Zvona 4, svibanj 2022

BROJ 4/551MJESEČNIK ZA
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

SVIBANJ 2022. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LX.

Odluka o ukidanju svih
epidemioloških mjera

Događanja
Nadbiskupu Devčiću
Nagrada PGŽ za
životno djelo

Caritas
Hrvatska za Ukrajinu

Crtice iz Gorskog kotara
Kuća Delač – baka svih
goranskih kuća

Amoris laetitia, Radost ljubavi
(7. i 9. poglavlje)
Odgoj djece i obiteljska
duhovnost

Najava: 4. Nacionalni susret
hrvatskih katoličkih obitelji
Od koljena do koljena
dobrota je tvoja

Riječka nadbiskupija bogatija je za četvoricu novih svećenika

Nemojte lako
odustajati od ljudi

Ivan Seletković, Franko Gržičić, Josip Mioč i Tomislav Nikolić
zaređeni za svećenike

S a d r ž a j: Mir – ali ne od ovoga svijeta

Kolumna Piše: mr. sc. Anđela Jeličić Krajcar
Mir – ali ne od ovoga svijeta ........2

Odluka o ukidanju svih
epidemioloških mjera .......................3

Svećeničko ređenje Rat u Ukrajini je evidentno kršenje međunarodnog prava.
Riječka nadbiskupija No, strana koja je napala (Rusija) nastoji svoje djelovanje
bogatija je za četvoricu opravdati agresivnim ponašanjem druge strane (Ukraji-
novih svećenika ................................4-5 ne). Tako se još jednom pokazalo da je istina, uz brojne mrtve i Izlazeći iz „svojih“,
milijune izbjeglica, prva žrtva svakog rata.
Hospicij ponovno u objektivu javnosti:
nadbiskup koadjutor Mate Uzinić o Od samog početka agresije Papa ukazuje na patnju nemoć- Vatikanskih zidina,
tužbi bivše ravnateljice i planovima
za Hospicij nih, koji su svjesno žrtvovani na oltaru pohlepe, ponosa i mani- i odlazeći u kuću
Hospicij nastavlja biti pulacije. Zato Papa uporno traži mir, jer samo mir znači moguć-
dobra i pozitivna priča .................6-7
nost života za slabe i nemoćne. agresora, kako bi
Caritas ........................................................8-9
No postoje i kritički glasovi u odnosu na Papino djelovanje: preklinjao za mir,
Hrvatska za Ukrajinu ................. 10-11 međutim, čini se iza negativnih osvrta na Papine riječi i djela ne

Iz povijesne riznice stoji mirotvorstvo. U dubini, tu je – pogrešno shvaćanje mira. Papa je pokazao
Zvona za uzbunu čuju se Više se puta moglo čuti da Papa relativizira sukob, kao da
na opustjeloj Ćićariji ............... 12 -13 da je za istinsko
nastoji izjednačiti agresora i žrtvu. Tako se namjerno iskrivio
Događanja
Sinodalno savjetovanje smisao Papinog odlaska u rusko veleposlanstvo na prvi dan mirotvorstvo
vjeroučitelja .......................................... 14 invazije na Ukrajinu. Prije službenih izjava jedni su tvrdili da
Prijam za pobjednike
Vjeronaučne olimpijade .............. 15 Papa ide u veleposlanstvo kako bi zatražio da sukob prestane, potrebno napustiti
no drugi su se požurili s osudom ovog čina – tumačeći odlazak u
Medicinski kutak vlastite utvrde
Alergije u veleposlanstvo kao svojevrsnu podršku Rusiji.
naseljenim mjestima ....................... 16
Osobno, i danas se ne mogu načuditi takvom načinu raz- – uobičajene
Crkvena glazba mišljanja. Temeljem čega se moglo zaključiti da Papa izražava
Prvu pričest
proslaviti pjevanjem ........................ 17 bilo kakvu podršku napadačima, agresivnoj strani? Temeljem načine razmišljanja
fizičkog odlaska u veleposlanstvo? Papa je osobnim odlaskom u
Duhovni kolaž .......................................... 18 i ponašanja, i
veleposlanstvo doista prekršio uobičajene diplomatske običaje.
Crtice iz Gorskog kotara
Kuća Delač – baka svih No njegova gesta nosi poruku osobne slobode i pokazuje da je u riskirati odlaskom
goranskih kuća ................................... 19 procesu mirotvorstva svako sredstvo dozvoljeno kako bi se sma-

Gospićko-senjska biskupija ......... 20-21 njilo nasilje i spasilo i sačuvalo živote nevinih. na tuđi teritorij,
Izlazeći iz „svojih“, Vatikanskih zidina, i odlazeći u kuću
Riječka nadbiskupija ...................... 22-23 kako bi stvorio
agresora, kako bi preklinjao za mir, Papa je pokazao da je za
Nadbiskupu Devčiću Nagrada
PGŽ za životno djelo ........................ 22 istinsko mirotvorstvo potrebno napustiti vlastite utvrde – uobi- preduvjet za
čajene načine razmišljanja i ponašanja, i riskirati odlaskom na
Iz župa .................................................. 24-25
tuđi teritorij, kako bi stvorio preduvjet za razgovor i dogovor. razgovor i
Najava: 4. Nacionalni susret dogovor. No, Rusi
hrvatskih katoličkih obitelji PNo, Rusi su odbili Papine molbe za mir.
Od koljena do koljena apine su inicijative doživjele svojevrsno odbijanje i s dru- su odbili Papine
dobrota je tvoja ................................. 26 ge strane: križni put u Koloseumu, na Veliki Petak, na
trinaestoj je postaji predvidio susret i zajedničku molitvu
Amoris laetitia, Radost ljubavi jedne Ukrajinke i jedne Ruskinje, kao svjedočanstvo mirotvor- molbe za mir.
(7. i 9. poglavlje) stva običnih ljudi u vrtlogu političkih igara velikih sila. Ukrajina
Odgoj djece i obiteljska
duhovnost ............................................... 27 je iščitala u ovom konceptu izjednačavanje žrtve i agresora. Na

Uskrs u katedrali ................................. 28 kraju su te dvije mlade žene, medicinske sestre i prijateljice, u

tišini zajednički nosile križ, kao znak da smo pred Kristovom

smrću svi jednaki. Ni tada nisu nedostajali zlonamjerni glasovi i ne mogu se oteti dojmu da je i

ovaj put netko htio posijati razdor između Pape i najvećih žrtava ovog rata.

Mnogi su optužili Papu da je zbog ekumenskih nastojanja zatvorio oči pred agresivnom

propagandom pravoslavne Crkve u Rusiji. I opet – nepravedna osuda, jer sve su Papine riječi

izrečene pred patrijarhom Kirilom – jasno upućivale na nužnost svjedočenja ljubavi, umjesto

političkog djelovanja crkvenih ljudi.

Čini se da su Papini kritičar neupućeni, jer ne čitaju pažljivo i ne promišljaju duboko, a

možda su i sami jednostavno puni nasilja, i bacajući prvi kamen na prvog mirotvorca, otkrivaju

onu tužnu i mračnu stranu svoje čovječnosti koja vjeruje da se sila pobjeđuje samo drugom

silom i nasiljem.

Papino traženje mira – kao i nastup drugih mirotvoraca – za njih je nepodnošljiv, jer ra-

zotkriva njihove osobne nemire. Zato su ti neumorni kritičari, baš kao i svi mi, pozvani na

obraćenje i to pred Isusovim riječima: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga,

ali ne kao što svijet daje“ (Ivan 14,27). Isusov mir nije od ovoga svijeta, takvo mora biti i naše

promišljanje i djelovanje, u svijesti da je put mira i pregovora – teži put. I to su ključevi za razu-

mijevanje mirovnih nastojanja Pape Franje.

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR2424020061500117497; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR2424020061500117497; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Put u Emaus - riječko Bogoslovno sjemenište

Broj 4/551 2022. DOGAĐANJA

Odluka o ukidanju svih
epidemioloških mjera u crkvama

Nakon što je 7. travnja Nacionalni stožer za civil- Ukidanje mjera na nacionalnoj razini
nu zaštitu objavio popuštanje gotovo svih mjera
zaštite od pandemije COVID-19, Riječki nadbi- Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite na konferenciji za novinare
skup koadjutor mons. Mate Uzinić uputio je u 8. travnja u Banskim dvorima 7. travnja najavili su popuštanje epidemioloških
pismo župnicima, župnim upraviteljima i rektorima cr- mjera uslijed znatnog poboljšanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj,
kava u Riječkoj nadbiskupiji, s odlukom o ukidanju svih uz napomenu kako je virus i dalje tu i oprez je i dalje potreban, poseb-
epidemioloških mjera u crkvama i preporukama. Pismo no kod onih skupina stanovništva koji su u riziku.
u cijelosti prenosimo:
Otvarajući konferenciju, ministar unutarnjih poslova Davor Boži-
Draga braćo, nović naglasio je da je epidemiološka slika trenutno u Hrvatskoj znat-
uz najavu Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu no povoljnija nego početkom ove godine i dodao kako posljedice
da se ukidaju gotovo sve mjere koje se tiču dosadašnjih zaraze koronavirusom više nemaju značajniji utjecaj na zdravstveni
ograničenja, a na snazi ostaju samo obveza korištenja sustav.
maske za zaposlenike i pacijente u zdravstvenom sustavu
i zaposlenike ustanova socijalne skrbi, donosim odluku U prilog tome zaključku naveo je nekoliko primjera – 1. prosinca
da se od subote 9. travnja o. g. u svim crkvama u Riječkoj 2021. na bolničkom liječenju bila su 2454 pacijenta, od kojih na respi-
nadbiskupiji ukidaju ograničenja koja su zbog pandemi- ratoru 312; 1. siječnja ove godine na liječenju bila su 1752 pacijenta,
je koronavirusa još bila na snazi, a što uključuje i mjeru a na respiratoru 226; 1. ožujka 1266, a na respiratoru 91; a 6. travnja
zabrane korištenja blagoslovljene vode, pružanja mira u je na bolničkom liječenju bilo 596 osoba, dok je na respiratoru 26.
misi i pričesti na usta.
S obzirom na takve podatke, istaknuo je, Stožer civilne zaštite
Preporučam: pripremio je odluke kojima se ukida najveći dio uvedenih epidemi-
1. da se u obredu pružanja mira gesta pružanja ruke oloških mjera, s time da i dalje ostaje obveza korištenja medicinskih
maski za neke kategorije osoba, dok bi se nekim kategorijama osoba
ponovo vrati na misi Večere Gospodnje i ograniči preporučilo korištenje maski.
samo na vjernike koji su nam fizički najbliži;
2. da se blagoslovljena voda u posude na ulazu u crkve Dodatni element u korist donošenja ovakve odluke, kazao je mini-
ulije nakon blagoslova vode u Vazmenom bdjenju; star Božinović, dolazak je toplijeg vremena, uz što se veže češći bora-
3. da se i dalje na ulazu u crkve ostave dezinficijensi; vak na otvorenom i češće provjetravanje nego u zimskom razdoblju.
4. da se nose zaštitne maske na misnim slavljima u za-
tvorenim crkvenim prostorima ako na njima sudje- Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak
luje veći broj vjernika; osvrnuo se na simboliku da se objava o popuštanju mjera događa na
5. da u slučaju pogoršane epidemiološke situacije u va- Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava toga dana. “Na temelju para-
šoj župi, a nakon prethodnog savjetovanja sa župnim metara koje pažljivo pratimo već dulje vrijeme, imamo mogućnost po-
pastoralnim vijećem ili drugim suradnicima i pra- pustiti epidemiološke mjere. To temeljimo na četiri osnovna elementa.
teći upute nadležnog stožera za civilnu zaštitu, sami Poboljšanje epidemiološke situacije, kontinuirano nam pada broj no-
odlučite o potrebnim mjerama. vooboljelih, hospitaliziranih, osoba na respiratoru i umrlih osoba. Više
S poštovanjem i blagoslovom uz najbolje želje svima od 70 posto odrasle populacije cijepili smo makar jednom dozom.
nama za blagoslovljen Veliki tjedan i sretan Uskrs. Od Nove godine do danas imamo oko 600 tisuća oboljelih omikron
varijantom, što je značajan dio populacije koji je stekao imunitet pro-
Mate Uzinić tiv ove bolesti. Bitan faktor je i to što dolazi toplije vrijeme”, naveo je
ravnatelj Capak.

U nešto više od dvije godine bolest COVID-19 zahvatila je pola milijarde ljudi i uzrokovala šest milijuna umrlih u svijetu.
Većina zemalja također popušta mjere, iako su brojevi novozaraženih kod nekih rekordni. Omikron varijanta koronavirusa i
dalje je vrlo zarazna, ali očito da COVID-19 više nije tako opasna i smrtonosna bolest. To su i bila predviđanja i nadanja kada

se Omikron pojavio u prosincu prošle godine, o čemu smo tada pisali i u Zvonima.

3

DOGAĐANJA Broj 4/551 2022.

Ivan Seletković, Nemojte lako
Franko Gržičić, odustajati od ljudi
Josip Mioč i
Tomislav Nikolić
zaređeni za
svećenike

Svećenik je kao pastir koji

čuva stado i bori se za svaku

ovcu. Time nam Isus poručuje:

Nemojte lako odustajati od

ljudi. Nemojte ih isključivati

jer nismo na to pozvani.

Poslani smo spašavati. Činiti ih

prijateljima. Želite li biti Kristovi

pastiri, to trebate činiti, poručio

je mons. Uzinić.

