paraliza, ne hoda niti stoji samostalno i ne

govori dok Dominik ima problema sa stopalima i teško hoda.
Doniranim sredstvima obitelj će kupiti stajalicu za Da-

mjana, pomagalo koje će mu omogućiti da stoji. Od iznimne

je važnosti za njegovo stanje u kojem vrijeme provodi uglav-

nom u sjedećem ili ležećem položaju. Majka djece uputila je

pismo zahvale dobrotvorima u Njemačkoj u kojem ne krije
radost zbog ove pomoći. „Zahvaljujem se na sreći i veselju
koje ste nam omogućili vidjeti na Damjanovom licu kada

je saznao da će dobiti stajalicu.“ Majka objašnjava da su i

ranije imali slično pomagalo, ali bilo je iznimno teško dije-
te postaviti u uspravni položaj i nije to mogla učiniti sama.
Nova stajalica ima mehanizam koji će majci omogućiti da sa-

mostalno može, prema potrebi, Damjana podizati u usprav-

ni položaj. „Ovako nešto do sada si nismo mogli priuštiti“,

Tpriznaje majka.
akva stajalica, neophodna ovoj obitelji i Damjanu stoji
30 000 kuna. Hrvati u Njemačkoj prikupili su čak i
više, 7 000 eura i namijenili ih ovoj obitelji. Majka je,
uz zahvalu za dobivenu donaciju, izrazila želju da s novcem

koji ostane nakon kupnje stajalice pomogne još nekome.
Ravnateljica Caritasa s. Marija Faustina Kovačević na-

kon posjeta obitelji kojoj je predala prikupljenu pomoć rekla

je: „Duboko me dirnula jednostavnost, skromnost i ljubav

ove obitelji, koja je, iako i sama u teškoj situaciji, odlučila po- Majka djece uputila je pismo zahvale
moći i drugima. Ovaj primjer prave kršćanske ljubavi veliki dobrotvorima u Njemačkoj u kojem ne krije
je poticaj i ohrabrenje. Vjerujem da će ovaj čin Bog blagoslo- radost zbog ove pomoći.
viti, kao i sve one koji su prikupili ovaj novac.“

D.D.

Sv. Josip zaštitnik Caritasa

Dodjela zahvalnica dobrotvorima i volonterima

Caritas nadbiskupije Rijeka sv. Josipa, brižnog hranitelja i
čuvara Svete Obitelji, slavi kao svog zaštitnika. Tradicionalno
će se 19. ožujka na misi u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja na
Škurinju u 11.00 sati, okupiti volonteri i djelatnici nadbiskupij-
skog i župnih Caritasa. Proslava zaštitnika prilika je i za dodjelu
Zahvalnica nadbiskupijskog Caritasa župnim volonterima i do-
brotvorima, a zahvalnice će i ove godine svečano uručiti riječki
nadbiskup Ivan Devčić. Ove će godine broj sudionika zbog epide-
mioloških neprilika biti ograničen. S obzirom da prošle godine,
iz istog razloga, tradicionalni susret nije ni održan, ove će godine
zahvalnice biti svečano uručene i prošlogodišnjim laureatima.

Tradicionalno, zahvalnicu nadbiskupijskog Caritasa svake
godine dobije 7 volontera župnih caritasa iz 7 dekanata Riječke
nadbiskupije te dobrotvori koji su se istaknuli pomažući najpo-
trebitijima. Različiti ljudi, na različite načine redovito pomažu
rad Caritasa kako bi pomoć došla do što većeg broja ljudi. Caritas
im na ovaj način svake godine upućuje javnu zahvalu s nadom da
će njihov primjer biti poticaj i drugima.

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 2/539 2021.

Uz blagdan sv. Josipa, zaštitnika
Lijepe Naše

SVETI JOSIP NA
PRAPUTNJAKU

Odvajanjem Praputnjaka od
kaptolske crkve sv. Andrije postala
je kapela sv. Josipa župnom
crkvom 1789., ali kako se naselje
razvijalo uz Karolinsku cestu,
kapela je srušena 1867. godine te
je na njezinu mjestu Vinko Štiglić,
Padelić, podigao prostranu crkvu
s pet oltara.

Piše: Goran Moravček

Sv. Josipu posvećene su crkve, kapele i mnogi oltari. Na po- kanonik i bakarski župnik Ivan Šoić, a dovršenu je blagoslovio ar-
dručju Riječke nadbiskupije župne crkve ovome svetcu po- hiđakon bakarski Mate Žuvičić (1813. - 1873.) na nedjelju u osmini
svećene su u Rijeci i Praputnjaku, a u Brešcima i Starim La-
zima podignute su kapele u čast Isusova skrbnika. Pojedina naselja GUzašašća Gosp. 24. svibnja 1868.
također nose njegovo ime, poput Praputnjaka, naselja i župe koje lavni mramorni oltar posvećen sv. Josipu 1782. godine po-
se spominje od 15. stoljeća kao Sv. Josip za Vrhom ili samo Sveti tječe iz bivše kapele, a klesao ga je riječki kipar Sebastiano
Josip. Zalaganjem domaćeg župnika Vinka Štiglića u Praputnjaku Petruzzi. Autor slike na oltaru je Tertullio Giangiacomo.
je 1867. podignuta sadašnja župna crkva. U mjestu se nalazi Sa- Pokrajni oltar Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, rad riječ-
mostan Milosrdnih sestara sv. Vinka utemeljen 1899. Na području kog kipara Giuseppea Capoville iz 1813. godine, prenesen je iz sta-
župe nalazi se Kalvarija s kapelom iz 1837. te kapelica Majke Božje re u novu crkvu. Pokrajni drveni oltar sv. Nikole, nabavljen 1847.,
u Meji sagrađena 1835. godine. prenesen je iz stare crkve. Taj je oltar 1902. godine zamijenjen
oltarom Srca Isusova koji je izradio domaći majstor Ivan Termo-
U najstarije doba Praputnjak je pripadao župi sv. Andrije linz iz Lošinja. Za taj oltar većinom su doprinijeli praputnjarski
apostola u Bakru. Od 1767. godine tu je samostalna kapelanija, radnici iz Amerike te dr. Martin Štiglić. On je podmirio troškove
a samostalnom župom Sveti Josip – Praputnjak postaje 24. lipnja zagrebačkom slikaru Marku Antoniniju, koji je oslikao unutraš-
1789. Prvi samostalni kapelan bio je Bartol Črnčić (1767. – 1784.), njost crkve. Godine 1885. darovali su radnici iz Amerike drveni
a prvi plovan Fabijan Radetić (1790. – 1801.). Stara kapela sv. Jo- oltar sv. Roka, što ga je načinio A. Kušlan, kao zavjet za spas od
sipa u Praputnjaku bila je sagrađena vjerojatno u doba biskupa kolere što je harala u to doba. Iste 1855. podignut je kameni oltar
Ivana Smoljanovića (1665. - 1678.). Bakarski kanonik Matija Ro- sv. Andrije apostola, dopremljen iz Italije. Povodom obilježavanja
žmanić kapelu proširuje, a posvećena je 1718. godine po biskupu 220. godišnjice osnutka župe, 225. godišnjice gradnje oltara sv. Jo-
Nikoli Pohmajeviću (1717. - 1730.). sipa te 140. obljetnice posvete današnje crkve, zalaganjem mons.
dr. Ivana Šporčića, praputnjarskog župnika, 14. lipnja 2009. godine
Odvajanjem Praputnjaka od kaptolske crkve sv. Andrije posta- riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić posvetio je novi oltar, ambon i
la je kapela sv. Josipa župnom crkvom 1789., ali kako se naselje krstionicu.
razvijalo uz Karolinsku cestu, kapela je srušena 1867. godine te je
na njezinu mjestu Vinko Štiglić, Padelić, podigao prostranu crkvu
s pet oltara. Crkva je sagrađena uz „trošak kraljevske komorske
zaklade fužinske“, doprinosima mještana te iseljenika iz Ameri-
ke i Praputnjaraca koji su radili na prokopavanju Sueskog kanala.
Podignuta je prema zamisli graditelja Josipa Rossija koji je, među
ostalim, projektirao i riječki Mrtvi kanal. Temeljni kamen za novu
župnu crkvu blagoslovio je na Cvjetnu nedjelju 15. travnja 1867.

12

Broj 2/539 2021. IZ POVIJESNE RIZNICE

HRVATSKI ZAŠTITNIK SV. JOSIP BISKUP JOSIP MARUŠIĆ

Premda evanđelja nisu zabilježila ni jednu riječ koju bi izgovorio U svetištu župne crkve sv. Josipa grob je senjsko-modruš-
sv. Josip, čiji blagdan obilježavamo 19. ožujka, ovaj je svetac omiljen kog biskupa dr. Josipa Marušića. Biskup Marušić rođen je 1.
na našim prostorima, jer je uzor očinstva i skrbi za druge. U Praput- siječnja 1869. u Praputnjaku. Hrvatsku gimnaziju završio
njaku se tradicionalno slavi blagdan Jožehove svečanom sv. misom i je u Rijeci, a bogosloviju studirao u Zagrebu. Za svećenika je
nizom manifestacija. zaređen 1892. godine. Bio je vjeroučitelj na realnoj gimnazi-
ji u Senju i prefekt zavoda Ožegovićianuma (1892. - 1894.),
Ime zaručnika Blažene Djevice Marije i Isusovog hranitelja na- a nakon toga kateheta na velikoj gospićkoj gimnaziji (1894. -
dahnjuje roditelje te matice krštenih bilježe i ženske i muške Josipe. 1898.). Doktorirao je crkveno pravo 1899. godine na Budimpe-
Ime Josip hebrejskog je podrijetla u značenju „neka Bog pridoda“, a te štanskom sveučilištu te bio profesor na senjskoj Bogosloviji.
je riječi prema Starom zavjetu izgovorila Rahela, žena praoca Jakova, Biskupom senjskim i modruškim postao je 29. ožujka 1915., a
kad je nakon godina neplodnosti rodila sina – Josipa Egipatskog. Papa 1924. postaje i apostolski administrator Kastva. Josip Marušić
Siksto IV. (1414. – 1484.) uveo je blagdan sv. Josipa obveznim. preminuo je u Senju na Veliki četvrtak 17. travnja 1930., a
pokopan je, prema vlastitoj želji, u svetištu crkve sv. Josipa u
Na zasjedanju u Splitu 1972. godine biskupi su zaključili kako Praputnjaku.
je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine prema kojoj je sv. Josip
zaštitnik Hrvatskog Kraljevstva i dalje na snazi, jer Sabor nije imao u
vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod. Potvrđen
je takav stav i u Šibeniku u studenome 2008. godine kad su hrvatski
biskupi proglasili sv. Josipa glavnim zaštitnikom Lijepe Naše. Crkva
ima i poseban spomendan na sv. Josipa Radnika, koji se obilježava 1.
svibnja.

VINKO ŠTIGLIĆ

Vinko Štiglić, Padelić, rodio se 4. travnja 1804. Nakon gimnazije
u Rijeci odlazi na bogoslovne nauke u Budimpeštu, gdje je s pohvalom
zaređen 1833. Mladu misu je imao u svetištu Majke Božje na Trsatu.
Službovao je u Plešcima u Gorskom kotaru, gdje je preuredio župnu
crkvu. Umjesto župnika Ivana Ambroza Mrzljaka, koji je 1864. godine
umirovljen, dolazi u Praputnjak. U svom rodnom mjestu je sagradio i
pučku školu. Koncem 1874. pođe u mirovinu. Preminuo je 10. ožujka
1875. Bio je sahranjen na župnom groblju, a 1926. godine posmrtne
ostatke mu prenesu u župnu crkvu. Grob mu se nalazi pokraj oltara
sv. Roka, gdje je postavljena spomen-ploča njemu i njegovim nećacima,
svećeniku dr. Martinu Štigliću i učitelju Đuri Gašparcu.

MARTIN ŠTIGLIĆ

Dr. Martin Štiglić (Praputnjak, 1837. - Zagreb, 1914.). U Bakru je
završio osnovnu školu, a 1848. je prešao u gimnaziju u Rijeku. Nakon
2 godine je prešao u senjsku gimnaziju, a 1856. ušao u Senjsko sjeme-
nište. Bogosloviju je završio u Senju, bio je kapelan u Perušiću i Ba-
kru, a onda je otišao na studij u Beč gdje je doktorirao teologiju 1865.
Bio je kraće vrijeme profesor i ravnatelj škole u Bakru, a ubrzo zatim
profesor na Senjskoj bogosloviji. U Zagrebu na Hrvatskom sveučili-
štu imenovan je 1874. redovitim profesorom pastirskog bogoslovlja.
Godine 1899. izgradio je zgradu ženske pučke škole na Praputnjaku
i doveo sestre milosrdnice. Župnoj crkvi darovao je zvono, križni put,
financirao oslikavanje crkve. Osnovao je zakladu za siromahe u Pra-
putnjaku.

TAJANSTVENA GLAGOLJAŠKA RIJEKA

Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače,
Goran Moravček, povjesničar kulturne baštine i stalni suradnik
Zvona, održao je u riječkoj Sveučilišnoj knjižnici predavanje pod
nazivom “Tajanstvena glagoljaška Rijeka”.

Nakon predavanja održanog u prostoru stalne kulturno-povi-
jesne izložbe Glagoljica riječke Sveučilišne knjižnice, upriličen je
razgled Starog grada uz stručno vodstvo te posjet Zbornoj crkvi
Uznesenja Marijina, gdje se posjetiteljima obratio mons. Sanjin
Francetić upoznavši ih s kulturno-povijesnom baštinom riječke
Assunte.

