Zvona 03 travanj 2021

MJESEČNIK ZA
KRŠĆANSKU KULTURU

Sretan Uskrs!
Bakarska BROJ 3/540

CIJENA 7 KN

TRAVANJ 2021. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LIX.

Korizmeno-uskrsna poruka
gospićko-senjskog biskupa
mons. Zdenka Križića
Radosno čekamo
vazmene blagdane,
pokorom
čistimo dušu

Razgovor:
Anđela Jeličić Krajcar
Papin apostolski pohod
Iraku: Zvijezde koje sjaje
zajedno, donose svjetlo

Dobitnici Zahvalnica
nadbiskupijskog Caritasa
2020. i 2021.
Djela govore više od riječi

Vjeronauk u školi
Euro vlak pun predrasuda

Proslava 10. obljetnice
biskupstva mons. Mate Uzinića
Poput sv. Josipa i dalje
sanjati velike stvari jer je s
Bogom sve moguće

Uskrsna poruka riječkog nadbiskupa mons. Ivana Devčića i
nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića

Prihvatimo ruku Krista uskrsloga!

S a d r ž a j: Kamo, kamo da putujem?

Kolumna: Piše: dr. sc. Franjo Mijatović
Kamo, kamo da putujem? ................. 2
Čovjek je neprestano na nekakvom putu; intelektualnom, Čini se da
Uskrsna poruka riječkog nadbiskupa emocionalnom, obiteljskom, bračnom, hodočasničkom,
mons. Ivana Devčića i nadbiskupa ekonomskom… i na koncu na putu za drugi svijet. Puto-
koadjutora mons. Mate Uzinića vati se može jednostavno danju, zimi, ljeti, sporo, ciljno, odvažno, pojedinačna i
Prihvatimo ruku Krista uskrsloga! ... 3 namjerno, slobodno, skromno itd. Nije teško zaključiti kako se pu-
tevi međusobno isprepliću, nadopunjavaju, otvaraju nove životne pojedinčeva želja
Korizmeno-uskrsna poruka gospićko- perspektive, horizonte, planove… Iako nitko nije izuzet od puto-
senjskog biskupa mons. Zdenka Križića vanja, ipak ne mogu svi jednako putovati. za preživljavanjem
Radosno čekamo vazmene
blagdane, pokorom Podatci koje možemo izvući iz takozvanog „indeksa putovni- dominira nad
čistimo dušu ............................................. 4-5 ca“ više su nego zanimljivi, jer nam pokazuju koliko dragocjeni bilo kojim drugim
mogu biti državljanstvo, dobar socijalni sustav, te sloboda i mo-
Međunarodni znanstveni gućnost putovanja. Zanimljivo je i koje to zemlje imaju najmoćniju
simpozij Teologije u Rijeci putovnicu. Ne iznenađuje da su u samom vrhu Japan, Njemačka, aspektom
Spasitelj, spasenje i
posljednja vremena ............................... 6 Singapur… Primjerice njemački građani, su do izbijanja pandemi- ljudskog kulturnog,
je koronavirusa, mogli slobodno i bez posebnih ograničenja (npr.
Sveta Stolica viza) putovati u 191 zemlju. S druge strane, suvišno je spominjati i društvenog, vjerskog
Crkva ne može blagoslivljati
istospolne zajednice .............................. 7 nabrajati nerazvijene zemlje. Njihovo financijsko stanje koči svaku i političkog života.
mobilnost, a ne samo prekograničnu.
Razgovor: Anđela Jeličić Krajcar No, tijekom pandemije koronavirusa, naša putovanja ionako Strah da ćemo
Papin apostolski pohod Iraku:
Zvijezde koje sjaje zajedno, su postala ograničena, sužena, izmjerena, još uvijek u velikoj mjeri imunitetnim (COVID)
donose svjetlo ......................................... 8-9 zaustavljena. Široko prihvaćanje restriktivnih mjera, koje ne samo putovnicama,
da tjeraju građanska prava na rub propasti već će dugoročno uni-
Caritas štiti gospodarstvo, s tim da će mnogi ljudi biti slomljeni, nakon
Dobitnici Zahvalnica nadbiskupijskog što koronavirus krene svojim putem, doista je izvanredno. Naime, dodatno, osnažiti
Caritasa 2020. i 2021.
Djela govore više od riječi ........10-11 društvena napetost se dodatno zaoštrava uvođenjem COVID pu- najmoćnije u društvu,
tovnice. Probna stvar je bila s „dobrovoljnom, transparentnom,
Iz povijesne riznice privremeno kibernetički sigurnom“ aplikacijom Stop COVID-19, a ranjive ionako
Sv. Juraj - vitez i vjesnik
proljeća među koja „koristi samo privremene i pseudoanonimne podatke“. Nije učiniti još ranjivijima,
najpopularnijim svetcima ..........12-13 izgledno da će COVID putovnica neslavno završiti kao njezina
prethodnica, bez obzira koliko kontroverzi izaziva. Tako je Island, sasvim je opravdan.
Proslava 10. obljetnice biskupstva
mons. Mate Uzinića koji nije član EU, ali se nalazi u schengenskom području, već po-
Poput sv. Josipa i dalje čeo izdavati digitalne potvrde cijepljenim građanima, koje nisu, u
sanjati velikestvari jer je međuvremenu, međunarodno priznate. Nordijske zemlje EU idu
s Bogom sve moguće ..................14-15 korak dalje. Švedska i Danska žele predstaviti elektroničke kartice
za cijepljenje, koje bi im, osim putovanja, mogle omogućiti i pri-
Čestitka riječkog nadbiskupa sustvo kulturnim i sportskim događanjima. Danski planovi s COVID putovnicom uključuju čak i
koadjutora Mate Uzinića u večere. Hrvatska misli isto što i EU. Međutim najdalje su otišli Izraelci. Njihovi građani imat će sve
povodu Međunarodnog dana žena Nnabrojene privilegije.
Hvala vam za bezbroj načina na aravno, trenutno ponašanje, u vezi s imunitetnom putovnicom, potaknuto je prioritetnim
koje nam svjedočite evanđelje....16 fokusom na samoodržanju, kako bi se zaštitilo fizičko zdravlje kao jedan od najvažnijih
izuma koronavirusa. Čini se da pojedinačna i pojedinčeva želja za preživljavanjem domi-
Crkvena glazba nira nad bilo kojim drugim aspektom ljudskog kulturnog, društvenog, vjerskog i političkog života.
Pjesme vazmenog trodnevlja ........17 Strah da ćemo imunitetnim putovnicama, dodatno, osnažiti najmoćnije u društvu, a ranjive ionako
učiniti još ranjivijima, sasvim je opravdan. U nagonu za individualnom slobodom zbunjeni smo
Duhovni kolaž ...............................................18 spoznajom da se suživot može postići samo ako je u skladu s općim dobrom. Filozofi nam već odav-
no pokušavaju objasniti da sloboda ne znači da možemo raditi što želimo. U individualnoj slobodi
Događanja ......................................................19 možemo uživati ​s​amo ako smo u srodstvu s drugima i s njima na zajedničkom putu.
Međutim nisu sva naša putovanja u potpunosti zaustavljena i ograničena. Postoji jedan put za
Gospićko-senjska biskupija .....................20 koji ne treba nikakva posebna isprava, nikakvo dokazivanje vlastite ispravnosti i nikakve prednosti
pred drugima, nikakva ograničenja i dezinformacije, nikakve stranputice i omalovažavanja, nikakve
Događanja ......................................................21 nejednakosti i nepravde, nikakve financijske podjele i društvena rangiranja, nikakvi izuzetci i pri-
vilegije, nikakva samotnička i samostalna putovanja, nikakve političke, kulturne, financijske i ine
Riječka nadbiskupija ...........................22-23 razlike. To je put u Emaus, put trojice (zajednice), put prvog dana u tjednu, put lomljenja kruha,
put međusobnog razgovora i povjeravanja života, u konačnici, koliko god paradoksalno zvučalo,
Tradicija križnog puta .......................24-25 prihvaćanje stranca (Isusa). U vremenu svakojakih sumnji; „Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se
Šimunu!“ (Lk, 24, 34)
Vjeronauk u školi
Euro vlak pun predrasuda .........26-27

Medicinski kutak ..........................................28

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Uskrs (Foto: Josip Šimatović, Udbina)

Broj 2/539 2021. PORUKA

Uskrsna poruka riječkog
nadbiskupa mons. Ivana Devčića i
nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića

Prihvatimo ruku
Krista uskrsloga!

Prepustiti se Bogu, dopustiti mu da
nam oprosti, da nas zagrli i da nas
vodi, to je sve što Bog od nas i ovog
Uskrsa traži. Njegova moćna ruka,
pred kojom se dijele mora i stišavaju
oluje, ispružena čeka na svakog
od nas. Oduprimo se strepnjama
i strahovima, budimo hrabri, ne
bojmo se!

Draga braćo i sestre, pandemija koronavirusa, protiv koje se ima s nama i za nas. I oprostiti se s vlastitom prošlosti, da bismo
borimo već više od godine dana, ne jenjava, a ni na područji- mogli s Kristom živjeti sadašnjost i budućnost. To znači i prihvatiti
ma zahvaćenima potresom situacija se ne smiruje. Sve nas da nam Bog oprašta i zaboravlja naše slabosti i krivice jer nas ljubi
to, s ekonomskom neizvjesnošću koju to sa sobom nosi, ispunja
strahom i strepnjom te otežava naš svakodnevni život. Dodamo i želi da živimo život u punini. U konačnici, to znači prihvatiti da
li tome opterećenost osobnim krivnjama ili lošim međuljudskim su naš život i naša budućnost u Božjim rukama.
odnosima, ne treba mnogo da osjetimo kao da pod teretom svega
repustiti se Bogu, dopustiti mu da nam oprosti, da nas zagr-
Pšto nas muči tonemo, prepuštajući se beznađu. li i da nas vodi, to je sve što Bog od nas i ovog Uskrsa traži.
Možda se tako više negoli ikad prije možemo Njegova moćna ruka, pred kojom se dijele mora i stišavaju
prepoznati u slici Petra koji, krenuvši po moru
oluje, ispružena čeka na svakog od nas. Oduprimo se strepnjama
Svojim uskrsnućem Krist je pružio ruku spasaprema Isusu, obuzet strahom od vjetra i olujei strahovima, budimo hrabri, ne bojmo se! Odlučimo živjeti kao
novi ljudi, očišćeni, otkupljeni, da u punini zasja slika Božja na
počinje tonuti. Strah nas okružuje, obuzima, pa- koju smo stvoreni. Zatražimo Božje oproštenje i oprostimo sebi i

posrnulom čovječanstvu i izbavio ga odralizira – strah od bolesti, od potresa, od neiz-

vjesnosti, od budućnosti. Izgubili smo ili gubimo

smrti. Svojim uskrsnućem on i nama trajnokontrolu nad vlastitim životima. „Gospodine,

spasi me!“, vičemo s Petrom.

nastavlja pružati svoju ruku. To je rukaUskrs nas poziva da se othrvamo valovi-

ma koji nas zapljuskuju i potapaju i prihvatimo

spasenja, nade i života.ispruženu ruku Krista uskrsloga. Prihvatiti je

nije jednostavno. Taj čin zahtjeva odluku, uklju-
čuje preuzimanje odgovornosti i spremnost zakoračiti dalje u život,
točnije u novi život. Radije bismo možda ostali u moru, prepustili
se valovima da nas nose kud hoće, ostali ondje gdje smo sada, a

”možda se i vratili u prošlost. Svojim uskrsnućem Krist je pružio
ruku spasa posrnulom čovječanstvu i izbavio ga od smrti. Svojim drugima. Neka zrake uskrsnog jutra prosvijetle i rastjeraju teške i
uskrsnućem on i nama trajno nastavlja pružati svoju ruku. To je tamne misli, i donesu nam utjehu, nadu, mir i radost. Zakoračimo
s Uskrslim dalje u život sijući oko sebe dobrotu i ljubav prema
ruka spasenja, nade i života.
Bog od nas traži hrabrost, traži odluku i traži našu vjeru. Nje- svakom Božjem stvorenju, a napose pružajući naše ruke braći i
gova ispružena ruka čeka svakoga od nas. Uhvatiti je – to ima da- sestrama u potrebi.
Sretan nam Uskrs!
lekosežne posljedice za naš život. To znači prihvatiti plan koji Bog

3

PORUKA Broj 3/540 2021.

Korizmeno- Radosno čekamo (Korizmeno predslovlje I.)
uskrsna poruka vazmene blagdane,
gospićko- pokorom čistimo dušu
senjskog
biskupa mons.
Zdenka Križića

Korizmeno vrijeme u Crkvi

nije vrijeme gdje je glavni

naglasak stavljen na pokoru

koja bi imala smisao sama u

sebi, nego na pokoru koja bi

trebala dovesti do promjene

naše nutrine, našeg srca,

da nas učini krjeposnijim,

tj. velikodušnijim, uslužnijim,

solidarnijim, ljubaznijim.

Ukorizmenom vremenu često u liturgiji slušamo poziv na Korizmene kršćanske pokore su nešto drugo. Kada o njima go-
pokoru, post, odricanja, u pogledu posvećivanja osobnog ži- vorimo mislimo na one pokore i žrtve koje osoba slobodno i svjesno
vota i kao jedan oblik žrtvenog prinosa Bogu za oproštenje prihvaća da bi s njima iskazala zahvalnost Bogu, izmolila od njega
grijeha, ali i kao zahvalnost Bogu za primljena dobročinstva. potrebite milosti, te u isto vrijeme ojačala duhovnu snagu i spo-
sobnost gospodarenja nad sobom i svojim negativnim sklonostima.
Možda će tko spontano reagirati i reći da pokore imamo i pre-
više tijekom ove pandemije koja nas prati više od godinu dana, a U Starom zavjetu ne govori se toliko o pokori, ali govori se o
što tek reći o pokori onih koji su u nekim dijelovima naše domo- pokorničkim djelima koje osobe same sebi nameću kao jedan oblik
vine pogođeni strašnim potresom, ostali bez svega što su, ulažući žalovanja nad svojim grijesima, davanja Bogu zadovoljštinu za te
mnoge žrtve, stjecali i gradili. No, ovdje treba razlikovati žrtve i grijehe i moleći Božje oproštenje. Osoba je s tim pokorničkim či-
pokore koje slobodno i svjesno izabiremo iz ljubavi prema Bogu od nima pokazivala želju za obraćenjem i svjedočila iskrenu nakanu
onih koje nismo izabrali nego su nam nametnute izvana i nosimo promijeniti život i više ga uskladiti s voljom Božjom. To se, prije
ih samo zato što moramo. Ove zadnje, same po sebi, ne pridonose svega, pokazivalo postom, oblačenjem nelagodne pokorničke odje-
preobrazbi našeg unutarnjeg bića. Istina, i ovakve situacije mogu
biti pretvorene u blagoslov ako se strpljivo, s blagošću i ljubavlju Nće, posipanjem pepelom, prinosom različitih žrtava Bogu itd.
nose i prikazuju Bogu. Svi mi znamo da bolesti nisu naš izbor, ali o, više od ove vanjske pokore naglasak je stavljan na poko-
noseći ih i prikazujući Bogu strpljivo i s ljubavlju, one mogu postati ru kao pokornost Božjoj riječi i njegovim zapovijedima (Izl
neslućeni izvor našeg posvećenja. 16, 28; Ps 2, 11; Jer 42, 13). Ta pokornost nema sličnosti ni
s kakvim oblikom ropstva, nego ima odgojnu svrhu: odgojiti narod,
Isto tako znamo da postoje određene pokore ili odricanja koja odnosno svakog pojedinca da bude poslušan Božjim zapovijedima
osobe nametnu same sebi, posve svjesno i slobodno, ali te askeze koje imaju za cilj formirati u njemu ispravan odnos prema Bogu,
nemaju nikakve povezanosti s duhovnim i evanđeoskim motivi- prema svome bližnjemu i prema samom sebi.
ma. Ima podosta onih koji poste, odnosno uskraćuju sebi hranu
zbog ljepšeg izgleda tijela, ili kako mi to kažemo, zbog „linije“. Ima U Novom zavjetu to je još jasnije prikazano. Sve je podređeno
puno odricanja koja sebi nametnu sportaši zbog boljih rezultata, ili formaciji srca i nutrine. Sveti Pavao dao je puno prostora toj temi.
vojnici zbog bolje fizičke pripremljenosti. Mnogi odlaze u teretane On ponajprije stavlja naglasak da je čovjek u sebi podijeljen, nosi
i fitnes-centre gdje tijelo podvrgavaju velikim naporima iz zdrav- dva zakona koji se sukobljavaju: zakon duha i zakon tijela. Pavao
stvenih motiva. Ali sve ovo nema ništa zajedničko s kršćanskom to govori iz osobnog iskustva. On veli: „Otkrivam u sebi ovaj
askezom i pokorom. Osobe ovo ne čine iz viših duhovnih motiva, tj. zakon: kad hoću da činim dobro, zlo mi se nameće ... Vidim
iz ljubavi prema Bogu i želje za izgradnjom svoga duhovnog bića, u svojim udovima drugi zakon koji se bori protiv zakona
nego zbog obveza koje proizlaze iz profesije koju su izabrali ili pak moga uma te me zarobljava u zakon grijeha koji je u mojim
iz svojih osobnih interesa. udovima.“ (Rim 7, 21 - 23).