Riječka nadbiskupija bogatija je za četvoricu novih svećenika. žive taj poziv. Moramo najprije propitati sebe, a s ciljem kako bismo
U subotu 7. svibnja pod svečanim liturgijskim slavljem u ka- se trudili iz dana u dan postajati ‘dobri pastiri’ po uzoru na Krista
tedrali sv. Vida u Rijeci, riječki nadbiskup koadjutor mons. – Dobrog Pastira. U tom kontekstu novoređenicima je poručio da
Mate Uzinić za prezbitere je zaredio Ivana Seletkovića, Franka svećenički poziv kojega su primili, danas počinje na novi način sa
Gržičića, Josipa Mioča i Tomislava Nikolića. Ruke su na ređenike
položili riječki nadbiskupi mons. Ivan Devčić i mons. Uzinić, kao i Uzadaćom svakodnevnog rada na svećeništvu.
mnogobrojni svećenici, a uime novih svećenika riječke Crkve, za- nastavku je ukazao na još jedan razlog koji bi mogao biti
hvalnu riječ na kraju liturgijskog slavlja uputio je don Josip Mioč. uzrok nedostatka zvanja – ‘usko’ gledanje na duhovni po-
Liturgijsko pjevanje predvodio je Riječki nadbiskupijski zbor kojim ziv. Potrebno je zapitati se zašto smo uski. Zar je odaziv na
je dirigirao Giovanni Geraci, a orgulje svirao vlč. Josip Vidas. Božji poziv rezerviran samo za svećenike? Nije. O tome govori i
papa Franjo u poruci za 59. Svjetski dan molitve za duhovna zva-
U nadahnutoj propovijedi, u kojoj se na početku osvrnuo na nja. Progovara o toj širini da se ne smije Božji poziv svesti samo
59. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja, nadbiskup Uzinić je na svećenike, nego on pripada svima u Crkvi. Bog nas sve zove.
primijetio kako se unatoč kontinuitetu molitve, čini da naše moli- Apostrofirajući Svetog Oca, nadbiskup Uzinić je istaknuo da se tre-
tve izgledaju nedovoljno uslišane. Sretni smo jer imamo četvoricu bamo čuvati mentaliteta koji razdvaja svećenike i laike, smatrajući
novozaređenih svećenika, ali stvarnost Crkve u Europi, pa i Hr- prve protagonistima, a druge izvršiteljima. Papa nas poziva na za-
vatskoj, nije tako lijepa kao što je to danas u Riječkoj nadbiskupiji. jedništvo, kao jedan narod, kao jednu Crkva. U tom smislu mons.
U potrazi za odgovorom poručio je kako se trebamo zapitati je li Uzinić podsjetio je i na geslo sinodalnog hoda koji je u tijeku: „Za-
posljedica nedostatka svećeničkih zvanja način na koji svećenici

4

Broj 4/551 2022. DOGAĐANJA

jedništvo – sudjelovanje – poslanje“, rekav- Molitveno bdijenje za duhovna zvanja i
ši kako smo svi pozvani sudjelovati. svjedočanstvo mons. Mate Uzinića

Kao drugu poruku poručio im je da mo- Otkriti što je
raju poštivati granice, a granice su sloboda Božja volja
ljudi. „Svatko ima pravo prihvatili ili ne
prihvatiti ono što im nudimo. Kršćanstvo i Nadbiskupijsko
poruka Isusa Krista je ponuda, nije prisila, djelo za duhovna zva-
i morate prihvatiti slobodan izbor svakog nja ususret Nedjelji
pojedinca. Vjerujemo da je naša ponuda Dobrog Pastira (8.
najbolja, ali nikoga ne smijemo prisiljava- svibnja) i svećeničkom
ti da je prihvati.“ Uz pročitani evanđeoski ređenju (7. svibnja), u
ulomak ređenicima je istaknuo da zapamte petak 6. svibnja u ka-
poruku da je samo Krist Dobri Pastir. „Ne tedrali sv. Vida u Rijeci
smijete dopustiti zamijeniti ga na način da organiziralo je molitve-
sebe stavite u središte. To se može dogoditi no bdijenje za duhovna
ukoliko svoje ideje i interese stavite ispred zvanja. Program se sa-
njega“, upozorio je propovjednik dodajući stojao od službe Riječi,
da tada prestajemo služiti njemu, nego se svjedočanstva riječkog
koristimo Kristom za ostvarenje naših in- nadbiskupa koadjutora
mons. Mate Uzinića i
Uteresa. euharistijskog klanja-
tom kontekstu podsjetio je na dvije nja. Službu Riječi i klanjanje predvodio je don Luka Klarica, vicerektor Bogoslovnog sje-
slike dobrog pastira iz Svetog pi- meništa „Ivan Pavao II.“ u Rijeci.
sma. Prva predstavlja pastira koji
traži ‘izgubljenu ovcu’, a druga je iz današ- Na početku svog svjedočanstva, riječki nadbiskup koadjutor okupljenim vjernicima
njeg evanđeoskog ulomka u kojoj je pastir poručio je: „Jedan sam od vas“, o čemu govori i njegovo biskupsko geslo „Od ljudi za lju-
onaj koji čuva stado i bori se za svaku ovcu. de“. Još kao dijete fascinirao me Samuel i htio sam poput njega čuti Božji glas, no nemam
„Time nam poručuje: Nemojte lako odusta- njegovo iskustvo kao ni iskustvo Petra i drugih Isusovih učenika osim da mogu svaki dan
jati od ljudi. Nemojte ih isključivati jer ni- kleknuti pred Gospodina i reći: „Odlazi od mene jer sam grešan čovjek.“ Ali Isus ne odlazi
smo na to pozvani. Poslani smo spašavati. od nas nego je došao na svijet zbog nas grešnika, rekao je mons. Uzinić.
Činiti ih prijateljima. Želite li biti Kristovi
pastiri, to trebate činiti“, poručio je mons. U nastavku je iskreno posvjedočio o svom svećeničkom putu, onome što mu je pretho-
Uzinić. dilo, krizama, ali i utjehama i snazi koju je pronalazio u Gospodinu. Govorio je o telefon-
skim pozivima u kojima su ga tadašnji apostolski nunciji obavještavali o imenovanjima za
Kao posljednju poruku izdvojio je evan- službe dubrovačkog biskupa i riječkog nadbiskupa koadjutora, kao i svojim odgovorima i
đeoski ulomak o ‘Jaganjcu – pastiru’ iz osjećajima kada je te pozive primao.
Knjige otkrivenja. Želite li biti Kristovi ‘pa-
stiri’, to možete samo kao ‘jaganjci’ jer je i „Uvijek sam nastojao otkriti što je to što Bog želi, a ne ono što ja želim ili ne želim.“ To
Isus rekao učenicima da ih šalje ‘kao ovce je značilo, rekao je nadbiskup, prihvatiti čak i nešto što ne želim. Iskreno je ustvrdio kako
među vukove’, nikada kao vukove. Ovu nije lako raditi lomove u životu, a to je trebalo činiti kada je preuzimao službu dubrovač-
Knjigu otkrivenja mnogi tumače kako bi se kog biskupa prije 10 godina, a zatim i riječkog nadbiskupa koadjutora. Priznao je da je na
njome poslužili za svoje ideološke interese, poziv da preuzme službu u Rijeci na prvu rekao da to ne može prihvatiti. No papa Franjo
no tu u poglavlju u kojemu se otvara šesti mu je, preko prefekta Kongregacije za biskupe poručio da se „pusti ići onamo kamo neće“
pečat, promišlja se o zlu u svijetu i patnji parafrazirajući evanđelje koje tako govori o Petru.
nevinih. „Sve je to zapisano u knjizi koju
jedino Jaganjac može otvoriti i u tom po- Posvjedočenja dodijeljena
glavlju vidimo veliko mnoštvo obučeno u trojici đakona
bijele haljine. I vi ste je obukli. One su znak
čistoće i vodite računa da budete čisti misli- Trojica đakona riječkog Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“, Ivan Seletković,
ma, djelima i ponašanju. No, one su i znak Josip Mioč i Franko Gržičić primili su 8. travnja Posvjedočenja o završetku 6., đakonske
onog svjedočanstva za Jaganjca“, rekao je godine teološkog studija i time se na korak približili skorom svećeničkom ređenju. Po-
mons. Uzinić. svjedočenje o uspješnom završetku đakonske godine dobili su nakon završnog razgovora
s poglavarima i profesorima, rektorom sjemeništa mr. sc. Mariom Gerićem, prof. dr. sc.
Kao pozitivan primjer naveo je papu Mariom Tomljanovićem i prof. dr. sc. Nikolom Vranješom.
Franju koji je ruskom patrijarhu Kirilu
rekao da nismo ministranti ovih ili onih Na svečanom činu dodjele posvjedočenja sudjelovao je i riječki nadbiskup koadjutor
ratnih ideja, nego uvijek moramo biti za mons. Mate Uzinić koji je đakonima uputio riječi podrške i čestitke. Zahvalio im je na
mir i na strani ugroženih, slabih – nikad na odazivu Božjem pozivu i dosadašnjim ugodnim susretima. S obzirom na njihovo skorašnje
strani onih koji ugrožavaju druge i nanose svećeničko ređenje ukazao im je na izazove pred kojima će se naći u svijetu i društvu koje
zlo. To je slika Jaganjca koji je pastir i pri- ponekad ne gleda blagonaklono na prezbitere. Potaknuo ih je na nastavak intelektualne
mjer kako vršiti pastirsku službu, poručio izgradnje, ali i duhovne i tjelesne.
je propovjednik. Nadbiskup je podsjetio i na
riječi Svetoga Oca iz ovogodišnje poruke za Budućim svećenicima poručio je da ne zaborave na zajedništvo koje su imali tijekom
59. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja studiranja. Pronađite vremena jedni za druge. Nemojte zaboraviti na važnost biskupij-
u kojima poziva na zajedništvo. „Svećeni- skih susreta, na izgradnju zajedništva među svećenicima kao i osobnu molitvu i odnos s
ci, posvećeni muškarci i žene, kao i vjernici Bogom. „Samo iz tog odnosa s Njime možete graditi svoje svećeništvo“, poručio je mons.
laici, zajedno kročimo i radimo kako bismo Uzinić. Program 6. đakonske godine teološkog studija u Rijeci organizira i provodi Me-
svjedočili da velika ljudska obitelj, ujedinje- tropolitanski pastoralni institut i uz ravnatelja Instituta vlč. Gerića događaju je nazočila
na u ljubavi, nije utopija nego plan za koji predstojnica dr. Natalija Bogović.
nas je Bog stvorio“, rekao je mons. Uzinić
apostrofirajući Svetoga Oca.

Na kraju liturgijskog slavlja novozare-
đeni svećenici okupljenim vjernicima podi-
jelili su mladomisnički blagoslov.

5

RAZGOVOR Broj 4/551 2022.

Hospicij Hospicij nastavlja
ponovno u biti dobra i
objektivu pozitivna priča
javnosti:
nadbiskup
koadjutor
Mate Uzinić
o tužbi bivše
ravnateljice i
planovima za
Hospicij

Čini se da je s. Danijela tužbu protiv Hospicija

i Riječke nadbiskupije podignula jer nije bila

zadovoljna odlukom Upravnog vijeća koje joj

nije produžilo mandat. Žao mi je što ovo nismo

uspjeli sačuvati od javnosti i to ne zato što

želimo nešto skriti ili što se bojim sablazni, nego

jednostavno zato što to koristi samo onima

kojima je stalo do površnog senzacionalizma.

Nakon što su novinari, desetak dana nakon Uskrsa, došli promjena na mjestu ravnatelja. Zato su donijeli odluku da se rav-
do informacije da je bivša ravnateljica Hospicija s. Dani- nateljici s. Danijeli Orbanić po isteku drugog mandata na mjestu
ela Orbanić pokrenula tužbu protiv Riječke nadbiskupije i ravnateljice neće produžiti mandat. Također su donijeli odluku da
Hospicija te spekulirali da optužuje za mobbing nadbiskupa Matu se privremeno imenuje v. d. ravnatelja, a zatim i raspiše natječaj za
Uzinića, riječki Hospicij opet je došao u središte zanimanja javno- novog ravnatelja.
sti, ovoga puta iz sasvim drugih razloga nego što je to do sada bio
slučaj. Ova promjena ravnatelja nije negativno utjecala na rad Hos-
picija. Dapače dogodila su se neka poboljšanja zbog kojih je takva
Riječka nadbiskupija morala je reagirati priopćenjem u koje- promjena i bila potrebna. O detaljima, kao i planovima za buduć-
mu potvrđuje da je pred Općinskim sudom u Rijeci u tijeku radni nost, trebalo bi razgovarati s novom ravnateljicom Hospicija s. Le-
spor zbog isplate koji je bivša ravnateljica pokrenula protiv Usta- opoldom Ivković.
nove za palijativnu zdravstvenu skrb – Hospicij „Marije Krucifikse
Kozulić“ i Riječke nadbiskupije. U priopćenju se, kao odgovor na Kad je riječ o proširenju kapaciteta, potreban nam je širi po-
upit novinara, izričito navodi i da tužba zbog mobbinga nije podi- gled. Naime, palijativna zdravstvena skrb je organizirana da bi oso-
gnuta protiv nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića osobno bama u završnoj fazi života pružila dostojanstvenu skrb koja, uz
niti neke druge osobe u službi Riječke nadbiskupije. Svejedno, slje- stručnu pomoć, uključuje i blizinu obitelji i dragih osoba. Kako bi
dećeg su dana osvanuli naslovi koji pozornost privlače tvrdnjom se osigurala blizina obitelji i bliskih osoba, hospiciji, poput našega
kako redovnica optužuje za mobbing. u Rijeci, ne trebaju biti veliki sustavi, nego ih treba biti više i tre-
baju biti dobro raspoređeni. Nije dakle potrebno širenje Hospicija
Zbog takvih spekulacija osobno se javio i nadbiskup Uzinić te u Rijeci, nego organiziranje sličnih ustanova na drugim mjestima.
na svom Facebook profilu detaljnije objasnio o čemu se radi. Više o
tome rekao nam je i u razgovoru za Zvona. Ima dana kad se čeka red na prijam, ali ima i dana, češći su,
kad kapaciteti Hospicija nisu sasvim popunjeni. Koliko god da bi-
m Započnimo s Hospicijem i onim što se u ovome trenutku u smo željeli da nema nikoga na čekanju, to je nešto što se ne može
izbjeći osim da stvorimo neodrživ sustav koji će biti više prazan
njemu radi. Izgleda da promjena ravnateljice prije nešto više od nego li pun. Jedan od razloga sporijeg popunjavanja Hospicija u
proteklom razdoblju su i mjere protiv bolesti COVID-19 koje su u
godine dana nije negativno utjecala na dobra djela koja se čine medicinskom sustavu još uvijek na snazi. Zbog potrebe testiranja
usporen je prijam pacijenata. U razloge bi se mogla ubrojiti i slabija
u Hospiciju. Kakvi su planovi za budućnost Hospicija, ima li po- suradnja s timovima palijativne skrbi koji su na početku bili sta-
cionirani u Hospiciju, ali su zbog nekih razloga otišli iz Hospicija.
trebe za širenjem kapaciteta? Planiramo ih ponovo vratiti u Hospicij, kako bi se ove dvije ponude
međusobno mogle bolje nadopunjavati.
Ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb Hospicij „Marije
Krucifikse Kozulić“, kao i svaka druga ustanova, ima svoj Statut m Utječe li ova tužba i njezino medijsko i javno iznošenje na rad
u kojemu su, u skladu sa zakonom, utvrđena sva pitanja značajna
za obavljanje djelatnosti i poslovanje. Među tim pitanjima su i ona Hospicija, kakvo je trenutno ozračje u ovoj ustanovi?
koja se tiču imenovanja ravnatelja, dužine njegovog mandata i nje-
gova razrješenja. Ozračje u Hospiciju je dobro. Vjerujem da to mogu potvrditi
svi koji na bilo koji način dolaze u kontakt s tom ustanovom, oso-
Upravno vijeće Hospicija, koje prema Statutu upravlja Hospi- bito obitelji pacijenata. Tome daju svoj doprinos najviše djelatnici
cijem, procijenilo je u slučaju s. Danijele Orbanić, koja je kao prva
ravnateljica imala velike zasluge u organiziranju Hospicija i nje-
govu vođenju tijekom osam godina, da bi za Hospicij bila potrebna

6

Broj 4/551 2022. RAZGOVOR

kojima je rad u Hospiciju poziv, a ne tek po-
sao. Istina, bilo je nekih početnih poteškoća
izazvanih neosnovanim pričama o tome da
će se Hospicij zatvoriti i sl., kao i potrebom
navikavanja na novu ravnateljicu i drugačija
pravila, ali mislim da je sve to sada daleko iz
nas i da riječki Hospicij, bez obzira na sve,
nastavlja biti jedna dobra i pozitivna priča.

m Neosporno je da je pred Općinskim
sudom u Rijeci u tijeku radni spor koji je

pokrenula bivša ravnateljica. Zbog čega je
zapravo s. Daniela podnijela tužbu i tko je
optužen?