Glagoljica se odavno koristila na području današnje Rijeke,
koja je od 13. stoljeća povijesno bila prislonjena na glagoljaška sre-
dišta poput Trsata, Senja, Novog, Vrbnika, Grobnika ili Kastva.
Glagoljica je raširena u gradu već u 14. stoljeću, o čemu svjedoče
zapisi riječkog Kaptola iz 1371. godine. Zlatno doba riječkog glago-
ljaštva bilo je tijekom 16. stoljeća, ponajviše zahvaljujući modruš-
kom biskupu Šimunu Kožičiću Benji, koji je  1530./1531. godine
objavio u Rijeci šest glagoljskih knjiga u vlastitoj tiskari.  

13

VATIKAN Broj 2/539 2021.

Na petu godišnjicu objavljivanja
apostolske pobudnice „Amoris
laetitia“ o ljepoti i radosti obiteljske

ljubavi, 19. ožujka 2021. godine, papa
Franjo će inaugurirati posebnu Godinu
„Obitelji Amoris laetitia“ koja će završiti

26. lipnja 2022. godine u prigodi

Foto: Vatican Media X. svjetskog susreta obitelji u Rimu.

Posebna godina posvećena
svjedočenju obiteljske ljubavi

Iskustvo pandemije jače je istaknu- Brojne su inicijative koje se mogu Za obitelji iz čitavoga svijeta ova
lo glavnu ulogu obitelji kao kućne ostvariti u biskupijama i župama tijekom će godina predstavljati hod
Crkve, te važnost veze među obite- Godine: od jačanja pastorala u pripremi
ljima – stoji u priopćenju Dikasterija za za brak i pratnje parova u prvim godina- dubljeg proučavanja apostolske
laike, obitelj i život. Raznim duhovnim, ma braka, do organizacije susreta za ro- pobudnice Amoris laetitia, koja
pastoralnim i kulturnim inicijativama ditelje o odgoju djece. Osim toga – stoji je plod dvaju sinoda o obitelji
predviđenim za Godinu „Obitelji Amoris u priopćenju dikasterija – valja promicati održanih 2014. odnosno 2015.
laetitia“ papa Franjo se želi obratiti svim susrete o ljepoti i teškoćama obiteljskoga godine, potpisana 19. ožujka
crkvenim zajednicama u svijetu, potičući života, u svrhu priznavanja društvene 2016.
svaku osobu da bude svjedok obiteljske vrijednosti obitelji i ostvarenja mreže
ljubavi. obiteljī i pastirā sposobnih biti blizu u „Bit će to godina razmišljanja
teškim trenutcima, uz navještaj, sudjelo- o Amoris laetitia. Ta će
Dikasterij će župama, biskupijama, vanje i svjedočenje. Posebna se pozornost
sveučilištima, crkvenim pokretima i obi- preporuča u odnosu na parove u krizi, te razmišljanja biti stavljena
teljskim udrugama staviti na raspola- starije osobe, kako bi se nadvladala kul- na raspolaganje crkvenim
ganje sredstva za obiteljsku duhovnost, tura odbacivanja i ravnodušja. zajednicama i obiteljima kako
formaciju i pastoralno djelovanje o pri- bi ih se pratilo na njihovu putu.
premi za brak, osjećajnom odgoju mla- Što se tiče mladih, poželjne su inicija- Već sada pozivam sve da se
dih, o svetosti supružnika i obitelji koje tive za razmišljanje i razgovor o temama pridruže inicijativama koje će
milost sakramenta žive u svakodnevnom kao što su obitelj, brak, čistoća, otvore- se promicati tijekom te Godine
životu. Osim toga, bit će organizirani me- nost za život, uporaba društvenih mreža, i koje će koordinirati Dikasterij
đunarodni akademski simpoziji u svrhu siromaštvo, te poštovanje svega stvore- za laike, obitelj i život. Ovaj
razmatranja sadržaja i utjecaja apostol- noga. Preporučuje se također posebna hod obitelji iz čitavoga svijeta
ske pobudnice u odnosu na vrlo aktualne pozornost tijekom Godine djece. povjeravamo Svetoj nazaretskoj
teme koje se odnose na obitelji u cijelom obitelji, posebno svetom Josipu,
svijetu – istaknuto je u priopćenju. Posebni vidik koji se ističe u kon- suprugu i brižnom ocu“, objasnio
tekstu Godine „Obitelji Amoris laetitia“ je Papa u svom nagovoru uz
U vidiku otvaranja, 19. ožujka vati- jest želja za većim sudjelovanjem bračnih Angelus na blagdan Svete
kanski je dikasterij pripremio posebnu parova u biskupijskim i župnim struktu-
informativnu brošuru koju će biti mogu- rama, te temeljitija formacija pastoralnih Obitelji.
će preuzeti na web stranici posvećenoj djelatnika, sjemeništaraca i svećenika
toj inicijativi (www.amorislaetitia.va), kako bi, surađujući s obiteljima, bili na
koja je izrađena na pet jezika: engleskom, visini izazova današnjega svijeta.
francuskom, španjolskom, portugalskom
i talijanskom. Stranica će biti ažurirana Zbog toga će biti važno – ističe se u
prijedlozima i inicijativama koje će se po- priopćenju dikasterija – uspostaviti dje-
malo razvijati tijekom ove posebne godi- lotvorni reciprocitet između “obitelji-
ne. kućne Crkve” i Crkve, kako bi se otkrile
i vrjednovale kao nezamjenjivi dar jedne
Prvi je cilj pomoći osjetiti da je evan- za drugu. Na kraju bit će važno promicati
đelje obitelji radost koja ispunja u obiteljima njihov naravni misionarski
srce i cijeli život. Obitelj koja ot- poziv, organizirajući događaje u svrhu
krije i osjeti radost zbog toga što ima dar, formacije za evangelizaciju i misionarske
i što ona jest dar za Crkvu i za društvo, aktivnosti, u prigodama kao što je pripre-
može postati svjetlost u mraku svijeta – ma djece za sakramente, vjenčanja, godiš-
napominje se u spomenutoj brošuri. njice ili važnih liturgijskih događaja.

(Izvor: Vatikanski radio)

14

Broj 2/539 2021. VATIKAN

Mrežna stranica za Apostolska pobudnica
obilježavanje Godine pape Franje
»Obitelj radost ljubavi« „Amoris laetitia –
Radost ljubavi“
Inicijativom se želi dosegnuti svaka obitelj diljem
Postsinodalna apostolska pobudnica
svijeta uz pomoć duhovnih, pastoralnih i pape Franje, „Amoris laetitia – Radost ljuba-
vi“, upućena biskupima, prezbiterima i đako-
kulturalnih prijedloga koji se mogu provesti nima, kršćanskim supruzima i svim vjernicima
laicima o ljubavi u obitelji nastala je nakon
unutar župa, biskupija, sveučilišta, crkvenih čak dvije, opće izvanredne i opće redovite, bi-
skupske sinode posvećene suvremenoj obi-
pokreta i obiteljskih udruženjâ. teljskoj problematici.

Dikasterij za laike, obitelj i život postavio je zasebnu višejezičnu mrežnu strani- Spomenute sinode, čak i prije no što su
cu za potrebe obilježavanja Godine »Obitelj Amoris laetitia – Radost ljubavi« održane, pokrenule su velike nade, ali i još
koja će trajati od 19. ožujka 2021. do 26. lipnja 2022. Na naslovnici uz logotip veće prijepore u samoj Crkvi, posebice po pi-
navodi se i geslo godine »Kršćanski navještaj o obitelji uistinu je radosna vijest« (AL, tanju pripuštanja sakramentima rastavljenih i
1). ponovno civilno vjenčanih vjernika.

Na stranici je moguće preuzeti tekst pobudnice Amoris laetitia na nekoliko svjet- Skupivši u ovaj dokument sve najvažni-
skih jezika, a iznosi se i pojašnjenje projekta ističući kako se radi o inicijativi pape je zaključke sinodskih zasjedanja i davši svoj
Franje kojom se Crkvi nudi prigoda za razmišljanje i produbljivanje ne bi li konkretno osobni prinos spomenutoj obiteljskoj pro-
iskusila bogatstvo spomenute pobudnice. Inicijativom se želi dosegnuti svaka obitelj blematici papa Franjo napominje kako ova
diljem svijeta uz pomoć duhovnih, pastoralnih i kulturalnih prijedloga koji se mogu pobudnica u njegovim mislima „poprima po-
provesti unutar župa, biskupija, sveučilišta, crkvenih pokreta i obiteljskih udruženjâ. sebno značenje“ baš u kontekstu Jubilejske
godine milosrđa.
Navodi se kako su ciljevi sljedeći: potaknuti širenje sadržaja apostolske pobudni-
ce Amoris laetitia u širem krugu ljudi; navijestiti kako je sakrament braka dar koji u Već u 2. točki Papa se osvrće na okolno-
sebi sadrži preobražavajuću snagu ljudske ljubavi; omogućiti obiteljima da postanu sti u kojima se raspravljala obiteljska proble-
aktivni nositelji obiteljskog pastorala za što je potreban evangelizacijski i katehetski matika: „Rasprave koje kruže u sredstvima
rad s obiteljima; posvijestiti mladim ljudima važnost formiranja u istini ljubavi i se- društvenoga priopćavanja ili tiskovinama pa
bedarju uz pomoć ciljanih njima usmjerenih inicijativa te proširiti pogled i djelovanje čak i među službenicima Crkve kreću se od
obiteljskog pastorala kako bi postao sveobuhvatan i uključio bračne parove, djecu, neobuzdane želje da se sve mijenja bez do-
mlade, starije osobe i situacije obiteljske krhkosti. voljnog razmišljanja ili osnovanosti do stava
koji teži riješiti sve primjenjujući opće norme
Najavljuju se različiti sadržaji i inicijative: Forum u Rimu od 9. do 12. lipnja ili izvlačeći pretjerane zaključke iz nekih teo-
2021. na kojem bi predstavnici biskupskih konferencija te međunarodnih obi- loških razmišljanja“.
teljskih pokreta i udruženja trebali promišljati o tome gdje smo s pobudni-
com Amoris laetitia i razmotriti strategije za njezinu provedbu; videozapisi kojima će Ovaj, kako su ga neki već označili, kom-
papa Franjo pojasniti poglavlja pobudnice te videozapisi o vjeri i uključivanju osoba promisni dokument ipak je ostavio dovoljno
s invaliditetom u Crkvi; proslava Dana djedova i baka te pripremne kateheze za X. prostora i tzv. progresistima i tzv. konzervativ-
Svjetski susret obitelji pod geslom »Obiteljska ljubav: poslanje i put ka svetosti« koji cima u Crkvi i za zadovoljstvo, ali i za daljnji
se planira za kraj lipnja 2022. godine, a što bi ujedno bio i vrhunac Godine. Planirani rad i promišljanje.
su i sadržaji za obiteljsku duhovnost, pastoralnu formaciju i aktivnosti za pripremu
za brak, obrazovanje mladih o afektivnoj zrelosti, o svetosti bračnih parova i obitelji Stoga i sam Papa napominje da ne pre-
koje u svakodnevnom životu žive milost sakramenta poručuje da se tekst pobudnice čita površno
i na brzu ruku. „Obitelji i oni koji se bave obi-
Naposljetku, uz odgovore na neka često postavljena pitanja i sekciju za medije, teljskim pastoralom najveće će koristi izvući
na stranici je ponuđeno i dvanaest načina za hod s obiteljima uz pobudnicu Amoris ako budu dio po dio čitali strpljivo i oprezno ili
laetitia obuhvaćajući tako ključna područja obiteljskog pastorala, počevši od daljnje, ako budu u njoj potražili i posvetili pozornost
bliže i neposredne priprave za brak, preko praćenja brakova i obitelji te rada s ranje- onim dijelovima koji odgovaraju njihovim kon-
nim brakovima i obiteljima, do formacije djelatnika i pratitelja, ali i pastorala starijih kretnim potrebama“.
osoba te promicanja misionarskog poslanje kod obitelji.
Preuzeto: Kršćanska sadašnjost
15

MEDICINSKI KUTAK Broj 2/539 2021.

Proljeće pred vratima

Priredio: dr. Ivan Host

Nakon duge zime sa često teškom i monotonom prehranom, promjena
vremena i naglo zagrijavanje često donose takozvani proljetni umor.
Proljetni umor smanjuje radnu sposobnost, koncentraciju i imunitet.