Tko od nas nema slično iskustvo? Ostaje uvijek pitanje kojem
zakonu ćemo dopustiti da prevlada u našem životu? Zakon tijela,

4

Broj 3/540 2021. PORUKA

ili sklonost prema zlu, ide sam od sebe. To ne tre- ”U duhovnom životu koji bi oni potezali na druge, nego na sebe. S njim
ba ni okapati ni zalijevati, ne traži nikakvu aske- nema jeftinih moraju sjeći sve one mane koje u njima narušava-
zu. Ako čovjek dopusti da u njemu prevlada zakon postignuća. Bez ju ljepotu i dostojanstvo djece Božje.
tijela, onda će se neminovno srozati na animalnu discipline nema
razinu. Vodit će ga tjelesni instinkti, a ne razum. čovjeka, a još manje S pravom se veli da je Bog tijekom stvaranja
Tako će čovjek, malo-pomalo, svoje ponašanje i kršćanina. Stoga je dovršio sva svoja djela izuzev čovjeka. Zato čovje-
djelovanje usmjeravati prema zlu. Zlo će mu po- i glavni cilj askeze u ku nije dao ni ime, jer Adam i Eva su kolektivna
stajati sve prirodnije i normalnije, dok njime po- kršćanskom životu imena. U Bibliji čitamo: „Kad je Bog stvorio čo-
sve ne ovlada. Zlo u sebi ima izvanredan dinami- izgraditi osobu da vjeka, napravio ga je na priliku svoju; stvo-
zam: što mu se više dopušta, ono još više traži i bude što sličnija Isusu, rio je muško i žensko. A kada ih je stvorio,
osvaja. Stoga, da bi u čovjeku prevladao onaj drugi blagoslovi ih, i nazva – čovjek“ (Post 5, 1 - 2).
zakon, zakon duha, nužna je askeza, odnosno bor-
ba. Čovjek mora držati pod nadzorom zakon tijela Bog je htio da se čovjek pridruži njegovom
sa svim njegovim požudama i sklonostima prema stvaralačkom djelu i u suradnji s njim nastavi ra-
diti na sebi, ili kako mi kažemo, ostvarivati se, tj.
Kzlu. nastavi se stvarati i tako postajati sve sličniji svo-
orizmeno vrijeme u Crkvi nije vrijeme me Stvoritelju.
gdje je glavni naglasak stavljen na pokoru
koja bi imala smisao sama u sebi, nego na Raditi na sebi zahtjeva ne mali napor. Potreb-
pokoru koja bi trebala dovesti do promjene naše
savršenom čovjeku no se stalno sjeći i obrezivati, držati pod nadzo-
(GS 41). rom i disciplinirati. Ali bez ovoga nema punine
čovjeka. Nažalost, mnogi se, zbog napora koji tre-
nutrine, našeg srca, da nas učini krjeposnijim, tj.
ba ulagati u izgradnji sebe, zanemare. Nisu voljni
velikodušnijim, uslužnijim, solidarnijim, ljubaznijim. Isus u svom platiti cijenu svoga ljudskog i duhovnog rasta. Mnogi, istina, žele
nauku uporno usmjeruje na odgoj nutrine, odgoj srca. U polemici s biti fini, dobri, plemeniti, ali za to ne bi ništa žrtvovali. To ne ide.
farizejima i učiteljima Zakona s obzirom na to što se smije jesti, a Poznate su nam riječi sv. Ivana Pavla II. mladima u Solinu: „Ne
što ne, što je čisto, a što nečisto, Isus daje tumačenje naglašavajući vjerujte onima koji vam obećavaju laka postignuća. Bez
da čovjeka ne onečišćuje ono što ulazi na usta nego ono što izlazi odricanja i žrtve ne postiže se ništa veliko.“
iz usta jer to izlazi iz srca. „Usta govore onim čega je srce pre-
Ovo se ne smije zaboraviti: u duhovnom životu nema jeftinih
puno“ (Mt 12, 34), veli Isus i dodaje: „Iz srca dolaze zle misli, postignuća. Bez discipline nema čovjeka, a još manje kršćanina.
ubojstva, preljubi, bludnost, krađe, lažna svjedočanstva, Stoga je i glavni cilj askeze u kršćanskom životu izgraditi osobu da
psovke. To ukalja čovjeka.“ (Mt 15, 18 - 20).
Ako se srce ispravno ne formira, neće se nikada uspostaviti Cbude što sličnija Isusu, savršenom čovjeku (GS 41).
ilj je kršćanske askeze postizanje slobode i harmonije života,
dobar odnos ni s Bogom ni s čovjekom. Jer nesređeno srce svede pobijediti u sebi sve otpore dobru. Doći do spoznaje razliko-
i odnos prema Bogu na ono što Isus spočitava farizejima i pismo- vanja dobra od zla te sposobnosti opredjeljenja za dobro u
znancima, citirajući proroka Izaiju: „Ovaj me narod štuje usna- svakoj životnoj situaciji. Tako i kada je u pitanju post, on je Bogu
ma, a srce mu je daleko od mene.“ (Mt 15, 8). Isusu je stalo veoma drag ako se čini iz iskrene ljubavi prema Bogu, te ako osoba
da njegov učenik bude čovjek fina srca, srca ispunjena ljubavlju posteći postaje osjećajnija, obazrivija i ljubaznija prema drugima.
i dobrotom i to je preduvjet da bi njegova nutrina mogla postati Pored toga, kada su u pitanju korizmena odricanja ili post, oni do-
istinski hram Duha Svetoga. Još je starozavjetni patnik Job na- bivaju na većoj vrijednosti, ako smo tim odricanjem pomogli nekoj
glasio da je „život čovjekov na zemlji borba“ (7, 1). I ne može potrebitoj osobi. Isus nije rekao: „Bijah gladan i vi ste sa mnom
biti drukčije. Bez napora i borbe, bez odricanja i žrtve, nema većih postili“, nego: „Bijah gladan i dadoste mi jesti.“ (Mt 25, 25).
Glavna svrha posta nije u tome da se nečega odričemo kako bi nam
životnih postignuća.
U tom smislu Isus tvrdi da kraljevstvo nebesko postižu „silo- ostalo više za poslije, nego da s našim odricanjem nekome pomo-
viti“ ili borbeni (Mt 11, 12). Misli na osobe koje se bore za vrijed- gnemo.
Neka nam ovo milosno korizmeno vrijeme pomogne da se oslo-
nosti, bore se uporno protiv mana koje im život truju i srozavaju.
Znamo da voćku treba obrezivati, na početku i vezati, da bi donosi- bodimo nekih poroka koji nas ponižavaju, a k tome opterećuju i
la dobar urod. Vezanje i obrezivanje nije nešto ugodno, ali voćka to one koji s nama žive. Pobjeda nad bilo kojom manom daje životu
podnosi za svoje veće dobro. Na voćki ništa ne raditi, znači pustiti osjećaj uskrsnuća, osjećaj novog života. S ovim, pa makar i malim
je da izrastu divlji izdanci i ona ostane bez ploda. Jednako tako je postignućima, blagdan Isusovog uskrsnuća bit će nam posebniji.
Neka nam svima Gospodin pomogne da se kroz ovo korizmeno
i u ljudskom životu. Ako osoba ne radi na sebi, u nju sve više ulazi
divljina koja degradira njezino dostojanstvo. Stoga je nužno boriti vrijeme „obnovimo u čistoći srca, oslobodimo od sebičnosti“
se protiv mana, rezati vlastitu oholost, egoizam, lijenost, samo- (Korizmeno predslovlje II.) i dočekamo blagdan Uskrsa dušom is-
dostatnost, zavist, ljubomoru, indiferentnost prema drugima itd. punjenom darovima radosti i mira.
Neka u ovom smislu svima vama, braćo i sestre,
Zato Isus govori svojim učenicima neka nabave mač, pa i uz cijenu
bude sretan i blagoslovljen Uskrs.
da prodaju odjeću i kupe sebi mač (Lk 22, 36). Ne radi se o maču

5

DOGAĐANJA Broj 3/540 2021.

Međunarodni Spasitelj, spasenje i

znanstveni
simpozij
Teologije u

posljednja vremenaRijeci

„Govoreći jednom prilikom o spasenju, papa Franjo je istaknuo da se
Božje spasenje sastoji u tome da Bog obnavlja čovjekovo izgubljeno
dostojanstvo“, rekao je u uvodnom govoru nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić. Bio je to njegov prvi govor pred profesorima
i studentima riječke Teologije, područnog studija Katoličkog
bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.

Međunarodni znanstveni simpozij Teologije u Rijeci pod na- ali ovo je jedan važan vid spasenja koji nas tjera da se zamislimo
slovom „Spasitelj, spasenje i posljednja vremena“ 4. ožuj- i da riječ spasenje pokušamo razumjeti ne samo kao nešto što je
ka okupio je u dvorani Teologije predavače sa 6 katoličkih učinio i čini Bog u Isusu Kristu nego i kao svoje kršćansko poslanje
fakulteta iz 5 zemalja, Hrvatske, Izraela, Brazila, Slovenije i Bosne i poslanje Crkve. A vraćanje čovjekovog izgubljenog dostojanstva
i Hercegovine. S obzirom na epidemiološka ograničenja predavači jest i naše poslanje“, rakao je nadbiskup Uzinić.
iz stranih zemalja sudjelovali su putem on-line videoveze što nima-
lo nije umanjilo kvalitetu njihovih izlaganja i mogućnost sudjelo- Okupljenima se obratila i predstojnica Teologije u Rijeci dr. Ve-
vanja u raspravama. ronika s. Nela Gašpar, podsjetivši da su međunarodni simpoziji na
početku ljetnog semestra postali uobičajeni način kojim Teologija
„Tema simpozija ugrađuje se u ovo vrijeme u kojem su ljudi u Rijeci nastoji dati svoj doprinos promišljanju kršćanske poruke
suočeni s egzistencijalnim pitanjima, od pandemije, preko ekonom- u kontekstu suvremenog društva i aktualnih problema. „U vreme-
ske nesigurnosti do potresa. Ovim simpozijem želimo prikazati kr- nu izbijanja pandemije i trajanja epidemije, premda smo povučeni
šćanski pogled na čovjekovo spasenje u okolnostima različitih opa- u vlastite domove, sve nas povezuje isto iskustvo bolesti koja je
snosti, ali i biblijski i općekršćanski pogled na posljednja vremena oduvijek za čovjeka značila trenutak slabosti i krhkosti, samoće,
u razdoblju koje je pogodno za različita apokaliptička tumačenja straha, pa i tjeskobe, ali i neizdržive zatvorenosti u imanentne
stvarnosti u kojoj živimo“, rekao je na otvaranju Simpozija dr. fra svjetonazore. Između apsolutiziranja koje izjednačava zdravlje sa
Darko Tepert, predsjednik organizacijskog odbora. spasenjem i obezvređivanja zdravlja u čovjekovu životu, kršćan-
stvo poziva na Isusov stav koji uvažava vrijednost zdravlja, ali i
Okupljene je pozdravio i nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzi- njegove ograničene dosege, stava koji ne oslobađa samo od očaja
nić. Bio je to njegov prvi govor pred profesorima i studentima riječ- bolesti nego i od okova zdravlja kao fikcije“, rekla je predstojnica
ke Teologije, područnog studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Teologije.
u Zagrebu. „Pred suvremenu Crkvu i teologiju postavljen je izazov
kako današnjem čovjeku naviještati Božje spasenje? Suvremenom Prvo je izlaganje imao dr. Piotr Blajer s Fakulteta biblijskih
čovjeku, pa i vjerniku, riječ „spasenje“ nerijetko zvuči arhaično ili znanosti u Jeruzalemu. Govorio je o Isusovoj poruci spase-
kao jedna od onih riječi koju je toliko puta već čuo, ali unatoč tome nja koju je prenio evanđelist Luka u Djelima apostolskim.
ne zna točno odrediti njezino značenje. Govoreći jednom prilikom U tom je novozavjetnom spisu vidljivo kako Luka postepeno uvodi
o spasenju, papa Franjo je istaknuo da se Božje spasenje sastoji u misao da je Isusova poruka spasenja namijenjena svim ljudima ne
tome da Bog obnavlja čovjekovo izgubljeno dostojanstvo. Vjerujem samo Židovima. Nakon njega dr. Tomislav Zečević s Riječke teolo-
da ćete vi danas ovdje govoriti o mnogim vidovima spasenja i pro- gije objasnio je temeljni novozavjetni tekst koji navješćuje kakvo
mišljati o spasenju iz različitih teoloških perspektiva i disciplina, će biti uskrsnuće tijela, Prvu poslanicu Korinćanima. „Pavao opi-

6

Broj 3/540 2021. VATIKAN

suje kako događaj uskrsnuća istovremeno Sveta Stolica: Crkva
predstavlja različitost postojanja između ne može blagoslivljati
dvaju tijela ili diskontinuitet, ali i nastavak istospolne zajednice
tjelesnosti ili kontinuitet, iako na drugačiji i
otajstveni način.“ Kongregacija za nauk vjere dala je negativan
odgovor na mogućnost podjeljivanja
Dr. Angelo Maly iz Zagreba govorio je blagoslova zajednicama istospolnih parova,
o vjeri u Gospodinov ponovni dolazak u po- napominjući da to „ne podrazumijeva osudu
sebnoj mjeri analizirajući Pavlovu poslanicu osoba“ koje u njima žive, javlja Vatican News.
Filipljanima. Dr. Darko Tepert govorio je o
načinu na koji se prikazuju posljednja vre- VATIKAN (IKA)
mena u židovskoj tradiciji i tumačenju prvih
devetnaest psalama. „Iz njihovog tumačenja Crkva nema niti može raspolagati ovlašću blagoslivljanja istospolnih zajednica.
vidi se da su posljednja vremena zamišljena Te se blagoslove, prema Kongregaciji za nauk vjere (KNV) koja je u ponedje-
kao vrijeme velike bitke između dobra i zla ljak 15. ožujka objavila Responsum na dubium u vezi s blagoslovom zajednicâ
pri čemu će se dogoditi i veliki sud.“ istospolnih zajednica, zato valja „smatrati nedopuštenima“. Stoga svećenicima nije
dopušteno blagoslivljati homoseksualne parove koji traže neku vrstu vjerskog prizna-
Iz Ljubljane se uključio dr. Milan Špelič vanja svoje zajednice. U Responsumu KNV-a (puni naziv na tal. Responsum della Con-
koji je objasnio kako se kršćanstvo for- gregazione per la Dottrina della Fede ad un dubium circa la benedizione delle unioni
miralo kao religija otkupljenja. Dr. Ri- di persone dello stesso sesso) kaže se da je papa Franjo bio obaviješten i „dao svoj
chard Pavlić iz Rijeke predstavio je pojam pristanak“ na objavljivanje Odgovora i popratnu bilješku koja razjašnjava tekst (Nota
spasenja u teološko-antropološkoj misli sv. explicativa) koje su potpisali prefekt, kardinal Luis Francisco Ladaria Ferrer i tajnik,
Ireneja Lionskog, „oca dogmatike“. „Među- nadbiskup Giacomo Morandi. Tiskovni ured Svete Stolice također je objavio Članak s
sobna upućenost antropologije i kristologije komentarom na Responsum ad dubium (na tal. Articolo di commento del Responsum
u Irenejevoj teološkoj misli bivaju neodvoji- ad dubium).
ve jedna od druge.“
Izjava se temelji na određenim tvrdnjama i nekim stvarnim praksama. Kongre-
Dr. André Luiz Rodrigues da Silva s ka- gacija svoj Odgovor smješta u kontekst „iskrene želje za prihvaćanjem i praćenjem
toličkog sveučilišta u Rio de Janeiru govorio homoseksualnih osoba kojima se predlažu putovi rasta u vjeri“, što je izraženo također
je o aspektima arhaične soteriologije prisut- u Apostolskoj pobudnici Amoris laetitia, koja govori o pomoći koju trebaju oni koji po-
ne u ideji proegzistencije. „Prema navješta- kazuju homoseksualnu orijentaciju da „razumiju i u potpunosti izvršavaju Božju volju
ju kerigme, Isus je rođen da bi bio spasio u svojem životu“. Zato treba cijeniti pastoralne planove i prijedloge u tom pogledu,
svijet, kasnije dogmatsko tumačenje ga de-
finira kao utjelovljenog Boga koji spasava.“ Uuključujući one koji se tiču blagoslova takvih zajednica.
odgovoru Kongregacije ističe se da je od temeljne važnosti razlikovati izme-
Dr. Veronika s. Nela Gašpar predstavi- đu „osoba“ i „zajednice“. Negativan odgovor na blagoslov zajednica naime ne
la je teološku misao Josepha Ratzingera o podrazumijeva osudu pojedinaca koji su njihov dio, koje valja prihvaćati „s
bratstvu kao spasenjskoj stvarnosti. „Papa poštivanjem, suosjećanjem i osjetljivošću“, izbjegavajući „svaki znak nepravedne dis-
emeritus Benedikt XVI. ukazuje da se kraj- kriminacije“ kako je već napisano u dokumentima Učiteljstva.
nji izvor kršćanskoga bratstva ne pronalazi
u istoj ljudskoj naravi ni u zajedničkom po- U dokumentu se navode i razlozi koji se kriju u pozadini negativnog odgovora.
drijetlu svih ljudi, kao ni u drugim princi- Prvi se odnosi na istinu i vrijednost blagoslovâ i blagoslovinâ. Blagoslovine, kako se
pima kojima se ljudi povezuju u različitim navodi u Konstituciji o svetoj liturgiji Sacrosanctum concilium, “su sveti znakovi ko-
ambijentima života. Konačni izvor univer- jima se – u izvjesnom oponašanju sakramenata – označuje i na prošnju Crkve postiže
zalnog bratstva je u Kristu, koji je »prvore- poglavito duhovni učinci. Po njima se ljudi pripremaju za primanje glavnoga učinka
đenac među mnogom braćom« (Rim 8, 29). sakramenata i posvećuju se razne okolnosti života” (br. 60). Blagoslovine „ne podjelju-
Čovjekovo je spasenje zadobivanje udjela na ju milost Duha Svetoga na način kao sakramenti, nego po molitvi Crkve pripravljaju
Kristovu sinovskom odnosu s Ocem koje je za primanje milosti i raspolažu za suradnju s njome“ (KKC 1670). Da bi se bilo dosljed-
istodobno i uvijek sudjelovanje na Kristovu no naravi blagoslovina, kada se na neke ljudske odnose zaziva blagoslov, potrebno je –
bratskom odnosu sa svim ljudima, po djelo- uz ispravnu nakanu onih koji u njemu sudjeluju – da ono što se blagoslivlja objektivno
vanju jednoga Božjega Duha.“ i pozitivno bude usmjereno na to da primi i izrazi milost sukladno Božjem naumu
upisanom u stvaranje i potpuno objavljenom od Krista Gospodina. Odnosi, pa bili oni
Dr. Mario Bernadić iz Sarajeva, govorio i stabilni, „koji uključuju spolne radnje izvan braka“ – što znači, izvan „neraskidive
je o antropologiji apokaliptike globalizira- zajednice muškarca i žene“ otvorene prenošenju života – ne odgovaraju „Božjem pla-
nog svijeta i apokaliptičkim izričajima da- nu“, čak ako su u tim odnosima prisutni „pozitivni elementi“. To se ne odnosi samo
našnjice. Dr. Mirjana Pinezić iz Rijeke pred- na istospolne parove, nego i na zajednice koje uključuju izvanbračne spolne radnje,
stavila je misterij spasenja kod Edith Stein, pojašnjava se u Odgovoru Kongregacije za nauk vjere.
filozofkinje, mističarke i mučenice. „Kristo-
vom milošću čovjek dobiva mogućnost cjelo- Drugi razlog negativnog odgovora jest opasnost da se blagoslov istospolnih zajed-
vitog oslobođenja, slobode čitave osobe.“ nica pogrešno poveže s blagoslovom sakramenta ženidbe.

Dr. Nikola Vranješ iz Rijeke aktualizi- U Odgovoru KNV-a zaključuje se napomenom da Odgovor na dubium ne isklju-
rao je stvarnost spasenja u nekim aspek- čuje „blagoslove dane pojedincima s homoseksualnim sklonostima koji jasno poka-
tima suvremenog pastoralnog djelovanja. zuju volju za životom u vjernosti objavljenim Božjim planovima“, dok se proglašava
„Spasenje, kao jedan od ključnih teoloških nedopustivim „bilo koji oblik blagoslova koji teži priznavanju njihovih zajednica kao
pojmova, oznaka je stvarnosti koja uključuje takvih“.
cjeloviti odnos Boga i čovjeka, ali i čovjeka
i drugih ljudskih bića i svega stvorenoga.“ „Iz gore spomenutih razloga Crkva nema niti može raspolagati ovlašću blagosliv-
Cilj je pastoralnog djelovanja ostvarivanje ljanja istospolnih zajednica u gore navedenom smislu“, ističe se u zaključku Respon-
što skladnijeg odnosa osobe i zajednice s suma.
Kristom Spasiteljem konkretnim pastoral-
nim angažmanom Crkve, rekao je dr. Vra- 7
nješ.

Danijel Delonga

RPOAZRGUOKAVOR Broj 3/540 2021.

O povijesnom apostolskom pohodu
Svetoga Oca Iraku razgovaramo s
Anđelom Jeličić Krajcar, teologinjom,
koja je kao dopisnica Hrvatske radio-
televizije akreditirana pri Tiskovnom
uredu Svete stolice, te prati vijesti iz
Vatikana za religijski program HRT-a.

Zvijezde koje sjaje
zajedno, donose svjetlo

Konkretna poruka bratstva jest da istinska religioznost ne dopušta
nasilje u ime religije, u ime Boga. Zato Papa odlazi u Irak – ohrabriti
kršćane i pružiti ruku razumijevanja Islamu. Naime, Irak danas ima
38 milijuna stanovnika od kojih je 98 % muslimana.