To biste trebali pitati s. Danijelu. Osob-

no o tome ne mogu reći puno više nego li

sam iznio u svom očitovanju o njezinoj tuž-

bi na Facebook profilu na koje sam na neki

način bio prisiljen zlonamjernim i senzaci-

onalističkim interpretacijama za koje sam

procijenio da nanose veliku štetu Hospiciju, tječaj. Prenoseći joj ovu poruku, rekao sam joj da je rješenje njezi-
Riječkoj nadbiskupiji, a i meni osobno. nih osobnih problema – za koje smatram da su posljedica izgaranja
na poslu jer nitko ne može u Hospiciju boraviti dvadeset četiri sata
Čini se da je s. Danijela tužbu protiv Hospicija i Riječke nadbi- na dan i ne osjetiti posljedice toga – preduvjet da bi se na natječaju
skupije podignula jer nije bila zadovoljna odlukom Upravnog vijeća mogla prihvatiti njezina kandidatura. Razgovor je prošao vrlo mir-
koje joj nije produžilo mandat i ponudom o sporazumnom raskidu no, čemu je svjedok gđa. Jasna Buketa koja je bila sa mnom u prat-
radnog odnosa, a onda je, pretpostavljam, u suradnji sa svojim od- nji. Nažalost, kasnije su stvari krenule u sasvim drugom smjeru.
vjetnikom i vjerojatno po njegovom savjetu, razlog za tužbu pro-
našla u navodno neispravnom obračunu plaće i navodno netočnim
optužbe za mobbing, premda nisu dobili potvrdu o tome. Ipak
primjenama koeficijenta. Tomu su, na tragu nekih Nema potrebe za širenjem kapaciteta
da razjasnimo: spominje li se u tužbi mobbing?ranijih prijetnji i članka koji je bez većeg publiciteta

svojevremeno izišao u jednim lokalnim novinama,Da, u tužbi se spominje mobbing. S. Danijela optužuje RiječkuPalijativna zdravstvena skrb je organizirana da bi osobama u

”nadbiskupiju, odnosno odgovorne osobe u Riječkoj nadbiskupiji, zadodane i optužbe za mobbing da bi se u tužbu mogla

mobbing prije moga dolaska u Riječku nadbiskupiju tijekom 2019. iuključiti i Riječka nadbiskupija. Mislim da je nakanazavršnoj fazi života pružila dostojanstvenu skrb koja, uz stručnu
2020. jer je, kako kaže „bila izvrgnuta neosnovanom blaćenju, ogo-bila diskreditirati ponajprije mene osobno.
varanju i omalovažavanju … kako unutar crkvenih krugova, tako
i prema Vatikanu, a što je tužiteljica izuzetno teško proživljavala“,
ali izričito spominje i mene koji sam došao u prosincu 2020.

Prema tvrdnjama s. Danijele mobbing nad njom sam vršio
kako bih je prisilio da dade otkaz i tako što sam joj, navodno, nalo-
žio „da mora ići na bolovanje“.

Kao ne bih ponavljao ono što sam napisao u svom Facebook
očitovanju spomenut ću samo dvije stvari. Prvo je da pravno nisam
imao razlog da je prisiljavam na otkaz jer je njezin mandat iona-
ko bio prestao jer je Upravno vijeće Hospicija u međuvremenu već
donijelo odluku da joj se mandat neće produžiti. I drugo upravo to
da joj nije produžen mandat bila je tema našeg susreta na kojemu
sam joj, kako ona to kaže, rekao „da mora „ići na bolovanje“. Ovaj
je susret bio organiziran na inicijativu tadašnjeg Upravnog vijeća
Hospicija, koje me je zamolilo da s. Danijeli priopćim odluku da joj
se neće produžiti mandat zbog njezinih osobnih neriješenih proble-
ma koji negativno utječu na rad Hospicija, nego će se imenovati v.
d. ravnatelja na šest mjeseci, nakon čega će biti raspisan natječaj
za ravnatelja.

Vodeći se njezinim zaslugama u osnivanju i dosadašnjem vo-
đenju Hospicija, Upravno me vijeće zamolilo da joj predložim da
pokuša riješiti svoj osobni problem ako se želi ponovo javiti na na-
m U kojoj je fazi sudski postupak u ovome tre- pomoć, uključuje i blizinu obitelji i dragih osoba. Kako bi se osigurala

nutku? blizina obitelji i bliskih osoba Hospiciji, poput našega u Rijeci, ne

Dobili smo poziv na pripremno ročište koje bi se trebaju biti veliki sustavi, nego ih treba biti više i trebaju biti dobro
trebalo održati krajem svibnja.
m Očito da je i sama pomisao kako postoji mo- raspoređeni. Ima dana kad se čeka red na prijem, ali ima i dana,

gućnost da neka redovnica tuži za mobbing, ubrzo češći su, kad kapaciteti Hospicija nisu sasvim popunjeni.

postala vijest. Novinari su požurili staviti u naslov

m Svoju ste objavu na Facebooku završili riječima kojima po-

navljate ono što je objavljeno i u prvom priopćenju Riječke

nadbiskupije, riječima kojima zahvaljujete s. Danieli Orbanić

za dugogodišnju predanost u radu riječkog Hospicija te ističete

spremnost na razgovor i mirno rješenje sudskog spora.

Žao mi je što se ovo ovako dogodilo. Nažalost, Upravno vijeće
Hospicija je zbog dobra Hospicija i Riječke nadbiskupije moralo do-
nijeti odluke kakve je donijelo. Da se to nije dogodilo, problemi bi
se samo gomilali.

Žao mi je i što je s. Danijela to previše osobno primila. Ne mogu
reći da je ne razumijem. Nije lako uložiti sebe u jedan projekt do
te mjere da ste s tim projektom živjeli i zbog tog projekta izgorjeli
te nakon toga krenuti dalje kao da se ništa nije dogodilo. Ali druge
nema, ne želimo li da s nama izgori i projekt.

Na kraju, žao mi je što ovo nismo uspjeli sačuvati od javnosti i
to ne zato što želimo nešto skriti ili što se bojim sablazni, nego jed-
nostavno zato što to koristi samo onima kojima je stalo do površ-
nog senzacionalizma. Ova priča nije lijepa. Ona je i štetna. Posebno
se to odnosi na s. Danijelu kojoj ovo nije pomoglo, a vjerujem da joj
je na osobnoj razini dosta naštetilo jer je i sama osjetljiva. Riječ-
ka nadbiskupija je prema njoj imala dosta razumijevanja. Neki bi
rekli i previše. Ja to ne mislim. Zato i ostajem kod priopćenja, koje
su nažalost neki zlonamjerno interpretirali kao pokušaj zataška-
vanja, da su „Ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb – Hospicij
„Marije Krucifikse Kozulić“ i Riječka nadbiskupija zahvalni … s.
Danieli Orbanić za dugogodišnju predanost u radu riječkog Hospi-
cija te su u svakom trenutku spremni na razgovor i mirno rješenje
sudskog spora.“

7

CARITAS Broj 4/551 2022.

Socijalna

Djela po kojima sesamoposluga
“Kruh sv. Elizabete”
obilježila 11.
godišnjicu

proslavlja Isusdjelovanja

Milosrđe koje iskazujete, kao i strpljivost, dobrota i poniznost, molitve i razgovori s

korisnicima mjerilo su i blagoslov vašem neiscrpnom radu. Svojim djelovanjem širite

među onim najmanjima Radosnu vijest o Isusovom Uskrsnuću i dokazujete da je Isus

živ i ljubi svaku osobu, rekao je fra Krunoslav Kocijan.
Socijalna samoposluga “Kruh sv.
Elizabete” 21. travnja misom u bi prikupili trajne živežne namirnice
crkvi Gospe Lurdske obilježila je i higijenske potrepštine te ih podijelili
11. godišnjicu djelovanja. Euharistijsko svojim sugrađanima u potrebi. U akci-

slavlje predvodio je gvardijan Trsatskog ju su bile uključene škole i vrtići s po-

svetišta fra Krunoslav Kocijan. dručja grada Rijeka i riječkog prstena

U propovijedi je istaknuo da s Isu- te je prikupljena velika količina namir-

sovom pobjedom nad grijehom i smrću nica. Ohrabreni odazivom sugrađana,

slavimo događaj koji je simbol vječne Primorsko-istarsko područno bratstvo

pobjede. „I kod nas je večeras ovdje, u Franjevačkog svjetovnog reda Majke

crkvi Gospe Lurdske, isti Uskrsli Krist. Božje Trsatske je 20. travnja 2011. go-

Danas osobito želimo zahvaliti Isusu na dine u Rijeci otvorilo prvu trajnu Soci-

divnim djelima po kojima se proslavlja, jalnu samoposlugu u Hrvatskoj “Kruh

po djelatnicima, volonterima i svima sv. Elizabete” za najsiromašnije građa-

koji na bilo koji način pomažu radu So- ne u prostoru na adresi Brajda 7. koji

cijalne samoposluge. Ovi dobročinitelji Voditeljica Socijalne samoposluge, Elida im je na petogodišnje korištenje ustu-
neprestano prepoznaju u neznatnima Verunica u kratkom je govoru predstavila
Isusovu milostivu ruku i izlaze im u Vpio Grad Rijeka.
susret, pomažu svojim radom, trudom i rad Socijalne samoposluge i zahvalila eć 11 godina na „maloj placi“
vremenom.“ svima koji daju sebe i svoje vrijeme za svakodnevno kucaju ljudi u po-
trebi za hranom, toplom riječi,
“Svojim djelovanjem širite među osmijehom i ponekom idejom za ra-
skršća života. Svatko najprije prolazi

onim najmanjima Radosnu vijest o Isu- pomoć potrebitima, često odbačenima i razgovor tijekom kojega se filtriraju
sovom Uskrsnuću i dokazujete da je primarne potrebe korisnika te utvrđu-
Isus živ i ljubi svaku osobu. Neka se i tako im pokazuju da su bitni i da vrijede. je način na koji se osobi može pomoći.
Svi ljudi uključeni u rad su volonteri,
dalje proslavlja Uskrsli Krist po svemu
dok je financiranje rada temeljeno na
što radite. Neka vas prati zagovor Majke
Božje Lurdske i pomogne da prepoznate potrebe okoline i pružate donacijama i Božjoj providnosti. Korisnici jednom mjesečno dolaze
pomoć kao da u susretu sa svakom osobom izlazite Isusu ususret.“ po besplatan paket hrane čija količina ovisi o njihovim prilikama
Na kraju liturgijskog slavlja voditeljica Socijalne samoposluge, te broju članova obitelji. Ljudi bez krova nad glavom – naši beskuć-
Elida Verunica, u kratkom govoru predstavila je rad Socijalne sa- nici po paket dolaze tjedno i on je prilagođen njihovim potrebama.
moposluge i zahvalila svima koji daju sebe i svoje vrijeme za pomoć Tijekom 2013. uz podjelu hrane, zaživjela je i podjela odjeće, obuće,
potrebitima, često odbačenima i tako im pokazuju da su bitni i da kućanskih potrepština, igračaka, školskih knjiga i pribora u skladi-
štu koje je Grad Rijeka dao na korištenje na adresi Žabica 4., rekla
vrijede.
Povodom Dana borbe protiv siromaštva u listopadu 2010.go- je Verunica. Nakon mise druženje je nastavljeno u prostorima uz
dine članovi Franjevačke mladeži – Frame i Franjevačkog svjetov- crkvu. Ovim povodom mogla se razgledati izložba fotografija o pro-
nog reda (OFS-a) pokrenuli su akciju »Mladi protiv gladi« kako teklih 11 godina rada Socijalne samoposluge „Kruh sv. Elizabete“.

KORONA NIJE SPRIJEČILA KORIZMENE RADIONICE

Unatoč koroni i ove godine vrijedne članice Udruge svetog Vinka Paulskog

iz Rijeke održavale su korizmene radionice izrade uskrsnih suvenira. Jedno vri-

jeme su radile pojedinačno u svojim domovima, a kada je korona popustila nala-

zile su se subotom u prostorijama pri samostanu sestara milosrdnica.

Radionice je koordinirala i poticala predsjednica Udruge Katelijn Radić. Na

njima nije bilo samo labora-radi nego i ora-moli. Molile su krunicu Božjega mi-

losrđa, križni put, psalme, molitvu sv. Vinka uz poneku pjesmu i skromni agape.

Svoje radove ponudile su vjernicima ispred riječkih crkava nakon nedjeljnih

misa prije Uskrsa. Od prikupljenih novčanih sredstava će, kao i ranijih godina,

donirati novac ili prirediti pakete i odnijeti ih siromašnim sugrađanima, te ih

tako razveseliti za Uskrs. Miroslav Radić

8

Broj 4/551 2022. CARITAS

Uskrsni paketi
razveselili djecu

Uoči Uskrsa, u Centru za mlade “Blaženi Miroslav Bulešić”
mladi su pripremali uskrsne poklone za 400 djece. Mladi su u po-
klone utkali svoju ljubav i kreativnost, dodali su i dobrotvorne pri-
loge, a pri kupnji je pomogla i donacija članova “Partnerstva pri-
jatelja Neussa i Rijeke”. Posredstvom pastora Jochena Koeninga
donacija dobrotvora iz Neussa uplaćena je Caritasu Riječke nadbi-
skupije koji ju je proslijedio Centru za mlade kako bi oni pripremili

pakete za djecu, kori-
snike domova i usta-
nova Rijeke i okolice.

Tako su mladi
poklonima razveselili
korisnike domova za
djecu i mladež u Oš-
trom, Selcu, Lovranu
i na Potoku, Dječjem
domu „Tić“, Dječjoj
bolnici Kantrida te
Caritasovom Domu
za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja „Sv. Ana“. U ovaj posljednji
poklone je donijela ravnateljica Caritasa s. Marija Faustina Kova-
čević. Mladi su posjetili i korisnike Socijalne samoposluge i Carita-
sovih programa te donijeli pakete u njihove domove. Ovom je akci-
jom mladih uoči Uskrsa 418 djece dobilo slatke prigodne poklone.
„Već se pripremamo i za sljedeće posjete, nekim drugim povodom“,
rekao je jedan od organizatora Ante Bekavac.

Caritasove kutijice
u izlogu Grada
Rijeke na Korzu

Caritasove korizmene kutijice
ukrašene kreativnim rukama uče-
nika osnovnih škola Riječke nad-
biskupije u Velikom tjednu bile su
izložene u izlogu Grada Rijeke na
ulazu u Gradsku vijećnicu na riječ-
kom Korzu.

Korizmene kutijice dio su tra-
dicionalne Caritasove akcije pri-
kupljanja dobrotvornih priloga za
pomoć potrebitima. Svake korizme
župnici kutijice podijele obiteljima
i djeci kako bi u njih u vremenu
pripreme za Uskrs mogli prikuplja-
ti novčane priloge te ih uoči Uskr-
sa darovati župnom i nadbisku-
pijskom Caritasu. Ove su godine
kutijice dobile novi dizajn, oslikan
dječjim rukama. Pod motom „Crta-
mo i pomažemo“, a u okviru akcije „Zajedno možemo više. S ljubavlju možemo
najviše“, prošle su godine učenici osnovnih škola u kutijice skupljali dobrovolj-
ne priloge za 1. OŠ Petrinja, stradalu u potresu, ali imali su i dodatni zadatak:
poticajnim porukama i crtežima urediti najkreativniju Caritasovu kutijicu.
Nakon Uskrsa proveden je natječaj na kojem je komisija izabrala dvije pobjed-
nike kutijice.
Oslikane kutijice jedne učenice ili učenika iz 3. a razreda OŠ Zamet te 5.
c razreda OŠ Ivana pl. Zajca postale su predložak za novi dizajn ovogodišnjih
kutijica. Svi radovi pristigli na prošlogodišnji natječaj nadbiskupijskog Carita-
sa bili su izloženi u izlogu Grada Rijeke od 11. do 25. travnja.