Dok smo zaokupljeni korona virus pandemijom gotovo nepri- Da bismo izbjegli probleme i sami možemo dosta učiniti
mjetno protječe vrijeme. I već je proljeće pred vratima. Na da smanjimo tegobe povezane s proljetnim umorom.
to nam ukazuje zadnjih dana lijepo i toplo vrijeme, koje je
uslijedilo nakon vala ekstremne hladnoće. Mnogi se upravo u ovo 1.Prehranu trebamo prilagoditi toplijem vremenu i
vrijeme pred samo proljeće osjećaju umorno i iscrpljeno. To je ove smanjiti unos kalorija u organizam. Naime dolaskom
godine još i više izraženo zbog izolacije na koju nas je prisilila pan- toplijih i sunčanijih dana smanjuje se i potreba za ve-
demija i s time povezanim manjkom fizičke aktivnosti. Zato je sada ćom količinom hrane i kalorija, koja je zimi bila potrebna radi
najbolje vrijeme da se pripremite za proljeće i izbjegnete neugodne održavanja tjelesne topline tijekom hladnih dana. Pokazalo
tegobe proljetnog umora. se da posebno u proljeće prehrana bogata ribom povoljno
djeluje na organizam i daje dodatnu snagu. Jelovnik treba
Iscrpljeni od zime i pandemije sadržavati sezonsko voće i povrće – naravno koliko je to god
sada moguće – jer znamo da baš u ovo doba i nije jako do-
Nakon duge zime sa često teškom i monotonom prehranom, pro- stupno.
mjena vremena i naglo zagrijavanje često donose takozvani proljetni
umor. Proljetni umor smanjuje radnu sposobnost i slabi koncentra- 2.Uzimanjem vitamina i mineralnih tvari u dodatcima
ciju. Osim toga značajno smanjuje imunitet i time nas čini osjetlji- prehrani smanjiti će se tegobe povezane s proljetnim
vijima za razne infekcije – uključujući i koronavirus-infekciju. Često umorom. Posebno je važan vitamin C koji brzo i učin-
se mogu aktivirati ili pogoršati razne kronične bolesti. Razlog pro- kovito uklanja umor. Zato se preporučuje uzimanje agruma i
ljetnog umora leži u činjenici da se ljudsko tijelo ne uspijeva naglo kivija, koji su posebno bogati ovim vitaminom. Na sreću ovog
prilagoditi promjenama koje se sada zbivaju u okolišu, te se nakon voća upravo u ovo doba ima sasvim dobar izbor. Od mine-
zimskih uvjeta sada dodatno metabolički iscrpljuje. rala sada je najvažnije željezo. Najbogatiji su izvori željeza u
prehrani crveno meso, jaja, piletina i riba. Željezo će se bolje
Osjećaj slabosti i malaksalosti u proljeće velikim je dijelom po- apsorbirati iz hrane uz pomoć vitamina C.
sljedica manjka vitamina C. Tome također doprinose i prevrtljive
vremenske prilike na koje se organizam vrlo teško adaptira. Poseb- 3.Rekreirajte se. Preporuča se što više fizičke aktivno-
no su osjetljivi meteoropati koji tijekom proljetnih mjeseci imaju in- sti – dakako prilagođeno dobi i zdravstvenom stanju.
tenzivnije glavobolje i migrene, te probavne probleme. Dolazi i do Aktivnost ne povećavajte naglo, već to činite postu-
češćeg javljanja čira na želucu i dvanaestniku sa izraženijim kom- pno. Tako ćete izbjeći povrede. Izlažite se proljetnom suncu
plikacijama. Češći su i problemi psihičke naravi – koji se javljaju u kad god je to moguće. Izađite u prirodu i uživajte u danjem
širokom spektru – od tek naznačene melankolije do izraženih tegoba svijetlu. Danje svijetlo poboljšava raspoloženje i smanjuje
pa čak i do javljanja depresije. Osobe se teško koncentriraju i veća je pospanost.
mogućnost nastajanja povrjeda.
4.Važan je i dovoljan unos tekućine - treba piti barem
Prehrana za proljeće dvije litre tekućine dnevno. Voda regulira probavu i
mokrenje. Na taj se način nakupljeni toksini brže iz-
Ožujak i travanj mjeseci su s najskromnijim izborom prehram- bacuju iz organizma, a to smanjuje osjećaj umora. Po želji
benih namirnica. Hrana je u ovo vrijeme siromašna važnim sastoj- se u vodu može dodati malo soka od agruma što je dobro
cima, koji su sada više nego potrebni našem organizmu. Uz to zimi za osvježenje. Korisna je i mineralna voda koja uravnotežu-
ljudi uglavnom ograniče svoje kretanje – u vrijeme koronavirus-pan- je razinu minerala u tijelu, regulira probavu i vraća potrebnu
demije još i više. Zrak koji zimi udišemo, posebno u velikim gradvi- snagu.
ma zbog intenzivnog prometa, grijanja u kućama i rada toplana, je
zagađeniji. S druge strane, nedostaje i zelenilo koje pročišćava zrak 5.Izbjegavajte stres i dovoljno se odmarajte. Zdrav san
(bjelogorično drveće). Uza sve to, zimi se uglavnom koristi i teža od oko sedam sati na dan i rani odlazak na spavanje
hrana, više termički obrađena, s mnogo manje korisnih hranjivih mogu pomoći protiv proljetnog umora. Ujutro, čim
sastojaka. To se sve vrlo negativno odražava na organizam. se probudite, bez odgađanja ustanite iz kreveta - nemojte se
nepotrebno izležavati.
Zato je u vrijeme pred proljeće i početkom proljeća organizam
zasićen dijelom i toksičnim tvarima – daleko više nego u ostatku Uz pravilnu prehranu i pridržavanje gornjih pravila moći ćete
godine. Nije rijetko da se na kraju zime poremeti tjelesna težina – u potpunosti uživati u nadolazećem, za mnoge i najljepšem,
najčešće se ljudi tijekom zime udebljaju što dodatno potencira i po- godišnjem dobu.
goršava tegobe proljetnog umora. Pa iako proljetni umor ne spada u
značajnije zdravstvene probleme, on može otežati svakodnevni život
i smanjiti radnu sposobnost.

16

Broj 2/539 2021. CRKVENA GLAZBA

Skladanje mise u
baroknom razdoblju

Početkom sedamnaestog stoljeća započinje barokno Claudio Monteverdi
razdoblje u kojem se monodija prati s generalbasom (1567. - 1643.)
(basso continuo), te se počinje komponirati u
homofonom stilu i uvodi se solo pjevanje.

Piše: Andrejka Srdoč Geraci soliste kako bi stvorio efekt jačine u takozvanom “tutti”.Tako je stil
koncerta također nastao u misi.
Barok donosi karakteristične stilske elemente prisutne u no- Razvoj polukoralne mise razvija se na dva načina:
vim glazbenim oblicima poput kantate, oratorija, melodra- 1. Vokalna polukoralnost u kojoj je karakteristika imitacija
me i koncertne sonate. Ove karakteristike postupno počinju
uvjetovati liturgijsku glazbu, a posebno motet. Što se tiče dijelova odnosno jedan zbor oponaša drugi.
ordinarija odnosno nepromjenjivih dijelova mise, ovi novi elementi 2. Koncertna polukoralnost u kojoj se zbor može razlikovati kao
sporije su prodirali zbog odredaba Tridentskog koncila koji je isticao
žrtveni karakter mise. To se znatno suprotstavilo novim glazbenim solistički, vokalni i instrumentalni zbor.
stilovima koji su težili maštovitosti duha i osjećaju “slavlja”. Među-
tim, postoje različiti pokušaji umetanja novih glazbenih oblika čak Umeđuvremenu se razvio i takozvani stylus mixtus (mješani
i u dijelove ordinarija koji su pod utjecajem novih teoloških odredbi stil) koji se sastojao od miješanja epizoda u tradicionalnom
i tako počinju poprimati vlastiti stil i karakter. Posebnost u baro- višeglasnom stilu s epizodama obrađenih u homofono - kon-
knom stilu je način skladanja ordinarija mise: certnom stilu.
- U Kyrie i Gloriji slavilo se “blagdan” određenog dana;
- U Credo (posebno u “Et incarnatus est”, u “Crucifixus” i u “Et Ovaj postupak pogodovao je tendenciji dijeljenja obrednog tek-
sta na autonomne dijelove.
resurrexit”) slavilo se “otajstvo”;
- U Benedictus iskazivalo se štovanje i klanjanje; U sredinama koje nerado prihvaćaju novosti, nastavio se koristi-
- U Agnus Dei izražavala se molitva. ti tradicionalni višeglasni stil (stil Palestrine), koji je Crkva službeno
i otvoreno favorizirala; međutim ova polifonija nije mogla ostati is-
Kako je vrijeme prolazilo, u misi zamišljenoj u stilu moteta i ključivo samo s kontrapunktom zbog jake harmonijske osjetljivosti
monokoralnom stilu (s jednim zborom), posebno u takozvanoj Missi baroknog glazbenog perioda.
brevis, počinju se ubacivati fraze za solo glas uz pratnju bassa conti-
nua ili u višeglasju u donjim dionicama uz pratnju orgulja. U sedamnaestom stoljeću u ovim vrstama misa, gubi se paro-
dijska struktura (zabranjena od Tridentskog koncila) i nastaje novi
Missa Domenicalis od Viadane iz 1607. godine vjerojatno je prvi problem jedinstvenog izražavanja.
pokušaj čitave jednoglasne mise uz pratnju bassa continua. Kasni- Pokušalo se to riješiti uporabom:
je su prevladali koncertni elementi, a višeglasje je gotovo nestalo. - jednakih početnih tema (monotematizam) za svaki glas ili
Tada se počela koristiti harmonična zborska monodija podržana ge-
neralbasom, dok su solo glasovi i instrumenti postali neizostavni stavak;
protagonisti. - refrena i ponavljanja;
- varijacija;
U Veneciji misa se izvodila s dva zbora postavljenim jedan na- - basso continuo kao element ujedinjenja unutar dionica ili
suprot drugog. Ovakvo dvokoralno višeglasje karakteristično za ve-
necijansku školu povjerilo je glavnu ulogu prvom zboru koji je imao između njih.
skupinu koncertnih solista, dok je drugi zbor nadopunjavao pjevanje
s funkcijom odgovora (antifoničnom funkcijom) ili je udvostručavao U svemu tome bila je zapažena sve veća upotreba instrumenata
koji su ulazili kao koncertni instrumenti u samostalne skladbe zva-
ne sonate ili simfonije.

U tom je kontekstu uvodna simfonija postala najvažnija i najop-
sežnija, sve dok krajem stoljeća nije poprimila svoj trodijelni oblik.

Iz ovog su razdoblja također poznate takozvane misse alterna-
tim, koji karakterizira izmjena višeglasja s orguljama ili glasovima,
i missa pastoralis ili pastorella razrađena u popularnim božićnim
pjesmama.

KOMPOZITORI I DJELA Sastavio je tri mise. Prva skladana 1610. godine je parodijska
misa skladana na tematske ideje preuzeta iz Gombertovog moteta
U rimskom okruženju neki su autori ostali vjerni tradicionalnom In illo tempore.
jednozborskom a cappella stilu, dok su se drugi, poput Orazija Be-
nevolija, posvetili polikoralnom stilu u djelima koja su imala opsežnu Druga sastavljen 1640. godine skladana je u polifonijskom stilu
strukturu i često su imala značajnu estetsku vrijednost. a cappella, ali uz dodatak bassa continua povjerenog orguljama.

U prošlosti mu se pripisivala poznata Missa Salisburgensis, sa- Treća je objavljena nakon njegove smrti 1650. godine. Stil je
stavljena za jubilej opatije San Ruperto u Salzburgu 1682. Godine. vrlo izražajan i koristi suvremena glazbena sredstva poput kromatiz-
To je veličanstvena skladba za 53 glasa podijeljena u 7 vokalnih i ma i melizmatičke fioriture u glasovima u solo dionicama. Kompo-
instrumentalnih zborova različitih vrsta u kojima se pojavljuje idea- zicijska tehnika je zapanjujuća: cijela je misa zapravo izgrađena na
lan barokni stil. jednoj temi podijeljenoj u tri manja dijela (incisa), a komponirana je
i u obrnutom i retrogradnom stilu.
Claudio Monteverdi (1567. - 1643.) U Veneciji, osim škole Ga-
brieli, treba posebno spomenuti Claudija Monteverdija koji se, iako Uz ove mise, postoje i neki dijelovi kao što su Credo (u tri kon-
privučen tradicionalnim višeglasjem, nije mogao oduprijeti novim certantna dijela: Crucifixus, Et resurrexit i Et iterum) i Gloria (napi-
potrebama i novim tehnikama glazbene umjetnosti. sana za sedam glasova u usklađenom stilu podijeljenih u desetak
dijelova) koji vjerojatno pripadaju cjelovitoj misi komponiranoj 1631.
za kraj kuge.

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 2/539 2021.