Razgovarala: Helena Anušić – ohrabriti kršćane i pružiti ruku razumijevanja Islamu. Naime,
Irak danas ima 38 milijuna stanovnika od kojih je 98 % muslimana.
m Papa Franjo od 5. do 8. ožujka pohodio je Irak. Bilo je to nje-
govo 33. međunarodno apostolsko putovanje. Na ovom povije- m Tijekom svog pohoda Iraku papa Franjo obišao je četiri gra-
snom apostolskom pohodu posjetio je ratom uništene gradove,
susreo se s islamskim i kršćanskim čelnicima i uputio poruke i da, uključujući Mosul, bivše uporište džihadističke skupine, tzv.
apele o miru i suživotu. Papa Franjo prvi je papa koji je posjetio
ovu zemlju u kojoj su kršćani manjina i ne samo to nego im pri- Islamske države, koji je u sukobima teško razoren. Misu je sla-
jeti i potpuni nestanak. Kako komentirate činjenicu da se Sveti
Otac odlučio pohoditi upravo to područje, ali i da je Papa koji vio na takozvanom Trgu četiriju Crkava:, Siro-katoličke, Armen-
putuje u zemlje u kojima su kršćani manjina?
sko-pravoslavne, Sirsko-pravoslavne i Kaldejsko-katoličke. Mo-
Papa Franjo je u nekoliko navrata objasnio razloge ovog pu-
tovanja: to je ispunjenje plana pape Ivana Pavla II. koji je htio po- lio je za žrtve rata i oružanih sukoba u Iraku i cijelom Bliskom
sjetiti Irak na početku godine Velikog jubileja (2000. godine). Me-
đutim, zbog političkih razloga Ivanu Pavlu II. bilo je zabranjeno istoku. Koliko je taj njegov pohod povijesno važan kada je riječ
tamo putovati, a htio je ići u Irak ne samo zbog vjerskih razloga,
nego i zbog velike humanitarne katastrofe. Htio je pružiti podršku o odabiru Mosula kao mjesta na kojemu je slavio misu, i u kojoj
kršćanima, ali i svima koji su tada bili ugroženi na Bliskom istoku.
Papa Franjo polazi od toga da Irak već desetljećima očekuje posjet mjeri su njegovi apeli odjeknuli u Iraku, ali i ostatku svijeta?
jednoga pape, te želi ohrabriti kršćane, ali i još jednom uputiti po-
ruku o bratstvu svih ljudi. Tu poruku treba sagledati u kontekstu Mosul sa sobom nosi snažnu simboliku: stoljećima je bio sim-
međureligijskog dijaloga: prije dvije godine u Abu Dhabiju papa bol miroljubiva suživota među različitim narodima i vjerama. Bio
Franjo je potpisao “Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svi- je poznat kao jedan od najljepših gradova, obilježen kršćanskom
jetu i zajednički suživot” zajedno s velikim imamom Al-Azhara, i otomanskom kulturom. Tamo su svoj trag ostavili i Perzijanci
Ahmadom Al-Tayyebom, kao prvi zajednički dokument poglavara i Mongoli. No, rat je donio nepovratne štete. Ljudi su protjerani
Katoličke Crkve i jednog visokog autoriteta u Islamu. Temeljem i sada kada je uspostavljen nekakav mir, vrlo teško se vraćaju. O
tog Dokumenta i enciklike Fratelli tutti, koja je posvećena upravo razmjerima razaranja svjedočili smo prateći vijesti proteklih go-
bratstvu, papa Franjo intenzivno radi na polju međureligijskog di- dina: ali dobro je podsjetiti da je iz toga grada otišlo oko 500 000
jaloga. Konkretna poruka bratstva jest da istinska religioznost ne ljudi, a samo u jednoj noći pobjeglo ih je oko 120 000, pretežno
dopušta nasilje u ime religije, u ime Boga. Zato Papa odlazi u Irak kršćana.

Papa je u Mosulu, koji je sada simbol patnje i razaranja, pred-
vodio molitvu za sve žrtve rata. Bio je vidljivo ganut prizorom koji
ga je dočekao. Sama molitva odvijala se među ruševinama, na trgu
tih četiriju Crkava najstarijih kršćanskih zajednica u Iraku. Prije
molitve svoje svjedočanstvo dali su jedan musliman i jedna časna
sestra. Dobro je podsjetiti na riječi koje je Papa tamo izrekao: „Ako
je Bog - Bog života, a jest, onda nije dopušteno ubijati braću i sestre
u njegovo ime. Ako je Bog - Bog mira, a jest, onda nije dopušteno
ratovati u njegovo ime. Ako je Bog - Bog ljubavi, a jest, onda nije
dopušteno mrziti braću i sestre.“ Ove Papine riječi govore nam da
je i molitva za sve žrtve rata, bez obzira na njihovu vjersku pripad-
nost, bila prigoda za poruku bratstva. Vjerujem da je ona odjeknu-

8

Broj 3/540 2021. RAZGOVOR

m Što biste izdvojili kao najvažnije poruke i/ili geste koje je

papa Franjo izrekao ili učinio u Iraku?

Papa je u više navrata rekao da želi pohoditi iračku muče-
ničku Crkvu. Ona to doista jest, jer tisuće je ljudi tamo pobijeno
iz mržnje prema vjeri. Mučenička Crkva daje veliko svjedočan-
stvo i Papa želi skrenuti pozornost svijeta i svih kršćana na to
svjedočanstvo hrabrosti i nade, koja želi živjeti i zna praštati
– kako se moglo čuti iz svjedočanstava u Qaraqošu. U katedrali
sv. Josipa u Bagdadu tijekom homilije Sveti Otac je rekao: “A ja
Mu danas zahvaljujem s vama i za vas, jer ovdje na mjestu gdje
je u starini iznikla mudrost, u ovim vremenima su se podigli
mnogi svjedoci često zanemareni u svakodnevnim vijestima, ali
dragocjeni u Božjim očima. Svjedoci, zato što žive blaženstva,
Bogu pomažu u ostvarenju Njegovih obećanja mira.”

la u svijetu, a to se vidi i iz prvih reakcija iz islamskog svijeta koji nikada ne prima službene posjete, pokazao je otvorenost prema
su cjelokupni Papin pohod ocijenili pozitivnim i koji ga čak vide papinoj inicijativi. O sadržaju njihova razgovora izvijestili su Ti-
kao kočnicu vjerskom nasilju.
skovni uredi Svete Stolice i Ajatolaha. Papa je Ajatolahu zahvalio

m Papa Franjo sudjelovao je i na međuvjerskom susretu u drev- zato što je podigao glas za zaštitu slabih i obespravljenih. Ajatolah
nom gradu Uru, Abrahamovoj pradomovini, slavio misu u Er- je govorio o siromaštvu, vjerskim i intelektualnim progonima te
bilu, a u javnosti je odjeknula i vijest o njegovu susretu s ocem različitim socijalnim temama poput pravednosti, prisilnom rase-
Aylana Kurdija, sirijskog dječaka koji se utopio u Egejskom ljavanju itd., te na kraju poručio svim velikim silama da daju pred-
moru i postao tragičnim simbolom izbjegličke krize 2015. go- nost razumu i mudrosti i odustanu od jezika i govora rata. Susret
dine. u Uru Kaldejskom i susret s ajatolahom Al-Sistanijem u Najafu
održani su u subotu 6. ožujka. Taj je dan u Iraku proglašen Nacio-
Dvije riječi sumiraju Papin pohod Iraku: nada i bratstvo. Po- nalnim danom suživota i tolerancije, upravo na spomen ovih veli-
ruka bratstva upućena je svim religijama, posebno monoteističkim kih međureligijskih susreta koji su se dogodili na inicijativu pape
- kojima Papa skreće pozornost na njihove korijene. U središtu je Franje: i to je vrlo dobar komentar samih događaja.
bio lik Abrahama: o njemu čitamo u Knjizi postanka, štuju ga i
kršćani i židovi i muslimani, prema biblijskoj tradiciji, povezan s m Kako komentirate da je bilo kritika i iz katoličkih redova na
prostorom Mezopotamije. Abraham potječe iz Ura Kaldejskog koji Papin pohod Iraku?

”su arheolozi identificirali u gradu Uru, starom sumerskom gradu Prije samog putovanja čule su se mnoge kritike i upozorenja.
na području današnjeg Iraka. Zato Papa odlazi u Ur. Tamo gdje je Objektivno, ovo je bilo vrlo rizično putovanje zbog pandemije kro-
sve započelo i gdje je, prema tradiciji, Abraham čuo Božji poziv. Iz navirusa i osjetljive sigurnosne situacije. No neki misle da Papa
Ura, zajedno s predstavnicima svih religija, Sveti Otac ponavlja ne bi trebao toliko raditi na međureligijskom dijalogu, već se više
poruku bratstva naglašavajući kako smo svi Abrahamovi sinovi i posvetiti kršćanima. To je legitiman stav, međutim nije pošten jer

je Sveti Otac itekako posvećen kršćanima,

Neki misle da Papa ne bi trebao toliko raditi na međureligijskom katolicima, a putem ovih izlazaka u susret

drugim vjerama, poziva sve kršćane, sve

dijalogu, već se više posvetiti kršćanima. To je legitiman stav, katolike na još veće zalaganje i jedinstvo te
upoznavanje svoje vjere kako bi mogli komu-

međutim nije pošten jer je Sveti Otac itekako posvećen kršćanima, nicirati s drugima.

katolicima, a putem ovih izlazaka u susret drugim vjerama, poziva m Na kraju, na letu iz Bagdada prema Rimu
sve kršćane, sve katolike na još veće zalaganje i jedinstvo te Sveti Otac je u zrakoplovu razgovarao s no-
upoznavanje svoje vjere kako bi mogli komunicirati s drugima. vinarima, te rekao da razmišlja o putova-
nju u Libanon - „zemlju u egzistencijalnoj
krizi“ koja trpi zbog još nepomirenih ra-
zličitosti.

pozvani biti poput njega. Od Abrahama, naglasio je Papa, učimo Papa je Libanon opisao kao ‘poruku’. Libanon, kao i sve blisko-
kako se nadati, kako vjerovati Bogu, a tko vjeruje Bogu, nema ne- istočne zemlje, trpi zbog složene geopolitičke situacije koja se pre-
prijatelja, već stvara prijatelje. Papa je sve vjernike abrahamskih lama na najslabijim, na siromašnima, prognanicima i malim zajed-

religija usporedio sa zvijezdama koje sjaje i baš zato što ih je mnogo nicama koje se polako gube. Zato je Papa ovu krizu nazvao ‘krizom
života Libanona’. Libanon je bio poznat kao otvoreno, multikultu-
i što sjaje zajedno, donose svjetlo. Zajedništvo je ključ svjetla.
ralno društvo, ali s vremenom i njegovo lice se zbog ratova i sukoba
m Ne smijemo zaboraviti spomenuti da je papa Franjo prvi papa izmijenilo: to nije umanjilo velikodušnost ove zemlje u prihvaćanju
koji se susreo s iračkim ajatolahom Alijem al-Sistanijem, naj- milijuna prognanika, što će sigurno biti jedna od velikih tema kada
većim duhovnim autoritetom među šijitima. Taj susret Papa je se bude realizirao pohod u Libanon.
ocijenio jednako važnim kao i nedavno potpisivanje Deklaraci-
U ovom kontekstu treba naglasiti još jednu važnu poruku apo-
je o ljudskom bratstvu. Prema Vašem mišljenju, u kojoj mjeri je stolskog pohoda u Irak: poimanje migracija. Papa je naglasio da je
taj susret napravio korak naprijed u međureligijskom dijalogu i migracija dvostruko pravo. Čovjek ima pravo migrirati ako hoće i
možete li nas upoznati s detaljima susreta?
ima pravo ne migrirati ako ne će. Upozorio je da Iračani nemaju to
Mnogi su se pitali hoće li nakon tog susreta biti potpisan neki pravo. Ne mogu birati, već su prisiljeni na migracije. Ovu Papinu
dokument poput Dokumenta o ljudskom bratstvu, no nije. To nije poruku treba sagledati na tragu enciklike Fratelli tutti. Treba gle-
bilo predviđeno, ali to ne umanjuje vrijednost susreta. Vrijednost dati migracijske fenomene kao pozitivne fenomene koje obogaćuju
ovog susreta upravo jest u – susretu. S jedne strane Papa je poka- društvo. No, bez svijesti o bratstvu svih ljudi, teško ćemo ih tako
zao kako se izlazi u susret, kako se dolazi bliže svome sugovorniku, poimati. Zato Papa neumorno poručuje da smo svi braća, da tre-
pruža inicijativu i ruku razumijevanja. S druge strane, ajatolah Ali bamo poštivati ljudsko dostojanstvo svakog čovjeka i biti otvoreni
al-Sistani, poznat kao vrlo rezervirana osoba koji rijetko, gotovo prema svima za dobrobit sviju, cijeloga društva.

9

CARITAS Broj 3/540 2021.

2020. 2021.

Foto: N. Kurti

Dobitnici Djela govore
Zahvalnica više od riječi
Caritasa
2020. i 2021.

Proslava zaštitnika nadbiskupijskog Caritasa svake je godine prilika i

za dodjelu Zahvalnica nadbiskupijskog Caritasa župnim volonterima

i dobrotvorima, a zahvalnice je i ove godine svečano uručio riječki

nadbiskup Ivan Devčić. Dobitnici zahvalnica za
2020. godinu
Caritas nadbiskupije Rijeka sv. Josipa, brižnog hranitelja i ču-
vara Svete Obitelji, slavi kao svog zaštitnika. Tradicionalno Za volontiranje u župnom Caritasu,
su se 19. ožujka na misi u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja 7 dobitnika iz 7 dekanata
na Škurinju u 11.00 sati, poštujući mjere zaštite od zaraze, okupili
volonteri i djelatnici nadbiskupijskog i župnih Caritasa. Jelica Milošević, župa sv. Bartola, Cernik - Bakarski dekanat
Jelica Baretić, župa sv. Martina biskupa, Grižane -
Proslava zaštitnika svake je godine prilika i za dodjelu Zahval- Crikvenički dekanat
nica nadbiskupijskog Caritasa župnim volonterima i dobrotvori- Roland Štefanac, župa sv. Ivana Nepomuka, Vrbovsko -
ma, a zahvalnice je i ove godine svečano uručio riječki nadbiskup Delnički dekanat
Ivan Devčić. Broj sudionika zbog epidemioloških je neprilika bio Zorica Srdoč, župa Presv. Srca Isusova, Zamet (Rijeka) -
ograničen, ali s obzirom da prošle godine, zbog istog razloga, tra- Kastavski dekanat
dicionalni susret nije ni održan, ove su godine zahvalnice svečano Irenea i Josip Contus, župa sv. Jurja, Lovran - Opatijski
dekanat
Zuručene i prošlogodišnjim laureatima. Marija Galić, župa sv. Ane, Gornja Vežica (Rijeka) - Trsatski
ahvalnicu nadbiskupijskog Caritasa svake godine dobije 7 vo- dekanat
lontera župnih Caritasa iz 7 dekanata Riječke nadbiskupije Anđa Šimić, župa BDM Karmelske, Donja Drenova (Rijeka) -
te dobrotvori koji su se istaknuli pomažući najpotrebitijima. Prvostolni dekanat
Različiti ljudi, na različite načine redovito pomažu rad Caritasa
kako bi pomoć došla do što većeg broja ljudi. Caritas im na ovaj Za pomoć nadbiskupijskom Caritasu
način svake godine upućuje javnu zahvalu s nadom da će njihov
primjer biti poticaj i drugima. Ove godine posebnu su skupinu či- s. Pia Norac Kljajo, milosrdnica, za više od dva desetljeća
nili građani koji su svojim volonterskim djelovanjem, posredstvom rada u nadbiskupijskom Caritasu
Caritasa, pomoć slali stradalima u potresu u Sisačkoj biskupiji.
Dobitnici zahvalnica za
„Sveti Josip nije bio rječit, u Novom zavjetu nije zapisana niti 2021. godinu
jedna njegova rečenica, ali je zato sve pokazao djelima. Bio je, kao
i njegova zaručnica Marija, skroman i vjeran Božjem planu. Njih Za volontiranje u župnom Caritasu,
su dvoje najsvetije osobe i uzor svima nama“, rekao je nadbiskup u 7 dobitnika iz 7 dekanata
propovijedi te čestitao svim volonterima, djelatnicima i voditeljima
i voditeljicama Caritasa i karitativnih ustanova Riječke nadbisku- Zlatko i Nikolina Grabar, župa sv. Filipa i Jakova, Grobnik -
pije. Bakarski dekanat
Emili Miloš, župa sv. Jakova, Jadranovo - Crikvenički dekanat
Ravnateljica Caritasa s. Marija Faustina Kovačević također je
zahvalila svima koji sudjeluju u radu Caritasa i pomažu potrebi-
tima te pročitala prošlogodišnje i ovogodišnje dobitnike kojima je
nadbiskup Devčić uručio zahvalnice.

Danijel Delonga

10

Broj 3/540 2021. CARITAS

s. Pia Norac Kljajo Donacija bolničkih kreveta

Nikola Kurti poklonio je Caritas Riječke nadbiskupi-
nadbiskupu dres NK Rijeke je primio je 8. ožujka 27 bolnič-
kih kreveta s opremom. Dona-
Ivana Blašković, župa BDM Žalosne, cija je to vjerničke zajednice na
Mrkopalj - Delnički dekanat čelu s pastorom Jochenom Ko-
Zlatko Šakić, župa sv. Mateja, Viškovo - enigom iz njemačkog Neussa,
Kastavski dekanat grada pobratima Rijeke. Kreve-
Sanja i Marta Simčić, župa Krista Kralja, ti su rashod iz bolnice Johanna
Matulji - Opatijski dekanat Etienne u Neussu, još uvijek u
Milosrdne sestre sv. Križa, župa sv. Ćirila i jako dobrom stanju, a pastor se
Metoda - Trsatski dekanat pobrinuo da kao donacija stignu
Diana Superina, župa sv. Luke evanđelista - u riječki Caritas. Organizirao je
Prvostolni dekanat ukrcaj i platio prijevoz do Rije-
Za pomoć nadbiskupijskom Caritasu ke. Kamion pun kreveta 8. su ožujka dočekali volonteri Caritasa i krevete pohranili
Hrvatska katolička zajednica Ravensburg- u skladište.
Friedrichshafen iz Njemačke prikupila je
značajna novčana sredstva za pomoć obitelji s Bolnički kreveti od velike su pomoći nemoćnim i starijim osobama koje potre-
bolesnim djetetom buju njegu, rekonvalescentima nakon kirurških zahvata ili bolesnima koji su prisi-
Pastor Jochen Koenig iz Neussa organizirao ljeni na boravak u krevetu. Djelatnici Caritasa redovito ih, na upit, voze u domove
je donaciju i prijevoz bolničkih kreveta iz obiteljima koje su u potrebi.
Njemačke
Mladi iz Centra za mlade “Bl. Miroslav D. D.
Bulešić” pomagali su u vrijeme potpunog
zatvaranja zbog opasnosti od zaraze, dostavljali Školarci u Petrinji dobili
su pakete s prehrambenim proizvodima i pakete svojih vršnjaka iz Rijeke
potrepštinama u domove starijih i nemoćnih
Za pomoć stradalima u potresu Riječki Caritas 12. ožujka
u Sisačkoj biskupiji dostavio je pakete humani-
Ivana Marčelja, Viškovo, organizirala je akciju tarne pomoći u OŠ Dragutina
„Dječji crteži za pomoć stradalima u potresu“. Tadijanovića u Petrinji. Pake-
Direktorica hotela “Intenational” u Crikvenici, te su pripremili učenici nižih
gđa. Alin Harambašić otvorila je vrata hotela razreda riječkih škola OŠ Šku-
kojim upravlja ljudima čiji su domovi stradali u rinje i OŠ Gelsi, koji su nakon
potresu potresa prikupljali školski
Nikola Kurti, organizirao je aukcije dresova pribor, bilježnice i torbe te hi-
poznatih sportaša za pomoć stradalima u gijenske potrepštine za svoje
potresu u Sisačkoj biskupiji vršnjake. Caritas su odabrali
Inicijativa građana za pomoć stradalima, uz kao posrednika u tom lancu
pomoć Caritasa, organizirala je prikupljanje i solidarnosti kako bi prikuplje-
prijevoz hrane i potrepština: Suzana i Ronald na pomoć stigla do djece u ško-
Boršić, Saša Bobić, Vlado Matejčić, Vedran li koja je stradala u potresu. 
Vasić, Momčilo Vasić, Antonia Mikac, Marijan
Juričić, Ivan Marić, Emina Bitić, Marko Ravnatelj petrinjske škole Davor Miholjević i učiteljica Bojana Novaković doče-
Pevalović, Goran Marohnić, Alen Radišković, kali su djelatnike riječkog Caritasa i zahvalili riječkim školarcima na pomoći. Rav-
Ingrid Haller, Helena Anušić natelj je najavio da će uskoro, 17. ožujka, nakon gotovo tri mjeseca stanke, škola
otvoriti svoja vrata učenicima. U obnovljeni i sanirani dio škole vratit će se 560 uče-
nika u 31 razrednom odjeljenju, a nastavu će pohađati u tri smjene te u kombinaciji
s nastavom od kuće. Veći dio škole ipak je i dalje zatvoren i čeka obnovu.