9

CARITAS Broj 4/551 2022.

Prikupljamo materijalnu
pomoć za Ukrajinu

Caritas Riječke nadbiskupije započinje s prikupljanjem materijalne pomoći Dio prikupljenih proizvoda Caritas
za Ukrajinu. Prikupljanje pomoći odvijat će se, osim u središnjoj ustanovi Riječke nadbiskupije koristit će i
na Škurinju, u svim župama nadbiskupije. Humanitarnu pomoć potrebno za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine
je prikupljati ciljano, samo određene artikle, a to su trajni prehrambeni proizvodi koje su pristigle na područje naše
i higijenske potrepštine. nadbiskupije.

Župnici su pozvani da u svojim župama organiziraju mjesto za privremeno i Riječka nadbiskupija do sada je na
kratkotrajno skladištenje proizvoda koje će zatim nadbiskupijski Caritas proslije- raspolaganje dala 4 župne kuće u koje
diti u Zagreb te će biti dostavljeni u Ukrajinu. je smješteno 29 osoba, majki s djecom.
Na Srdočima je peteročlana obitelj, u
Proizvodi koje treba prikupiti: Praputnjaku su 3 majke s djecom, na
Zlobinu 3 obitelji s djecom te u Tršću
HRANA (samo trajni proizvodi) tročlana obitelj.
• Mesne i riblje konzerve
• Brašno, ulje, šećer, sol
• Riža, tjestenina
• Juhe u vrećici
• Pekmez

HIGIJENA Nadbiskupijski Caritas pomogao je pri
smještaju još 7 osoba iz Ukrajine koje su
• Sapun prihvatili privatni dobročinitelji u svoje
domove, a još se tridesetak izbjeglica
• Gel za tuširanje javilo i u Caritasu dobilo materijalnu
pomoć. Ukupno dakle, Caritas Riječke
• Šampon nadbiskupije trenutno se brine za 66
osoba iz Ukrajine.
• Pasta i četkica za zube

Proizvode možete dostaviti u skladište nadbiskupijskog Caritasa, Osječka 84a,
Škurinje, Rijeka ili u dogovoru sa župnim Caritasom i župnikom ostaviti u svojoj
župi.

U akciju Hrvatskog Caritasa „Pomoć za Ukrajinu“, u kojoj je dosad prikuplje-
no više od 4 000 000 kuna i dalje se možete uključiti i novčanim donacijama.

Novi ravnatelj Hrvatskog Caritasa

Na 64. redovnom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske Čestitke je uputila i ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupi-
konferencije održanom od 26. do 28. travnja 2022. u Zagrebu fra je s. Marija Faustina: „Izražavamo Vam iskrene čestitke i molitve
Tomislav Glavnik, OFM Conv., imenovan je za ravnatelja Hrvat- kako bi ova služba koja Vam je povjerena bila služenje svima onima
skog Caritasa. koji su Vam njome povjereni. Budući da sam imala priliku upoznati
Vas, još za vrijeme mojih studentskih dana sigurna sam da ćete
Vijest o imenovanju objavio je predsjednik Hrvatskog Caritasa, svoje znanje i talente koje Vam je Bog dao upotrijebiti za dobro Hr-
varaždinski biskup Bože Radoš na konferenciji za medije nakon vatskog Caritasa i svih onih do kojih pomoć putem njega pristiže.
zasjedanja HBK. Neka Vam dragi Bog da ljubavi i mudrosti u vršenju ove odgovorne
službe. Radujemo se zajedničkoj suradnji u služenju braći i sestra-
Fra Tomislav Glavnik naslijedit će mons. Fabijana Svalinu koji ma koji se nalaze u potrebi.“
je službu ravnatelja Hrvatskog Caritasa obnašao od srpnja 2010.
godine, a u listopadu 2021. imenovan je za biskupa koadjutora Sri-
jemske biskupije.

O. Glavnik, lic. iur. can., rođen je 9. veljače 1975. u Sisku.
Svečane zavjete u Redu manje braće konventualaca položio je 30.
rujna 1998. Za prezbitera je zaređen u Zagrebu 10. lipnja 2000.

Među službama koje je obnašao član je Vijeća Hrvatske biskup-
ske konferencije za ustanove posvećenog života i družbe apostol-
skog života, Pravne komisije HBK, kao i Mješovite komisije HBK
za povrat oduzete imovine. Od 2014. zaposlen je na puno radno
vrijeme u Gradskom domu „Sveti Josip“ na Dunjevcu, Zagreb na
mjestu predstojnika podružnice „Sv. Maksimilijan Kolbe“. Aktivno
sudjeluje u programima socijalne srbi u organizaciji Udruge soci-
jalnih radnika Hrvatske. Sudionik je i provoditelj projekta Savjeto-
vališta PALLIUM (palijativne skrbi) pri Domu „Sveti Josip“. Član
je Nacionalnog povjerenstva za prevenciju i suzbijanje AIDS/HIV-a
od 2017. godine pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske.

10

Broj 4/551 2022. CARITAS

Hrvatski Caritas U akciju „Pomoć za Ukrajinu“ možete se uključiti:
uputio 13 tegljača Pozivima na donacijski telefon Hrvatskog Caritasa
pomoći u Ukrajinu 0609010 (cijena po pozivu 6,25 HRK, PDV uključen)

Hrvatski Caritas zahvaljuje svima koji su svojim Uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa:
IBAN HR3823400091511177677
novčanim ili materijalnim darom ili pozivom
Uplatom on-line donacije putem mrežne stranice
na donacijski telefon omogućili da nužno Hrvatskog Caritasa www.caritas.hr

potrebne namirnice stignu u srce Ukrajine. Darom trajne hrane i higijenskih potrepština u župnim i
nad/biskupijskim caritasima
Udva tegljača humanitarne pomoći što ih je 28. travnja iz Za-
greba u Ukrajinu poslao Hrvatski Caritas nalazi se pošiljka KONTAKT: [email protected];
od 74 400 gotovih jela, odnosno isto toliko pripremljenih [email protected]; 015635045; 0912635011
dnevnih obroka koje će stanovnici područja na istoku Ukrajine,
koji žive u teškim ratnim uvjetima, moći bez posebne pripreme bla-
govati na mjestima na kojima su potražili utočište i gdje često ne-
maju mogućnost tradicionalne pripreme hrane. Radi se o Podrav-
kinim proizvodima koje je Hrvatski Caritas nabavio zahvaljujući
novčanim darovima brojnih hrvatskih građana i tvrtki koji su ih
uplaćivali na poseban račun posljednjih šezdesetak dana u sklopu
humanitarne akcije „Pomoć za Ukrajinu“ ili priskrbio telefonskim
pozivima na donacijski broj 0609010 (pri čemu otprilike dva poziva
dostaju za jedan obrok).

Šaljući već 13 tegljača humanitarne pomoći izravno u Ukra-
jinu, Hrvatski Caritas nastoji u skladu sa svojim mandatom naci-
onalnoga Caritasa, kojemu je osnivač Hrvatska biskupska konfe-
rencija, u suradnji s partnerskim Caritasom Spes, jednom od dvaju
nacionalnih Caritasovih organizacija u Ukrajini, najučinkovitije
kanalizirati materijalne i novčane darove prikupljene u Hrvatskoj
prema najranjivijim zajednicama ratnih stradalnika.

Tijekom uskrsnog vremena, a Uskrs se u Ukrajini slavi u skla-
du s tradicijom istočnih crkava, Caritas Spes je dio darova koji su
prethodnih tjedana stigli iz Hrvatske podijelio najmlađima u Dnji-
pru, razveselivši ih osobito porukama solidarnosti i prijateljstva

Pnjihovih vršnjaka iz Hrvatske.
oruke ohrabrenja stigle su u Ukrajinu i u vidu 6 000 pri-
godnih žutih i plavih narukvica izvorno pripremljenih za
nacionalni program Hrvatskog Caritasa „Za 1000 radosti“.
„Vjerujem, sve je moguće“ kao glavni slogan i poruke: „Gradim
zajedno“ i „“Rado darujem“ prikladno su odjeknule među ljudima
koji u Caritasu župe sv. Josipa u Dnjipru dolaze po obiteljske pake-
te prehrambenih i higijenskih proizvoda. Svoju primjerenu svrhu
ondje je našlo i 5 600 krunica koje su u Ukrajinu poslane u jednoj
od prethodnih pošiljaka.

Pošiljku gotovih jela Hrvatski je Caritas u Ukrajinu uspio po-
slati zahvaljujući darežljivosti hrvatskih građana, udruga i tvrtki
koji su dosad darovali materijalna i novčana sredstva ukupne vri-
jednosti gotovo 8 000 000 kuna.

Humanitarna akcija Marinović, učenici i djelatnici Škole ugostili su na mjesečnoj svetoj
misi koja je u travnju slavljena na Veliku srijedu.
učenika KOŠ-e
Bio je to značajan događaj za Školu i prodavače jer su na toj
Učenici Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“ u Rijeci ti- misi zahvalili Bogu na zajedništvu. Također, molili su za sve koji
jekom korizme sudjelovali su u humanitarnoj akciji „Tri tjedna su bili uključeni u korizmenu humanitarnu akciju „Tri tjedna do-
dobrote“ u kojima su prikupljali novčana sredstva za potrebite: brote“ te za dane Velikog tjedna koji slijede kako bi se što bolje pri-
ukrajinske obitelji smještene na području Riječke nadbiskupije, pravili za svetkovinu Uskrsa. Nakon misnog slavlja i toplih riječi
prodavače časopisa Ulične svjetiljke u Rijeci i za časne sestre Hr- za uskršnje blagdane, učenici su prodavačima uručili poklon-bono-
vatice na Haitiju. ve te ih razveselili pjesmom. Također, u Velikom tjednu učiteljice
Škole obradovale su korisnike Prihvatilišta za beskućnike „Ruže
U drugom tjednu korizmene humanitarne akcije prikupljali su svetog Franje“ rukotvorinama koje su izradili roditelji i učenici
novčana sredstva za prodavače Uličnih svjetiljki. Od prikupljenih na uskršnjim radionicama u Školi. Ovim činom, učenici, roditelji
novčanih sredstava kupljeni su poklon-bonovi u prehrambenoj tr- i djelatnici Škole prodavačima i korisnicima Prihvatilišta željeli
govini kako bi si prodavači Uličnih svjetiljki mogli kupiti hranu za su uljepšati uskršnje blagdane te pokazati da misle na potrebite u
svoj uskršnji stol. Prodavače i voditeljicu projekta, gospođu Dunju svojoj okolini.

Ana Marija Antunović

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 4/551 2022.

Područje u dvije najrazvijenije hrvatske Vodice, crkva svetog Martina
županije gospodarski i demografski umire

ZVONA ZA
UZBUNU
ČUJU SE NA
OPUSTJELOJ
ĆIĆARIJI

Rat je donio puno zla na Ćićariji. U selu Dane, a ono se s
pripadajućom ruševnom kapelom nalazi crkveno pod upravom
Riječke nadbiskupije, živi svega sedam stanovnika, kako to pokazuju
rezultati aktualnog popisa stanovništva. U odnosu na 1936. godinu,
kad je u Danama živjelo više 360 ljudi, nedavni popis svjedoči o
demografskoj katastrofi (i) na Ćićariji.

Piše: Goran Moravček demografskoj katastrofi (i) na Ćićariji. Dijelom se to može pripisa-
ti, kao i u Lipi, nacističkom ”čišćenju” Ćićarije kada su Hitlerove
Slabo povezana i rijetko naseljena, Ćićarija je krško visočje snage u kolovozu 1944. godine selo do temelja spalile - 55 stambe-
u sjeveroistočnoj Istri, koje se prostire između tršćanskoga nih kuća i 56 gospodarskih zgrada - a stanovništvo odvele u logore.
Krasa i Učke na dužini od oko 45 km, a prosječno je visoko
između 700 i 800 metara. U velikoj nacističkoj akciji “čišćenja te- I ostala sela na Ćićariji su opustjela, a to svjedoči da se kroz mi-
rena”, nacisti su 30. travnja 1944. spalili selo Lipu, a više od 260 nulih gotovo osam desetljeća nisu uspjela oporaviti od ratnih i dru-
civila ubili. Koliko točno ljudi je ubijeno, još uvijek nije pouzdano gih pustošenja, iako se nalaze na području dviju najrazvijenijih hr-
utvrđeno. Zločin nije potpuno rasvijetljen i ruka pravde nikad nije vatskih županija, Istarske i Primorsko-goranske. Ovaj se prekrasni
sustigla one koji su naredili i proveli taj bezumni osvetnički čin. kutak Lijepe Naše nalazi toliko blizu gospodarskim i turističkim
Nacistički zločin u Lipi nije bio i jedini, jer su tijekom proljetnih središtima te modernim prometnicama da je gotovo neshvatljivo
akcija “čišćenja” stradala i druga mjesta na području Ćićarije. kako je mogao ostati “zaboravljen”. Hrvatski Kras i Ćićarija, gos-
podarski i demografski, već desetljećima – umiru. Sela na Ćićariji
U ratnim razaranjima i paležima u Velim Munama spaljeno je “ostavljaju mučan dojam umirućeg kraja”, napisao je početkom
120 kuća i 100 gospodarskih zgrada, u Malim Munama 100 kuća 1976. godine, i objavio u “Zvonima”, mons. Josip Pavlišić, tadašnji
i 85 gospodarskih zgrada, a u Žejanama 89 kuća i 84 gospodarske riječko-senjski nadbiskup, nakon obilaska župe sv. Martina u Vodi-
zgrade. Godine 1944. godine minirana je i porušena žejanska cr- cama. Takav se zaključak, na žalost, može potpisati i danas.
kva.
ŽUPA SV. MARIJE MAGDALENE
Rat je donio puno zla na Ćićariji. U selu Dane, a ono se s pripa- U VELIM MUNAMA
dajućom ruševnom kapelom nalazi crkveno pod upravom Riječke
nadbiskupije, živi svega sedam stanovnika, kako to pokazuju re- Župa sv. Marije Magdalene u Velim Munama, koja je od XVI.
zultati aktualnog popisa stanovništva. U odnosu na 1936. godinu, stoljeća bila kapelanija podložna Jelšanama (Slovenija), utemelje-
kad je u Danama živjelo više 360 ljudi, nedavni popis svjedoči o na je 1. rujna 1863. godine. Prvi župnik bio je Josip Sinković.