Povratak Škola na kotačima

Kad bismo shvatili kako se U prošlosti su u nekim europskim zemljama, čitanjem
poučavali putujući učitelji. Bile su to putujuće škole u
jednostavno nadopunjuju
kojoj je učitelj putovao iz sela u selo.
problemi i njihova rješenja,
Katolička osnovna škola „Josip Foto: studentski.hr
vjerojatno bi svijet bio stvarno
Pavlišić“ u Rijeci je temeljem ovih
ružičast
prošlih, pedagoških obrazaca, osmisli-
Piše: Daria Ljevar
la projekt Škola na kotačima za djecu
Ja ne bih da je boli, ne bih... Na ne-
pravdi je izgrađeno ovo novo moder- koja žive oko Petrinje i Gline i koja
no, a četrdeset dana izbijanja, probi-
janja, odupiranja, služi nam kao podsjetnik više nemaju svojih škola, puteva, pri-
i pomoć na putu povratka.
jevoza, kuća, organizacijskih moguć-
Nju boli, no je li bol problem ili put?
Teško je, mi smo samo ljudi i besmisle- nosti da budu klasični đaci školarci.
no je pisati bajke kada nije lako, ali Bog
ne bi stvorio bol niti išta komplicirano, da Šest subota za redom (od 13. ve-
uz to nije stvorio i rješenje. Kad bismo
shvatili kako se jednostavno nadopunjuju ljače do 20. ožujka), 24 učitelja sudje-
problemi i njihova rješenja, vjerojatno bi
svijet bio stvarno ružičast, ali ta spoznaja luje u pružanju pomoći u učenju za
pripada misterijima. Da je mirakul, poslao
bi anđele i ne bi bilo rituala koji, svake go- djecu koja pripadaju području OŠ Gli-
dine, utječu na puno više od samih osjetila.
Kako, dakle, Rješenje utječe na problem? na. Svake subote četiri učitelja kreću
Gospod je stvorio drvo, razdijelio ga na dva
dijela, složio pod pravim kutom i navalio ga put jednog sela. Planirano je pomagati
čovjeku na leđa. Čovjek je hodao gradom
u kojemu je svakome bio prijatelj. Hodao je djecu u Majskim Poljanama, Novom Selu Glinskom i Viduševcu. U toku su razgovori vezani
noseći to drvo i svi su ga gledali, znali su
tko je, što je radio, a sad se sramoti. Vukao uz osiguravanje prostora u blizini Gline. Koordinacija teče uz pomoć ravnateljice OŠ Glina
je dva balvana i postajao sve slabiji, a svi
su gledali, plakali, smijali se i rugali. On je Robertine Štajdohar.
znao gdje mu je cilj i kako će izgledati na
završetku puta, zato nije krio svoje rane, Dragovoljstvo obuhvaća rad s više od četrdesetero djece. U danu je planirana realizacija
slabosti i padove, nije se pravdao niti krojio
svoje ambicije i izgled prema očekivanjima 4 nastavna sata repeticija, instruktaže iz različitih predmeta i različitih područja, sve u
publike. Jednostavno je znao da krči put
povratka za sve koji ga sada gledaju, kao i skladu s uputama učitelja i razrednika iz OŠ Glina te sve uz pridržavanje epidemioloških
za buduće generacije gledatelja.
mjera.
Budući četrdesetnica, pomalo, popri-
ma oblik novog, modernog i normal- Sponzori su Škole na kotačima: Arriva Rijeka, Autotrans d.d. Rijeka, Euroherc osigu-
nog, pitam se postoji li više istinski
teško drvo koje se mora iznijeti do vrha ili ranje d.d. podružnica Rijeka, različiti donatori vezani uz gorivo i troškove puta. Roditelji
se sve pretvorilo u natjecanje tko će duže
izdržati bez ovoga ili onoga. Četrdesetni- KOŠ-a su pozvani (tko želi) da sudjeluju u skupljanju školskog pribora i slatkiša za sve naše
ca može biti jednostavna, ali ne i lagana,
ako ti tako odlučiš. Glavni sastojak je srce buduće učenike s Banovine. Zahvaljujemo svima koji su ponudili svoju stručnost i iskazali
u kojemu je uvijek vruće od vatre koju pali
Bogić tvoj, vatra će gorjeti slušajući glasnu želju da se ukrcaju u Školu na kotačima i pomognu.
tišinu kako čisti prostor za djela. Djela će
rasti, ako dopustiš ljudima biti ovakvima Pomoć u učenju održavat će se u autobusu – školi unutar nekoliko autobusnih punkto-
kakvi jesu, čak i da te povrijede, ponize i
okrive, a ti mirno prihvatiš sve. Najvažnije, va. Učitelji i nastavnici poticat će motivaciju i emociju u učenju, sažimati i usustavljivati
ne srami se sebe sa svim padovima, rana-
ma, etiketama, mišljenjima, mrmljanjima, gradivo, ali i objašnjavati novo. Cilj je između ostalog stvoriti učeničku zajednicu u speci-
osudama... ne budi sam sebi najteže drvo,
nego se zagrli i gledaj prema cilju. Izvana fičnim uvjetima.
budi običan i ne utrkuj se, jer svatko vuče
svoje drvo, a brdo je dovoljno veliko i sva- I učitelji/nastavnici i učenici saživjet će se u međugeneracijskom učenju; Katolička
koga čeka njegovo mjesto. Ti se samo ne
boj i hrabar budi, jer Čovjek nad ljudima je osnovna škola „Josip Pavlišić“ iz Rijeke, učit će od svojih privremenih učenika s Banovine,
s tobom, a On je pobijedio svijet! 
ali će i oni učiti od svojih mobilnih nastavnika iz riječke škole.

Uz želju da kapi dobrote pomognu stradalnicima, u želji da naša Banovina što prije

oživi, riječki KOŠ šalje poruku da je obrazovanje ključ sreće i napretka. Katolička osnovna

škola „Josip Pavlišić“ iz Rijeke zahvaljuje svima koji su pomogli, pomažu i podržavaju ovaj

projekt.

Jasna Buketa

Verbum

Fulton J. Sheen:

Božanska romansa

U ovoj poticajnoj knjizi poznati biskup i duhovni
autor Fulton Sheen na svoj neponovljiv način progova-
ra o božanskoj romansi – ljubavnoj vezi između Boga
i čovjeka, istražujući tajnu Božje ljubavi prema nama
i otkrivajući nam Boga koji nas toliko ljubi da kreće u
potragu za svakim čovjekom: „Da ste jedini čovjek na
svijetu, on bi i tada sišao s neba, patio i umro samo za
vas. Eto, toliko vas Bog ljubi.“

Iz te perspektive Božje ljubavi Sheen promatra i
ljudski život pomažući svakom čovjeku da na nov i is-
cjeljujući način pogleda vlastite boli, tuge, osamljeno-
sti i promašaje. Sheenovo naučavanje, propovijedanje
i pisanje poučilo je, prosvijetlilo i nadahnulo milijune
ljudi tijekom njegova ispunjena i aktivna života, a ovaj
njegov duhovni biser zasigurno će nadahnuti i suvre-
mene čitatelje.

18

Broj 2/539 2021. SJEĆANJA

Uz 90. obljetnicu smrti župnika Brod Moravica

Svećenik Rafael Kanotti

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Brodmoravički kraj smješten je na nicama i Čabarski dekanat. Za predan rad U Brod Moravice došao
sjeverozapadu Gorskoga kotara, uz je 9. siječnja 1922. godine odlikovan čašću je 1889. godine i ostao
granicu sa Slovenijom. Pred stoti- kanonika Njegove Svetosti pape Pija XI. upamćen kao jedan
njak je godina četrdesetak tamošnjih sela od najdugovječnijih,
i zaselaka bilo napučeno mladim življem. Rafael Kanotti je, koliko je poznato, ali i najboljih tamošnjih
U 19. je st. bilo toliko stanovnika da su, uz službovao u Brod Moravicama duže
staru župu sv. Nikole koja datira još iz 15. od bilo kojeg drugog župnika. Stoga svećenika. Zato ga
st., osnovane i dvije nove župe - Podstene je krstio, vjenčao i sahranio čitave genera- se, uz 90. obljetnicu
i Završje. Stanovnici su se bavili uglavnom cije mještana. Ostao je upamćen kao bri- smrti, prisjećamo ovim
poljoprivredom, obradom drva, kirijaše- žan župnik koji je dobro brinuo o župlja-
njem. Oni sretniji imali su stalan posao pri nima. U Spomenici župe sv. Nikole – koju tekstom.
željeznici. je pedantno vodio od 1897. do 1928., nave-
dene su aktivnosti kojima se bavio, među
Rafael Kanotti je kao svećenik do- kojima se ističe skrb o sakralnim objekti-
šao u Brod Moravice 1889. godine i ostao ma, primjerice popravci i obnova crkava,
upamćen kao jedan od najdugovječnijih, opremanje crkava oltarima, lusterima i
ali i najboljih tamošnjih svećenika. Ka- drugim namještajem, krštenje zvona za
notti je rođen 21. listopada 1857. u Donjoj kapelu sv. Roka i kapelu sv. Andrije te zida-
Dubravi u Međimurju gdje je polazio i puč- nje crkve Presvetog Srca Isusova u Velikim
ku školu. Župnik Mihael Legin zapazio je Dragama (1906.). Brinuo se i o popravcima
Rafaelove sposobnosti, sklonost duhovnim kapele sv. Roka i pripadajućeg groblja. Za
vrjednotama i želju za svećeništvom, a bilo njegova je vremena Austro-Ugarska Mo-
mu je očito da siromašni roditelji ne mogu narhija, tijekom Prvog svjetskog rata, pro-
dječaku plaćati školovanje u Zagrebu. Sto- vela rekviziciju crkvenih zvona o čemu u
ga se pobrinuo da Rafael bude besplatno Spomenici možemo pročitati zaista dirljive
primljen na školovanje u sjemenište u Se- zapise.
nju. Tamo je bio lijepo prihvaćen i dobro se
snašao pa je kao bogoslov zamolio da bude Brižno je skrbio i o svojoj obitelji –
inkardiran, tj. upisan među kler Senjsko- majci Mariji Kanotti, rođenoj Stölzl i sestri
modruške biskupije. Za svećenika je zare- Marici (Mariji). Domaćinstvo mu je vodila
đen u Senju 12. srpnja 1881., a mladu je majka koja je preminula 1902. i sahranje-
misu služio u Donjoj Dubravi 17. srpnja na je u Brod Moravicama. Podupirao je i
1881. Za tu zgodu dao je u tiskari Augusta svoje nećake Mihovila (1882.-1958.) i nje-
Schneidera u Grazu tiskati u boji krasan govog mlađeg brata Ivana (1903.-1936.) u
Spomen na svoju prvu svetu misu, koji se školovanju za svećenike. Oba su nećaka
čuva u arhivi župe Donja Dubrava. rado posjećivala strica u Brod Moravicama
pa su tu služili i svoje sekundicije, tj. dru-
Prvih osam godina svojega svećeništva ge svečane mlade mise. Obojica su bili vrlo
službovao je kao kapelan, prema potrebi u uspješni u svom zvanju, ali je Ivan umro u
različitim župama Senjsko-modruške bi- trideset trećoj godini dok je Mihovil doži-
skupije: Brinju (postavljen 30. 8. 1881.), vio progon od poslijeratnih komunističkih
Perušiću (26. 5. 1883.), na Grobniku (22. vlasti.
8. 1883.), u Rijeci (7. 2. 1884.) i u Novom
Vinodolskom (16. 10. 1884.). Kao admini- Rafael Kanotti je umro naglo, nakon
strator službovao je u Ramljanima (10. 9. kratke bolesti, 10. siječnja 1931. u Brod
1885.), Brinju (27. 9. 1886.), Brušanima Moravicama, u 74. godini života i pedese-
(10. 10. 1888. - obustavljeno), Dabru (26. toj godini svećeništva. Pokopan je u Brod
10. 1888.) i, na kraju, u Brod Moravicama Moravicama, a na sahrani se okupio velik
(1. 5. 1889.). Tu je ostao pune 42 godine, broj goranskih svećenika i mnoštvo naro-
sve do smrti. da. Grob župnika Kanottija i njegove maj-
ke očuvan je do danas.
Za župnika u Brod Moravicama po-
stavljen je 29. travnja 1890. Dana 10. ožuj- Prošlo je već stotinjak godina od njego-
ka 1903. imenovan je podarhiđakonom va vremena pa danas više i nema mještana
kotara Vrbovskoga, 20. prosinca 1912. koji su ga osobno poznavali. Ali dobar glas
razriješen službe dekana (nema podataka o Kanottiju kao humanom čovjeku, briž-
kad je postavljen za dekana), 15. siječnja nom duhovniku i dobrom prijatelju, sti-
1918. postavljen za dekana Dekanata Vr- gao je i do nas. Svojom osobnošću i svojim
bovsko u koji je pripadala župa Brod Mora- predanim radom na korist svoje pastve žu-
vice. Gorski kotar je tada osim ovoga imao pnik Rafael Kanotti to doista i zaslužuje.
još Dekanat u Brodu na Kupi odnosno Del-
19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 2/539 2021.