Kombi s djelatnicima riječkog Caritasa došao je i do Caritasova skladišta u
Sisku gdje ih je dočekala s. Smilja, a volonteri su iskrcali grijalice, deke, dječje
krevetiće i druge potrepštine te trajne prehrambene proizvode. S. Smilja je obja-
snila kako je humanitarna pomoć i dalje potrebna ljudima koji ne mogu ući u svoje
domove te da srećom i dalje pristiže. Volonteri također. Privremeno skladište bi-
skupijskog Caritasa uskoro će preseliti na novu adresu, nedaleko sadašnje, pa su u
tijeku pripreme za preseljenje.

D. D.

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 3/540 2021.

Naselja i crkve pod nebeskom
zaštitom svetog Jurja

Vitez i vjesnik
proljeća među
najpopularnijim
svetcima

Župe na Trsatu i riječkoj Gornjoj Drenovi
te one u Brseču, Lovranu, Hreljinu i
Liču, a sve su one na području Riječke
nadbiskupije, posvećene su sv. Jurju.

Piše: Goran Moravček Sveti Juraj, čiji blagdan slavimo 23. travnja, jedan je od najslavnijih kr-
šćanskih mučenika, podjednako štovan na Zapadu i Istoku, ali i među
Volosko, kapela svetog Roka - vitraj Juraj Dobrila muslimanima. Rekli bismo, univerzalni svetac kojemu su posvećene
mnoge crkve, ali i mnoga naselja. Bio je rimski časnik i ranokršćanski mu-
čenik iz Kapadocije u Maloj Aziji. Smaknut je u 3. stoljeću za vladavine
rimskog cara Dioklecijana tako što mu je 23. travnja 290. godine u Lidiji
(Palestina) krvnik odrubio glavu.

Prvotno je prikazivan kao vojnik pješak, a od 12. stoljeća predaja ga pre-
oblikuje u viteza na konju koji kopljem ubija zmaja. Njegovo su ime uzela
mnoga naselja u Lijepoj Našoj, poput Svetog Jurja (Jurjeva) kod Senja ili
Svetog Đurđa kod Donjeg Miholjca. Jurjev lik je na grbu Grada Senja, a za-
štitnikom su ga proglasili i žitelji Grada Paga. Vitez vjesnik proljeća nadah-
nuo je mnoge roditelja te su imena Juraj, Jure, Jurica ili Đurica bila i ostala
među najpopularnijima u nas.

Biskupi s krsnim imenom Juraj

Svečevo ime nosio je Juraj Dobrila (1812.–1882.), narodni istarski pre-
poroditelj, biskup porečko-pulski (1857.–1875.), a od 1875. do smrti biskup
tršćansko-koparski. Dobrila je kao mladomisnik službovao u Munama
1837./1838. Predvodio je u samom začetku nacionalni pokret za politička,
gospodarska i kulturna prava istarskih Hrvata, ali i Slovenaca. U Trstu je
1854. godine objavio molitvenik “Otče, budi volja tvoja!” koji je u to vrijeme
bio jedini tekst na hrvatskom jeziku u Istri. Molitvenik je tiskan u dvadese-
tak izdanja, a njegova široka uporaba svjedoči da je postao simbolom hrvat-
skog narodnog identiteta te pismenosti u drugoj polovice 19. stoljeća u Istri,
u doba kad su talijanski nacionalizam i iredentizam uzimali sve više maha.
Juraj Dobrila je presudno utjecao na pokretanje prvih hrvatskih novina i
časopisa na istarskom području, poput kalendara Istranin (1869.) te Naše
sloge (1870.). Bio je od 1861. do smrti virilnim članom Istarskog sabora u
Poreču te zastupnik u bečkom parlamentu (do 1873.).

Ime Juraj nosio je i senjsko-modruški biskup (1876.–1894.) te zagrebački
nadbiskup (1894.–1914.) Posilović, koji će ostati zapamćen i kao prvi dekan
zagrebačkog Teološkog fakulteta, urednik Katoličkog lista, obnovitelj zagre-
bačke katedrale te graditelj isusovačkog samostana u Zagrebu. Bio je promi-
catelj glagoljice te je svesrdno podržao misal u redakciji Antuna Dragutina
Parčića otisnut 1893. godine glagoljskim pismom na staroslavenskom jeziku.

12

Broj 3/540 2021. IZ POVIJESNE RIZNICE

Župe na Trsatu i riječkoj Gornjoj Drenovi te one u Brseču, Lo- Na Gornjoj Drenovi je 22. listopada 1931. osnovana samostalna
vranu, Hreljinu i Liču, a sve su one na području Riječke nadbisku- ekspozitura Podbreg–Drenova kojoj su pripala sela Podbreg, Brdo,
pije, posvećene su sv. Jurju. Benaši, Grohovo, Kablari, Lopača, Mugarići i Patersko. Kako je
to područje, koje će osam godina kasnije postati župom, bilo bez
Drevne župe na Trsatu i Hreljinu prikladne crkve, podignuta je početkom tridesetih godina minulog
vijeka crkva sv. Jurja mučenika sa starohrvatskim stilskim ozna-
Starodrevna župa sv. Jurja mučenika na Trsatu postojala je kama. Uz crkvu sagrađen je župni stan, a uprava župe povjerena
1288. godine kad se u Vinodolskom zakonu spominje “iz Crsata je Ivanu Marohniću.
Vazmina plovan”. Trsatska župa mogla je biti utemeljena u doba
kralja Bele IV., koji je darovnicama iz 1242. i 1251. godine osigurao Župe sv. Jurja
knezovima Krčkim, kasnijim Frankopanima, nasljedno pravo u Vi-
nodolu. Drugi trsatski plovan koji se spominje koncem 13. stoljeća, Župa sv. Jurja mučenika u Lovranu postoji od davnina. Pišući
Aleksandar Jurjević, sudionik je predaje o prijenosu Svete kuće na o našim krajevima sredinom 12. stoljeća, arapski zemljopisac Edri-
Trsat 1291. godine. Prema predaji, Sveta kuća iz Nazareta u kojoj si navodi kako je Lovran bio posljednje mjesto koje duž istarske
je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će roditi Isusa, stigla je obale pripada patrijarhu u Akvileji. U oporuci lovranskog plovana
neobjašnjivo “na krilima anđela“ na trsatsku Ravnicu i ondje osta- Radena iz 1410. godine spominju se župna crkva sv. Jurja te crkva
la tri i pol godine, nakon čega je “odletjela” u Loreto pokraj An- sv. Antuna opata. Lovranska župa sa svojim zbornim kaptolom bila
cone, talijanskoga grada na obali Jadrana koji Hrvati od davnina je u pulskoj biskupiji i pod upravom riječkog arhiđakona.
nazivaju Jakin. Od tih dalekih vremena sve do 1938. godine, kad
je utemeljena sušačka župa sv. Ćirila i Metoda, današnje riječko Lovranska župna crkva sv. Jurja prerađivana je u više navrata,
područje s lijeve strane utoka Rječine imalo je samo jednu župu. posljednji put početkom 18. stoljeća. U crkvi su pronađeni brojni
glagoljski grafiti na kasnogotičkim zidnim slikama iz druge polovi-
Među izaslanicima na zboru u Novom 1288. godine kad je sa- ce 15. stoljeća, koje su oko 1470./1479. godine izveli slikari iz radi-
stavljan Vinodolski zakonik bio je i hreljinski plovan Raden. Velika onice Vincenta iz Kastva i takozvani Šareni majstor.
hreljinska gospoštija i župa protezala se 1449. godine, kad se dijeli-
lo među sinovima-nasljednicima imanje Nikole IV. Frankopana sve Župna crkva sv. Jurja u Brseču, koja je tijekom stoljeća bila
do vrhova Tisovca i Sopača u Gorskom kotaru, između Lokava i u više navrata pregrađivana, također je (bila) oslikana. Freske je
Delnica, a s bakarskom gospoštijom graničila je na vrhu Tuhobića izradio majstor Albert iz Konstanza (na Bodenskom jezeru) 1470.
i dolje na moru kod rta Punta Križ blizu Bakarca. Od nekoć pro- godine. Otkrio ih je koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća
strane župe preostat će malo devedesetih godina 18. stoljeća. Ideje neumorni istraživač Branko Fučić (1920.–1999.). Isti majstor au-
prosvjetiteljskog apsolutizma cara Josipa II. (1780.–1790.) dovest tor je freske (1475.) u plominskoj crkvi sv. Jurja (Mlađeg), koja u
će do ukidanja hreljinskog zbornog kaptola (1789.), te do izmje- središtu prikazuje Bogorodicu s djetetom. Albertova freska u Plo-
štanja središta župe s Gradine na Piket, gdje se nakon izgradnje minu potpuno je otkrivena tek 1994., kada je drveni barokni oltar
Karolinske ceste (1732.–1734.) preselila većina žitelja. Kraljevica (17. st.), što ju je zakrivao, odmaknut od zida radi restauracije.
je postala župno središte 1790. godine, a novoj župi pridodan je U Plominu se čuva u crkvi sv. Jurja (Starijeg) plominska ploča s
i Bakarac, koji će župom postati 1925. Dol je iste godine postao reljefnim prikazom muškarca u antičkoj tunici i s granom u ruci
samostalna kapelanija, a župa Dol–Križišće ustanovljena je 1907. te naknadno dodanim glagoljskim natpisom. Lik muškarca u puku
Godine 1884. župom postaje Zlobin, a Šmrika 1940. se uglavnom poistovjećuje sa sv. Jurjem iako je na reljefu prikazan
ilirsko-rimski bog Silvan, bog flore i faune.
Župa Gornja Drenova
Svetomu Jurju posvećena je i župa u Liču, čiji sam prikaz dao
Na riječkoj Gornjoj Drenovi ustanovljena je Župa sv. Jurja u jednom od prošlih brojeva Zvona.
mučenika 23. travnja 1939. odlukom dr. Viktora Burića, biskupa
senjsko-modruškog ili krbavskog. Novoj župi pripala su preostala
sela dotadašnje jedinstvene drenovske župe nakon što je državna
granica razdijelila Drenovu na jugoslavenski i talijanski dio počet-
kom 1924. godine. Geopolitičke prilike nastale nakon završetka
Prvoga sv. rata stvorile su od Rijeke i Kastavštine međunarodni
slučaj. Rapallskim ugovorom 1920. godine to je područje podijelje-
no između kraljevina S.H.S, Italije i nove Slobodne Države Rijeka.
Kako ova potonja, tampon država nikad nije zaživjela, rimskim
sporazumom 21. siječnja 1924. dokinuta je Slobodna Država Ri-
jeka, a njezin teritorij je pripao Kraljevini Italiji. Državna granica
bila je povučena upravo preko drenovske župe podijelivši je na ta-
lijanski i jugoslavenski dio. Crkva Majke Božje Karmelske našla se
u Kraljevini Italiji, a kapela Svih Svetih, koja je danas na drenov-
skom novom groblju, bila je na jugoslavenskom teritoriju.

13

DOGAĐANJA Broj 3/540 2021.

Proslava 10. obljetnice biskupstva mons. Uzinića

Desetu obljetnicu biskupskog
ređenja mons. Mate Uzinić,
riječki nadbiskup koadjutor
i apostolski upravitelj
Dubrovačke biskupije,
proslavio je euharistijskim
slavljem na svetkovinu sv.
Josipa u katedrali Gospe
Velike u Dubrovniku gdje je i
zaređen za biskupa.

Poput sv. Josipa i dalje
sanjati velike stvari jer je
s Bogom sve moguće

Pontifikalno misno slavlje 19. ožujka u dubrovačkoj katedrali je Evanđelje obitelji radost koja ispunjava srce i čitav život“ (AL
predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. 200).; navijestiti da je sakrament ženidbe dar i, prema tome, poziv;
Giorgio Lingua, a nakon mise upriličen je prigodni program promicati kršćanske obitelji da budu aktivni subjekt obiteljskog
kojim se željelo skromno obilježiti desetljeće službe mons. Uzinića pastorala; oblikovati kod mladih ljudi, po inicijativama posvećeni-
u Dubrovačkoj biskupiji i zahvaliti mu za sve ono što je činio za ma njima, svijest o važnosti formacije o ljubavi i darivanju samih
vjernike ali i za sve ljude ove drevne biskupije. Za uspomenu mons. sebe te uključiti sve članove obitelji: supružnike, djecu, mlade, sta-
Uziniću je darovan kip sv. Josipa. rije osobe u izgradnju obitelji koja bi bila uistinu svjetlo ovome
svijetu (AL 66).
Mons. Lingua javno je čestitao mons. Uziniću godišnjicu bi-
skupskog ređenja obećavši svoje molitve te je spomenuo kako je sv. „Draga braćo i sestre, zamolimo svetog Josipa, ponizna Mariji-
Josip prije 150 godina proglašen zaštitnikom Crkve, a prije više od na zaručnika, Isusova poočima, da nam pomogne u postizanju ovih
300 godina i zaštitnikom Hrvatske. „Ovdje u Dubrovniku slavimo ciljeva“, kazao je mons. Lingua dodavši kako je sv. Ivan Pavao II.
i petstotu obljetnicu odluke Dubrovačke Republike da se svetog označio sv. Josipa kao „Čuvara Otkupitelja“. „Josip zna što znači
Josipa slavi kao državni blagdan“, dodao je te poželio mons. Uzi- čuvati obitelj i život, od početka do kraja. Njemu povjeravamo pro-
niću da ga sv. Josip, u ovoj njemu posvećenoj godini, uvijek štiti, slave koje će se održati tijekom ove godine.“
prati i čuva.
Sveti Josip: izdan, pravedan, sanjar
Godina „Obitelj radost ljubavi“
Sagledavajući lik sv. Josipa, apostolski nuncij je izdvojio jednu
U homiliji je zatim apostolski nuncij kazao kako papa Franjo veliku dramu iz Josipovog života koja je pokazala kakav je zapra-
na blagdan sv. Josipa proglašava godinu „Obitelj Amoris laetitia“ - vo sv. Josip, a što se možda često ne uočava. Riječ je o vremenu,
„Obitelj radost ljubavi”, što je povezano s 5. godinom od objavljiva- satima ili danima, ne zna se koliko je to trajalo, kada je Josip s
nja apostolske pobudnice Amoris laetitia o ljepoti i radosti obitelj- velikim iznenađenjem saznao da Marija očekuje dijete pa do sna
ske ljubavi. Ta Godina će završiti 26. lipnja 2022. godine prilikom u kojem mu se objavio anđeo kako bi ga umirio riječima: „Josipe,
X. Svjetskog susreta obitelji zajedno sa Svetim Ocem u Rimu. sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj
začeto, doista je od Duha Svetoga“ (Mt 1, 20). „Iako je to kratko
Govoreći o Godini obitelji mons. Lingua je nadalje kazao kako trajalo, za Josipa je to morao biti strašan trenutak: Josip je u prvi
je iskustvo pandemije istaknulo središnju ulogu obitelji kao kuć- tren pomislio da ga je Marija iznevjerila!“ kazao je mons. Lingua.
ne Crkve i važnost povezanosti u zajednici između obitelji koje od
Crkve tvore jednu „obitelj od mnogih obitelji“, kako kaže apostol- „Kako bi se riješila drama koju je Josip u sebi proživljavao,
ska pobudnica „Amoris laetitia“ (AL 87). Naveo je četiri glavna pojavio se anđeo Gospodnji, u snu. Josip je tada ponovno pronašao
cilja ove Godine posvećene obitelji, a to su: širiti sadržaj pobudni- unutarnji mir. Josip pronalazi mir jer ‘vjeruje’ anđelovim riječi-
ce „Amoris laetitiae“- „Radost ljubavi”, „kako bi ljudi iskusili da ma. Nije imao opipljive dokaze, nije mogao napraviti test očinstva

14

Broj 3/540 2021. DOGAĐANJA

kako bi se utvrdilo tko je otac Jukić podsjetila je kako je mons.

djeteta. Vjeruje anđelu i uzi- Uzinić zaređen kao 11. biskup

ma k sebi Mariju. Kakvo li je od ponovne uspostave Dubro-

olakšanje morao biti taj san za vačke biskupije 1830. godine,

njega! Bio je to izvanredan san. nakon 79 dubrovačkih nadbi-

Sličniji ukazanju nego običnom skupa. Dodala je i kako ga „...

snu. Josip nam govori da se ne svi mi u Gradu i biskupiji danas

moramo bojati snova, pa ni onih jednostavno zovemo naš biskup

koje sanjamo otvorenih očiju!“ Mate. Pozvan ‘od ljudi za ljude’,

kazao je nuncij. postao je više od biskupa jedne

„Poželimo si takve snove, partikularne Crkve - čovjek bli-

snove otvorenih očiju“, ista- zine, jednostavnosti i povjere-

knuo je apostolski nuncij. „Sa- nja.” 

njati, često znači slušati onaj Potom su govorili Josip Žu-

unutarnji glas koji se može vela, predstavnik treće životne

usporediti sa snom, a koji nam dobi i stanovnika Dubrovnika,

govori da činimo dobro, da se ne Ivo i Tončica Govorko, bračni

zadovoljavamo malim stvarima. par vjeroučitelja uime obitelji i

Sanjati velike stvari jer je s Bo- angažiranih laika, Lorena Gr-

gom sve moguće!“ ljević uime mladih ove bisku-

Zahvalnost pije i don Hrvoje Katušić uime
nuncija mons. svećenika, bliskih suradnika i
osoba posvećenog života. Svi

Uziniću su oni na svoj način istaknuli

Na kraju se ponovno obratio slavljeniku, samo neke događaje i dimenzije
nadbiskupu Uziniću: „Dragi monsinjore Mato,
kada ste prije 10 godina bili posvećeni za bisku- Nuncij mons. Giorgio Lingua biskupova djelovanja i zahvalili mu na svemu
pa ove biskupije, imali ste puno snova. Neki su što je činio.
se ostvarili, drugi su pak ostali u ladici i prepu- zahvalio je mons. Uziniću Na kraju se prigodnim riječima obratio sam
stili ste ih onima koji će doći na Vaše mjesto,
a neke ste odnijeli sa sobom u Rijeku. Želimo na svemu što je učinio u mons. Uzinić rekavši kako su ga svi iznenadili
Vam da ih tamo djelotvorno ostvarite.“ Dubrovniku, „na mnogim ovom lijepom večeri te dodao da su puno toga
rekli i pripisali njemu, a on je samo davao puno
Zahvalio mu je na svemu što je učinio u Du-
brovniku, „...na mnogim suzama koje ste otrli, suzama koje ste otrli, na prostora suradnicima. Progovorio je i o sim-
na mudrosti koju ste pokazali, na odnosima bolici sv. Josipa na čiju svetkovinu je zaređen
koje ste izgradili i to ne samo među katoličkim mudrosti koju ste pokazali, na i koji je time postao i njegov osobni zaštitnik.
vjernicima već i šire, kao Pastir na odlasku koji U poslanju sv. Josipa po dolasku u Dubrovačku
osjeća odgovornost da ostvari molitvu, ili bolje odnosima koje ste izgradili i biskupiju prepoznao je na neki način i svoje po-
rečeno, Isusov san: Da svi budu jedno.“ Poželio
je mons. Uziniću da mu sveti Josip pomogne, to ne samo među katoličkim slanje, davati se u ljubavi i služenju, štititi i biti
ali i neka pomogne svakome od nas, mladima, tu za ljude, a sve zato da bi Krist mogao rasti.
odraslima i starijima da pod njegovom zaštitom vjernicima, već i šire, kao No, sv. Josip se morao povući da bi Isus mogao
trajno sanjamo o boljem svijetu.
Pastir na odlasku koji osjeća rasti. Svoj odlazak iz Dubrovačke biskupije u
Mons. Lingua je ustvrdio kako pobožnost Riječku nadbiskupiju mons. Uzinić vidi u tom
svetom Josipu u Hrvatskoj sve više raste što odgovornost da ostvari svijetlu, rekavši kako se sad na isti način želi
dokazuju sve brojnija hodočašća u njegovo sre-
dišnje svetište u Karlovcu. „Mislim da nije slu- molitvu, ili bolje rečeno, posvetiti Riječkoj nadbiskupiji. Poželio je du-
čajno što ste vi ovdje u Dubrovniku prije dvije brovačkoj Crkvi novog najboljeg biskupa izra-
godine, kako mi je rečeno, započeli i nadalje na- Isusov san: Da svi budu
stavljate danonoćno klanjanje upravo u crkvi zivši pred apostolskim nuncijem želju da takav
svetog Josipa blizu Straduna. Tako Vas uz Isu-
sa u Sakramentu dočekuje i sveti Josip u svojoj jedno.“ Poželio mu je da dođe u Dubrovnik.
starodrevnoj crkvi.“ U znak zahvalnosti nunciju Lingui što je

„Da se poslužim riječima pape Franje: Ne mu sveti Josip pomogne, ali došao i predvodio ovu svečanost, mons. Uzinić
dopustimo da nas svlada pesimizam, ne dopu- darovao mu je medalju Gospe od Porata pože-
stimo da nam se oduzme nada“, poručio je pro- i „neka pomogne svakome ljevši mu da ga Gospa od Porata prati zago-
povjednik na kraju. „I na kraju neka nam sv.
Josip , zaštitnik Hrvatske, kojem je posvećena od nas, mladima, odraslima vorom i podsjeća na ovu katedralu i biskupiju
ova godina pomogne da s ljubavlju i otvorena
srca kao dar od Boga primimo novoga Pastira te da mu to bude poticaj da se potrudi da ova
ove Biskupije koji će doći kao Božji dar i s kojim
ćemo nastaviti sanjati Božje snove.“ i starijima da pod njegovom biskupija dobije najboljeg pastira, onog kojeg

zaštitom trajno sanjamo o Gospodin želi. Srebrnu medalju koja obilježa-
va 6 godina pontifikata pape Franje, posveće-
boljem svijetu“.
nu enciklici „Amoris laetitie“, mons. Uziniću

darovao je apostolski nuncij te mu poželio da

bude inspiriran sv. Josipom i bude zaštitnik

svake obitelji.