Munski vikarijat nalazio se u XV. stoljeću u sastavu Tršćanske
biskupije. Kada je 6. studenoga 1462. godine papa Pio II. utemeljio
župu sv. Marije u Jelšanama, njoj su pripale u crkvenome pogledu
i Mune te ostala sela hrvatskoga Krasa i Ćićarije. Mune su tada

12

Broj 4/551 2022. IZ POVIJESNE RIZNICE

MAKSO PELOZA

Makso Peloza, svećenik, povjesničar, geograf i paleograf (Vele Mune, 15. rujna 1915 – Rijeka,
20.srpnja 1989). U Zagrebu je diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu (1942.), a bogosloviju na
Bogoslovnom fakultetu (1943.). Od 1945. do 1951. u Pazinu je bio nastavnik i podravnatelj Hrvat-
ske klasične gimnazije te je vodio staroslavenski seminar. Zatim studirao u Vatikansko-diplomatičkoj
školi, u kojoj je završio tečaj arhivistike (1955.) te paleografije i diplomatike (1959.).U Rimu je na
Gregoriani 1966. doktorirao disertacijom “La rinascita dell’ordine domenicano nella Dalmazia e a
Ragusa durante il giuseppinismo in dissoluzzione (1827–1852)”. Od 1969. do umirovljenja 1981. radio
je u Sjevernojadranskom institutu za etničke odnose, historiju i ekonomiju JAZU u Rijeci. Bavio se
prikupljanjem arhivskoga gradiva, zaštitom i očuvanjem župnih arhiva te obradbom crkvene povijesti
Istre, Rijeke, Kvarnerskog primorja i otoka te Gorskoga kotara i njihova širega susjednog područja.
Objavio je više povijesnih pregleda i bibliografija te različite radove o povijesti Crkve, posebno o razvo-
ju njezinih pokrajinskih organizacija te o djelovanju pojedinih crkvenih i svjetovnih osoba.

bile u sastavu mletačke Istre, a u to su doba žitelji nastanjivali Mjesta u župi Mune također su znatno su stradala tijekom

visoravnu Golopust, gdje je na Vasišću bila i crkva tadašnjih Muna Drugoga svjetskog rata. Vele Mune su 1944. godine spaljene, ali je,
Gornjih, vjerojatno podignuta u čast sv. Mihovila. O tome svjedo- na sreću, pošteđena ostala crkva sv. Marije Magdalene.
če sačuvani nazivi Mihovilovica i Stara crikva. Krsto Frankopan
Brinjski zauzima i munsko područje nakon austrijsko-mletačkih ŽUPA SV. MARTINA U VODICAMA

vojnih sukoba koji su trajali ovdje od 1509. do 1535. godine. Na Vodice se kao najveće mjesto na Ćićariji navode u Rašporskom

opustošena područja stiže novo stanovništvo. Mune naseljava pe- urbaru 1395. godine. Tada se spominju sela Jelovice i Dane, koja
desetak hrvatskih uskočkih obitelji koje Krsto dovodi iz stare Kr- također pripadaju župi sv. Martina, a u ono su doba bila su pod
bave, a Žejane nastavaju doseljenici istrorumunjskoga govora.
upravom Rašporskog kapetanata, vojnog zapovjedništva koji je
Uspomena na ono razdoblje moglo bi biti sačuvana u nazivu Mletačkoj Republici trebao jamčiti mir i sigurnost na njezinim sje-
župne crkve, koji je određen prema imenu Krstine sestre Marije veroistočnim granicama. Godine 1419. godine Vodice su spaljene,
Magdalene. O tome je, među ostalim, pisao svećenik i povjesni- a selo Novaki nestalo je s lica zemlje. Ovo su područje pustošile
čar Makso Peloza (1915.-1984.),
i otomanske čete, koje su već
rođom iz Muna. Župa Mune se 1.
1482. godine, među ostalim,
rujna 1863. osamostalila i time
poharale Jelovice, a upadali su
se, kako je napisao župnik Fra-
na taj prostor i uskoci.
njo Ryšlavy, “riješila jelšanskog
Rašpor je 1511. godine ra-
sužanjstva” kroz pređašnja četiri
zorio Krsto Frankopan Brinj-
stoljeća.
ski tijekom rata Cambraiske
Međutim, ostala je pod upra-
lige (1508.-1523.) boreći se
vom dekanata u Jelšanama na
na austrijskoj strani. Sjedište
području Tršćanske biskupije
Rašporskog kapetanata bilo je
do utemeljenja Riječke biskupije
nakon toga premješteno u Bu-
1925. godine, a potom je ušla u
zet (1511.-1797.), a utvrđena
sastav dekanata Hrušica u Slove-
je i nova mletačko-austrijska
niji. Riječka biskupija bila je 1951.
granica koja je u državno-
godine podijeljena na slovenski i
pravnom pogledu podijelila da-
hrvatski dio pod upravom apostol- Mune našnju župu sv. Martina. Selo

skog administratora. Župa je tada Ovaj se prekrasni kutak Lijepe naše nalazi na Dane ostalo je na mletačkom

pripadala dekanatu u Voloskom, teritoriju do propasti Presvi-

koji je 1970. godine, nakon osnut- području dvije najrazvijenije hrvatske županije, jetle Republike, a Jelovice i
ka Riječko-senjske nadbiskupije Vodice su došle pod austrijsku

preimenovan u Opatijski dekanat. Istarske i Primorsko-goranske te toliko blizu upravu. Demografski opusto-
Župna crkva građena je od gospodarskim i turističkim središtima te modernim šeno područje počeo je naselja-
vati Krsto Frankopan Brinjski.
1832. do 1836. godine. Na groblju

je obnovljena kapela Sv. Križa, a prometnicama da je gotovo neshvatljivo kako je Vodice su nekoć pripadale
u selu Žejane kapela je posveće- mogao ostati “zaboravljen”. župi Lanišće koja je bila osno-
na sv. Andriji apostolu. Godine vana 1609., a dvjesto godina

2006. izgrađen je Pastoralni dom kasnije spadaju pod dekanat

hrvatskih blaženika i mučenika kardinala Alojzija Stepinca za du- Jelšane (Slovenija) u Tršćanskoj biskupiji. U shematizmima Tr-
hovnu obnovu i odmor. Na kući stoji spomen-ploča kao spomen na šćansko-koparske biskupije iz 1866. i 1877. za Vodice se navodi da
ubojstvo svećenika Alojzija Kristana kojega su sredinom kolovoza su kuratija.
1947. godine na cesti između Muna i Vodica smaknuli komunistič-
Nakon što je 1925. osnovana Riječka biskupija, vodička župa
ki aktivisti. Župnik Kristan bio je upravitelj župe Golac gdje je ži- sv. Martina ulazi u sastavu dekanata Hrušica (Slovenija). Župa u
vio te se vjerski brinuo o vjernicima u Vodicama i Munama. Nakon Vodicama bila je odcijepljena od dekanata Hrušica i zajedno je s
uobičajene vjerske poduke za djecu uoči krizme, dok se iz Muna Munama 1. listopada 1951. priključena dekanatu Volosko, koji je
vraćao kući u Golac, priređena mu je ”sačekuša” koja je završila 1970. godine uspostavom Riječko-senjske nadbiskupije preimeno-
njegovim ubojstvom. Kristanovo tijelo nikad nije pronađeno, pret- van u Opatijski dekanat.
postavlja se da je bačeno u neku od brojnih krških jama na Ćićariji.
Osim župne crkve sv. Martina sagrađene 1837. godine sa zvo-
Ubojstvo župnika Alojzija Kristana bilo je uvod u krvoproliće koje nikom visokim 26 metara, u Jelovicama se nalazi drevna kapela
se dogodilo u Lanišću kad je u kolovozu 1947. godine ubijen Miro- sv. Jelene izgrađena u današnjem obliku početkom 19. stoljeća.
slav Bulešić nakon dijeljenja krizme.
Vodički župnik Ante Zovko potakao je obnovu kapele, koju je 12.
Kao mladomisnik u Mune je došao Juraj Dobrila, budući bi- listopada 2008. blagoslovio mons. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i
skup, kojemu je to bilo prvo namještenje. Službovao je u munskoj metropolit. U selu Dane ruševine su kapele sv. Grgura.
župi 1837./1838. godine.

13

DOGAĐANJA Broj 4/551 2022.

Sinodalno savjetovanje
vjeroučiteljica i vjeroučitelja

cifičnoj ulozi s obzirom da predstavljaju Crkvu i rade za nju iako

nemaju sakrament svećeničkog reda niti redovničke zavjete nego

žive svjetovnim životom, većinom kao obiteljski ljudi. „To što ste,

čak i na profesionalan način, uključeni u bitno poslanje Crkve čini

vas drugačijim od drugih ljudi.“ Nadbiskup koadjutor potaknuo ih

je da se u sinodalno savjetovanje uključe nadahnuti Duhom Sve-

tim, bez straha i iskreno kažu svoje mišljenje o Crkvi danas i na taj

način sudjeluju u sinodalnom hodu Katoličke Crkve.

Predstojnica Katehetskog ureda pozvala je vjeroučitelje da se

otvore djelovanju Duha i u njemu pronađu nadahnuće kako za su-

djelovanje u sinodalnom hodu tako i u životu. „Cilj je da zaživimo

taj sinodalni mentalitet, da se približimo drugome, potrudimo se

slušati i tako donosimo Kristovo svijetlo u svijet.“ Relator za sino-

du dao je smjernice vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima i teme o ko-

jima bi trebalo promišljati. Nakon čitanja Božje riječi i poticajnog

razmatranja o Božanskoj ljubavi, stotinjak okupljenih razdijelilo

Vjeroučiteljice i vjeroučitelji Riječke nadbiskupije okupili su se se u manje skupine u kojima su iznosili svoja iskustva i viđenje
9. travnja u Nadbiskupskom domu na sinodalnom savjetovanju u
okviru općeg sinodalnog hoda Katoličke Crkve. Pozdrave i uvod u Crkve: Od vrlo osobnih pozitivnih primjera snage vjere i duhov-
zajedničko promišljanje dali su im nadbiskup koadjutor Mate Uzi-
nić, predstojnica Katehetskog ureda Ksenija Rukavina Kovačević nih iskustava do promišljanja što i kako bi Crkva trebala činiti
te nadbiskupijski relator za Sinodu Mario Gerić.
da se približi suvremenom čovjeku, posebno mladima, i prenese
„Vi možete dati jedinstven pogled na Crkvu“, rekao je nadbi-
skup Uzinić objasnivši kako su vjeroučiteljice i vjeroučitelji u spe- mu vjerodostojno Kristovu poruku. Govorili su i o suodgovorno-

sti, odnosno promišljali o vlastitom poslanju. „Sinodalna Crkva je

Crkva sudjelovanja svih u svim oblicima crkvenosti“, bio je naslov

posljednje tematske cjeline koja je ukazala i koji je temeljni cilj ova-

kvih sinodalnih savjetovanja. D.D.

Gosti iz katoličkih škola iz Stručno
Njemačke i Mađarske u posjetu Rijeci
usavršavanje
Salezijanska klasična gimnazija 25. travnja ugostila je učenike i učitelje iz katoličkih škola
iz grada Cloppenburga na sjeveru Njemačke te Szehesfehervara u Mađarskoj. Iz svake je škole djelatnika
u Rijeku došlo 10 učenika s dvoje učitelja, a projekt pod nazivom „Otkrivati Europske prijestol-
nice kulture – postati Europska prijestolnica kulture“ odvija se u okviru u programa razmjene katoličkih
učenika Erasmus+ u kojemu učenici Salezijanske gimnazije sudjeluju već desetak godina.
škola
Posjet učenika iz Njemačke i Mađarske s ovom tematikom trebao se dogoditi u godini kada
je Rijeka bila Europska prijestolnica kulture, 2020. godine, no pandemija COVID-19 poremeti- Stručno usavršavanje-trajna for-
la je planove. Sada kad su takvi susreti ipak mogući, gosti i prijatelji konačno su stigli u Rijeku. macija djelatnika katoličkih škola
Domaćini su im u školskom holu pripremili izložbu sa znamenitostima i posebnostima Rijeke Republike Hrvatske održana je 30.
te na otvorenju predstavili tradicionalne pjesme i plesove, odjeću i hranu uz nezaobilazne travnja u Zagrebu pri Hrvatskom ka-
zvončare, fritule i slane ribe. toličkom sveučilištu, pod nazivom
„Kreativnost u odgojno-obrazovnom
Gosti iz Njemačke i Mađarske u sljedećih pet dana i uživo će vidjeti i doživjeti znameni- procesu“. Na stručnom usavršavanju
tosti Rijeke i okolice. Salezijanska klasična gimnazija s pravom javnosti škola je koja redovito sudjelovalo je i 30 djelatnika riječke
sudjeluje u međunarodnim projektima razmjene učenika promovirajući Rijeku i Primorsko- katoličke osnovne škole.
goransku županiju kao nezaobilazna kulturna i turistička odredišta u Hrvatskoj.
Predavači su bili: viša savjetnica
14 pri AZOO za Vjeronauk, prof. dr. sc.
Gordana Barudžija, „Kreativnost u
odgoju i obrazovanju iz perspektive
kršćanske antropologije“; prof. dr. sc.
Sanja Nikčević, „Uloga katoličkih na-
stavnika u razvoju kreativnosti ili za-
što imamo pravo na lijepo/dobro/sveto
u umjetnosti“; izv. prof. dr. sc. Nedjelj-
ka s. Valerija Kovač, KBF, „Umjetničke
slike kao interpretacija vjerskog sadr-
žaja“. Radni dan završio je radionica-
ma koje su djelatnici sami prijavljivali:
Zaštitnik škole - nadahnitelj duhovnog
rasta ili Roditelji - aktivni sudionici u
radu škole. Skup je zatvoren molitve-
nim završetkom u sveučilišnoj kapeli.

Broj 4/551 2022. DOGAĐANJA

Prijam za pobjednike
Vjeronaučne olimpijade

Prijam za osnovnoškolce

Riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzi- Uz njih, su na prijamu kod nadbiskupa Uzinića bili su
nić susreo se u utorak 5. travnja u Velikoj vijećni- učnici OŠ Zamet koji su osvojili 2. mjesto: Marta Srdoč,
ci Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci s učenicima Marta Perčić, Matea Babić, Lucija Fajta, pod mentorstvom
osnovnih škola, pobjednicima županijskog – nadbi- vjeroučiteljice Nikoline Marković, učenici OŠ Kostrena:
skupijskog natjecanja iz vjeronauka koje se održalo Ana Dundović, Dora Datković, Katja Prosen, Lorena Vulić,
15. ožujka na temu: „Sv. Ignacije Loyolski i Družba pod mentorstvom vjeroučiteljice Olge Šeparović Kadijević i
Isusova“. Čestitajući im na postignutim rezultatima, učenici OŠ Vežica: Ana Starčević, David Brusić, Jakov Ha-
istaknuo je da je još važniji njihov uloženi trud i za- sančević, Stela Trinajstić, pod mentorstvom vjeroučitelji-
laganje u usvajanju zahtjevnog gradiva. Učenike je ce Kristine Starčević, koji su podijelili 3. mjesto. Učenici s
potaknuo da nasljedujući sv. Ignacija otkriju što ih mentoricama na kraju susreta nadbiskupu Uziniću darova-
ispunja i pronađu svoj put prema svetosti. li su prigodan dar.

Na tom putu uzore mogu pronaći i u suvreme-
nim svetcima te kao primjer naveo dječaka bl. Carla
Acutisa, ‘cyber sveca’. S obzirom da je životom i go-
dinama puno bliži današnjoj djeci i mladima, mons.
Uzinić je upravo knjigu o ovom budućem svetcu da-
rovao učenicima i njihovim vjeroučiteljicama. „Svojim mladim godinama
bio je poput vas i pokazao da se može postati svet. Svetost je poziv i nije
nešto što se živi u vječnosti, nego danas“, poručio je mons. Uzinić izrazivši
nadu da će knjiga o bl. Acutisu učenicima biti poticaj. Uz knjigu, darovao
im je i krunicu uz poruku da kad molimo krunicu, hodamo s Isusom i nje-
govom Majkom. Taj hod s njima važan je na našem putu ka svetosti.