Korizmeni Udbina
susret
svećenika Ministar obrane RH posjetio
Svetište hrvatskih mučenika
U skladu s programom biskupijsko-
ga Pastoralnog plana za ovu godinu, u U okviru posjeta vojarni “Josip
ponedjeljak 22. veljače održan je u Pa- Jović” i Središtu za razvoj vođa “Mar-
storalnom centru Lički Osik korizmeni ko Babić” u Udbini, ministar obrane
susret svećenika Gospićko-senjske bi- Republike Hrvatske Mario Banožić,
skupije. u utorak 23. veljače, posjetio je Sve-
tište hrvatskih mučenika na Udbini.
Susret je otvorio te nakon kratke Ministra je dočekao rektor Svetišta i
zajedničke molitve svećenike pozdravio župnik vlč. Josip Šimatović u pratnji
biskup Zdenko Križić, naglasivši kako sužupnika vlč. Ante Luketića. Vlč. Jo-
je – poslije mnogo otkazanih susreta – sip je kroz polusatno predavanje mi-
svećenicima doista potrebno okupljanje i nistra i suradnike proveo kroz Crkvu
zajednička priprava za duhovni hod kroz hrvatskih mučenika, Park hrvatskih
korizmeno vrijeme. mučenika i do kripte gdje je trenutač-
no postavljena izložba gosp. Zlatka Franića „Svitlo hrvatskoga križa“. Izložbu je predstavio vlč. Ante.
Potom je generalni vikar mons. Ma-
rinko Miličević održao razmatranje o Vlč. Josip je istaknuo da je ovo po godinama mlado Svetište jer ove godine slavi tek desetu obljet-
sv. Josipu, u povodu proglašenja Godine nicu posvete, ali da se iz godine u godinu osjeća da je ideja blagopokojnog biskupa Bogovića itekako
sv. Josipa, što je učinio papa Franjo na imala smisla jer broj hodočasnika iz godine u godinu raste. Ministar je imao priliku vidjeti i prezenta-
blagdan Bezgrešnog začeća BDM prošle ciju fotografija sa hodočašća i ostalih aktivnosti koje povezuju djelatnike MORH-a i ovo Svetište. Na
godine, jer se navršilo točno 150 godina kraju susreta vlč. Josip je zahvalio ministru i svim pripadnicima MORH-a na dugogodišnjoj posebnoj
otkako je papa Pio IX. proglasio sv. Jo- povezanosti koja je, na obostrano zadovoljstvo isprepletena različitim oblicima suradnje.
sipa zaštitnikom cijele Crkve. U izlaga-
nju mons. Miličević najprije je iznio niz Ogulin
izjava i misli o sv. Josipu koje su tijekom
povijesti Crkve dali pojedini sveci, pape Stepinčevo proslavljeno na
ili veliki duhovni pisci. 20. obljetnicu osnutka župe

U drugom dijelu izlaganja predavač Stepinčevo koje je patron župe bl. A. Stepinca u Ogulinu svečano je proslavljeno 10. veljače u
je podsjetio kako je Hrvatski državni župnoj crkvi bl. A. Stepinca po jubilarni 20. puta. Bila je ovo i 12. proslava Stepinčeva u novoj župnoj
sabor 1687., proglasio sv. Josipa zaštit- crkvi posvećenoj hrvatskom blaženiku. Misu je predslavio provincijal franjevačke provincije franje-
nikom naše Domovine, a kao trajan vaca trećoredaca glagoljaša fra Ivo Martinović u suslavlju 13 svećenika među kojima mjesnog župni-
spomen na tu odluku je na ulazu u Hr- ka fra Petra Grubišića, ogulinskog dekana dr. Željka Blagusa kao i svećenika Ogulinskog dekanata
vatski sabor 2008. godine – što je jedin- i subraće franjevaca trećoredaca. Poseban gost bio je generalni vikar fra Sean Sheridan, delegata
stven slučaj u svijetu – postavljen reljef generalnoga ministra franjevaca trećoredaca u kanonskom pohodu hrvatske Provincije. Glazbom
Sv. Josipa, rad kipara Šime Vulasa. U je misu animirao župni zbor pod vodstvom Sanija Francetića. Između više stotina vjernika misi su
kratkom povijesnom pregledu štovanja nazočili predstavnici brojnih braniteljskih udruga iz Domovinskog rata u svojim svečanim vojnim
sv. Josipa u hrvatskome narodu, preda- odorama, gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović, i njegov zamjenik Danijel Vukelja.
vač je posebno istaknuo kako je kardinal
Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. progla- Zvonko Ranogajec
sio Godinu svetog Josipa, a godinu dana
poslije je u Nacionalnom svetištu sv. Jo- Krasno i Kuterevo za
sipa u Karlovcu 19. ožujka, za tu prigodu obitelj stradalu u potresu
sastavio i molio Molitvu svetom Josipu
za Domovinu. A Hrvatska biskupska Župe Sv. Antuna Padovanskog – Krasno i
konferencija je u studenome 2008. sv. Gospe Karmelske – Kuterevo kojima upravlja
Josipa proglasila glavnim zaštitnikom župnik i čuvar svetišta Gospe krasnarske preč.
Hrvatske. Na kraju, podsjetio je mons. Stjepan Zeba darovale su stambeni kontejner
Miličević, 10. lipnja 2017., povodom 330. Ivanu i Ani Elčić u Gornjim Mokricama, župa
obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitni- Uznesenja BDM Gora.
kom Hrvatske, u Nacionalnom svetištu
sv. Josipa kardinal Josip Bozanić ista- U srijedu 10. veljače preč. Stjepan Zeba,
knuo je bit pobožnosti sv. Josipu: „Sve- zajedno sa šest predstavnika župa Krasno i
ti Josip nas poziva da čuvamo Krista u Kuterevo, posjetio je Ivana i Anu, majku i sina
svome srcu.” Na kraju je predavač nagla- kojima je nedavni razorni potres teško oštetio
sio kako na poseban način svećenicima kuću te više nije uporabljiva za stanovanje. Žu-
treba biti svojstveno da štuju sv. Josipa, pnik i župljani predali su im stambeni kontej-
jer su na neki način u sličnoj ulozi du- ner na trajno korištenje. Vrijednost stambenog
hovnog očinstva. objekta je 52 tisuće kuna čiji iznos su župljani
zajedno sa župnikom prikupili u nekoliko dana. Kontejner je opremljen kupaonicom, dva kreveta,
Nakon toga je biskup Križić sveće- elementom viseće kuhinje, jednom električnom grijalicom, pećnicom na drva i elektro i vodovodnim
nike potaknuo da prema okolnostima instalacijama.
u pojedinim župama upriliče prikladne
programe i sadržaje za proslavu Godine „Vjernici Krasna i Kutereva odazvali su se pozivu da skupimo novčani prilog kako bismo mogli
sv. Josipa. U nastavku svećeničkoga su- jednoj potrebitoj obitelji pružiti pomoć u njihovoj potrebi. Nije lako ostati bez kuće, bez mogućnosti
sreta u župnoj crkvi Sv. Josipa pokornič- kvalitetnog stanovanja. Potres je uništio brojne kuće, ali je i potaknuo brojne ljude da se odazovu i
ko bogoslužje vodio je fra Ante Kukavi- pomognu onima koji su potrebiti“, rekao je preč. Zeba.
ca, župni vikar u Karlobagu, a potom su
svećenici mogli pristupiti sakramentu Majka i sin, Ana i Ivan, zahvalili su svojim dobročiniteljima na pruženoj pomoći. Radosni što su
pomirenja. Susret je završen objedom u na dar dobili stambeni kontejner, zahvalni su i svojim susjedima kod kojih su privremeno stanovali
velikoj dvorani Pastoralnoga centra Lič- nakon što im je potres uništio njihovu obiteljsku kuću. Na ovaj način stvoreno je jedno novo prijatelj-
ki Osik, za što se pobrinuo župnik Luka stvo, Ivana i Ane i dobrih ljudi koji su im pružili ruku pomoćnicu u njihovoj potrebi.
Blažević zajedno sa svojim suradnicima.
IKA
preuzeto: IKA

20

Broj 2/539 2021. DOGAĐANJA

Salezijanci proslavili Duhovna obnova
blagdan don Bosca, mladih u čast bl.
svog utemeljitelja Miroslavu Bulešiću

Ljubav i duh jednog sveca živi su i snažni dugo nakon njegove zemaljske U četvrtak 21. siječnja u organizaciji Ureda za pastoral
smrti. Bilo je to očigledno u župi Marije Pomoćnice u Rijeci u nedjelju 31. si- mladih Riječke nadbiskupije u crkvi sv. Ane na Gornjoj Vežici
ječnja na svetkovinu svetog Ivana Bosca. Kao utemeljitelj salezijanaca, družbe održana je duhovna obnova u čast blaženom Miroslavu Buleši-
čija prisutnost na tom području broji već više od sto godina, don Bosco je bio ću. Večer je započela svjedočanstvom katehistice Maje Šimičić
čašćen od strane redovnika, mladih i ostalih vjernika kroz cijeli tjedan koji je Roksandić o njezinom obraćenju I življenju ekumenizma. Na-
prethodio samom blagdanu. Od molitve devetnice na svakodnevnim misama dahnutim riječima istaknula je da o ekumenizmu nije dovoljno
do online filma i kviza za mlade, mladima i onima nešto starijima pružene su samo govoriti, nego ga se treba živjeti. S tim u vezi mlade je
raznovrsne prilike za susret s ovim svecem. Vrhunac pripreme za spomendan potaknula na suradnju s postojećim kršćanskim zajednicama
bila je trodnevnica obogaćena različitim sadržajima nakon večernjih svetih u Rijeci.
misa koje su slavljene u skladu s važećim epidemiološkim mjerama. Program
je bio održan u crkvi za onaj broj vjernika koliko je bilo dopušteno, ali je i sni- Nakon svjedočanstva slavljena je misa koju je predvodio
man te stavljen na društvene mreže za sve koji nisu mogli sudjelovati u crkvi. povjerenik za mlade Riječke nadbiskupije vlč. Josip Pende. U
poticajnoj propovijedi naglasio je kako se ne trebamo “bacati”
Prvog dana bila je predstavljena pobudnica vrhovnog poglavara salezijan- na Isusa sa svojim prohtjevima, već kleknuti pred Njim i po-
ske družbe pod nazivom „Nadom pokrenuti“. Drugog dana jedan salezijanac, koriti mu se.
časna sestra i jedna animatorica iz salezijanskog oratorija svjedočili su o svom
susretu s don Boscom. Trećeg dana duhovne priprave župni glazbeni sastav Drivenik
mladih predstavio je nekoliko pjesama o don Boscu koje su sami napisali i
uglazbili. S tako bogatom pripremom mladi, župljani i svi drugi štovatelji don Posjet katoličkim
Bosca na njegovu svetkovinu, srdaca punih radosti i ljubavi, častili su ovoga skautima
sveca na euharistijskim slavljima čuvajući u sebi bogatstvo don Boscovog pri-
mjera kako bi ga mogli slijediti u vlastitom životu. Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, na poziv Zdruga
katoličkih skauta Riječke nadbiskupije, pohodio je u subotu 27.
U nedjelju 31. siječnja na svetkovinu don Bosca mise su slavljene u 9, 10, veljače Pastoralni dom Alojzije Stepinac u Driveniku, središte
12 i 18:30 sati i predvodili su ih: župnik župe Marije Pomoćnice, don Tunjo skauta u kojemu su članovi Zdruga od petka 26. veljače do ne-
Blažević, ravnatelj salezijanske zajednice u Rijeci, Don Josip Stanić i voditelj djelje 28. veljače imali duhovne vježbe za voditelje odreda. U
oratorija, don Danijel Dragičević. ugodnom razgovoru skauti su mons. Uzinića upoznali s djelo-
vanjem u Driveniku, osobito ljetovanjima djece iz Srebrenice
Podjela službe lektorata i Republike Srpske o kojima brinu tijekom njihovog boravka
na Kvarneru. Nadbiskup je obišao Pastoralni dom te sudjelo-
Na Nedjelju Božje riječi, 24. siječnja, tijekom svečanog euharistijskog slav- vao u euharistijskom klanjanju kojega je u crkvi sv. Dujma mč.
lja u župi Svetog Križa na Srdočima, riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić predvodio voditelj duhovne obnove vlč. Filip Sertić, svećenik
dvojici bogoslova riječkog sjemeništa podijelio je službe lektorata. U nadbi- Đakovačko-osječke nadbiskupije i duhovnik katoličkih skauta
skupovoj koncelebraciji bili su poglavari sjemeništa rektor vlč. Mario Gerić i na nacionalnoj razini.
duhovnik vlč. Vjekoslav Đapić, župnik vlč. Kristijan Zeba i mons. Pero Zeba.
Nakon molitve mons. Uzinić izrazio je zadovoljstvo susre-
U službu lektora postavljeni su Antonio Oltran za Zadarsku nadbiskupiju tom kao i radom skauta s mlađim naraštajima.
i Antonio Vučković za Riječku nadbiskupiju.

Na početku euharistijskog slavlja, župnik vlč. Kristijan Zeba, u svoje osob-
no ime i u ime župne zajednice s radošću je izrazio gostoprimstvo nadbiskupu
Devčiću, poglavarima i bogoslovima Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“.
Nadbiskup je u propovijedi istaknuo kako je služba lektorata jedna od stepeni-
ca na putu prema svećeništvu.

Na kraju misnog slavlja sve okupljene je pozdravio rektor Bogoslovnog
sjemeništa vlč. mr. Mario Gerić zahvalivši na otvorenosti i aktivnom svjedo-
čanstvu vjerničkog života župne zajednice.

(D.Č., A.V.)

21

DOGAĐANJA Broj 2/539 2021.