U glazbenom dijelu programa nastupila je

klapa Pasika, glazbenik Stijepo Gleđ Markos te

Mješoviti katedralni zbor. Prigodni dar za sjećanje, kip sv. Josipa,

mons. Uziniću predali su predstavnici biskupijskog Caritasa.

Program u čast 10. godišnjice Među nazočnima u katedrali kao predstavnici šire društvene
biskupstva mons. Uzinića zajednice bili su gradonačelnik Mato Franković i dožupanica Žakli-
na Marević, kao i članovi nadbiskupove obitelji. Svečanost je pre-
Nakon mise uslijedio je program kojim su predstavnici sveće- nošena putem interneta i lokalnih televizija kako bi je mogli pratiti
nika, osoba posvećenog života i raznih generacija vjernika Dubro- i oni koji nisu mogli biti u katedrali.
vačke biskupije izrazili zahvalnost mons. Uziniću. Podsjetivši na
Angelina Tadić
riječi koje je mons. Uzinić izrekao u zahvalnom govoru prigodom
(Ured za medije Dubrovačke biskupije)
biskupskog ređenja prije deset godina, voditeljica programa Jasna
Fotografije: Tea Kuzek

15

PORUKA Broj 3/540 2021.

Čestitka riječkog nadbiskupa koadjutora Mate Uzinića
u povodu Međunarodnog dana žena

Hvala vam za bezbroj
načina na koje nam
svjedočite evanđelje

Ovu čestitku pretvaram u želju da naša
Crkva prestane biti bojažljiva Crkva i
postane živa Crkva koja se ne boji ni
jedne teme kad je u pitanju zaštita
dostojanstva i jednakih prava svakog
čovjeka, žene i muškarca te želim
zahvaliti svima vama ženama koje
bespoštedno darujete sebe i svoje snage,
u osobnom i u društvenom životu, dajući
značajan doprinos promjenama i razvoju
Crkve i društva.

Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić uputio je 8. ožujka živa Crkva može reagirati tako da posveti pozornost legitimnim za-
čestitku u povodu Međunarodnog dana žena. Učinio je to na htjevima onih žena koje traže veću pravdu i jednakost. Ona može
svojoj Facebook stranici, a tekst prenosimo u cijelosti: podsjetiti na povijest i prepoznati dugu nit autoritarnosti muška-
raca, podložnosti, raznih oblika porobljavanja, zlostavljanja i ma-
Drage prijateljice, skulinističkog nasilja. S tim gledištem ona i sama može podupirati
danas se prisjećamo jednog događaja koji je postao simbol bor- zahtjeve za poštivanjem ženskih prava i ponuditi uvjerljivu potpo-
ru većoj uzajamnosti između muškaraca i žena, premda se ne slaže
be za vaša ženska prava. I što god mislili o nekim ideološkim kori- sa svime što neke feminističke skupine predlažu.“
štenjima ovog događaja, on je imao i ima vrlo važnu ulogu u prepo-
znavanju jedne od temeljnih kršćanskih istina, koju smo nažalost Uduhu ovih misli koje pretvaram u želju da naša Crkva pre-
i mi sami u Crkvi zaboravili i nismo u skladu s njom živjeli, a to je stane biti bojažljiva Crkva i postane živa Crkva koja se ne
istina da svi ljudi – žene i muškarci – imaju jednako dostojanstvo. boji ni jedne teme kad je u pitanju zaštita dostojanstva i
Ona je nešto što smo dužni propovijedati, ali još više nešto u skladu jednakih prava svakog čovjeka, žene i muškarca, želim zahvaliti
s čim moramo živjeti svoje odnose. Ta istina od svih nas zahtijeva svima vama ženama koje bespoštedno darujete sebe i svoje snage,
zalaganje za zaštitu jednakog dostojanstva i jednakih prava svih u osobnom i u društvenom životu, dajući značajan doprinos pro-
ljudi, a što uključuje i jednako dostojanstvo i jednaka prava i vas mjenama i razvoju Crkve i društva.
žena.
Hvala vam za bezbroj načina na koje nam svjedočite evanđelje
Ona nas obvezuje na napuštanje različitih stereotipa koji se i što u Crkvi zauzeto djelujete na različitim područjima i u razli-
protive toj jednakosti i stvaranje ozračja u kojemu će se moći čuti čitim službama. Zalaganje za vašu veću uključenost u donošenje
vaš glas i problemi s kojima se susrećete u Crkvi, društvu, ali i u odluka u Crkvi i u društvu te za vašu prisutnost na položajima
svojim obiteljskim zajednicama. Potreban nam je hrabar iskorak odgovornosti, kao i za jednaku plaću za isti rad, znači zalaganje
koji, upravo na primjeru odnosa prema vama i problemima koji vas ne samo za vas, nego za sve nas, za boljitak Crkve i društva. To je
muče, papa Franjo, u postsinodalnoj pobudnici Christus vivit br. zadaća koju smo svi pozvani vršiti želimo li s vama biti i ostati živa
42, objašnjava razlikovanjem između bojažljive i žive Crkve. Pre- Crkva i društvo koje ima budućnost.
ma njemu, „Crkva koja je odviše bojažljiva i strukturirana može
vječito biti kritična prema diskursima o obrani prava žena i stalno Sretan vam Dan žena!
ukazivati na potencijalne opasnosti i zablude takvih zahtjeva.“ Za U Rijeci, 8. ožujka 2021.
razliku od ovakve Crkve, kojoj nažalost često i sami pripadamo, „... Mate

16

Broj 3/540 2021. CRKVENA GLAZBA

PJESME VAZMENOG TRODNEVLJA

Veliki četvrtak, petak i subota čine jednu cjelinu pri čemu je slavlje
vazmenog bdijenja vrhunac. Preporuča se voditi računa o tome u svim
pastoralnim pothvatima i u načinu kako se misi u ovim danima, npr. uzeti
pjesme koje stvarno karakteriziraju te najveće liturgijske blagdane.

Piše: Andrejka Srdoč Geraci

VELIKI ČETVRTAK je početak Vazmenog trodnevlja. Najveća VELIKA SUBOTA na svečanom vazmenom bdijenju sla-

pažnja je usmjerena na ustanovljenje euharistije, i na povijesnu i tra- vi se uskrsli Gospodin. Obredi bdijenja su prepuni simbolike:
dicijsku gestu pranja nogu (ili mandatum, nalog ili zapovijed). Slavi-
mo Isusov spomen na zadnjoj večeri u kojoj se pod prilikama kruha i Služba svijetla i blagoslov ognja, simbolizira Krista koji je
vina predao učenicima. Tako je Isusova prisutnost postala vječna. U svijetlo svijeta koji nas zove na novi život. Vrhunac je svečani
toj prisutnosti nalazimo značenje euharistijskog klanjanja nakon sv. vazmeni hvalospjev Exultet.
mise. Bogoslužje riječi, devet čitanja (može i tri), koja govore o po-
vijesti spasenja. Trenutci najveće radosti i raspjevanosti jesu
MISA POSVETE ULJA (ujutro ili srijeda) Slava i Aleluja koje prethode Evanđelju koje govori o uskr-
Ulazna pjesma: Isus Krist nas učini (PGPN 499) snuću.
Pjeva se Slava Krsna služba, s litanijama Svih Svetih, odricanjem Sotone i
Pripjevni psalam: O ljubavi tvojoj Gospodine (PGPN 348) krštenjem.
Pjesma prije Evanđelja: Duh Gospodnji na meni je, blagovjesnikom Euharistijska služba s uskrslim Kristom.
biti siromasima posla me. Služba svjetla: Svjetlo Kristovo. Bogu hvala! (PGPN 518)
Obnova svećeničkih obećanja. Ne govori se Vjerovanje. Vazmeni hvalospjev Exsultet (svećenik, đakon ili pjevač)
Prikazna pjesma: Spase svijeta, primi pjesmu (PGPN 500) Služba riječi:
čitanje: Knjiga postanka
MISA VEČERE GOSPODNJE pripjevni psalam: Pošalji Duha svojega (PGPN 519) ili
Ulazna pjesma: Mi treba da se hvalimo (PGPN 503) Puna je zemlja (PGPN 99)
Svećenik zapjeva: SLAVA BOGU NA VISINI (zvone zvona) čitanje: Knjiga izlaska
Pripjevni psalam: Čaša blagoslovna (PGPN 504) pripjevni psalam: Zapjevat ću (PGPN 520) ili Gospodin je
Pjesma prije Evanđelja: Zapovijed vam novu dajem (PGPN 505) moja snaga
PRANJE NOGU: Neka u vama ostanu (PGPN 506) (čitati antifone 3 čitanje: Knjiga proroka Ezekiela
iz Rimskog misala) Zapovijed vam novu dajem (PGPN 507) pripjevni psalam: Kao što košuta žudi (TBH 4)
Vjernička molitva. Ne govori se Vjerovanje. SLAVA BOGU NA VISINI (zvone zvona)
Darovna pjesma: Gdje je ljubav, prijateljstvo (PGPN 508). Poslanica Rimljanima
U povorci se donose darovi za siromahe. Đakon ili svećenik svečano zapjeva ALELUJA i svi ga ponove.
Prijenos Svetotajstva: Usta moja (PGPN 264 ili dr.) Zatim psalmist ili pjevač izvodi Ps 118 a narod odgovara s
Zadnje dvije kitice: Divnoj dakle pjevaju se kad svećenik stigne na antifonom Aleluja. (PGPN 522)
mjesto pohrane. Slijedi Evanđelje i homilija.
Slijedi klanjanje uz prigodne pjesme. KRSNA SLUŽBA:
Slijedi obred blagoslova vode i obnova krsnih obećanja.
VELIKI PETAK je dan kad Crkva ne slavi euharistiju, to je dan Za vrijeme škropljenja naroda blagoslovljenom vodom pjeva
se Vidjeh vodu (PGPN 47)
posta i pokore, dan muke Gospodnje. Križ je u središtu meditacije: u Slijedi svečana euharistijska služba.
dubokoj tišini razmišlja se o misteriju smrti Kristove. Od te tišine se Na kraju je svečani otpust: Idite u miru, aleluja aleluja
polazi sve do Velike subote. Na Veliku subotu se sabrano hvali i ispo- (PGPN 42, 1. ili 2.)
vijeda osobna vjera. To je dan stvarnog susreta s Uskrslim.

Nema ulazne pjesme. Počinje s molitvom. USKRS
1. SLUŽBA RIJEČI:
Pripjevni psalam: Oče u ruke tvoje (PGPN 510) Pripjevni psalam: Ovo je dan (PGPN 531)
Pjesma prije Evanđelja: Krist postade poslušan (PGPN 475) Posljednica prije Evanđelja: Žrtvi uskrsnici slavu (PGPN
Evanđelje: Muka Gospodinova po Ivanu 583)
Homilija Aleluja: Žrtvovan je Krist, Pasha naša! Zato svetkujmo u Gos-
Sveopća molitva: Poziv i Molitva mogu se pjevati (Svećenička pjevač- podinu!
ka služba str. 75)
2. KLANJANJE SV. KRIŽU: USKRSNI PONEDJELJAK
Svečani napjev Evo drvo križa (PGPN 512 samo odgovor) Pripjevni psalam: Ti si Gospodine baština moja (PGPN
Jednostavan napjev Evo drvo križa (PGPN 513 samo odgovor) 89 ili 90)
Slijede Prijekori: Puče moj (PGPN 514), Častimo te križu sveti, Aleluja: Ovo je dan što ga učini Gospodin: Kličimo i radujmo
Usta moja (PGPN 516 ili 517) se njemu!
3. LITURGIJA PRIČESTI: pričesna pjesma
Svi se raziđu u šutnji. Kratice: PGPN - Pjevajte Gospodu pjesmu novu
TBH - Tebe Boga hvalimo
SPS - Svećenička pjevačka služba

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 3/540 2021.

Locus amoenus

Korak po korak stigao je i kako je pisano, petak je prošao, Petar se
oporavio, grob je prazan, povoji s glave uredno složeni. Vratio se!

Piše: Daria Ljevar

Ostala sam negdje iza čekajući, ne znajući što će se dogoditi, a On je u međuvremenu ispunio
što je obećao. Zaostala sam, ne mogu više stići, bojala sam se, dok dođem, otići će... Stigla

sam i našla ga kako sjedi na kamenu. Bog sjedi na kamenu! Za nekoliko trenutaka, sjedila

sam mu u naručju. Htio me slušati, ali nisam znala što bih rekla, sramila sam se. Napokon je progovo-

rio, čekao sam te! Tri dana si bila daleko, a obećao sam ti da ću te u tri dana podići. Onaj tko sada leži

u oklopu, jako me strašio i nisam znala kamo ići pa sam se povukla, no ipak, umirivala su me sjećanja

na trenutke provedene s tobom. Tražila sam znak dobroga, ali nije ga bilo pa pobjegoh. Nasmijao se

i pitao me kako zamišljam raj, ponovno nastade muk, potom mi je ispričao jednu zgodu.

“Jednog sam čovjeka dozvao, kao tebe danas, dok je u Sibiru odrađivao kaznu i kad je
shvatio da se nije mogao sam spasiti od smrtne kazne, postao je jedan od najvećih svjet-
skih romanopisaca. Napisao je i ono što cijelo vrijeme očekuješ: ‘Ako raj nije u tebi
samom nikad nećeš ući u njega’, u tebi se rađa i raste osjećaj i odluka radosti, zahvalnosti,
ljepote, ljubavi, života i vječnosti. Kako graditi takav stav pokazao sam ti, napisao, a znaš i gdje
me možeš doći posjetiti i uzeti sve potrebno za hodočašće.

Kreni iznova i neka te locus amoenus koji ima glavnu ulogu u hramu tvoga bića, dovede u Locus

Amoenus gdje te čekam za vječnost!“

U Rijeci započeo projekt

„Religiozna iskustva djece iz spektra autizma“

U Rijeci je s ožujkom 2021. godine započeo projekt naslova znanost, psihologija, medicina, edukacijsko-rehabilitacijske znano-
„The religious experience of children with autism spectrum dis- sti, pedagogija, filozofija, teologija…
order“ - „Religiozna iskustva djece iz spektra autizma“, koji vode
doc. dr. sc. Saša Horvat (Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet) Jedna od aktivnosti projekta bit će i organiziranje radionice s
i Tanja Horvat dipl. theol. (Centar za autizam, Rijeka). Riječ je o međunarodnim i domaćim stručnjacima namijenjene teologinjama
međunarodnom projektu koji financiraju Sveučilište St. Andrews i teolozima, vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima kao i ostalim struč-
u Škotskoj i John Templeton Foundation, u sklopu njihova projek- njacima koji rade s djecom iz spektra autizma, uz mogućnost dobi-
ta „New Visions in Theological Anthropology“. vanja stipendije za sudjelovanje.

Cilj projekta je u narednih 15 mjeseci putem nekoliko projek- U sklopu projekta bit će objavljena knjiga na hrvatskom i en-
tnih aktivnosti pridonijeti boljem interdisciplinarnom znanstve- gleskom jeziku koja će sadržavati radove stručnjaka s praktičnim
nom istraživanju religioznog iskustva djece iz spektra autizma, što preporukama i savjetima u vezi religioznog iskustva djece iz spek-
uključuje cijeli niz znanstvenih disciplina, kao što su kognitivna tra autizma.

Verbum

Jordan B. Peterson

Izvan reda - Još 12 pravila za život

Dugo iščekivani nastavak bestselera 12 pravi- koje nas guraju prema tiraniji te nas uči kako
la za život donosi nove smjernice za suočavanje s se umjesto toga možemo pouzdati u svoj instin-
opasnostima suvremenoga života kt za pronalaženje smisla i svrhe, čak i onda – i
posebno onda – kada smo bespomoćni.
Klinički psiholog i proslavljeni profesor s Har-
varda i Sveučilišta u Torontu dr. Jordan B. Peter- Previše kaosa vodi u nestabilnost i tje-
son svojom knjigom 12 pravila za život milijunima skobu, ali previše reda može nas skameniti i
je čitatelja pomogao da kaos u svojem životu dove- učiniti nas pokornima i podloženima. Knjiga
du u red. U ovom odvažnom nastavku koji izlazi Izvan reda poziva nas da uspostavimo ravnote-
pod naslovom Izvan reda Peterson donosi još dva- žu između kaosa i reda, ta dva temeljna načela
naest životno važnih načela koja će nam pomoći iz- stvarnosti, te nas vodi uskim i tijesnim putem
držati iscrpljujući teret što neizbježno prati svaku koji ih razdvaja.
našu želju da svijet dovedemo u red.
“Živimo u doba kada se toliko mladih ljudi
U vremenu kada se čovjekova volja sve više (i ne samo mladih) osjeća izgubljeno… Peter-
nameće u svakom području života – od društvenih son govori o stavovima koje trebamo zauzeti da
struktura do naših emocionalnih stanja – Peter- pronađemo put. Taj put nije ni politički korek-
son upozorava na opasnost koja leži u pretjeranoj tan ni službeno potvrđen, ali je jako praktičan,
sigurnosti. Osim toga, razlaže strategije koje po- a opet uzvišen: Ovaj život koji živiš ima smisla.”
mažu nadići kulturne, znanstvene i psihološke sile
Peggy Noonan, Wall Street Journal

18

Broj 3/540 2021.foto: Sergej Drechsler (Novi list).   DOGAĐANJA

Riječka Salezijanska klasična gimnazija s pravom Objavljena nova knjiga
javnosti – dio europskog Erasmus+ projekta dr. s. Veronike Mile Popić

„Otkrivati europske Razdoblje
prijestolnice kulture
– postati Europska intenzivnih
prijestolnica kulture“
progona
RIJEKA – Riječka Salezijanska klasična gimnazija, s pravom javnosti, od 1. rujna
prošle godine do kraja ove godine dio je Erasmus+ projekta naslovljenog „Otkrivati eu- Družbe
ropske prijestolnice kulture – postati Europska prijestolnica kulture“. U tom programu
sudjeluju tri gimnazije, uz Salezijansku klasičnu gimnaziju u Rijeci, također njezine du- “Milosrđe otku-
gogodišnje škole partneri u mnogim projektima: Ciszterci Szent Istvan Gimnazium iz pljuje mržnju, odnos
Szekesfehervara u Mađarskoj te Liebfrauenschule, gimnazija iz Cloppenburga, grada na jugoslavenskog ko-
sjeveru Njemačke. munističkog režima
prema Družbi sesta-
Andrea Lerga Mišetić, profesorica njemačkog jezika u ovoj riječkoj gimnaziji, i jedna ra milosrdnica sve-
od profesorica koje projekt s učenicima realiziraju, upućuje da je Erasmus+ program EU-a tog Vinka Paulskog
kojim se podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport u Europi. A učenica Salezi- – Zagreb od 1945.
janske klasične gimnazije Anastasia Vlaše predstavila nam je sadržaj i način provođenja do 1952. godine”
programa. nova je knjiga dr. s.
Veronike Mile Popić
“Cilj projekta je sudjelovanje učenika u internacionalnoj razmjeni, upoznavanje kul- objavljene u nakladi
ture i običaja država sudionica i stjecanje novih prijateljstava među učenicima. Nažalost, Družbe sestara mi-
ove se godine projekt ne može održati u obliku razmjene učenika zbog epidemioloških mje- losrdnica Svetog Vinka Paulskog i Kršćan-
ra, već se susreti učenika redovito održavaju putem Zooma. Učenici naše škole upoznali ske sadašnjosti.
su svoje nove prijatelje iz Cloppenburga i Szekesfehervara te su razgovarali o običajima i
kulturi svojih zemalja na njemačkom i engleskom jeziku. Do sada smo naučili mnogo za- Istraživački cilj ove knjige jest kritič-
nimljivosti o gradovima partnerima u projektu te smo predstavili svoj grad kao aktualnu kom raščlambom dostupnog arhivskog
Europsku prijestolnicu kulture. Ovaj nam projekt pruža mnogo toga, a prije svega nova gradiva, ali i već objavljenih izvora, novi-
prijateljstva. Ono što svi priželjkujemo je naš zajednički susret, ako to epidemiološka situ- na, časopisa i dosadašnjih historiografskih
acija bude dozvolila, kako bi svojim prijateljima iz inozemstva pokazali svu ljepotu našeg dostignuća ocijeniti način na koji se razvi-
grada te opravdali titulu koju nosi: Rijeka – EPK”, objasnila je gimnazijalka Anastasia jao odnos komunističke vlasti i Družbe te
Vlaše. doći do realnih pokazatelja represivnog
stava vlasti prema Družbi, koji se očito-
Prema riječima prof. Lerga Mišetić ovaj projekt, u kojem sudjeluju tri europske gi- vao u promjeni naravi njezine djelatnosti
mnazije, ukupno je vrijedan 70 tisuća eura i odvija se pod pokroviteljstvom Agencije za od 1945. do 1952. godine, kao i u promjeni
mobilnost i programe EU-a. nekih dotadašnjih oblika života u Družbi.