Državno natjecanje održat će se od 2. do 4. svibnja u Zadru i u katego-
riji osnovnoškolaca natjecat će se učenici OŠ Fran Franković, Rijeka koji
su na županijskom – nadbiskupijskom natjecanju iz vjeronauka osvojili 1.
mjesto. Ekipu čine: Filip Klepić, Ana Marinović, Franko Mateo Matković,
Lucija Blatančić pod mentorstvom vjeroučiteljice Roberte Kelave.

Prijam za srednjoškolce

S učenicima srednjih škola nadbiskup Uzinić su- tima, a koji je zbog opravdanih razloga morao izostati s tog
sreo se 26. travnja u Velikoj vijećnici Nadbiskupskog natjecanja.
ordinarijata. Čestitajući im na ostvarenim rezultati-
ma potaknuo ih je, da po uzoru na sv. Ignacija, traže 2. mjesto osvojila je Salezijanska klasična gimnazija s
svoj put do svetosti. „Njegov put razlučivanja i nama pravom javnosti, Rijeka (učenici: Ivano Grgić, Lea Forjan,
je potreban kako bismo postali bolji kršćani, a time Paola Širol, Laura Matković) pod mentorstvom vjeroučite-
i sveti. Taj put razlučivanja važan je i zbog toga što lja don Danijela Dragičevića, a 3. mjesto osvojila je Srednja
nijedan put nije isti i svatko mora otkriti svoj poziv. škola dr. Antuna Barca, Crikvenica (učenici: Antonija Mi-
Vjerujem da će vas sv. Ignacije poticati, kao što je po- lošević, Roko Golomejić, Rafaella Lorbek, Ana Britvić) pod
ticao i druge, a u pozadini svih tih poticaja bio je Isus mentorstvom vjeroučiteljice Andreje Jakubin.
Krist. Važno je otkriti da taj put nije uniformiran i da
je bogat različitim mogućnostima“, rekao je nadbi-
skup Uzinić te srednjoškolcima i njihovim mentori-
ma darovao knjigu bl. Carla Acutisa.

Tijekom srdačnog susreta, srednjoškolci su naj-
prije sramežljivo, a zatim ohrabreni otvorenošću
mons. Uzinića, uputili nadbiskupu pitanja koja su
zahvaćala teološke, ali i osobne teme. Između ostaloga, razgovarali su o
ekumenizmu, utjecaju svetaca na oblikovanje ličnosti, o znakovima vre-
mena i nužnosti da svatko mora pronaći svoj put kojim će slijediti Isusa,
odnosno svoj put svetosti.

U kategoriji srednjih škola na Državnom natjecanju u Zadru natjecat
će se učenici Prve sušačke hrvatske gimnazije koji su pobijedili na župa-
nijskom – nadbiskupijskom natjecanju. Ekipu, pod mentorstvom vjerouči-
teljice Ivane Kamenar Borčić, čine: Mateo Frković, Vega Valentina Vukić,
Fabijan Škarić, Petar Klepić te ‘zamjena’ Ivan Bošnjanović koji je sudjelo-
vao na županijskom – nadbiskupijskom natjecanju umjesto jednog člana

15

MEDICINSKI KUTAK Broj 4/551 2022.

Priredio: dr. Ivan Host Alergije u
naseljenim
mjestima

Danas alergijske bolesti postaju sve značajniji problem javnoga zdravstva.

A veliki dio tih alergija upravo su alergije na pelud. Procjenjuje se da je čak

i do 40 % stanovništva (više ili manje izraženo) alergično na neku određenu

pelud i taj broj je u stalnom porastu.
Urbane (gradske) zelene površine – kao npr. parkovi i dr-
voredi uz cestu – iznimno su značajni za kvalitetu života stabala kratko je i vrlo intenzivno, što znači da je od trenutka po-
stanovnika u gradovima i manjim naseljima. Ti mali zeleni javnosti prvih zrnaca peludi u zraku potrebno vrlo kratko vrijeme
do vrlo visokih koncentracija. Ako uzmemo u obzir da već pri ma-
ekosustavi imaju niz povoljnih djelovanja na zdravlje stanovnika. lim koncentracijama alergena u zraku čak oko 90 % bolesnika ima
Tako imaju izravne i neizravne učinke na javno zdravlje kao i na manje ili znatnije izražene tegobe izazvane alergijom, možemo reći
zdravlje pojedinca. Nažalost, tijekom cvjetanja biljaka teško je izbje- da su ožujak, travanj i svibanj kalendarski mjeseci vrlo nepogodni
ći kontakt s peludom koji može kod osjetljivih (senzibiliziranih) oso- za osobe alergične na pelud. Naime, u niskim se koncentracijama
ba izazvati alergije.
pelud stabala može zadržati u zraku sve do kraja svibnja.

Pelud – alergen koji udišemo Treba napomenuti da osobe alergične na pelud mogu imati
simptome u vrijeme cvjetanja više vrsta biljaka – a ne samo jedne.

Pelud proizvode biljke kako bi se mogle razmnožavati. Radi se o Govorimo o alergenoj križnoj reakciji. Ali ne samo to, alergija na pe-
vrlo sitnim česticama, vidljivim samo pod mikroskopom, koje lebde lud postaje sve važnija ako se uzme u obzir da može biti odgovorna
u zraku. Pelud spada u tzv. inhalacijske alergene – dakle alerge- i za razvoj alergije na hranu – posebnu na hranu biljnog podrijetla
(na voće i povrće). Više od 70 % osoba alergičnih na pe-

Suho toplo i vjetrovito vrijeme idealno je za širenje peluda. lud ujedno pokazuju i simptome alergije na neku vrstu
Preporuka je za one koji pate od alergija da ne suše odjeću voća, povrća ili određenih začina. Navedeni sindrom
(skup simptoma) nazivamo alergijski sindrom.

na otvorenom, jer se pelud lijepi na mokru odjeću. Također Zelene površine treba
trebaju izbjegavati šetnju u prijepodnevnim satima – bolje uređivati
je izaći pred večer. A najbolje je izaći poslije kiše jer je tada
Način upravljanja gradskim zelenim površinama,
pelud „isprana” iz zraka. I tako, dok je za većinu idealno
proljetno vrijeme sunčano i suho, za osobe koje pate od ali i osobnim okućnicama, znatno utječe na razinu kon-
alergija na pelud blagodat je ono kišovito. centracije alergene peludi u zraku. Izračunom alerge-
nog potencijala grada moguće je izraditi smjernice za
ozelenjivanje površina naselja kako bi se smanjili učinci

ne koje udišemo. Pelud pojedinih biljaka ima vrlo visoki alergeni alergene peludi na zdravlje. Povećanje biološke raznoli-
potencijal. Glavni izvor peluda, koji izaziva alergije, u gradovima kosti zasađenih biljaka u gradu, odabir biljnog materijala niskog ili
su biljke parkova i drvoreda uz cestu. Pelud biljaka transportira se nealergenog potencijala i pravilno održavanje uz redovito krčenje
vjetrom i zračnim strujama ponekad i na udaljenosti od po nekoliko zelenih površina preduvjeti su za smanjivanje alergenog potencijala
kilometara. Od ožujka do svibnja svake godine radi se prvenstveno naseljenih mjesta.
o peludi stabala, a kasnije, sve do u kasno ljeto, primat preuzima
Peludni kalendar
pelud trava i pelud raznih korova kao što je ambrozija.
Danas alergijske bolesti postaju sve značajniji problem javnoga Osobe koje pate od alergija na pelud moraju se dobro upoznati
s „peludnim kalendarom”. Peludni kalendar pokazuje kada se na
zdravstva. A veliki dio tih alergija upravo su alergije na pelud. Pro- određenom području očekuje najjači cvat određenog stabla, trava ili
cjenjuje se da je čak i do 40 % stanovništva (više ili manje izraženo) korova. Strogo je specifičan za svako područje ili naseljeno mjesto.
alergično na neku određenu pelud i taj broj je u stalnom porastu. Kada se po peludnom kalendaru očekuje cvat određene biljke na
Osobito je u porastu u velikim gradovima i u industrijom bogatim i određenom području, tada se osobe osjetljive na pelud te biljke, a
visoko razvijenim područjima. Istraživanja pokazuju koliko taj pro- koje žive na tom području, trebaju posebno čuvati. Posebno osjet-
blem dobiva na značajnosti. Učestalost alergija u zadnjih se 50 go- ljivi pacijenti koji žive u područjima gdje se očekuje visoka koncen-
dina značajno povećala – i to s oko 10 % u sedamdesetim godinama tracija peludi biljaka na koje su alergični mogu (naravno samo uz
prošlog stoljeća do današnjih oko 40 %. preporuku svog obiteljskog liječnika) u vrijeme očekivanog cvata
uzimati i preventivnu antialergijsku terapiju.
U suvremenom svijetu pelud stabala jedan je od najjačih aero-
alergena (alergena koji se prenose zrakom). Vrijeme cvatnje većine

16

Broj 4/551 2022. CRKVENA GLAZBA

Prvu pričest
proslaviti pjevanjem

Kako bi se djeca osjećala što
aktivnijim subjektima slavlja,
prikladno je da i sami otpjevaju
pjesmu, npr. može biti pjesma
zahvale nakon pričesti. Što
se tiče svih ostalih pjevanih
dijelova, važno je da puk
sudjeluje barem u najvažnijim
obrednim pjesmama.

Piše: Andrejka Srdoč Geraci

Slavlje prve pričesti zahtijeva ulaganje velike energije u kate- Prisutnost zbora i dirigiranje pukom najispravniji je način za
hezu i liturgijsku animaciju. Kako razlučiti što je prikladno, poticanje i osiguravanje dobrog sudjelovanja, dok vođenje pjeva-
a što nije, što je poželjno ili moguće? Moramo imati na umu nja nije prikladno povjeriti zboru profesionalaca koji dolaze izva-
da su sakramenti kršćanske inicijacije, vjenčanja i sprovodi poseb-
na slavlja jer su vezana uz snažne trenutke ljudskog postojanja i Zna, i ne pripadaju župnoj zajednici.
njihova animacija mora voditi računa o određenom tipu skupa. avršavam ističući da ova slavlja često riskiraju biti teatralna,
a premalo u molitvenom i sabranom ozračju. U svakom slu-
Treba napomenuti da je za dobro slavlje sakramenta potrebno čaju smatram da ovi konteksti mogu postati dragocjena prili-

da svatko dobro izvrši svoju zadaću, te da u pripravi sudjeluju i oni ka za evangelizaciju kroz geste dobrodošlice, srdačnosti i ispravne

koji su odgovorni za različite dijelove obreda i oni koji su uključe- uključenosti, izbjegavajući previše krute i zatvorene stavove.

ni u službu katehiste, ali i obitelji slavljenika. Uzajamno slušanje (Usporedi: Celebrare con il canto la Prima Comunione, Suor

različitih ideja može samo pomoći u postizanju svečanijeg liturgij- Lucia Mossucca, www.psallite.net)

skog otajstva koje se slavi.

Odgovarajući izbor pjesama ostaje među teškim pi-

tanjima koje treba riješiti, a zauzvrat je pod utjecajem U radu s djecom treba imati puno strpljenja, jer oni će
pastoralnih odluka župnika koji u nekim slučajevima
kroz neko vrijeme postati „stupovi“ zajednice, a da bi
radije stavljaju prvopričesne mise u sate uobičajenih

nedjeljnih euharistija, dok u drugim slučajevima, mise postali takvi, treba u njima probuditi ili bolje reći zapaliti
budu izvan redovnih misa. Odabir jednog rješenja u

odnosu na drugo uvelike utječe na vrstu skupova, kao iskru oduševljenja koje će ih privući u Crkvu.
i na broj raspoloživih sredstava za pjevanje. Općenito,

pojedinačna situacija utječe na zajednicu da odlučuje o Današnje župne zajednice predvođene svojim svećenicima, žu-

vremenu i načinu proslave.
Za animaciju pjevanja na prvoj svetoj pričesti program pjesa- pnim suradnicima i vjeroučiteljima trebale bi posvetiti više vre-
ma je isti kao i za tipično "svečano" nedjeljno slavlje, pri čemu se mena radu s djecom. Djeca su bogatstvo i perspektiva jedne župne
nastoji paziti da se odaberu neke pjesme namijenjene uključiva- zajednice. Dakako da „stariji“ župljani nose teret pomaganja i ak-
nju djece. Naime, kako bi se djeca osjećala što aktivnijim subjekti- tivnog sudjelovanja više od djece, ali odgajanjem od malih nogu u
ma slavlja, prikladno je da i sami otpjevaju pjesmu, npr. može biti duhu vjere i molitve povezane s pjesmom, djeca stječu nove vrline
pjesma zahvale nakon pričesti. Što se tiče svih ostalih pjevanih koje će jednoga dana moći pokazati kao odrasliji aktivni župljani.
dijelova, važno je da puk sudjeluje barem u najvažnijim obrednim Svrha kateheze je odgojiti djecu za aktivno sudjelovanje ponajprije
u liturgijskom životu, a onda, dakako, i u onom župnom, pastoral-
pjesmama.
Da bi sudjelovanje djece bilo učinkovito, potrebno je da ani- nom. U radu s djecom treba imati puno strpljenja, jer oni će kroz
macija nije improvizirana, već da se pripreme i izvježbaju pjesme neko vrijeme postati „stupovi“ zajednice, a da bi postali takvi treba
tijekom godine, objasne im se tekstovi i da nauče pjevat pjesme. u njima probuditi ili bolje reći zapaliti iskru oduševljenja koje će ih
Potrebno je izbjegavati pjesme s preniskim ili previsokim op- privući u Crkvu. Nema veće radosti od molitve i pjesme iz dječjih
usta. A sv. Augustin sam kaže: „Tko pjeva, dvostruko moli.“
segom melodija i bez previše ritmičkih komplikacija.

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 4/551 2022.