Svjetski Trudimo se u ljubavi i
dan
bolesnika
i blagdan
Gospe

služenju prići drugimaLurdske

U geslu ovogodišnjeg Svjetskog ”„Kad se vjera
dana bolesnika Sveti Otac svede na praznu
progovara o odnosu povjerenja retoriku, bez
kao odnosu koji treba biti u temelju uključivanja u život
skrbi za bolesne. „Jedan je vaš
učitelj, a svi ste vi braća” (Mt 23, 8). i potrebe drugih,
tada stvarni život
Crkva 11. veljače slavi Svjetski dan bolesnika i nama, a Isus želi da među onima koji su njegovi kojim živimo nije
svetkovinu Gospe Lurdske. Tradicionalno,u vlada bratstvo. Dakako, i u bratskoj zajednici net- dosljedan vjeri koju
riječkoj kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske ko treba preuzeti odgovornost i rješenje koje Isus ispovijedamo. To
služena je misa za bolesnike i medicinsko osoblje nudi je: ‘Najveći među vama neka vam bude po- je teška opasnost.
koju je predvodio riječki nadbiskup koadjutor Mate služitelj’“, poručio je riječki nadbiskup koadjutor. Zato Isus pribjegava
Uzinić u zajedništvu s povjerenikom za pastoral “Služenje je ono što će onog koji je prvi još više snažnim riječima
bolesnika i medicinskog osoblja Riječke nadbisku- učiniti bratom, sestrom. Kako bi bilo divno kad bi- kako bi upozorio
pije vlč. Đulijanom Trdićem, župnikom fra Euge- smo ovo shvatili i u skladu s tim živjeli svi mi koji na opasnost pada
nom Pavlekom i drugim svećenicima. Pod misom smo na različitim službama u Crkvi. I kad bi ovo u autoidolatriju i
je bila podjela sakramenta bolesničkog pomazanja. bilo mjerilo za funkcioniranje naših obitelji, škola, kaže: ‘Jedan je vaš
bolnica, domova, poduzeća, osobito kad bi ovo bila učitelj, a svi ste vi
“Blagdanom Gospe Lurdske spominjemo se braća’“, poručio
osamnaest Gospinih ukazanja djevojčici Bernardici Zmjera političke zajednice!” je propovjednik,
u Lurdu. Prvo ukazanje bilo je 11. veljače 1858., aključujući propovijed, kao uzor za nasljedo-
a posljednje 16. srpnja iste 1858. godine. Druga vanje pred vjernike je stavio Mariju koja je mons. Uzinić.
posebnost ovog blagdana je odnos prema bolesni- model za Crkvu i primjer za svakog kršćani-
ma što su vjerojatno nadahnula lurdska čudesna na koji se treba truditi svoj privilegij biti kršćanin
ozdravljenja”, rekao je mons. Uzinić u propovije- ne koristiti kako bi se farizejski odvojio od drugih
di. “Bolesnici u Lurdu nisu isključeni, a u vrijeme i gledao ih s visoka, nego zato da bi u ljubavi i slu-
lurdskih ukazanja to baš i nije bilo slučaj, osobito ženju prišao drugima. “Želimo li i mi sami biti dio-
za one koji su bili siromašni. U Lurdu oni su stav- nici otajstva Marijinog služenja, potrebno je danas,
ljeni u središte pažnje i brige. Ovaj odnos prema na spomendan Gospe Lurdske i Svjetski dan bole-
bolesnicima nadahnuo je sv. Ivana Pavla II. da uz snika, svojim molitvama pridružiti se milijunima
spomendan na lurdska ukazanja cijelu Crkvu i sve hodočasnika koji već više od 160 godina pohode
vjernike potakne na taj drugačiji odnos prema bole- Lurd”, rekao je mons. Uzinić.
snicima. Plod toga je Svjetski dan bolesnika koji se
na današnji dan slavi već dvadeset devet godina.” “U tim svojim hodočasničkim molitvama koje
po Gospinom zagovoru upućujemo Bogu iz ovog
Govoreći o pročitanom evanđelju ( Mt 23,1-12) našeg riječkog lurdskog svetišta, ponesimo na to
koje na prvi pogled nema veze s navedenim dvjema molitveno i duhovno hodočašće u Lurd svoje bole-
temama, objasnio je da se u tom ulomku nalazi re- sti, ali i svu svoju bolesnu braću i sestre s njihovim
čenica, geslo 29. Svjetskog dana bolesnika, a time patnjama i svim što patnja sa sobom nosi. Pone-
i poruka pape Franje u kojoj progovara o odnosu simo i cijelo čovječanstvo koje se bori s velikom
povjerenja kao odnosu koji treba biti u temelju pandemijom, kojoj se još uvijek, nažalost, ne nazi-
skrbi za bolesne. „Jedan je vaš učitelj, a svi ste vi re kraj. Naša zajednička molitva, molitva braće i
braća” (Mt 23, 8). O izboru teme papa Franjo piše sestara u povezanosti s Gospom, koja je kao naša
da je nadahnuta evanđeoskim odlomkom u kojemu sestra izdvojena zato da nam služi kao majka, ima
Isus kritizira licemjerje onih koji govore, a ne čine. u sebi moć promijeniti stvarnost, onako kako se to
„Kad se vjera svede na praznu retoriku, bez uklju- događalo i događa u Lurdu, ali i mnogo puta tije-
čivanja u život i potrebe drugih, tada stvarni život kom povijesti.”
kojim živimo nije dosljedan vjeri koju ispovijedamo.
To je teška opasnost. Zato Isus pribjegava snažnim Program Svjetskog dana bolesnika organizi-
riječima kako bi upozorio na opasnost pada u au- rale su ustanove: Riječka nadbiskupija, Klinički
toidolatriju i kaže: ‘Jedan je vaš učitelj, a svi ste vi bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Rijeka,
braća’“, poručio je propovjednik. Dom zdravlja PGŽ, Nastavni zavod za javno zdrav-
stvo PGŽ i Medicinska škola u Rijeci. Pokrovitelji
„Nedostatak povjerenja prema drugima i dru- su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.
gačijima uzrokuje da to isto oni osjećaju prema
Helena Anušić

22

Broj 2/539 2021. DOGAĐANJA

Stepinac je bio “kontroverzan”,
hrabar i dosljedan

„Ne trebamo se bojati ‘kontroverznosti’
bl. Alojzija, nego njegovu ‘kontroverznost’,
koja je ‘kontroverznost’ proroka i svetaca,
dapače samog Isusa Krista, trebamo
shvatiti kao pouku i poticaj da i mi budemo
‘kontroverzni’, ne odustajući od zalaganja
za istinu u ljubavi za svakog čovjeka, osobito
one koji su odbačeni, za jedinstvo Kristove
Crkve i predlažući evanđelje koje nam
povjereno da ga navješćujemo i riječima i
životom“, rekao je mons. Uzinić.

Svetkovina bl. Alojzija Stepinca proslavljena je 10. veljače u vjednik. „Izdvajam nekoliko rečenica njegovog branitelja po služ-
Riječkoj nadbiskupiji svečano, ali i u skladu s važećim epide- benoj dužnosti dr. Iva Politea, koji je i sam pokazao veliku hrabrost
miloškim mjerama. Stepinčevo na osobit način slave župe u pretvorivši se u njegovog Nikodema i za to platio veliku cijenu, a
kojima se čuvaju moći ovog hrvatskog blaženika i mučenika ili su koje najbolje pokazuju tu hrabrost: ‘Oni isti koji se sada smiju, ako
bile mjesto u koje je budući svetac dolazio moliti poput župa svete su tada bili u Zagrebu, šutjeli su, prolazili mirno i bez prosvjeda
Ane na Gornjoj Vežici, svetog Mihovila arkanđela u Jelenju, Uzne- na ulici mimo okupatorskih vojnika i ustaša i – da se poslužim
senja Blažene Djevice Marije u Rijeci i Trsatskog svetišta. riječima druga predsjednika suda – držali figu u džepu. Ali tko nije
šutio, tko je javno prosvjedovao – bio je nadbiskup Stepinac! Htio
Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić predvodio je misno bih vidjeti onoga, tko je na okupiranom području – ne izvan ovoga!
slavlje u župnoj crkvi sv. Ane na Gornjoj Vežici, kojoj je bl. Stepinac – neposredno pred okupatorom i pred ustaškom vlasti onako otvo-
suzaštitnik, i pod misom blagoslovio fresku „Uzašašće Gospodnje“ reno, energično i često prosvjedovao protiv svih nasilja okupatora
koja se nalazi iza glavnog oltara. Misno slavlje moglo se pratiti u i ustaša! Neka se, dakle, danas ne hvale i ne podsmjehuju onome,
izravnom prijenosu na Facebook-stranici Riječke nadbiskupije za koji se na djelu pokazao daleko junačkijim od njih!’ Ovo nam je po-
sve one koji, zbog epidemioloških mjera, nisu mogli biti u crkvi. ziv da i mi budemo hrabri Nikodemi u zaštiti obespravljenih svoga
Također, riječki nadbiskup koadjutor nakon euharistijskog slavlja vremena, dajući hrabro svoj glas svima onima koji nemaju glasa,
blagoslovio je ispovjedaonicu i novouređenu župnu dvoranu. kako bi oni sutra, ako ne na ovom svijetu onda pred Bogom, mogli

U nadahnutoj propovijedi osvrnuo se na pročitani evanđeoski Knama dati svoj glas.“
ulomak (Iv 7, 40-53) kazavši da je prikladan za promišljanje o bl. ao treću izdvojenu riječ mons Uzinić je istaknuo “dosljed-
Stepincu. U drami koja se odvijala u Jeruzalemu oko Isusa mo- nost”. „Njegov primjer dosljednosti je i nama poziv na kr-
žemo prepoznati dramu koja se odvijala i odvija oko bl. Alojzija. šćansku dosljednost. Da ne govorimo jedno, a živimo drugo.
Izdvojio je tri riječi koje dobro oslikavaju bl. Stepinca i njegov “slu- Da budemo dosljedni bilo da je riječ o našoj uključenosti u Crkvu
čaj”: “kontroverzan”, hrabar i dosljedan. u čije poslanje svatko od nas treba biti uključen, bilo da je riječ o
doprinosu koji smo kao kršćani dužni davati političkoj zajednici i
„Za bl. Alojzija Stepinca se često kaže da je bio ‘kontroverzan’. društvu u kojemu živimo. Nije to lako. Za dosljednost je potrebna
Bio je to za života, osobito u vremenu sudskog progona i osude. hrabrost biti kontroverzni.“
Iako je povijest o svemu rekla svoj sud, nažalost bl. Alojzije i danas
ostaje ‘kontroverzan’. To je vidljivo iz svega onog što se o njemu Zaključujući propovijed, potaknuo je vjernike na nasljedovanje
govori i piše, pa i raspravlja na najvišim, crkvenim, znanstvenim, bl. Stepinca kako bi po njegovom uzoru mogli biti i ostati kršćanski
pa čak i političkim razinama. Ne želim ulaziti u razloge. Ima ih dosljedni, pa i po cijenu da poput njega postanemo kontroverzni
više i vjerojatno su danas, kao i u vrijeme njegove osude, manje svima onima koji Krista, a s Kristom i bl. Alojzija, žele prekrojiti
pravne, a više političke naravi. Iako nas to zbunjuje, to, zapravo, po svojim mjerilima i prilagoditi svojim interesima.
nije ništa neobično. To je sudbina svetaca. To je bila sudbina Isusa
Krista, kako nam to svjedoči evanđelje koje smo danas čuli. Bl. Župnik župe sv. Ane, vlč. Michele Cittadino zahvalio je mons.
Alojzije Stepinac se svojom ‘kontroverznošću’ jednostavno uklapa Uziniću na pohodu. Freska „Uzašašće Gospodinovo“ najveća je u
u profil svetca.“ Hrvatskoj. Autor je španjolski svećenik Pablo Rubio koji je prote-
kle dvije godine dolazio u Rijeku i besplatno radio na ovom djelu,
Govoreći o drugoj izdvojenoj riječi – “hrabar” – riječki nadbi- rekao je vl. Cittadino. Dodao je da je riječ o replici prve ikone o sv.
skup koadjutor kazao je da u raspravi oko Isusa i njegovog iden- Ani, iz 6. stoljeća, pronađenoj u Južnoj Africi, a koja se čuva se u
titeta koja se odvijala na ulicama Jeruzalema i u sinedrijskim ra- Varšavi. Prigodnu riječ uime župne zajednice uputio je Josip Kuri-
spravama, odskače Nikodemov primjer. Iako ne prihvaća Isusa, lić koji je riječkom nadbiskupu koadjutoru na dar uručio umanjenu
Nikodem se hrabro zauzima za Isusovo temeljno pravo - pravo na repliku freske. Bio je ovo i privremeni oproštaj vlč. Cittadina od
obranu. „U ovom hrabrom čovjeku možemo prepoznati hrabrost ove riječke župe i njenih župljana. Zbog bolesti majke uskoro odlazi
kojom se bl. Stepinac na različite načine zalagao za ugrožene i obe- u rodnu Kalabriju i tamo će ostati godinu dana.
spravljene od totalitarnih sustava svoga vremena“, rekao je propo-
H. Anušić

23

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 2/539 2021.

Susreti mons. Mate Uzinića, nadbiskupa koadjutora

voditelji voditelji nadbiskupijskih
karitativnih ureda i povjerenstava
ustanova
Riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić susreo se u subotu 6. veljače u Velikoj dvorani
U Nadbiskupskom ordinarijatu u Ri- Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci s voditeljima nadbiskupijskih ureda i povjerenstava. Susretu
jeci 24. veljače nadbiskup koadjutor Mate su nazočili koordinator nadbiskupijskih pastoralnih ureda vlč. Mato Berišić i stručni suradnik
Uzinić susreo se s ravnateljicama i vodi- Ureda za pastoral izv. prof. dr. sc. Nikola Vranješ.
teljicama zdravstvenih i socijalnih kato-
ličkih ustanova Riječke nadbiskupije. Su- Pozdravnu riječ uputio je vlč. Berišić koji je istaknuo važnost umreženosti i suradnje svih
sretu su nazočili koordinator pastoralnih čimbenika u pastoralu mjesne Crkve. Nastavno na njegove riječi, mons. Uzinić je kazao da to
ureda vlč. Mato Berišić i voditeljica Ureda zajedničko djelovanje mora biti upućeno svim vjernicima te da pastoral treba biti usmjeren prema
koadjutora Bruna Velčić, a ravnateljice župnim zajednicama i na pomoć svima.
i voditeljice ukratko su predstavile rad
ustanova, osvrnule se na prošlogodišnje Bila je ovo prilika da se mons. Uziniću predstavi rad nadbiskupijskih tijela, kao i problemati-
djelovanje te najavile buduće planove. ka s kojom se sučavaju. „Novo vrijeme donosi i nove izazove u pastoralu, a pred mjesnom Crkvom
aktualno je i još uvijek bez konkretnog odgovora otvoreno pitanje pastorala s migrantima. Tre-
O radu Caritasa Riječke nadbiskupije bamo pokazati da smo Kristova Crkva i mijenjati mentalitet koji ne odiše kršćanskim duhom“,
govorila je ravnateljica s. Ana-Marija Fa- rekao je riječki nadbiskup koadjutor misleći pritom na nužnost promjene javnog mijenja prema
ustina Kovačević koja je napomenula da ovoj problematici.
Caritas obilježava 50 godina rada te pruža
pomoć u hrani, medicinskim pomagalima, U nastavku je, između ostaloga, otvoreno pitanje Dijecezanskog muzeja sa svrhom očuvanja
kao i na druge načine onima koji su u po- sakralne kulturne baštine.
trebi.
ravnatelji i odgojitelji katoličkih
O Domu „Sv. Ana“, Caritasovom odgojno-obrazovnih ustanova
domu za žene i djecu žrtve obiteljskog na-
silja govorila je ravnateljica Željka Frko- U dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci nadbiskup koadjutor Mate Uzinić 19. veljače
vić. Korisnicama pomažu u doškolovanju susreo se s ravnateljima i odgojiteljima katoličkih odgojno-obrazovnih ustanova Riječke nadbisku-
i zapošljavanju koje za cilj ima njihovo osa- pije. Susretu su nazočili koordinator pastoralnih ureda Riječke nadbiskupije vlč. Mato Berišić i
mostaljenje. teološki ekspert i savjetnik dr. Nikola Vranješ.