“Program ima za cilj, između ostalog, predstaviti naš grad kao aktualnu Europsku Stav novih vlasti prema Crkvi i nje-
prijestolnicu kulture te upoznati učenike i kolege iz gradova partnera u Njemačkoj i Ma- zinim institucijama, u kojima je značajno
đarskoj sa znamenitostima te kulturom i običajima u gradu Rijeci i našoj županiji. Ovo je mjesto zauzimala Družba, te kršćanskoj
već drugi projekt koji, unatrag nekoliko godina, provodimo u suradnji s tim školama, a duhovnosti uopće, proizlazio je iz ma-
potpomognut je financijskim sredstvima iz EU fondova. Iskustva učenika i kolega izra- terijalističke ideologije na kojoj se poče-
zito su pozitivna te smo u međuvremenu proveli još dva projekta razmjene učenika uz lo izgrađivati novo društvo. U njemu je
financijsku potporu njemačkog Renovabisa i potporu roditelja učenika koji su sudjelovali. svaka vjerska manifestacija isključivana
Veselimo se daljnjem radu na ovom projektu i iznimno smo ponosni što možemo prenijeti iz javnosti i potiskivana »u sakristije«, a
i pokazati sve ljepote našeg grada i izvan granica Republike Hrvatske. Izvrsna suradnja s redovničkim zajednicama, brojčano re-
kolegama iz inozemstva, sigurno će po okončanju ovog projekta, rezultirati nekim novim duciranim, bilo je mjesto unutar zidina
zajedničkim projektom”, rekla je prof. Lerga Mičetić. samostana. Ovo se najzornije očituje na
primjeru Družbe sestara milosrdnica koje
M. G. su zbog razgranate predratne i ratne od-
gojno prosvjetne i zdravstveno karitativne
19 djelatnosti bile najviše izložene u javnosti.

Na mržnju odgovarati djelima kršćan-
ske ljubavi i opraštanjem – ne uzvratnom
mržnjom ili željom za osvetom – način je
življenja po kojem milosrdnice nisu izgu-
bile svoj identitet, a milosrđe koje su na-
stavile činiti bilo je upravo otkupljujuće:
gradilo je ustrajno Družbina desetljeća u
komunističkom vremenu. Razdoblje in-
tenzivnih progona Družbe, koje knjiga
opisuje, bilo je plodno razdoblje jasnije
svijesti milosrdničkog poslanja. Nije dopu-
štalo polovičnost ili bilo kakvu usredoto-
čenost na sebe i na svoje. Prisila, progoni
i zatvaranja dovodili su do radikalnijega
otvaranja prema onima kojima je trebalo
doći. Nadamo se skorašnjem predstavlja-
nju knjige u Rijeci.

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 3/540 2021.

Duhovne vježbe za svećenike Josipdol

Prvi turnus duhovnih vježbi za svećenike Gospićko-senjske biskupije održan je u Pastoralnom centru Josipovo
župe sv. Josipa u Ličkom Osiku od 8. do 11. ožujka. Na vježbama je sudjelovao dvadeset jedan svećenik,
a među njima i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Župa Josipdol u Ogu-
Duhovne vježbe pod geslom “Obratite se i vjerujte Evanđelju!” vodio je p. Mijo Nikić, poznati isusovac i linskom dekanatu svečano
psiholog. Tijekom puna tri dana voditelj je obradio nekoliko važnih tema, odnosno stvarnosti, presudnih za je proslavila blagdan svog
uvjerljiv svjedočki život svećenika u današnjim okolnostima. U tom smislu je na više načina isticao važnost nebeskog zaštitnika sv. Josi-
molitve, povezanost s Bogom, odgovornosti u vršenju svećeničke službe, važnost mijenjanja vlastitog života i pa. Središnju misu u 11 sati
svjedočenje naše povezanosti s Bogom. Kroz različite primjere iz psihologije voditelj je pokušao približiti sve- predslavio je župnik Plaškog
ćenicima važnost ove znanosti u vođenju vjerničke zajednice, ali i primjenu u vlastitom životu. i Saborskog don Goran An-
tunović u suslavlju domaćeg
Misno slavlje koje su svećenici slavili svaki dan točno u podne, predvodio je biskup mons. Zdenko Križić, a župnika i ogulinskog dekana
voditelj vježbi p. Nikić kroz propovijedi približavao je aktualnosti evanđeoskih tekstova koje nam Crkva nudi dr. Željka Blagus kao i još 7
u korizmenom vremenu. Završnog dana duhovnih vježbi, na kraju svete mise, svećenici su zajedno s biskupom svećenika dekanata i Gospić-
Zdenkom izmolili Posvetnu molitvu sv. Josipu kojom su svećenici u Godini sv. Josipa iskazali povezanost sa ko-senjske biskupije. Glaz-
zaštitnikom Crkve i naše Domovine, te mu se preporučili u zagovor i zaštitu za nastavak svećeničkog života.   bom je misu animirao župni
zbor a među župljanima koji
Na kraju duhovnih vježbi biskup Križić zahvalio je svećenicima na pobožnom sudjelovanju u duhovnim su ispunili župnu crkvu bili
vježbama, a posebno voditelju p. Miji Nikiću na vođenju duhovnih vježbi koje za svećenike ne znače kraj, nego su predstavnici više vjerskih
početak donošenja plodova. Također je zahvalio i domaćinu preč. Luki Blaževiću koji je kao župnik ugostio i svjetovnih udruga kao i na-
subraću svećenike i iskazao veliku gostoljubivost. čelnik općine Zlatko Miha-
ljević sa suradnicima.
Donje Pazarište
„Danas slavimo ne
Biskup krstio 6. dijete samo zaštitnika naše župe
obitelji Kolačević nego i zaštitnika Republike
Hrvatske i Katoličke Crkve,
Gospićko-senjski biskup mons. kao i Godinu sv. Josipa koju
Zdenko Križić pohodio je 14. ožuj- je proglasio papa Franjo.“,
ka župu sv. Jakova, apostola u Do- poručio je na početku mi-
njem Pazarištu. Predvodeći misno slavlje, snog slavlja domaći župnik
u koncelebraciji s mjesnim župnikom vlč. dr. Željko Blagus. Istaknuo
Petrom Šporčićem, rektorom Nadbiskup- je i dobru suradnju s civilnim
skog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu vlastima oko obnove crkve.
preč. Željkom Faltakom, karmelićaninom „No još je važnija od mate-
o. Dominikom Magdalenićem, karmeli- rijalne i duhovna obnova.
ćaninom iz Krka i biskupovim tajnikom Dok smo se 1991. molili uoči
i kancelarom vlč. Mišelom Grgurićem, nastupajućeg rata i danas se
biskup Križić krstio je malenu Anu, šesto molimo u borbi s nevidljivim
dijete u obitelji Nikole i Martine Kolače- neprijateljem“, zaključio je
vić. Majka malene Ane potječe iz mnogo- dr. Blagus.
brojne obitelji Faltak koja je dala trojicu
svećenika i jednu časnu sestru milosrdni- Propovjednik don Go-
cu. Na svetoj misi sudjelovali su Martinin brat preč. Željko Faltak i Martinina sestra č. s. Matea Faltak. ran Antunović je govoreći
o čuvaru Sv. Obitelji ista-
U propovijedi biskup Križić istaknuo je važnost poslanja Božjeg Sina koji je došao kako bi se svijet spasio. knuo najvažniju osobinu sv.
„Bog je poslao svoga Sina da se svijet spasi po njemu a ne da sudi svijetu. Ovdje se ističu dva bitna glagola – Josipa, njegova djela. „On
poslati i spasiti. Nebeski Otac nije neki strogi gospodar koji nas želi uništiti, naprotiv, žrtvovao je svoga Sina nije govorio već je činio i to
kako bismo mi stekli spasenje.“ je poruka svim kršćanima,
vjera bez djela je mrtva vje-
Obratio se i roditeljima koji su došli krstiti dijete. „Na krštenju su roditelji i kumovi primili svijeću koja je ra. Glavna osobina sv. Josipa
upaljena na uskrsnoj svijeći koja simbolizira samoga Krista. Važno je da se svijetlo Kristovo nikada ne ugasi je njegova poslušnost Božjoj
u djetetovom životu. Potrebno ga je raspirivati kako bi žar Božje ljubavi zauvijek ostao u životu krštenika. Svi riječi kroz koju je postigao
ćemo mi danas posebno moliti za ovo dijete da ga Božji blagoslov prati na njegovom životnom putu, da bude svetost. Zapitajmo se koliko
sretno. Molit ćemo i za roditelje i kumove ovog djeteta da mu budu živi primjer vjere te svih kršćanskih i op- smo mi danas poslušni ri-
ćeljudskih vrijednosti. A molit ćemo također za svu djecu ove župne zajednice da rastu kao djeca svijetla, da ih ječi božjoj. Sv. Josip je bio i
Isusovo svijetlo kroz život trajno usmjeruje i vodi. Amen“. čuvar Marije i sina božjega,
kao muškarac štitio je svoju
Na kraju svete mise župnik Petar Šporčić zahvalio je biskupu Križiću na pastirskom pohodu, krštenju obitelj u teškim situacijama.
malene Ane i upućenoj riječi ohrabrenja. Nakon svete mise biskup Križić pohodio je obitelj Kolačević u njiho- Bio je jednom riječju pobožni
vom obiteljskom domu. i duhovni čovjek koji je dobro
odgojio svog sina“, zaključio
Mišel Grgurić je don Goran Antunović.

20 Na koncu je uručio dvije
nagrade zaslužnim župljani-
ma, pjevačici u župnom zbo-
ru Ankici Gašparović i čla-
nu ŽPV-a Marinu Bičaniću
kome je nagradu uručio na
popodnevnoj misi.

Zvonko Ranogajec

Broj 3/540 2021. DOGAĐANJA

Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić 15. ožujka, Nadbiskup Uzinić
pohodio je redovničku zajednicu sestara Kćeri Marije pohodio zajednicu
Pomoćnice i njihov Katolički dom za studentice „Val-
ponasca“. Budući da je zbog pandemije koronavirusa nakon sestara Kćeri
božićnih blagdana godišnji blagoslov bio odgođen, početak Marije Pomoćnice
semestra bio je dobra prigoda da se, poštujući sve važeće epi-
demiološke mjere, blagoslov održi.

Susret je započeo obredom blagoslova u kojemu su pje-
vanjem i čitanjem sudjelovale i same studentice. U kratkom
nagovoru nadbiskup Uzinić je istaknuo dar slobode koja na
poseban način obilježava mladenačku dob te potaknuo stu-
dentice na traženje istinske slobode do koje se dolazi odluči-
vanjem za dobro, kroz služenje drugima.

Nakon blagoslova nadbiskupu koadjutoru pojedinačno
su se predstavile sestre i studentice i pozvale na tzv. „Kavu s
nadbiskupom“. Bio je to obogaćujući trenutak u obiteljskom
ozračju u kojemu je mons. Uzinić odgovarao na razna pitanja
studentica: o vjeri, o pozvanosti koja je proces i nema indivi-
dualistički karakter već je prvenstveno usmjerena na druge,
o potrebi kvalitetnog duhovnoga praćenja koje zahtjeva do-
brog pratitelja, o evangelizaciji mladih, odnosu s Bogom koje
se produbljuje i učvršćuje na razne načine, o najdražim knji-
gama, itd. Dijeleći svoje životno iskustvo kroz jednostavan i
otvoren pristup, nadbiskup koadjutor je itekako svojim život-
nim i pastirskim svjedočanstvom obogatio cijelu zajednicu.
Na kraju susreta studentice i sestre mons. Uziniću darovale
su zaštitni znak Doma – prozorčić Valponasce i Smjernice
odgojno-obrazovnog djelovanja Družbe sestara Kćeri Marije
Pomoćnice.

Krjeposti
svetog Josipa -
put svetosti u
redovništvu

Usamostanskim prostorima Družbe Presvetog Srca Isusova U nastavku je kazao kako je ovaj svetac zaštitnik umirućih i
u Rijeci, 12. i 13. ožujka varaždinski biskup Bože Radoš
održao je seminar trajne formacije sestrama Presvetog njemu se upućuju molitve za sretni prijelaz iz ovoga života u vječni
Srca Isusova na temu „Krjeposti svetog Josipa - put svetosti u
redovništvu“. život. Život sv. Josipa baca svjetlo na put zaručnika, na put redov-

„Svakoj je osobi potrebna trajna formacija kako nam život ne nika i svećenika da idu putem svetosti. „Josip je zvijezda koja baca
bi bio hladan, nego kako bi trajno gorio i kako bi one s kojima
živimo mogli grijati Božjom ljubavi koja djeluje kroz nas. Trajna svjetlo na naš put koji nas vodi k Isusu. Josip nas uči kako staviti
redovnička, kršćanska formacija uvijek je kristocentrična, a sv. Jo-
sip nas uči kako staviti Isusa u središte našega života i kako Krist Krista u središte našega života i ako Krista doista stavimo u sredi-
može djelovati u nama i po nama, rekao je mons. Radoš. Ako Isusa
stavimo u središte, tada će naš život svijetliti i biti će svjetlo na na- šte našega života tada će i naš život svijetliti.“
šem putu i putu drugima. Redovnici i redovnice trebaju biti znak
toga svijeta“, rekao je varaždinski biskup. Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije, Isusov zaštitnik,

U nastavku je podsjetio na 8. prosinca 2020. kada je na svetko- hranitelj i zakonski otac i sam je patrijarh, praotac, koji od Boga
vinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, papa Franjo pro-
glasio Godinu sv. Josipa, a u povodu 150. obljetnice proglašenja sv. prima upute putem snova. „Kao što je starozavjetnog Josipa, zbog
Josipa zaštitnikom Katoličke Crkve. Sv. Josip zaštitnik je mnogih
redova i družbi. Pomoćnik je i zaštitnik Nazaretske Obitelji, ali i njegove čestitosti i bogobojaznosti Bog postavio da u godinama
svake obitelji. On je onaj koji nas uči kako graditi obitelj. Papa Pio
XII. proglasio ga je 1955. zaštitnikom radnika, njihovim uzorom, gladi od propasti spasi svoju obitelj, svoju braću, tako i sv. Josipa
a sa željom da se Crkva približi radnicima. Sveti papa Ivan Pavao
II. ovoga sveca je 1989. proglasio Otkupiteljevim Čuvarom jer je Bog stavlja za čuvara svojega doma: Svete Obitelji i svoga Utjelov-
doista čuvao Mariju i Josipa i svojim služenjem sudjelovao u djelu
Otkupljenja, poručio je mons. Radoš. ljenoga Sina u njoj“, rekao je varaždinski biskup. Dodao je kako je