Cijena Neba Osnovana Sekcija
mladih HKLD-a u Rijeci
Nije odustajala, rekla mi je da ću idući ovim
Nakon nekoliko godina mirovanja, u utorak, 26. travnja, u
putom još puno boli i suza proliti i puno knjižnici dominikanskog samostana sv. Jeronima ponovno je osno-
vana Sekcija mladih HKLD-a u Rijeci. Rezultat je to obnavljanja
izgubiti, ali kad dođem do kraja, neće mi biti rada riječke podružnice HKLD-a koja će okupljanjem visokoobra-
zovanih djelatnika u zdravstvu i organiziranjem duhovnih sadržaja
žao niti jednoga trenutka koji sam ostavila za i stručnih sastanaka nastojati dati svoj doprinos lokalnoj zajednici,
ali i Riječkoj nadbiskupiji. Na sastanku je sudjelovalo 15-ak stude-
sobom. Tada sam pronašla razlog. nata medicine, dentalne medicine, mladi liječnici kojima su svoju
podršku došli dati predsjednik Podružnice HKLD-a u Rijeci doc. dr.
Piše: Daria Ljevar sc. Kristian Krpina, potpredsjednica prof. dr. sc. Natalia Kučić te
tajnik dr. Darko Planinić.
Dok svuda odjekuju uskrsne pjesme i Riječ Gospodnja iz-
vješćuje o razdoblju čuda koja se događaše nakon Isusova U neformalnom dijelu sastanka sve članice i članovi su se ukrat-
Uskrsnuća, sa zahvalnošću se želim prisjetiti mjeseci kad ko predstavili i međusobno upoznali a posebno je dojmljivo bilo
mi se Nebo činilo dalekim, a iza oblaka se skrilo moje ljubljeno spontano iznošenje razloga upisivanja studija medicine u kojima
Sunce. Znate, kad su apostoli mislili da vide duha pa im je Isus se mogao razaznati isti duh solidarnosti. Sastanak je započeo mo-
pokazao svoje rane i pojeo ribu da bi povjerovali, znao je da će i litvom i čitanjem Božje riječi nakon čega je duhovnik Sekcije mla-
buduće generacije biti u sumnji, zato je apostolima darovao Duha dih, fr. Ivan Dominik Iličić, OP, održao duhovni nagovor u kojemu
i moć činjenja čudesa u Njegovo ime. Osim njih, takvu sposobnost je istaknuo važnost poniznosti koja je prijeko potrebna u liječničkoj
imaju i svi koji su spremni biti slobodni od sebe te bezuvjetno i profesiji. Razgovaralo se o prijedlozima aktivnosti Sekcije mladih
dokraja surađivati s Njegovom milosti, kako bi Kraljevstvo Božje a vodstvo podružnice je izrazilo potporu studentskoj inicijativi i
raslo već na Zemlji. Željela bih da se ono što slijedi iščita upravo planiranim aktivnostima. Na sastanku je za predsjednika Sekcije
kao primjer i zahvala za sve što je učinjeno zahvaljujući takvoj mladih HKLD-a u Rijeci izabran student pete godine Medicinskog
otvorenosti Božjem Duhu. fakulteta Sveučilišta u Rijeci Matej Pedišić. Susret je završen misom
i druženjem.
Vani je još bilo hladno, 29. dana od Božića. Čekala sam je
ispred, a ona mene, iza vrata. U dnevnom boravku temperatura Verbum
je najavljivala bolnu temu razgovora. Ona nije bila dobro, leđa
koja su trpjela pojačavala su bol koja će biti izrečena. Slušala me, Paul Claudel:
a ja sam bila uvjerena da svakom izgovorenom riječju ulazim u Tobija i Sara
dublje trapljenje, trpljenje i beskorisno opterećenje nje, ionako
već preopterećene i razapete posvuda. Završila sam, a njezin po- Potresna drama o ljubavi muža
gled bio je onaj koji razumije. Rekla je da je sa mnom sve u redu,
ali bol situacije prodire duboko i uzrokuje iscrpljenost koja je na i žene, snazi molitve i pouzdanju
vrhuncu, ali izdrži još malo, rekla je, pa će te zakrpati Ona koju
najviše voliš. Ovo je bila rečenica nade, ali ne i dovoljnog razloga u nevidljivoga, ali uvijek
za borbu protiv padanja u očaj. Objasnila mi je ono što sam već
znala, ako hoću biti Isusova, bit ću izrugana, izbačena, ostavljena prisutnog i djelatnog Boga!

Ii prezrena. Paul Claudel (1868.–1955.), proslavljeni francuski pisac, osam
dalje nisam shvaćala zašto trebam ustati, a još manje kako puta nominiran za Nobelovu nagradu za književnost, za svoje pozna-
nastaviti živjeti. Potom me podsjetila kakav je moj život bio to djelo Tobija i Sara nadahnuće je pronašao u starozavjetnoj Knjizi
nekada i kakav je danas. Nakon što je kroz zube tiho izgovo- o Tobiji. To je potresna pripovijest o pobožnom starom Židovu Tobitu
rila: “... jer si sklapala te svoje ruke”, postalo mi je jasno da to koji živi u babilonskom izgnanstvu, slijep i progonjen, te o njegovu
trebam činiti i sada, ali sam rekla da nemam snage. Nije odu- sinu Tobiji koji uz pomoć anđela Rafaela za zaručnicu bira Saru, dje-
stajala, rekla mi je da ću idući ovim putom još puno boli i suza vojku kojoj je demon Asmodej ubio već sedmoricu zaručnika.
proliti i puno izgubiti, ali kad dođem do kraja, neće mi biti žao
niti jednoga trenutka koji sam ostavila za sobom. Tada sam pro- Transformirajući tu potresnu biblijsku pripovijest na poetski na-
našla razlog. Nadalje mi je govorila o smislu toga užasa u mom čin, Claudel stvara dramu u tri čina, obilježenu njegovim jedinstvenim
životu. Nizala je rečenice, a meni su odjekivale samo riječi: pri- stilom. Ostajući vjeran temeljnoj biblijskoj poruci, istovremeno stavlja
kazuj, prikaži sve, sveta žrtva..., a Isus me uvijek iznova uspije naglasak na ljubav Tobije i Sare i snagu njihova združivanja u ljubavi
osvojiti i stalo mi je do Njegove zamisli za moj život, iako će ona pred Gospodinom. Sam autor u predgovoru tumači da je riječ o pri-
dijelom zauvijek biti otajstveno skrivena i baš zato znam da je mjeni “sljedećega retka iz Evanđelja (Mt 18, 19–20): ‘Ako dvojica od
ta zamisao najsigurnija i jedina istinita pa su stoga povjerenje, vas na zemlji jednodušno zaištu što mu drago, dat će im Otac moj,
prikazivanje i predanje postali moj izbor i oružje. Trudila sam se koji je na nebesima. Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime,
sljedećih mjeseci najviše oko ove tri vrline i one su se pobrinule tu sam i ja među njima.’ Treba shvatiti da tu nije riječ samo o fizičkoj
za sve ostale životne zadaće. Postajala sam svjesnija snage koja je blizini: Krist govori o združivanju u njegovo ime, susretu kome je on
u čovjeku kada brige za zemaljsko zamijeni čežnja za nebeskim. uzrok i cilj. On govori o zajedničkoj molitvi onih koji ištu isto, ne samo
Nije lako niti jednostavno, ali Božja milost i mudrost trude se sa o molitvi što silazi s usana nego o molitvi koja izvire iz srca.”
mnom i na tome najviše zahvaljujem. O čudima koja se događaju
zahvaljujući ovom događaju, pisat ću dugo. Drama Tobija i Sara, dakle, priča je o zajedničkoj molitvi dvoje
bića koja uspijeva otjerati zloduha i učiniti plodnom i životvornom
Žena koja se odazvala Isusovu pozivu poći sa mnom putom bračnu ljubav. Claudel nam je u baštinu ostavio ovaj divni spomenik
Križa, poput Marije i Veronike, dokaz je vrijednosti odricanja i ljubavi između muža i žene, snazi molitve i pouzdanju u nevidljivoga,
ljepote bogatstva u kojem tko god želi, smije zatražiti utjehu, ali uvijek prisutnog i djelatnog Boga. U vrsnu prijevodu Marine Vidoš,
zaklon i putokaz u njezinu zagrljaju gdje kuca srce Raspetoga i kojoj je to bio predmet diplomskoga rada, s ponosom donosimo ovaj
Uskrsloga Spasa svakoga čovjeka. biser francuske kršćanske književnosti.

Izbor imamo, a i Oružje, a uza sve to, imamo i jedni druge,
dakle za očaj nema razloga niti opravdanja.

18

Broj 4/551 2022. CRTICE IZ GORSKOG KOTARA

KUĆA DELAČ - BAKA SVIH GORANSKIH KUĆA

Blizu Brod Moravica nalazi se
omanje selo Delači, a u njemu
najstarija sačuvana kuća u
čitavom Gorskom kotaru – kuća
Delač, podignuta još 1644. godine.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Ubrodmoravičkom je kraju donedavna bilo sačuvano ne- moglo štogod posušiti (voće, rublje) ili su djeca mogla prespavati
koliko veoma starih obiteljskih kuća iz 17. ili 18. stolje- jer su debele stijenke peći dugo čuvale toplinu.
ća. Ove su kuće primjeri iznimno funkcionalne narodne
Nasuprot peći, u veži, bilo je otvoreno ognjišće na kojem se

gradnje, ali iako su prepoznate od konzervatora, nisu bile ade- kuhalo te dvije prostorije: pri kacah (kaca = vrsta bačve, obično

kvatno zaštićene te je, nažalost, kuća Mance nepovratno unište- za kiseljenje zelja ili repe) i vežna kamara odnosno manja sobica

na. te ulaz u kevder, tj. podrum odnosno trap, ukopan u zemlji. Na

Kao najstarija među njima, kuća Delač, ipak je imala bolju kraju veže izlazilo se na ganak, dozidan dio kuće, čija su jedna

sudbinu. Općina Brod Moravice otkupila ju je početkom sedam- vrata vodila u nužnik, a druga u dvorište. Iz veže se drvenim

desetih godina 20. st. od obitelji Delač, koja je u njoj živjela gene- stubištem moglo popeti u potkrovlje, odnosno na izbu. Podovi su

racijama, te je kuća obnovljena. Šteta što se odstupilo od izvornog bili od nabijene zemlje, a samo je u hiši bio daščani pod. Hiša i

izgleda pa su daske kojima je nekoć bila oplankana zamijenjene obje kamare imale su i drveni strop. Ostatak kuće ima otvoreno

oblicama i drugačije je izvedeno krovište. No zato podstrešje te je tako povezan u jedinstveni prostor.

je kuća, ipak, do nas stigla u znatno boljem stanju Kuća je jedinstvenog Konzervatori danas upućuju na mogućnost da je
od drugih starih kuća. U to je vrijeme i uvrštena kuća nastala objedinjavanjem triju prostora: drve-
među značajne spomenike narodnog graditeljstva. izgleda u čitavom ne hiše, kamenom građene veže i ognjišta te pro-

Smatra se da je kuća sazidana oko 1644., a kraju pa se očekivalo stora za stoku, koji nije sačuvan.
o njezinoj starosti govori i to što nosi kućni broj Kuća je jedinstvenog izgleda u čitavom kraju
se da će, tako
1, dakle bila je u vrijeme dodjele kućnih brojeva pa se očekivalo da će, tako obnovljena, postati po-

najstarija u selu pa je od nje i počelo obrojčavanje. obnovljena, postati pularno odredište turista, prava turistička atrak-
Selo Delači danas je zaštićena seoska cjelina s više cija. No to se nije dogodilo. Razlog je jednostavan
objekata ruralnog graditeljstava iz razdoblja od 17. popularno odredište – izletnici će u određeno mjesto pohrliti samo budu
do 19. stoljeća. li o njemu dobro informirani.
Kuća je izdužena prizemnica s kamenim teme- turista, prava Godine 2007. članovi Etno udruge “Turanj”

ljem i drvenom nadgradnjom, orijentirana u smje- turistička atrakcija. proveli su višemjesečnu akciju na uređenju tada
ru sjever-jug duž glavnog puta kojim je nekada te- već prilično zapuštene kuće Delač. Budući da se
kao živ promet na relaciji Primorje – Brod na Kupi No to se nije radilo o zahtjevnom projektu, bilo je uključeno de-

– Brod Moravice – Lukovdol – Ozalj. Debeli vanjski dogodilo. setak volontera koji su očistili kuću i njezin okoliš,
zidovi i masivna vrata s drvenom rezom svjedoče a onda u njoj pohranili 154 ranije prikupljena stara

da je kuća građena u nesigurnim turskim vremenima. predmeta koje je nekoć posjedovalo svako kućanstvo u brodmo-

Krov kuće pokriven je šindrom, a izveden je na četiri vode, na ravičkom kraju, od suđa, namještaja i rubenine do svakodnevnih

čelima poluukošen. Potkrovlje pod visokim krovištem (zbog sni- alata za kućne i poljodjeljske poslove. Svi su ti predmeti popisani

jega), korišteno kao stambeni i spremišni prostor, bilo je prvotno i katalogizirani. Volonterima je savjetima i informacijama o izgle-

izbačeno nad ulazom. Time se olakšavalo skladištenje sijena na du starih goranskih kuća pomoglo Hrvatsko etnografsko društvo

tavanu i štitilo ulaz od padalina. Siz Zagreba.
Za dugih i snježnih zima bilo je nužno što manje izlaziti, od- ada je kuća opremljena mobilijarom i drugim etnografskim
predmetima te daje mnogo potpuniju sliku o životu Gorana
nosno zadovoljiti što više životnih potreba pod jednim krovom. pred stotinjak i više godina. Kuća je spomenik visoke kate-
Zato i unutarnja organizacija kuće posve odgovara tamošnjim kli-
matskim uvjetima, a svi su otvori na kući dovoljno veliki da budu gorije, a seoska cjelina Delači nalazi se unutar etno-zone Delači
funkcionalni, ali dovoljno mali da ju ne rashlađuju više nego što – Maklen – Moravička Sela, što je zaštićeno u skladu sa Zakonom
o zaštiti i čuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Uje nužno. Kuća je nevjerojatan turistički potencijal koji bi valjalo što
laz u kuću je s čeone strane, a unutra ima više prostori-
ja. Veža je razmjerno velika jer nije bila samo prolazna prije početi koristiti. Treba napraviti cjelogodišnji program kori-
prostorija već se u njoj obavljalo i mnogo kućnih poslova. štenja kuće, razrađen po mjesecima, te ga ponuditi posjetiteljima.

Ona s dviju strana okružuje drvom zidanu hišu u kojoj su stana- Program mora biti prilagođen njihovoj dobi i interesu, a posjeti-

ri dulje boravili i spavali. Starinska peć pozicionirana je tako da telji će radije doći budu li znali da se u kući (ili okolici) zbiva nešto

grije nekoliko prostorija, a ponajviše hišu i vežu iz koje se ložila. zanimljivo. Kućom se ljudi moraju baviti jer prazna kuća nije ni

Peć je zidana “na kahle” koje su površinu peći utrostručivale i dugovječna ni sretna kuća. Zato udahnimo kući Delač pravi, pu-

tako trostruko bolje grijale prostor. Na vrhu je ravna pa se na njoj nokrvni život! Ona to zaslužuje.

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 4/551 2022.

Uskrs u Senjskoj Biskup Križić predvodio
katedrali Vazmeno bdjenje u
gospićkoj katedrali

Sv. misu na Uskrs u senjskoj katedrali Uznesenja Blaže- U gospićkoj katedrali na Veliku subotu 16. travnja Vazmeno bdjenje počelo
ne Djevice Marije predvodio je biskup gospićko-senjski je u 21 sat, a predvodio ga je gospićko-senjski biskup mons. mr. Zdenko Križić,
mons. mr. Zdenko Križić u zajedništvu s tajnikom i kan- u koncelebraciji s kancelarom i tajnikom preč. Mišelom Grgurićem i general-
celarom preč. Mišelom Grgurićem i domaćim župnikom preč. nim vikarom i župnikom mons. Marinkom Miličevićem. Asistirali su pustinjak
dr. Richardom Pavlićem. Pjevao je katedralni zbor uz glazbenu Marinko Klaić i bogoslov Marko Butković, posluživali su ministranti. Pjevao
pratnju Milana Dučića i pod vodstvom Ivana Prpića Špike. je katedralni zbor pod vodstvom Franje Puškarića.