O hospiciju „Marija Krucifiksa Ko- Nakon molitve nadbiskup je zahvalio na odazivu te istaknuo kako rad s djecom i mladima
zulić“ govorila je ravnateljica s. Danijela traži puno ljibavi. „To nije samo zanimanje nego zvanje“, poručio je mons. Uzinić.
Orbanić, istaknuvši kako je riječ o zdrav-
stvenoj ustanovi koja pruža besplatnu pa- Tijekom susreta ravnatelji i odgojitelji predstavili su prošlogodišnji rad pojedinih ustanova
lijativnu skrb umirućima. i upoznali nadbiskupa koadjutora, kao i jedni druge, s problemima s kojima se susreću kao i s
budućim planovima.
Silvia Vrdoljak, teologinja i hagioasi-
stentica, predstavila je Centar za hagiote- Rad ustanova predstavili su: odgojiteljica u Dječjem vrtiću „Nazaret“ s područnim objek-
rapiju koji djeluje pri samostanu Družbe tom - jaslicama „Mima“, s. Kristina Tunić, ravnateljica Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“
sestara milosrdnica u Kresnikovoj ulici, i Jasna Buketa, ravnatelj Salezijanske klasične gimnazije don Dragutin Detić, voditeljica Ženskog
kojem se ljudi obraćaju za duhovnu pomoć. učeničkog doma „Marija Krucifiksa Kozulić“ s. Martina Vlahović, zamjenica voditeljice Doma za
Djelovanje Centra temelji se na volonter- studentice „Sveti Vinko“ s. Mirjam Laco, voditeljica Katoličkog doma za studentice „Valponasca“
skom radu. s. Zrinka Majstorović i predstojnica Teologija u Rijeci s. Nela Gašpar.

Pri istom samostanu djeluje „Kuća Na temelju dosadašnjeg iskustva rada pojedinih ustanova pokazalo se da u Riječkoj nadbi-
utočišta“ za potrebite čiji je rad predstavi- skupiji postoji veliko zanimanje za upis djece u katoličke vrtiće i škole, kao i za smještaj učenika i
la voditeljica s. Veronika Mila Popić, pred- studenata u katoličkim domovima.
sjednica udruge Depaul Hrvatska. Riječ je
o dnevnom centru koji pruža materijalnu i On-line obraćanje vjeroučiteljima
duhovnu pomoć beskućnicima. Osim puč-
ke kuhinje, pruža i druge načine pomoći U subotu 20. veljače 2021. u organizaciji Katehetskog ur eda Riječke nadbiskupije i Agenci-
poput pravnog savjetovanja i zdravstvenu je za odgoj i obrazovanje održano je prvo ovogodišnje on-line županijsko/nadbiskupijsko stručno
skrb. vijeće za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama. Stručni skup za osnovnu školu vodile su
vjeroučiteljica savjetnica Kristina Zubalj i Tomislava Milušić, a za srednju školu vjeroučiteljica
O Kući sestre Žarke govorila je s. Mi- savjetnica Ines Turković. Glavne teme stručnog skupa bile su: i-nastava Katoličkog vjeronauka –
randa Tunjić. Namijenjena je onima koji Nastava na daljinu – Korelacijski potencijali vjeronaučne nastave
se iz udaljenijih krajeva i otoka u Rijeku
dolaze liječiti, a ne mogu pronaći smještaj U svom prvom obraćanju vjeroučiteljima mons. Uzinić je uputio srdačan pastirski i prijatelj-
u bolnici ili drugdje. Smještaj u ovoj kari- ski pozdrav. Iako su i načini komunikacije i međusobnih odnosa uvjetovani pandemijom korona-
tativnoj ustanovi je besplatan. virusa, mons. Uzinić je potaknuo osnovnoškolske vjeroučitelje da se ne obeshrabre u vršenju svoje
vjeroučiteljske službe i u izvođenju vjeronaučne nastave uživo i na daljinu jer i ovakvi višeoblični
Ministra Franjevačkog svjetovnog načini mogu biti dobro evangelizacijsko sredstvo za slušanje i prihvaćanje Božje riječi i da se druge
reda, Marija Mioč, predstavila je rad Pri- oduševi za Krista. Na kraju kratkog obraćanja izrazio je želju da se u što skorije vrijeme susretne
hvatilišta za beskućnike „Ruže sv. Fra- sa svima njima uživo i osobno te im je potom uputio svoj pastirski blagoslov.
nje“, kao i časopis „Ulične svjetiljke“, prvi
hrvatski časopis o beskućništvu i srodnim Pastirski i prijateljski pozdrav mons. Uzinić je on-line uputio i svim srednjoškolskim vjero-
društvenim temama. O radu Socijalne sa- učiteljima te ih, kao i osnovnoškolske kolege, ohrabrio uz želju da se i s njima osobno susretne u
moposluge „Kruh sv. Elizabete“ govorile skorije vrijeme.
su Nela Pujić i Elida Verunica.
Nakon obraćanja riječkog nadbiskupa koadjutora, uslijedila su stručna izlaganja. Vjeroučite-
Nadbiskup Uzinić zahvalio je rav- ljice Katarina Kiš Badurina i Klara Labinac održale su izlaganje o mogućnostima i potencijalima
nateljicama i voditeljicama zdravstvenih nastave na daljinu, a voditeljica županijskog stručnog vijeća Kristina Zubalj prezentirala je svoje
i socijalnih katoličkih ustanova Riječke videolekcije „i-nastave“, koje su snažno odjeknule i na Katehetskoj zimskoj školi 14. i 15. siječnja
nadbiskupije na svemu što čine istaknuvši 2021.
da je riječ o izazovnom i zahtjevnom radu.
Potrebe su velike i nerijetko se misli da se U drugom dijelu stručnog skupa za oba vijeća vjeroučiteljima se obratila predstojnica Ka-
ne čini dovoljno, ali, kako je istaknula gđa tehetskog ureda Ksenija Rukavina Kovačević koja je ukratko predstavila projekt pod nazivom
Verunica: „Zajedno možemo više“. „Zajedno možemo više. S ljubavlju možemo najviše“. Projekt je humanitarnog karaktera, a nastao
je u suradnji s centralnim Caritasom Riječke nadbiskupije i Sisačke biskupije te s Katehetskim
uredom Sisačke biskupije.

24

Broj 2/539 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Nadbiskup Uzinić na blagdan sv. Ćirila i Metoda, Dan Proslavljen blagdan sv. Tripuna i Dan života
braka i Valentinovo
Kao ljudi i kao kršćani,
Isus je primjer kako dužni smo štiti svaki
se odnositi prema ljudski život
migrantima
U organizaciji Hrvatske bratovštine “Bokeljske mornarice
Riječki nadbiskup koa- 809” Rijeka, a u skladu s važećim epidemiološkim mjerama, u
djutor Mate Uzinić predvodio Rijeci je u nedjelju 7. veljače obilježen blagdan sv. Tripuna, za-
je 14. veljače misu u župi sv. štitnika Kotora i Bokelja.  Misu u najstarijoj riječkoj župnoj crkvi
Ćirila i Metoda na Sušaku Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva) predvodio je riječ-
kojom je ova riječka župa pro- ki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić u zajedništvu sa žu-
slavila blagdan svojih zaštit- pnikom mons. Sanjinom Francetićem i  župnikom in solidum vlč.
nika, svetaca koje slavi cijela Lovrom Perićem. Prije misnog slavlja lode svetom Tripunu uputio
Europa. Nadahnut njihovim je Mali admiral Krunoslav Brguljan.
evangelizacijskim poslanjem
među slavenskim narodima Važnost služenja na svim razinama suvremenog društva i Cr-
u tadašnjem Rimskom carstvu, nadbiskup je u propovijedi kao goruću temu kve bilo je u središtu propovijedi mons. Uzinića. „Crkvi i svijetu
istaknuo nužnost kršćanskog odnosa prema migrantima, pripadnicima danas su potrebni kršćani oslobođeni od svih predrasuda koje ima-
drugih naroda koje dolaze na tlo Europe. „Isus nas poziva da prema mi- mo o Bogu i drugima. To je zadaća koja se započinje od onih koji su
grantima usvojimo njegov način odnosa prema svima koji su isključeni, bilo nam najbliži, ali se tu ne zaustavlja jer ta zadaća nema obiteljska,
iz Crkve bilo iz društva, koji se iz bilo kojeg razloga osjećaju marginalizi- nacionalna ili vjerska obilježja, nego je sveopća i upućena svima“,
ranima. A primjer za to su nam i svetci zaštitnici ove župe koji su Krista poručio je propovjednik.
naviještali novim narodima koji su tada počeli naseljavati Europu, među
kojima je bio i naš narod. Za razliku od drugih misionara koji su smatrali da U nastavku se osvrnuo na Dan života koji se slavio na ovom
oni koji žele biti dio Carstva, moraju prihvatiti rimsku kulturu i jezik, Sve- misnom slavlju i temu pobačaja. „Budući da se u posljednje vrije-
ta braća unose novu logiku, logiku prihvaćanja. Naviještali su tako da su me, a zbog potrebe novog zakona, o tome dosta govori, valja reći
prihvaćali identitet tih novih naroda i vrjednovali njihove prave vrijednosti. da smo se svi, prije svega kao ljudi jer to je pitanje ljudskosti, a tek
Upravo tako su ostavili nemjerljivu kulturnu baštinu, pismo, knjige, jezik. onda i kao kršćani katolici, i svatko od nas s onom ulogom koju ima
Zahvaljujući njima, nauk Isusa Krista došao je do naših predaka, a tako i do u društvu u Crkvi, dužni založiti za zaštitu nerođenih, ali  zaštitu
nas.“ Nadbiskup je objasnio kako sv. Ćiril i Metod ukazuju i kršćanima da- svih oblika života. Zato tu ne treba stati nego je potrebno proširiti
nas kakav bi stav trebali zauzeti prema onima koji kucaju na vrata Europe. pogled i rastvoriti srce i da bi se u njega mogle uključi i majke koje
se nalaze pred sličnim izborima i svi drugi koji su potrebni Kristo-
Nadahnuće za propovijed nadbiskup je pronašao u pročitanom evan- ve utjehe i blizine, uključujući i one koji drugačije govore, vjeruju
đelju u kojemu Isus ozdravlja gubavca. „Susret gubavca s Isusom i Isusa s ili izgledaju od nas, poput migranata koji često ne žele drugo nego
gubavcem pred nas kršćane stavlja dvostruki zahtjev. Prvi zahtjev je da i mi li živjeti. S tim širenjem pogleda i srca naše dužnost jest da ih za-
s gubavcem, s povjerenjem, bez obzira na to što nam drugi govore ili otpor štitimo i učinimo sve što je u našoj moći za njih i njihov dostojan-
koji u sebi osjećamo, priđemo Isusu.  Drugi je zahtjev da usvojimo Isusov stveniji život“, rekao je mons. Uzinić.
način odnosa prema gubavcu, a to znači prema onima koji su isključeni iz
društva.“ Kao primjer za nasljedovanje istaknuo je sv. Tripuna koji je
kao sedamnaestogodišnji mladić pod geslom: „Slobodan sam, a po
Nadbiskup je svima koji su u braku čestitao Dan braka koji se slavi uvjerenju kršćanin!“ podnio mučeničku smrt u vrijeme Dacijevog
druge nedjelje u veljači, kao i Dan zaljubljenih na Valentinovo. progona 249. „Za što je to mladi Tripun bio slobodan? Bio je slobo-
dan za služenje, poradi evanđelja, Isusu Kristu do smrti.“
Na misi je sudjelovao ograničen broj vjernika te nekoliko svećenika iz
obližnjeg svećeničkog doma, na čelu s ravnateljem mons. Nikolom Uravi- Na kraju mise članovi Hrvatske bratovštine “Bokeljske mor-
ćem. Župnik Siniša Vujčić zahvalio je nadbiskupu koadjutoru na njegovu narice 809” Rijeka uručili su prigodan dar mons. Uziniću, a glazbu
prvom posjetu ovoj župi, a riječi dobrodošlice uputila je i predstavnica žu- Kola sv. Tripuna na violini je odsvirala Gabriela Brguljan. Tra-
pljana te su mu uručili prigodan poklon. dicionalno, po završetku euharistijskog slavlja ispred Vele crikve,
članovi Bratovštine “odbalali” su Kolo sv. Tripuna.
Danijel Delonga
Helena Anušić

Nadbiskup Devčić krstio osmo i deveto
dijete u obitelji Puljek

U nedjelju 14. veljače u župi Blažene Djevice Marije
Karmelske na Donjoj Drenovi pod misom u 10:30 riječki
nadbiskup Ivan Devčić krstio je osmo i deveto dijete Maria
i Mirele Puljek, blizance Simona i Jakova Puljek. Uz nad-
biskupa, na misi su suslavili župnik vlč. Dražen Volk, vlč.
Goran Žan Lebović Casalonga, vlč. Mateo Šutić i đakon
Luka Klarica.