Marijin zaručnik u svome životu ozbiljno računao s Bogom i bio

iskren, istinoljubiv i pravedan. Po Josipovu rodoslovlju Isus je za-

konski povezan s Davidovom kraljevskom lozom izabranoga Božje-

ga naroda. „Ne moramo u životu igrati važnu ulogu da bismo izvr-

šili svoje poslanje, nego je važno ulogu dobro odigrati, istaknuo je

predavač. Osim toga, sv. Josip uzor je zaručnicima, zaljubljenima,

a on sam bio je spreman odreći se udobnosti života i biti uz Mariju

i Isusa. To je uloga oca koji se brine i trpi da bi spasio Dijete. Uči ga

radu i samostalnosti.“ Govoreći o sv. Josipu kao uzoru redovnicima

istaknuo je kako je on onaj koji je Bogu dao ruku, svoj život kako bi

išao tamo kamo ga Bog šalje. H. Anušić

21

RIJEČKA NADBISKUPIJA U69. godini života i 42. godini Broj 3/540 2021.
svećeništva, 11. ožujka u Kli-
Naši pokojni ničkom bolničkom centru Rije- svi mi svećenici prije ili kasnije susret-
ka – lokalitet Sušak, okrijepljen svetim nemo. Važno je zato da budemo potpora
Stjepan sakramentima u kuću Očevu prešao je jedni drugima, da budemo jedni drugi-
Porkulabić, vlč. Stjepan Porkulabić, svećenik Riječ- ma blizu, da ne prolazimo jedni pokraj
svećenik ke nadbiskupije. drugih, da svratimo jedni drugima, da se
susretnemo, da molimo jedni za druge i
Pogreb je bio na groblju Rakovec 16. jedni s drugima. I za vas vjernike vrijedi
ožujka, a misu zadušnicu u crkvi sv. Jur- isti poziv kad je riječ o vašem župniku“,
ja mč. predvodio je riječki nadbiskup ko- rekao je nadbiskup.
adjutor Mate Uzinić. Sprovodne obrede
je predvodio domaći župnik mr. Darko „Samo ako u središtu naše Crkve i
Rogina, a pokojnika su ispratili pred- našeg biti kršćani, ponovo bude čovjek,
stavnici svećenika Riječke nadbiskupije osobito onaj u potrebi, možemo nastavi-
te Bjelovrasko-križevačke i Požeške bi- ti kao i Isus svoj put prema uskrsnuću,
skupije. onom osobnom za koje vjerujemo da
naš pok. vlč. Stjepan već u punini živi
Nadbiskup Uzinić je u propovijedi s Kristom uskrsnulim, kao i onom naše
progovorio o bremenitim aspektima sve- Crkve i našeg društva, koje se neće i ne
ćeničkog života te sve vjernike pozvao može dogoditi sutra u budućem životu
na zajedništvo i život ispunjen ljubavlju kojemu se u vjeri nadamo, ako se uskr-
prema svim ljudima u nadi uskrsnuća. snuće prethodno ne dogodi u sadašnjem
„Nisam dobro poznavao pok. vlč. Stje- životu koji u ljubavi živimo“, zaključio je
pana – iako sam s njim dvaput razgova-
rao telefonski, a jednom i osobno. Prvi Vu propovijedi.
put sam ga nazvao za njegov imendan. lč. Porkulabić rođen je 15. kolo-
Drago mi je da sam se sjetio, jer se često voza 1951. u mjestu Rakovec (Vr-
sjetim svećenika pjesnika Izidora Polja- bovec) od oca Tome i majke Ma-
ka koji je opjevao svoj imendan kojega se rije r. Haladin. Osnovnu školu pohađao
nitko nije sjetio. Padao mi je na pamet i je od 1958. do 1966. u rodnom mjestu
drugi hrvatsk i pjesnik, Jovan Hranilo- Rakovec. Od 1967. godine bio je u sje-
vić, i njegove Žumberačke elegije o gor- meništu u Zagrebu gdje je 1971. godine
skim svećenicima koji umiru „u pustoši, maturirao. Iste godine u jesen pozvan je
u samoći, ostavljeni bez pomoći“. Posje- u vojsku i boravio je u Našicama i Sa-
tio sam ga radi mirovine. I tad sam osje- rajevu do konca 1972. Školske godine
tio koliko je svećenik, osobito svećenik 1972./1973. upisao je teologiju i boravio
u sjemeništu na Kaptolu do kraja škol-
Zkoji je bolestan, zapravo osamljen. ske godine 1976./1977. Nakon završet-
ahvaljujem župljanima župe ka fakulteta prijavio se za svećeničkog
Skrad/Divjake koji su mu poma- kandidata Riječko-senjske nadbiskupi-
gali i ublažavali tu samoću. Hvala je. Dana 29. srpnja 1978. za prezbitera
osobito vlč. Tomislavu Ravnjaku, deka- ga je zaredio riječko-senjski nadbiskup
nu delničkog dekanata koji me je upozo- mons. Josip Pavlišić.
rio na njegovo teško zdravstveno stanje.
Nažalost i nakon što je došao u naš Sve- Bio je duhovni pomoćnik vlč. Aloj-
ćenički dom i mirovinu dogodilo mu se ziju Kukecu, vlč. Mati Pavliću i mons.
da je kad mu je pozlilo bio sam u samoći Josipu Frkoviću. Istu službu vršio je i
svoje sobe. Bio je sam i u bolnici zbog u župama Uznesenja BDM u Rijeci i sv.
nesretnog Covda-19 koji nas je sve uda- Ćirila i Metoda na Sušaku. Bio je župni
ljio jedne od drugih pa ga nismo mogli upravitelj župe Lipa i župe sv. Filipa i
posjetiti. Zahvaljujem vlč. Mariu Geri- Jakova ap. u Gradu Grobniku. Vršio je
ću, rektoru Bogoslovije u Rijeci, što mu službu župnika u: Saborskom, Zava-
je u tim trenucima bio na raspolaganju lju, Brod Moravicama, Podstenama,
koliko je i kako je to mogao, kao i medi- Završju te Skradu/Divjake. U tri saziva
cinskom osoblju koje se strpljivo brinulo imenovan je članom Prezbiterskog vi-
za njega. Drago mi je da sam ga i osobno jeća Riječke nadbiskupije. Bio je dekan
uspio telefonski čuti. Samoća je nešto s Delničkog dekanata. Umirovljen je 23.
čim se zbog specifičnosti našeg poslanja siječnja 2021. i od tada je bio nastanjen
u Bogoslovnom sjemeništu „Ivan Pavao
II.“ u Rijeci.

Novi privremeni ravnatelj Hospicija

Dr. Đuliano Trdić, svećenik Riječke nadbiskupije, sa završe- pija kao osnivač žele da korisnici Hospicija i dalje dobivaju najbolju
nim medicinskim fakultetom, iskustvom rada u bolnici i magistar moguću uslugu, odlučeno je da se do raspisivanja javnog natječaja
dubinske psihologije novi je v. d. ravnatelja Hospicija „Marija Kru- dr. Đuliano Trdić imenuje v. d. ravnatelja Hospicija.
cifiksa Kozulić“.
Nadamo se da će u istom onom duhu u kojemu je ova ustanova
Naime, nakon što je 10. veljače 2021. istekao drugi četverogo- i do sada djelovala i zbog čega je bila i jest na dobrom glasu ne samo
dišnji mandat ravnateljici s. Danieli Orbanić, koja je na bolovanju, na ovom našem prostoru nego i šire, djelatnici Hospicija, predvođe-
Upravno vijeće Hospicija odlučilo je na sjednici održanoj 26. velja- ni novim v. d. ravnatelja, učiniti sve kako bi ova važna zdravstvena
če 2021., da će se, u skladu sa Statutom, raspisati javni natječaj ustanova kojoj je osnivač Riječka nadbiskupija mogla nastaviti biti
za ravnatelja/ravnateljicu ove ustanove. Budući da Upravno vijeće na usluzi svima koji trebaju zdravstvenu skrb i ljudsku blizinu u
koje je odgovorno za funkcioniranje Hospicija i Riječka nadbisku- posljednjem stadiju života, kao i njihovim bližnjima.

22

Broj 3/540 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Riječki nadbiskup koadjutor Mate
Uzinić pohodio župe Kraljevica,
Novi Vinodolski, Zlobin i Hreljin

Zlobin i Hreljin Hreljin Novi Vinodolski

Na drugu korizmenu nedjelje, 28. ve-
ljače mons. Uzinić pohodio je župe Zlobin
i Hreljin. Na kraju mise u župnoj crkvi sv.
Ivana Krstitelja na Zlobinu prigodnu riječ
mons. Uziniću uputila je Miomira Hodžić i
tom prigodom uručila mu dar župljana.

U župnoj crkvi sv. Jurja mč. na Hre-
ljinu pozdrav nadbiskupu izrekao je Ivi-
ca Živko, a dar uručila ministrantica Iris.
Nadbiskup je srdačno zahvalio vjernicima
župa Zlobin i Hreljin i izrazio još jednom
svoju blizinu i zajedništvo s njima.

Novi Vinodolski Kraljevica

Treće korizmene nedjelje, 7. ožujka,
pohodio je župu Novi Vinodolski i u župnoj
crkvi sv. Filipa i Jakova ap. slavio misu.

Kraljevica

Na četvrtu korizmenu nedjelju, 14.
ožujka, pohodio je župu sv. Nikole bisku-
pa u Kraljevici. U najstarijem svetištu sv.
Nikole na ovoj strani Jadrana pozdravnu
riječ mons. Uziniću uime župljana uputio
je Zdravko Topalović. Riječki nadbiskup
koadjutor misu je služio u suslavlju sa žu-
pnikom vlč. Đulianom Trdićem i don Pe-
trom Filipovićem, svećenikom Mostarsko-
duvanjske biskupije.

Korizmeni ciklus kateheza za mlade U četvrtak 11. ožujka u Centru za mlade kacigu—nadu spasenja” (1 Solunjanima 5:8).
“Bl. Miroslav Bulešić” održana je predzadnja Nastavno na tekst iz Pavlove poslanice So-
Uzmite kacigu kateheza u nizu korizmenih u ciklusu pod na- lunjanima katehistica je mlade usmjerila da
spasenja zivom “Božja vojna oprema”. O temi “Uzmite pozornost obrate na istinu kako je kršćanin
kacigu spasenja” govorila je vjeroučiteljica i čovjek nade i kao takav iščekuje da će cijelu
katehistica Maja Šimičić Roksandić. Za one vječnost živjeti u zajedništvu s Bogom.
koji zbog važećih epidemiloških mjera nisu
mogli osobno doći u Centar za mlade, omogu- Nakon poticajne kateheze uslijedilo je
ćen je izravan prijenos na Facebook stranici misno slavlje koje je predslavio studentski
Ureda za pastoral mladih Riječke nadbisku- kapelan o. Ivan Dominik Iličić, a koncelebri-
pije. rao povjerenik za mlade Riječke nadbiskupije
vlč. Josip Pende. U nadahnutoj propovijedi
Šimičić Roksandić je kroz navedenu fra Ivan Dominik je istaknuo važnost i milost
temu govorila o ‘duhovnom naoružanju’, o koju daje iskreno zajedništvo u Kristu. Uspo-
‘duhovnoj kacigi’ koju vjernici trebaju nositi – redio je prividno zajedništvo demona kazavši
nadi spasenja, svijesti da smo spašeni, da nas da svi djeluju za jedan cilj i u tome su složni,
je Krist otkupio i platio cijenu za naš život. ali istovremeno se međusobno mrze. “Zajed-
Govorila je o duhovnom boju koji se događa u ništvo u pravom smislu te riječi - zajedniš-
našem umu i o tome kako je važno kontroli- tvom u ljubavi, gdje jedni druge prihvaćamo,
rati svoje misli jer iz njih proizlazi sve ostalo. potičemo, radujemo se jedni drugima - to za-
Neprijatelj nam želi upravo to oduzeti. Želi se jedništvo daje jedino Krist”, rekao je student-
zavući u naše misli, uzeti nam radost spasenja ski kapelan. Na kraju je potaknuo mlade da
lažnim osjećajima, mislima, idejama i straho- mole jedni za druge kako bi mogli zajedno ra-
vima, upozorila je Šimičić Roksandić. sti. Potaknuo ih je da budu radosni i zajedno
rade na spasenju duša te potiču jedni druge na
Kao primjer navela je tekst iz Pavlove putu prema vječnosti. Težite biti sveci ovoga
poslanice Solunjanima u kojemu je navedeno doba, rekao je fra Ivan Dominik Iličić.
na koji način treba čekati dolazak Isusa Kri-
sta: “Ali budimo trijezni, mi koji pripadamo Marija Žagar
danu. Obucimo oklop vjere i ljubavi, stavimo

23

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 3/540 2021.

Cernički Križni put

Cernički Križni put, oratorij za orgulje, violinu i vokal doživio je svoju
praizvedbu u nedjelju, 7. ožujka u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u
Gradu Grobniku.

Cernički Križni put jedinstven je po dramatika Isusove muke i raspeća približila O Cerničkom
svojem čakavskom izričaju. Njegova slušateljima. Zvuk violine daje bogatstvo čita- križnom putu
posebnost krije se u grobničkoj čakavi- vom opusu, vokal snažno i dinamički vodi kroz
ci, jeziku koji je pravo bogatstvo ovoga kraja. događanja u postajama, dok orgulje punoćom Nedaleko župne crkve
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske od- zvukova upotpunjavaju cjelinu. sv. Bartola u Cerniku,
lučilo je još 2011. godine grobničku čakavštinu od kapelice uz cestu do
proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom čime „Djelo je bogato instrumentirano, a dio- najviše točke - Cerničkog
je grobnički idiom čakavice svrstan na listu nica violine istaknuta je i pruža ljepotu izra- vrha, nalazi se Križni
zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra. žavanja. Meni osobno predstavlja veliko za- put. Podizanju križnog
Križni je put bio jedna od značajnih potpora dovoljstvo izvoditi ovo djelo zbog duhovnog puta pridonijeli su svojim
uvrštavanju grobničkoga govora u spomenuti izričaja odnosno karaktera“, izjavila je violi- prilozima stanovnici ove
Registar zaštićenih kulturnih dobara RH. nistica Dubravka Veljačić te nadodala kako župe, kao pojedinci ili
Cernički Križni put kao djelo domaćih autora i mještani cijelih naselja
Ove je godine Cernički Križni put dobio i izvođača služi na čast grobničkog kraja. zajedno, u znak vjere i
dodanu vrijednost u vidu oratorija za orgulje, ljubavi prema vlastitome
violinu i vokal. Tekst križnog puta čija je auto- „Cernički Križni put krasi više posebnosti. kraju. Ideju o postavljanju
rica Vlasta Juretić iz Katedre Čakavskog sabo- Konkretan je doprinos očuvanju, zaštiti i pro- ovog križnog puta,
ra Grobnišćine, uglazbio je vrsni orguljaš Ma- micanju kulturno povijesne baštine i jedini je kojeg često posjećuju
rio Kamenar. Kamenar ujedno i izvodi skladbu Križni put s tekstovima postaja na čakavšćini. hodočasnici, dao je
na orguljama uz pratnju Dubravke Veljačić na Da bi grobnički govor i nadalje zadržao status Marinko Kosta iz Mavrinci.
violini i vokala Roberta Reljca. kulturnog dobra, nužno je održavati ga živim
te je ovo djelo doista vrijedan doprinos u tom Ukupno 14 postaja sagradili
„Sam početak realizacije Cerničkog Križ- smjeru“, obrazložila je Vlasta Juretić, autori- su: 1. postaja – Bajčevo
nog puta seže u 2003. godinu kada sam od ca teksta. „Svi smo nečim od Boga darovani sa selo, 2. postaja – obitelj
Vlaste Juretić dobio tekst i započeo ga pisati zadaćom da darove ne trošimo nemilice nego Mrle u spomen na Kristinka,
za zbornu izvedbu no zbog niza okolnosti ta se ih dijelimo s drugima, na najbolji mogući na- 3. postaja – obitelj Tomić,
ideja nije realizirala sve do ljeta 2020. godine“, čin -  svjesni činjenice da ništa tim darom po- 4. postaja – obitelj M.
navodi Mario Kamenar. „Zahvaljujući izvrsnoj stignuto nije samo naše pa tako ni uspjeh. Po- Milardović, 5. postaja –
suradnji s violinisticom Dubravkom Veljačić i znavajući sudionike u ovom projektu, sigurna Tračak nade Čavle, 6.
solistom Robertom Reljcem, te na poticaj Vla- sam da je tako. Povodom ovog lijepog događaja, postaja – obitelj Z. Jurković,
ste Juretić, u studenom 2020. godine započele autoru glazbe i izvođačima zahvaljujem na ulo- 7. postaja – Cipica, 8.
su intenzivne probe, a zahvaljujući velikom ženom trudu te na radovanju koje su mi njime postaja – Mavrinci, 9.
trudu i požrtvovnosti izvođača djelo će ubrzo priuštili.“ postaja – Čavle, 10. postaja
ugledati svjetlo dana i to upravo u vrijeme ko- – Dolnja cesta Čavle, 11.
Oratorij se do blagdana Cvjetnice mogao postaja – Halovac, 12.
Orizme gdje tematski i pripada.“ poslušati na nekoliko lokacija na Grobniku, a postaja Maršić – Buzdohanj,
ratorij „Cernički Križni put“ sastoji se praizvedba je održana u nedjelju, 7. ožujka na- 13. postaja – Hrastenica, 14.
od 14 postaja s dodatnim uvodom i kra- kon svete mise u 10.30 sati u župnoj crkvi sv. postaja – Kosorci.
jem (Amen). Svaka postaja ima druga- Filipa i Jakova. Već iduće nedjelje, 14. ožujka
čiju melodiju i premda teksta nije puno, Mario Cernički Križni put izveden je u crkvi sv. Bar- Posljednja postaja
Kamenar svakoj se riječi trudio dati glazbeni tola u Cerniku. križnog puta nalazi se na
značaj. Svakoj postaji dodan je uvod čime se Cerničkom vrhu, gdje
24 su smještena i tri velika
betonska križa koja su
vidljiva iz svih dijelova župe.

Broj 3/540 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Održan 17. Riječki planinarski križni put

Trebamo
moliti Boga
da nam
podari ljubav
prema križu

Križ osposobljava čovjeka voljeti i trebamo moliti Boga da nam podari

ljubav prema križu, a time i ljubav prema bližnjemu. Najveći križ jest

umrijeti bez križa”, istaknuo je u propovijedi đakon vlč. Luka Klarica
“Gospodine, donosimo Ti sve ljude koji su se preporučili
u molitve. Samilosno pogledaj na molbe onih koji ne- ne dopuštajući Bogu da djeluje, da bude uključen. Zbog toga Isus
maju druge nade doli Tebe. Posebno te molimo za one kaže da nam je život kao pšenično zrno. Bog zna da smo ranjivi i
da su važni trenuci umiranja u sebi kako bismo mogli djelovati u

kojima se bliži smrtni čas. Po našim ih molitvama dotakni i privuci ljubavi.”

sebi, kako bi svi koji s Tvojim imenom na usnama napuste ovaj Govoreći o rečenici u evanđeoskom ulomku pete korizmene

svijet, mogli zajedno s Tobom ustati na život vječni”, dio je tek- nedjelje: “Ako mi tko hoće služiti, neka ide za mnom. I gdje sam

sta 17. Riječkog planinarskog križnog puta koji je održan u subotu ja, ondje će biti i moj služitelj. Ako mi tko hoće služiti, počastit će

20. ožujka. Zbog pandemije koronavirusa pobožnost nije održana ga moj Otac.” , vlč. Klarica je kazao da ‘Otac’ časti križem jer je

na način kako je to do sada bilo uobičajeno, nego su stazu pro- križ izravni lijek protiv ljudske naravi i sebičnosti. “Križ je uvijek

pješačili predstavnici zajednica i udruga pridržavajući se svih epi- u funkciji ljubavi i križeve koje nam Bog svakodnevno šalje kroz

demioloških mjera. Ovogodišnji Riječki planinarski križni put, u različite životne situacije, potiču nas da se odreknemo onoga za što

organizaciji Riječke nadbiskupije i Akademskog katoličkog društva se grčevio držimo i oslobodimo straha napuštanja nebitnoga. Križ

“Jeronim”, bio je posvećen Godini sv. Josipa. Tekst je pripremila osposobljava čovjeka voljeti i trebamo moliti Boga da nam podari

članica AKD-a “Jeronim”, vjeroučiteljica i katehistica Maja Šimičić ljubav prema križu, a time i ljubav prema bližnjemu. Najveći križ

Roksandić i dostupan je na mrežnoj stranici Riječke nadbiskupije. jest umrijeti bez križa”, istaknuo je vlč. Klarica.

Hodočasnici, 25 predstavnika vjerskih zajednica i udruga, bo- Na kraju misnoga slavlja riječki nadbiskup Ivan Devčić za-

goslova i trsatskih novaka, nakon molitve iz molitvenika “Brašno hvalio je organizatorima i hodočasnicima Riječkog planinarskog

duhovno” (Nikola Hermon, 1693.) koju su izmolili ispred Čudo- križnog puta na svjedočanstvu vjere. “Važno je s kakvom ljubavlju

tvornog raspela u katedrali sv. Vida, uputili su se poznatom stazom izvršavate ovu pobožnost posvećenu Isusovoj muci, smrti i uskr-

koja se protezala riječkom ulicom Kalvarija, Svetom Katarinom, snuću. Važno je prepoznajete li vrijednost muke koju je Krist pod-

preko Velog Vrha do Donje Drenove gdje su u župnoj crkvi BDM nio za nas i naše spasenje.“ U nastavku je podržao trud svih koji

Karmelske slavili misu. Euharistijsko slavlje predvodio je riječki sudjeluju u održavanju tradicije Riječkog planinarskog križnog

nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s povjerenikom za puta i istaknuo važnost da se ova pobožnost u budućnosti nastavi.

mlade Riječke nadbiskupije vlč. Josipom Pendom, studentskim ka- “Pandemija koronavirusa nas je udaljila jedne od drugih, ali uvijek

pelanom fra Ivanom Dominikom Iličićem i đakonom Lukom Klari- treba misliti i vjerovati: 'Ako je Gospodin s nama, tko će protiv

Ucom koji je uputio poticajnu propovijed. nas'. Neka ovi milosni dani koji su pred nama, svima daju poticaj
propovijedi nadahnutoj evanđeoskim ulomkom pete koriz- da se približimo Bogu, a na taj način ćemo i jedni drugima”, rekao
mene nedjelje, istaknuo je rečenicu: “Sva djela koja činimo, je nadbiskup Devčić.
ako u trenutku naše smrti ne budu imala vrijednost pred
Ovogodišnju pobožnost Riječkog planinarskog križnog puta

Bogom, nebitna su bez obzira koliko nama tada bila vrijedna.” To predvodio je povjerenik za mlade Riječke nadbiskupije vlč. Josip

znači da u životu možemo započinjati poslove, ali ako se ne zapi- Pende koji je na Svetoj Katarini ispred istoimene kapele održao du-

tamo: ‘Bože, ovo što sada činim, je li vrijedno u tvojim očima? Je hovni nagovor. Na Velom vrhu hodočasnike je kod kapele dočekao

li to Tebi milo?’ – sve to postaje bezvrijedno, rekao je vlč. Klari- župnik Donje Drenove, vlč. Dražen Volk, a po silasku do starog dre-

ca. “Postaje bezvrijedno ako su naša djela zaogrnuta sebičnošću, novskog groblja na kojemu se nalazi grob mons. Gabrijela Bratine,

a osobito krivom pobožnošću. Molitva krunice, odlasci na misu ili hodočasnici su se pomolili za nekadašnjeg donjodrenovskog župni-

pobožnost križnog puta bezvrijedni su ako imaju sebičnu svrhu, ka koji je godinama hodočasnike dočekivao na Velom vrhu i s njima

ako ih personaliziramo na način da to činimo samo radi svoje sreće se spuštao do župne crkve na Donjoj Drenovi gdje je slavljena misa.

25

DOGAĐANJA Broj 3/540 2021.

Euro vlak pun predrasuda

Uobičajeni sat vjeronauka za osme razrede, početkom Poštivati dostojanstvo svakoga
ožujka u kastavskoj Osnovnoj školi Milana Brozovića čovjeka
izazvao je brojne, uglavnom negativne, reakcije
javnosti. Učiteljica s. Vesna Lagetar, redovnica Družbe Vjeroučiteljica s. Vesna Lagetar za Glas Koncila objasnila je
Kćeri Božje ljubavi, govoreći o dostojanstvu svake osobe kako je glavni ishod spornog materijala doći do zaključka da Isus
i prevladavanju predrasuda, osmašima je dala radni prihvaća sve ljude, da ih sve voli, bez obzira na to tko su i što su. „To
list na kojemu su trebali izabrati pored koga bi, i zašto, sam željela postići tim listićem kojim se koristim već dugi niz godi-
željeli sjediti u zamišljenom Euro vlaku. Među ponuđenim na. Iz njega se obično razvije pozitivna diskusija s uzrastom osmaša
suputnicima bili su stereotipni likovi koji ističu brojne o temama koje ih zanimaju, pokuša im se razjasniti stajalište Crkve
predrasude današnjeg društva. „Redovnik s Biblijom u i vjere. Jer obično kod njih prevladavaju razmišljanja i pitanja za-
rukama, homoseksualac, prostitutka, Rom koji je tek izašao što je Crkva protiv homoseksualaca ili pojedinih drugih skupina. I
iz zatvora, hrvatski tajkun, liječnik specijalist za pobačaje, to je prilika da im se kaže da dokumenti Crkve naučavaju potpuno
afrička žena koja prodaje proizvode od kože, Indijka s suprotno, da Crkva nema ništa protiv bilo koga, da ne osuđuje ni-
jednogodišnjim djetetom, turska glumica vrlo uspješna u koga i da prihvaća svaku osobu, poštuje njezino dostojanstvo. Ako
Hollywoodu, kompjutorski haker, Jehovin svjedok, engleski želimo biti na Isusovu putu, njegovi učenici, ako slijedimo njegov
nogometaš, reper koji živi alternativnim načinom života nauk, naše je da se trudimo isto tako prihvaćati sve ljude. Imamo li
i mladi umjetnik koji boluje od AIDS-a.“ Zaista šaroliko pravo nekoga odbacivati samo zato što je drugačiji? Kroz diskusiju
društvo pogodno za poticanje predrasuda. i debatu želi se naglasiti da je Isus osoba koja prihvaća sve ljude«,
rekla je redovnica.
Cilj je tog sata vjeronauka međutim bio potpuno
suprotan, učenici su obrazlažući svoje izbore u »Sada je problematično što se o tome diskutira na satu vjero-
razgovoru s vjeroučiteljicom trebali naučiti kako nauka. Kao da mi vjernici nemamo pravo govoriti o tome. Zašto se
svaki čovjek ima svoje neotuđivo dostojanstvo i osloboditi nas smatra nestručnima da govorimo o predrasudama, toleranciji
se predrasuda. Metoda kojom se vjeroučiteljica poslužila i diskriminaciji s djecom? Vjeronauk definitivno ima svoju ulogu u
također je poznata, radni listići s ovakvim sadržajem današnjem vremenu, on ponajviše uči toleranciji, ali ispada da smo
obrađuju se u školama diljem Europe, dio su hrvatskog baš mi najmanje prihvaćeni i da smo mi najviše diskriminirani u da-
nastavnog kurikuluma, a osim na vjeronauku koriste se i u našnjem društvu jer nemamo pravo govoriti o pojedinim stvarima«,
građanskom odgoju. Ipak, sadržaj nastavnog radnog listića rekla je u razgovoru za Glas Koncila redovnica Lagetar, kao jedna od
sa zgražanjem su prenijeli brojni portali i dnevne novine, a triju vjeroučiteljica koje rade s djecom u kastavskoj osnovnoj školi.
komentirali i osudili i političari, vjerojatno ne znajući točno
o čemu se radi. Glavna osuda, da se na satu vjeronauka Redovnica Lagetar u školskom je sustavu zaposlena već dva
uopće ne bi trebala obrađivati ova tema, ukazala je na niz desetljeća, a ranije je tri generacije bila i razrednica te je omiljena
predrasuda prema samom vjeronauku. među djecom. Dok je bila u Petrinji, bila je poznata budući da je s
Riječka nadbiskupija stoga se 5. ožujka oglasila djecom sudjelovala u natjecanjima iz vjeronauka te su pod njezinim
priopćenjem, a predstojnica nadbiskupijskog Katehetskog vodstvom dugi niz godina osvajali prva mjesta. »Javljalo mi se ovih
ureda dr. Ksenija Kovačević Rukavina i vjeroučiteljica s. dana mnogo vjeroučitelja koji osjećaju istu situaciju i svatko se pita
Vesna Lagetar dobile su priliku detaljnije o temi progovoriti kada će biti neki sljedeći novi slučaj. Od njih sam dobivala potporu
za tjednik Glas Koncila. Zvona prenose što su o tome rekle. – i molitvenu, ali i svaku drugu. No cijela me ova situacija nije obe-
shrabrila da i dalje djeci prenosim sadržaj vjere, da ih oduševljavam
Pripremio: Danijel Delonga za taj predmet. Vidim svoj poziv vjeroučiteljice kao redovnički poziv,
cijeli je moj redovnički rad vezan uz djecu, mlade, katehezu i pouke.
Trudim se to raditi s ljubavlju«, rekla je vjeroučiteljica.

26

Broj 3/540 2021. DOGAĐANJA

Priopćenje Riječke nadbiskupije

Nakon razgovora s vjeroučiteljicom i uvidom u radni materijal koji je koristila toga dana na satu vjeronauka, vidljivo
je da je događaj krivo protumačen i izvučen iz konteksta. Naime, radni listovi na kojima je bio sporni popis dio su sata vje-
ronauka kojemu je cilj bio upravo razbijanje predrasuda i razvijanje svijesti djece za uvažavanje različitosti.

Vjeroučiteljica je dana 2. i 3. ožujka ove godine u dva odjeljenja osmih razreda održala nastavnu jedinicu pod nazivom
„Prošao je zemljom čineći dobro“. Tijekom nastavnog sata poslužila se prigodnim pedagoškim sadržajima koji su objavljeni
u priručniku za vjersko-odgojni rad s mladima pod nazivom „S tobom želim poć… Kateheze za mlade“ u izdanju Glasa
Koncila, Zagreb, 2005., cjelina 7 – Svjedočiti Isusa. U navedenom priručniku na str. 45 navode se ciljevi sadržaja cjeline
7 koji su u potpunosti istovjetni ishodima nastavne jedinice koju je vjeroučiteljica obrađivala toga dana, a to su: „1. Su-
dionici promišljaju o svakodnevnom svjedočenju Isusa u životu; 2. Posvijestiti kako su predrasude često zapreka istinskoj
komunikaciji“. U sklopu navedene cjeline 7, vjeroučiteljica je na školskom satu upotrijebila otisnuti zadatak koji se nalazi
na str. 49. u vidu radnog listića za učenike, a koji je u izvornom obliku objavljen u europskom dokumentu u sklopu projekta
PRACTICE (Preventing Radicalism through Critical Thinking Competences). Istina je da je vjeroučiteljica za potrebe na-
stave vjeronauka modificirala izvorni sadržaj koji se nalazi u europskom dokumentu Education pack (str. 80.), u smislu da
je unijela neke članke – predrasude s kojima se, nažalost, još uvijek suočavaju neki građani u našemu društvu. Ali ona to
nije učinila ni s kakvom namjerom prikrivene diskriminacije ili omalovažavanja bilo koga u našemu društvu, nego upravo
suprotno da postavljenu tematsku jedinicu aktualizira i da osvijesti učenike o važnosti prihvaćanja svih ljudi kao što je to
činio Isus koji je „prošao zemljom čineći dobro“.

Upotrebom navedenog radnog listića za obradu nastavne teme „Prošao je zemljom čineći dobro“ u osmom razredu
osnovne škole, a koji se u izvornom sadržaju koristi i u drugim međupredmetnim temama počevši od Građanskog odgoja i
obrazovanja, vjeroučiteljica je u potpunosti pedagoški i primjereno postupila. Žao nam je da je, zbog nesporazuma i parcijal-
nih informacija, obrada ove teme izazvala toliko negativne medijske pažnje, sve do granica osude osobe i školskog predmeta.
S druge strane, možda su i te reakcije pokazatelj koliko svi skupa, kao društvo i kao pojedinci, trebamo učiti i vježbati se u
prihvaćanju drugih bez predrasuda ili osude.

Vjeronauk nije umetnuti čimbenik sakralne baštine grada Rijeke i Riječke nadbiskupije – SaCroRi.
Projekt je imao i snažnu ekumensku i međureligijsku dimenziju, a
Svoj komentar za Glas Koncila iznijela je i predstojnica Kate- uključivao je i međupredmetnu korelaciju u školi te suradnju s kul-
hetskoga ureda i Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije dr. turnim ustanovama grada Rijeke i Primorsko-goranske županije«,
Ksenija Rukavina Kovačević. »Vjeronauk je u svom odgojno-vrijed- istaknula je dr. Rukavina Kovačević, čija nastojanja u ohrabrivanju
nosnom kontekstu toliko uključiv da ga je gotovo teško tematski roditelja pravoslavne vjere da za svoju djecu izaberu pravoslavni
uokviriti u neke sadržajne gabarite, u smislu što bi trebala, a što ne vjeronauk u školi nisu ostala poznata samo u uskom krugu Rijeke.
bi trebala biti vjeronaučna tema«, rekla je dr. Rukavina Kovačević A i ta činjenica potvrđuje pluralnost i doprinos koji vjeronauk u
i pozvala se na istraživanje koje pokazuje da katolički vjeronauk školi daje cijelomu sustavu.
u školi s međupredmetnom temom građanski odgoj i obrazovanje

dijeli od 42 do 64 posto zajedničkih ishoda i tematskih

sadržaja. Cilj je sporne vježbe i sata vjeronauka bio
»Ti i njima slični podatci govore nam da je školski

vjeronauk duboko korelacijski otvoren i da nije ‘umet- rušenje predrasuda. Ipak, sadržaj nastavnog

nuti’ ili ‘nametnuti’ čimbenik u školskom sustavu ili

najslabija karika, kako neki misle. Bez te karike teško radnog listića sa zgražanjem su prenijeli brojni
da odgojno-obrazovni sustav na svim svojim razinama
može osposobljavati djecu i mlade za život u global- portali i dnevne novine, a komentirali i osudili

nom, pluralnom svijetu. Brojni europski stručnjaci koji i političari, vjerojatno ne znajući točno o

se bave područjem odgoja i obrazovanja stavljaju sve

veći naglasak na važnost religijske formacije učenika, čemu se radi. Glavna osuda, da se na satu

na njihovo tzv. religijsko opismenjavanje, ali i na vrijed- vjeronauka uopće ne bi trebala obrađivati
nosne, tradicijske i kulturalne sadržaje koji proizlaze

iz vjerske prakse. Rekla bih da je upravo konfesionalni ova tema, ukazala je na niz predrasuda
vjeronauk u školi ta čvrsta vrijednosna baza za senzi-
biliziranje i odgajanje učenika u prihvaćanju drugoga u prema samom vjeronauku.

njegovoj različitosti, i još više, za prihvaćanje drugoga

kao svoga bližnjega«, rekla je predstojnica Katehetsko- O prihvaćanju vjeronauka u školi u Riječkoj nadbiskupiji i
ga ureda Riječke nadbiskupije. aktualnom primjeru predstojnica Katehetskoga ureda rekla je:

Doprinos vjeronauka »Kada se proziva jedan predmet, jedna struka, pa ako hoćete i je-
dan identitet, to potiče na promišljanje jesmo li mi odrasli, možda
U tom je kontekstu spomenula nekoliko konkretnih primjera više nego naša djeca i mladi, potrebiti dodatne edukacije iz područ-
vjeronaučne prakse koji govore u prilog korelacijskoj širini pred- ja građanskoga odgoja i obrazovanja i drugih međupredmetnih
meta, među kojima je i međureligijska dimenzija: u suradnji sa sadržaja koji su danas jako ‘in’. Imamo vrlo lijepe primjere druš-
Zdrugom katoličkih skauta organizirana su zajednička ljetovanja tvenoga priznanja vjeronauka i vjeroučitelja. Većina vjeroučitelja
djece katoličke, islamske i pravoslavne vjere; skupina riječkih vje- nositelji su različitih školskih i međuškolskih projekata, neki od
roučitelja prošla je specijalizirani program edukacije o holokaustu njih već su godinama u svojim školama voditelji debatnoga kluba
u centru Yad Vashem u Jeruzalemu, pojedini su vjeroučitelji orga- u kojem pripremaju učenike za debate o različitim temama, mnogi
nizatori multimedijalne ekumenske molitve. vjeroučitelji su i razrednici, a povećava se i broj onih koji su izabra-
ni za ravnatelje osnovnih ili srednjih škola. Mislim da je budućnost
»Čim je Rijeka postala kandidat za titulu Europske prijestolni- vjeronauka u što većoj korelacijskoj, ali i, ako hoćete, u društvenoj
ce kulture, školski su vjeroučitelji Riječke nadbiskupije u suradnji otvorenosti jer i onda kada ‘podiže prašinu’ u društvu, vjeronauk
s Katehetskim uredom htjeli dati svoj doprinos pripremi Grada pa ostvaruje svoju evangelizacijsko-katehetsku svrhu.«
su se odmah uključili sa svojim učenicima u trogodišnji projekt Do-
prinos katoličkoga vjeronauka upoznavanju kulturno-povijesne i

27

MEDICINSKI KUTAK

Pisanice

Bez acetilkolina ništa u mozgu
ne funkcionira kako treba. I zato
nas uskršnja jaja - nije šala - čine
pametnijim.

Priredio: dr. Ivan Host minuta kuhanja. Kajgana i kajgana s pancetom Ako se pravilno
manje su vrijedni za zdravlje. Naime istraživa- čuvaju u hladnjaku
Stigao je Uskrs. Nakon korizme opet se nja su pokazala da nas tvrdo kuhano jaje za do- jaja će ostati svježa
pali zeleno svijetlo za kulinarske užitke ručak čini „fit”, a kajgana nas suprotno tome do 4 tjedna. U jajetu
- pinca, uskrsna šunka, uskrsna jaja. Tra- čini umornim. To je zbog masnoće koja se kori- naime postoje tvari
dicionalno na uskršnjem stolu nalazimo šareno sti za pripremu kajgane.
obojena uskrsna jaja – pisanice. Kada jedemo koje sprečavaju
uskrsna jaja, to činimo zato jer je to običaj. Ali Prirodne boje su najbolje prodor klica. Ipak
jaje je samo po sebi važan dio zdrave i urav-
notežene prehrane i posebno je vrijedan izvor Svi uživaju u šarenim obojenim uskrsnim preporuča se
hranjivih sastojaka. Napokon jaje je jezgra za jajima. Ako nemate vremena za bojanje jaja - obojana uskrsna
novi život. Jaje je bogato bjelančevinama, vita- kuhana i obojena jaja možete kupiti u trgovi- jaja pojesti u roku
minima, mineralima i elementima u tragovima. nama ili na placi. Ako sami bojite jaja najbolje od najviše tjedan
Lako se probavlja i stoga je važan izvor vitalnih je koristiti bijela jaja, jer boje na smeđim jajima dana – najbolje u
hranjivih sastojaka posebno za ljude koji su pod ne dolaze do punog izražaja. Najbolje je koristiti roku od nekoliko
stresom i za starije osobe. Kokošje jaje također prirodne boje. Od prirodnih (starih) načina za dana. Ako jaja -
ima i uravnotežen sadržaj masti i predstavlja bojanje jaja treba spomenuti kuhanje u vodi za- kako su to činile
optimalan izvor energije. jedno s ljuskama kapule. To jajima daje smeđu, naše none - nakon
a ponekad i crvenkasto smeđu boju – ovisno o što ste ih obojili,
Najzdravije je kuhano jaje boji ljuske kapule. Lišće crvenog kupusa ili bobi- protrljate pancetom
ce od zrele bazge daju jajima plave do ljubičaste - onda se pore na
Mnogi se boje jesti jaja, jer ih je strah da bi to tonove. Cikla daje crvenu boju. Špinat, kopri- ljusci jajeta zatvore
moglo dovesti do previsokog kolesterola u krvi i va i peršin jaja boje u zelenkasto. Ali i umjetne masnoćom. Jaje će
tako ugroziti srce i cirkulaciju. Međutim, neke boje, koje možete kupiti u trgovinama, su boje biti ne samo ljepše
najnovije studije pokazuju da to možda baš i nije za hranu - strogo testirane prije puštanja u pro- i sjajnije nego ćete
istina. Naime žumanjak ne sadrži samo koleste- daju i zdravstveno bi trebale biti ispravne.
rol, već je i bogat lecitinom. A lecitin u probav- ga i dulje moći
nom sustavu sprečava apsorpciju kolesterola iz Zašto se uskrsna jaja čuvati bez da se
žumanjka. Zato svoja uskrsna jaja možete jesti UKRAŠAVAJU
mirne savjesti. Ipak pripaziti trebaju oni koji bo- pokvari.
luju od žučnih kamenaca (oni ne bi smjeli jesti Podrazumijevamo da su uskrsna jaja šare-
žumanjak) i oni kojima je liječnik to zabranio. no obojena i ukrašena.
Osim što sprečava apsorpciju kolesterola, leci-
tin je potreban svim našim stanicama – posebno No zašto se jaja uopće za Uskrs ukrašavaju.
živčanim stanicama. Lecitin ne jača samo živce Postoje mnoga objašnjenja. Čini se da je razlog
već nas čini i otpornijim na stres. Lecitin opskr- vrlo jednostavan i pragmatičan: ljudi su se u
bljuje mozak važnom tvari - kolinom. Od toga srednjem vijeku za vrijeme korizme vrlo strogo
mozak stvara acetilkolin, najvažniju glasničku držali posta. Odrekli su se mnogih kulinarskih
tvar za razmišljanje, za koncentraciju i pamće- užitaka između ostalog i jaja. No kokoši su i
nje. Bez acetilkolina ništa u mozgu ne funkci- tijekom korizme nesle jaja – čak štoviše u ovo
onira kako treba. I zato nas uskršnja jaja - nije doba godine i više nego inače. Tako su se jaja
šala - čine pametnijim. nagomilavala u špajzama. Da duže traju i da se
ne pokvare (tada nije bilo frižidera) ljudi su ih
Mnogi imaju naviku za doručak pojesti jaje. kuhali. Kako bi pak mogli razlikovati kada su
To je jako dobra navika. Mi malo stariji se sje- snešena (da nakon korizme prvo pojedu naj-
ćamo reklame na televiziji: „Svako jutro jedno starija jaja) farbali su ih u različite boje ili su
jaje organizmu snagu daje”. I stvarno jaje vas ih nekako drukčije označavali (ukrašavali). Za
čini snažnim u stresnim situacijama na početku Uskrs su tako imali obilje tvrdo kuhanih oboje-
dana. Sve što pojedete tijekom doručka razgra- nih ukrašenih jaja, koja bi dijelom sami pojeli, a
đuje se, a višak se troši kao energija i ne deblja dijelom su ih darivali – običaj koji je ostao saču-
vas. Idealno je tvrdo kuhano jaje ili jaje od 4 - 5 van do danas.