Nadbiskup je u prigodnoj propovijedi vezanoj za ne-
djeljno evanđelje o ozdravljenju gubavca objasnio kako je
guba ono što nas iznutra odjeljuje od Boga i drugog čo-
vjeka, i trebamo moliti Isusa i susresti se s njime da nam
ukloni tu ‘gubu’. Na kraju je istaknuo da onaj koji se istin-
ski susreo s Isusom ne može ostati šutjeti, ne može svoju
radost zadržati samo za sebe. Tako i vi, poručio je nadbi-
skup roditeljima krštenika, i svojoj djeci razglasujte silna
djela Božja. Mons. Devčić na kraju je obitelji i kumovima
čestitao na ovom sretnom i važnom događaju.

(Foto Matej, Viškovo)

25

RAZGOVOR Broj 2/539 2021.

Želimo promicati

Razgovor:
izv. prof. dr.
sc. Kristina

kršćanske vrjednotePilipović,

predsjednica

u društvuAKD Jeronim

U svakodnevnom se životu mogu
naći situacije u kojima smo posebno
pozvani svjedočiti svoju vjeru.
No, svaki je vjernik laik pozvan u
svakoj svojoj životnoj aktivnosti
ponašati se i djelovati u skladu s
načelima kršćanskog života.

Razgovarala: Helena Anušić Ne znam koliko je građanima Rijeke poznata povijest današnje
ulica Kalvarija koja je zapravo dio bogate isusovačke baštine grada
m Korizma je privilegirano razdoblje u crkvenoj godini, tije- Rijeke. Naime, dolaskom u Rijeku isusovci su 1626. godine počeli s
kom kojega će mnogi intenzivnije moliti, sudjelovati u pobož- velikom duhovnom i kulturnom obnovom grada i cijeloga riječkoga
nostima križnog puta i raditi na duhovnoj izgradnji. Šira riječka kraja. Osnovali su u našem gradu svoj kolegij, gimnaziju, kasnije
javnost rado sudjeluje u Riječkom planinarskom križnom putu, teološki i filozofski fakultet sa sveučilišnim statusom, te započeli
koji organizira Akademsko katoličko društvo “Jeronim” u su- veliku graditeljsku aktivnost. Jedan od isusovačkih poduhvata je i
radnji s Riječkom nadbiskupijom. Predsjednica Društva je izv. riječka kalvarija. Radi se o nizu kapela uz brijeg Kozale s velikim
prof. dr. sc. Kristina Pilipović. Možete li nas ukratko upoznati s raspelom i kapelom-crkvom Božjega groba na vrhu koje su nasta-
poviješću i aktivnostima Društva? le u drugoj polovici XVII. stoljeća, a sama izgradnja započela je
osnutkom pučke bratovštine “Brašćine Svetoga Križa”. Danas je
Akademsko katoličko društvo “Jeronim” laičko je društvo koje od tada izgrađenih sedam kapela ostao samo manji dio, a kapela-
svoje djelovanje započinje 1996. godine na području Riječke me- crkva Božjega groba je krajem XIX. st. u potpunosti srušena. Preo-
tropolije i priznato je od mjesne Crkve. Društvo je u početku oku- stale kapele, iako predstavljaju značajan spomenik riječke vjerske i
pljalo samo teologe, pretežno laike. Danas je AKD Jeronim udruga kulturne baštine, najvećim su dijelom zapuštene. Jedan od motiva
katoličkih vjernika akademske naobrazbe utemeljena za usavrša- organizacije Riječkog planinarskog križnog puta i prolaska ovom
vanje svojih članova u vjeri i kršćanskom životu, kako bi što bolje trasom bila je potreba da se ukaže na vrijednost ove duhovne i
u svjetlu Kristova nauka i Njegova primjera svjedočili i promicali kulturne baštine našeg grada.
općeljudske vrijednosti.
m Riječki planinarski križni put ove godine održat će se 17.
Osnovna zadaća naše udruge jest promicanje kršćanskih vr-
jednota u svakodnevnom, posebno društvenom životu na način godinu u kontinuitetu. Prošle godine, zbog objektivnih razloga
pristupačan suvremenom čovjeku. Dosadašnje su aktivnosti druš-
tva uključivale organizaciju duhovskih bdijenja, koncerata duhov- uzrokovanih pandemijom koronavirusa, niste koračali pozna-
ne glazbe, izložbi, tribina, predstavljanja knjiga i drugih sličnih ak-
tivnosti, uključujući i izdavanje studentskog časopisa. Jedna je od tom stazom, ali ste kao AKD “Jeronim” snimili tekst križnog
naših najdugovječnijih aktivnosti i organizacija Riječkog planinar-
skog križnog puta koji će se ove godine održati sedamnaesti put. puta i putem Youtube kanala Riječke nadbiskupije pružili mo-

m Staza kojom prolazite uvijek je ista i proteže se od riječke gućnost svima da sudjeluju u ovoj pobožnosti. Kako je izgledao
Kalvarije preko naselja Kozala i Sv. Katarine do Velog vrha i
završava misom u crkvi BDM Karmelske na Donjoj Drenovi. Po- prvi Riječki planinarski križni put i jeste li očekivali da će pri-
četci oživljavanja pobožnosti vezani su uz Bratovštinu sv. Križa
koja je 1676. godine započela uređivati ulicu Kalvarija na kojoj vući više stotina vjernika koji redovno sudjeluju u ovoj pobož-
se nalaze ostatci  kulturne baštine. 
nosti?

Prvi put smo Riječki planinarski križni put organizirali u ožuj-
ku 2005. godine. Iako smo se oko organizacije trudili i nadali privu-
ći što više vjernika na sudjelovanje u ovoj pobožnosti, moram pri-
znati da nismo očekivali da će nam se te prve godine pridružiti čak
dvije stotine hodočasnika, uglavnom mladih koji su se skupili tada
ispred katedrale sv. Vida odakle svake godine krećemo na križni
put. Prvi Riječki planinarski križni put bio je posvećen obitelji i
i postaje su animirali članovi različitih molitvenih zajednica Rije-
ke. Razmatralo se o obitelji pred izazovima današnjeg vremena. Za
svaki sljedeći križni put isto smo tako imali neku posebnu naka-

26

Broj 2/539 2021.

m I ove godine 20. ožujka bit će održan 17. Riječki planinarski križni put.

Organizirat ćemo ga u skladu s važećim epidemiološkim mjerama, a zajednice i vjernici pravovremeno će biti oba-
viješteni o uvjetima pod kojima ćemo ići na hodočašće. Naša članica, vjeroučiteljica i katehistica Maja Šimičić Rok-
sandić piše ove godine tekst križnoga puta, jer svake godine imamo drugi tekst koji pripremamo i po kojem molimo.
Naravno, do sada su nam u tome pomagali i svećenici Riječke nadbiskupije. Također, tekst ćemo snimiti i video će biti
dostupan na Youtube kanalu Riječke nadbiskupije. Sve informacije o ovogodišnjem Riječkom planinarskom križnom
putu bit će objavljene na službenoj mrežnoj kao i Facebook stranici Riječke nadbiskupije.

nu koju bismo razmatrali i na koju bismo molili tijekom četrnaest Svakako se može reći da u se svakodnevnom životu mogu
postaja koje se pružaju iznad našeg grada i oko njega. Jedna je od naći situacije u kojima smo posebno pozvani svjedočiti svoju vje-
tradicija koja je prve godine započela, a i dalje se nastavila, da nas ru. Međutim, smatram da se svjedočenje vjere događa i mimo tih
kod kapele svete Katarine na Pulcu dočekaju župljani župe svetog posebnih situacija i da je svaki vjernik laik pozvan u svakoj svojoj
Luke evanđelista koji nas svaki puta daruju okrijepom, čajem, so- životnoj aktivnosti ponašati se i djelovati sukladno načelima kr-
kom, sendvičima, voćem i kolačima. šćanskog života. Osobno sam se dosad tijekom studija, ali i radeći
na Medicinskom fakultetu u Rijeci, susretala s određenim situaci-
m Riječki planinarski križni put inicijativa je kršćana laika. jama koje bi se mogle smatrati etički i vjernički izazovne. Međutim
Govorimo li općenito o poslanju vjernika laika, možemo reći moram napomenuti da se nisam nikad osjećala ni na koji način
da u svakodnevnom životu otkrivaju i pronalaze sredstva koja diskriminirana ili napadana zbog svojih stavova. Naime, i tijekom
omogućavaju da se zahtjevi kršćanskog nauka i života prožmu u studija ali i rada moji su se učitelji i kolege uvijek prema svima, po-
društvenu, političku i gospodarsku zbilju. Što je Vas motiviralo našali vrlo tolerantno i otvoreno, uvijek smo bili poticani na dijalog
na angažman u Crkvi? i uvažavanje različitih stavova.

Moj osobni angažman u Crkvi proistekao je iz dugogodišnjeg m Prema Vašem iskustvu, podržavaju li biskupi i svećenici u
sudjelovanja u nekoliko zajednica još od srednjoškolskih dana kad dovoljnoj mjeri inicijative vjernika laika i njihov angažman u
smo se skupljali u mojoj bivšoj župi Presvetog Srca Isusova na Za- župama?
metu. Potom sam se početkom studija pridružila Zajednici kršćan-
skog života. Radi se o jednom međunarodnom udruženju kršćana Možda smo mi u Riječkoj nadbiskupiji uistinu dosad bili pri-
laika koji su usvojili ignacijanski model duhovnog života. Iz te su vilegirani imati na čelu nadbiskupije iznimne osobe kao što je po-
me zajednice jednom prilikom poslali na sastanak s predstavnici- kojni mons. Anton Tamarut zatim mons. Ivan Devčić s kojim mi
ma različitih vjerničkih zajednica grada Rijeke i to je bio početak iz AKD „Jeronim“ izuzetno dobro surađujemo svih ovih 20 godina
mog intenzivnijeg angažmana, odnosno uključenja u rad AKD Je- i to nastavljamo i dalje. S mons. Devčićem, ali i brojnim drugim
ronima. svećenicima naše nadbiskupije uvijek smo bili u jako dobrim od-
nosima i svi su uvijek rado podržavali naše inicijative, ali i s naše
m Vjernici laici nalaze se na prvoj crti crkvenoga života jer po strane je uvijek bila prisutna podrška vrijednim inicijativama lo-
njima je Crkva životno počelo ljudskog društva.  Osim toga, kalne Crkve. Nadamo se u budućnosti nastaviti suradnju i s riječ-
slobodno možemo reći da sa sobom to poslanje nosi izazove i kim nadbiskupom koadjutorom mons. Matom Uzinićem s kojim
možda je vjernicima laicima teže svjedočiti vjeru i biti na udaru smo već imali jedan plodan uvodni sastanak.
kritika javnosti pa i napadima koji su usmjereni prema Crkvi.

27

Svijećnica - Dan osoba
posvećenog života

Blagdan Svijećnice i Dan osoba posvećenog živo-
ta 2. veljače proslavljen je u svim crkvama Riječ-
ke nadbiskupije blagoslovom svijeća, svjetla Kri-
stovog i manjim okupljanjima redovničkih zajednica, u
skladu s epidemiološkim ograničenjima. Ove je godine
izostalo tradicionalno okupljanje redovnica, redovnika i
osoba posvećenog života u riječkoj katedrali.

U Trsatskom svetištu svoj dan proslavili su franjevač-
ki redovnici iz Reda male braće te članovi Franjevačkog
svjetovnog reda. Večernju misu s blagoslovom svijeća
predvodio je čuvar Trsatskog svetišta i gvardijan franje-
vačkog samostana fra Krunoslav Kocijan.

Podsjetio je okupljene da Krist sve vjernike poziva da
svojim životom svjedoče da su svećenici Božji. „Krist nas
poziva da sudjelujući na misnom slavlju sjedinimo svoje
trpljenje s njegovim.“ Istaknuo je kako redovnici i osobe
koje su svoj život na poseban način posvetile Bogu daju
neprocjenjiv doprinos Crkvi. „Oni svjedoče da je Krist
onaj zbog kojeg je vrijedno sve ostaviti. Iako neki kažu da
je redovništvo danas u krizi, ono će uvijek imati buduć-
nost bude li Krist na prvome mjestu, u molitvi i radu.“ Na
kraju propovijedi pozvao je na molitvu za osobe koje žele
biti Bogu posvećene.

Blagdan Prikazanja Gospodi-
nova u hramu – Svijećnica
proslavljen je i u katedrali
sv. Vida gdje je misu služio rektor
riječke prvostolnice mons. dr. Ma-
tija Matičić.

“Ovaj blagdan je susretanje
Boga s ljudima, ljudi s Bogom te
ljudi međusobno. Neka nam to
susretanje uvijek bude radosno i
blagoslovljeno.” zaključio je u pro-
povijedi.

Foto: D. Delonga