Biskup je u propovijedi govorio o praznom grobu. „Zani- Biskup Križić na početku propovijedi pojasnio je kako je Velika subota dan
mljivo kako žene u grobu vide mladu osobu, sigurno anđela koji tišine i šutnje, dan koji zahtijeva meditaciju, jer je to dan tame Boga, odnosno,
im naviješta radosnu vijest Isusovog uskrsnuća. Ta mlada oso- skrivenosti Boga. „Ovo je dan tame za razočaranu Isusovu prvu zajednicu koja
ba je, bez sumnje, poruka da uskrsnuće osobu čini novom, mla- je ostala bez nade nakon što je na križu umro i u grob sahranjen onaj od koga
dom, jer uskrsnuće je preobrazba života. Unatoč svemu što su su puno očekivali. Isusovi učenici su u strahu, zaključani u nekoj kući, i ne
vidjele i čule, žene ne pokazuju nikakvu radost, nego isključivo znaju što oni zapravo u toj kući čekaju. Nemaju nikakvih nada i očekivanja, ali
strah i paniku. Doživjele su nešto neočekivano, nešto što nisu im se teško vratiti nekom novom početku“, rekao je biskup te dodao kako svi
imaju takve dane i oblike životnih tama kada se čini da nema nikakvog izlaza.
Amogle slutiti, a to onda proizvodi određeni strah.
nđeo im govori da Isus ‘nije ovdje’, govori im da je Isus No, Isus poručuje drugo. „Jednom, kada je Isusu uspjelo u apostolima raz-
živ, ali nije ovdje. Poruka je: tražite Boga drugdje, ali biti svaku sumnju, oni se više nisu bojali svjedočiti Isusovo uskrsnuće i za
nemojte u grobu, ne tražite ga mrtvoga. To je poruka njega dati svoj život, podnoseći najrazličitija mučeništva. To nije bio problem ni
mnogima: nećete Boga naći živeći nastranim životom, živeći kasnije za mnoge druge kršćane koji nisu upoznali povijesnog Isusa, ali su ga
bez života, obilazeći mjesta grješnosti. To nije put koji jamči uskrslog duboko doživjeli u svojoj nutrini, u svome srcu, i to im je dalo snagu
susret s Uskrslim. Ima puno onih koji bi htjeli vidjeti Uskr- za mučeništvo. Iskusili su istinitost riječi koje je Uskrsli rekao učenicima: ‘Ja
slog, uvjereni da bi tada postali drukčiji, svetiji. Treba znati da sam s vama u sve dane do svršetka svijeta.’ S ovim je započeo jedan novi dan
su viđenja, prije svega mislim na ona unutarnja, viđenja očima kojemu sunce nikada neće zaći. Amen“, završio je biskup Zdenko.
duše i srca, nagrada za sveti život, a ne neka kapara za svetost“,
rekao je biskup. Nakon propovijedi slijedio je blagoslov krsne vode i obnova krsnih obeća-
nja. Biskup je blagoslovljenom krsnom vodom poškropio vjernike koji su obno-
Na kraju euharistijskog slavlja biskup je vjernicima bla- vili krsni zavjet i nastavljeno je euharistijsko slavlje kojim se gospićka Crkva
goslovio hranu i svima čestitao Uskrs, a potom je župnik preč. pridružila proslavi Kristovog uskrsnuća.
dr. Richard Pavlić zahvalio biskupu na sudjelovanju, čestitao
mu Uskrs, kao i okupljenim vjernicima i njihovim ukućanima. Na kraju župnik Miličević zahvalio je biskupu za predvođenje večerašnjeg
Vazmenog bdjenja i svih slavlja u Velikom tjednu na kojima nam je dao duhov-
s. Robertina Medven nu hranu posebno u propovijedima i čestitao mu svetkovinu Uskrsa.

Biskup je nakon toga vjernicima blagoslovio hranu, podijelio svečani bla-
goslov, uzvratio uskrsnu čestitku župniku i čestitao Uskrs prisutnima, a po
njima uputio je čestitke odsutnima, posebno bolesnicima.

tekst: s. Robertina Medven
fotografije: Lucija Starčević

Gospić

Veliki petak: Vršiti volju Božju, jamstvo je života

Na Veliki petak 15. travnja gospićku katedralu ispunilo je mnoštvo Božju. „Nikada se zbog toga nitko nije pokajao, iako je volja Božja ne-
vjernika. Obrede je predvodio gospićko-senjski biskup mons. mr. Zden- kada bila jako zahtjevna i ljudskom umu teško razumljiva. Bez muke i
ko Križić u zajedništvu s kancelarom i tajnikom Mišelom Grgurićem, smrti ne bi bilo uskrsnuća. Bez uskrsnuća ljudski život ne nalazi smi-
generalnim vikarom i župnikom Marinkom Miličevićem, župnim vika- sao. Molimo Gospodina da i mi, poput Isusa, budemo sposobni Bogu
rom Stankom Smiljanićem, uz asistenciju pustinjaka Marinka Klaića i reći ‘budi volja tvoja’ bez obzira kako teške bile situacije u kojima se
bogoslova Marka Butkovića. Posluživali su ministranti. Nakon prosti- nalazimo. Vršiti volju Božju, jamstvo je života, kako ovoga na zemlji
ranja biskupa i svećenika pred oltarom u tihoj molitvi slijedila su čita- tako i onog vječnog.“
nja iz Knjige proroka Izaije i iz Poslanice Hebrejima. Potom se čitala
Muka Gospodina našega Isusa Krista, po ulogama. Prigodne psalme i Nakon homilije slijedila je Sveopća molitva koja uključuje deset
pjesme pjevao je katedralni zbor pod vodstvom Franje Puškarića. molitvenih nakana i nakon toga klanjanje križu. Obredi Velikog petka
završili su sv. pričešću. Nakon pričesti vjernici su odlazili u šutnji, ali
Biskup je na početku propovijedi rekao da je Veliki petak dan u punog srca ljubavi i zahvalnosti Isusu koji nam je, suočivši se s mukom
kojem je čovjekov grijeh dosegnuo vrhunac razapinjanjem Sina Božjega i smrću, zaslužio milost spasenja i otkupljenja.
na križ. No zaključio je kako se Isus nije pokajao što je prihvaćao volju
s. Robertina Medven

20

Broj 4/551 2022. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Svećenički Emaus u Korenici Gospić

Proljetna
sjednica
Prezbiterskog
vijeća

Za svoje pouskrsno druženje – Emaus, održan u srijedu 20. travnja, svećenici UBiskupskom ordinarijatu u Gospiću 2. svibnja
Gospićko-senjske biskupije odabrali su srednjovjekovni grad Mrsinj iznad Korenice. održana je redovita proljetna sjednica Prezbi-
terskog vijeća Gospićko-senjske biskupije. Na-
Dvadesetak svećenika predvođeni gospićko-senjskim biskupom Zdenkom Križi- kon pozdrava biskupa Zdenka Križića kancelar preč.
ćem okupili su se ujutro u Korenici. Domaćin mons. Mile Čančar dočekao ih je kavom Mišel Grgurić pročitao je zapisnik s prošle sjednice
i poslasticama. Jedna skupina išla je na Mrsinj pješice, a druga na vrh Plješivice te- Prezbiterskog vijeća, održane u rujnu 2021. godine.
renskim vozilima. S Mrsinja puca lijepi pogled na Krbavsko polje i Udbinu, na naselje Potom je biskup Križić kratko izvijestio o stanju klera
Korenicu i Plješivicu. i svećeničkih kandidata u biskupiji. Biskup se osvrnuo
na aktualne građevinske radove na području Gospić-
Ostaci utvrde smješteni su na istočnoj strani brda Mrsinj iznad Korenice. Vrh ko-senjske biskupije. U završnoj fazi uređenja su samo-
brda nalazi se na 1259 metara, a utvrda na visini od 1097 metara. To brdo i grad imali stan klauzurnih sestara karmelićanki u Gospiću kao i
su veliko strateško značenje u srednjem vijeku: pogled pada na širu okolinu, prema budući dom za umirovljene svećenike koji će omogućiti
Bjelopolju. Grad Mrsinj ima crkveno značenje: bio je sjedište krbavskih biskupa od našim umirovljenim svećenicima da dostojanstveno
1185. Otud je sjedište preneseno na Udbinu. U 15. stoljeću Mrsinj pripada velikaškoj provedu svoje dane mirovine. Također, biskup Križić
obitelji Kurjakovića te su dobili po mjestu naziv mrsinjski knezovi. istaknuo je važnost transparentnog vođenja financija
kao i pojedine novosti kod vođenja prolaznih sredstava
Povratak je bio lakši. Korenica je lijep gradić. Župna crkva sv. Jurja srušena u i financijskog sustava na razini Hrvatske biskupske
Drugom svjetskom ratu izgrađena je u blizini prijašnje. Tu živi dinamična župna za- konferencije. Potom se biskup Križić osvrnuo na pred-
jednica. U župi su slavljene tri mlade mise. Župnik sa suradnicima pobrinuo se za stojeći Susret hrvatskih katoličkih obitelji u Ludbre-
objed biskupa i kolega svećenika.  gu 21. i 22. svibnja kao i na Susret hrvatske katoličke
mladeži koji će se održati u Bjelovaru 17. rujna 2022. U
Mile Pecić nastavku sjednice biskup Križić obavijestio je članove
Prezbiterskog vijeća kako će se i ove godine komemo-
Cvjetnica u Senju racija za žrtve Bleiburga održati u Svetištu hrvatskih
mučenika na Udbini. Komemoracija će biti u subotu
Na Nedjelju Muke Gos- 14. svibnja, a svetu misu u 12.15 sati predvodit će đa-
podnje – Cvjetnicu 10. trav-
nja, gospićko-senjski biskup Nkovačko-osječki pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić.
mons. Zdenko Križić u za- akon izlaganja biskupa Križića riječ je preu-
jedništvu s kancelarom i taj- zeo generalni vikar mons. Marinko Miličević
nikom preč. Mišelom Grgu- koji se osvrnuo na aktualnu pastoralnu godinu
rićem i senjskim župnikom i te istaknuo pojedine smjernice za rad u predstojećoj
kanonikom preč. Richardom pastoralnoj godini. Potom je kancelar Mišel Grgurić
Pavlićem, predvodio je misno predstavio novi pastoralni kalendar za pastoralnu
slavlje u senjskoj katedrali godinu 2022./2023. Nakon toga kancelar Grgurić spo-
Uznesenja BDM. menuo je kako ćemo na razini Biskupije u listopadu
ove godine imati izbore novih članova Biskupijskog
Sv. misi prethodio je pastoralnog vijeća kojima je istekao dosadašnji man-
obred blagoslova maslinovih dat. Uslijedili su prijedlozi za imenovanje novih povje-
grančica na trgu Cilnica i renika za rad u Pastoralu braka i obitelji, Pastoralu
potom procesija do katedrale. župnih-pastoralnih vijeća, Pastoralu ministranata i
Pjevanje korizmenih napjeva Pastoralu medija. Slijedila su zatim izvješća i planovi
tijekom procesije i euharistij- pojedinih biskupijskih ureda. Rad Biskupijskog Cari-
skog slavlja predvodio je ka- tasa predstavio je ravnatelj preč. Luka Blažević i rad
tedralni zbor koji je na misi Ekonomata biskupije i Biskupijske ustanove za uzdr-
otpjevao Muku Gospodinovu. žavanje klera i drugih službenika ekonom i ravnatelj
Ulogu evanđelista pjevao je preč. Nikola Turkalj.
voditelj zbora Ivan Prpić, a
Isusovu ulogu župnik preč. U završnom djelu sastanka biskup je zajedno sa
Richard Pavlić. Na orgulja- svećenicima razgovarao o raznim aktivnostima i su-
ma zbor je pratio Milan Du- sretima koji su se održali ili će se održati prema planu
čić. Sudjelovalo je mnoštvo Gospićko-senjske biskupije.
vjernika.

Biskup je u propovijedi pozvao vjernike da slijede Isusa u slavi i muci. „Isus je
svojom mukom pokazao da konačnu pobjedu uvijek slavi ljubav i praštanje. To je put
Isusovih učenika. Isus je jasno rekao učenicima: ’Mene su progonili i vas će progoniti.’
Nasilnika će uvijek biti. Učenik ne smije zaboraviti da se treba uvijek braniti Isusovim
oružjem, a to je ljubav. To oružje je najjače jamstvo definitivne pobjede.“

Na kraju sv. mise župnik Richard Pavlić zahvalio je ocu biskupu da se odazvao
i svojom prisutnošću i predvođenjem ovog slavlja uzveličao nedjelju Cvjetnice u župi
Senj.

s. Robertina Medven; fotografija: Davor Čorić

21

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 4/551 2022.

Nadbiskupu Devčiću Tradicionalni uskrsni
uručena Nagrada doručak riječkih nadbiskupa
PGŽ za životno i gradonačelnika
djelo
Gradonačelnika Rijeke
Uopatijskom Hotelu Royal 14. travnja na proslavi Marka Filipovića, predsjed-
Dana Primorsko-goranske županije jednoglasnom nicu Gradskog vijeća Anu
odlukom Županijske skupštine riječkom nadbisku- Trošelj te zamjenike gradona-
pu mons. Ivanu Devčiću dodijeljena je Nagrada za životno čelnika Sandru Krpan i Gora-
djelo, za značajnu ulogu i velike zasluge u razvoju ekume- na Palčevskog primili su na
nizma i međureligijskog dijaloga. Nagradu su uručili žu- Veliku subotu, 16. travnja, u
pan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i pred- Nadbiskupskom domu u Rijeci
sjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić. riječki nadbiskup mons. Ivan
Devčić i riječki nadbiskup ko-
U prigodnom obraćanju nadbiskup je zahvalio je žu- adjutor mons. Mate Uzinić sa
panu Komadini i članovima Županijske skupštine na na- svojim najbiližim suradnicima,
gradi i dosadašnjoj izvrsnoj suradnji izrazivši radost da se generalnim vikarom vlč. Mariom Tomljanovićem i mons. Emilom Svažićem na
u hrvatskom društvu, a posebno u Primorsko-goranskoj tradicionalnom doručku uoči proslave najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.
županiji koja je svjetonazorski šarolika, stavovi uvažavaju,
a različitosti se smatraju bogatstvom. „Smatram da je to Tradicija je to duža od dvadeset godina koju su započeli prethodnici riječkih
ispravan put, koji i Katolička Crkva na čelu s papom Fra- nadbiskupa i gradonačelnika, a koja je primjer i izraz zajedništva i suradnje te
njom slijedi i sve nas poziva i potiče da u skladu sa svojim međusobnog uvažavanja i razumijevanja predstavnika crkvene i svjetovne vlasti.
mogućnostima njime idemo, jer drugog puta za miran i
prosperitetan život nema“, rekao je mons. Devčić. „Upravo I dok neki grad Rijeku etiketiraju ‘crvenim gradom’, ona daje primjer izvrsne
zbog toga je i Drugi vatikanski sabor posebnu pozornost suradnje Riječke nadbiskupije i Grada Rijeke, kazao je mons. Devčić. Imamo isto
posvetio ekumenizmu s kršćanskom braćom koja nisu u poslanje, odnosno brigu za iste ljude. Pokušavamo pomoći onomu što Grad čini
potpunom zajedništvu s Katoličkom Crkvom i u skladu s podržavajući projekte koji njeguju zajedništvo, solidarnost, odgovornost prema
time je obvezao na traženje načina kako s njima uspostaviti građanima, odnosno svemu onome za što se i Riječka nadbiskupija u svome posla-
dijalog i međusobnu suradnju u svjedočenju i naviještanju nju zalaže. Također, pokušavamo biti pomoć njima kako bismo svojim primjerom
evanđelja te Radosne vijesti koju nam je Isus svima ostavio potaknuli i građane na suradnju, poručio je mons. Devčić.
u baštinu. Suština te Blagovijesti je da je Bog Otac svih
ljudi, što znači da smo svi, bez obzira na rasu, nacionalnost, Gradonačelnik Filipović izrazio je radost nastavkom tradicije doručka na Ve-
društvenu i religijsku pripadnost, braća koja se trebaju liku subotu. Prilika je ovo, ne samo za zajednički doručak, nego i konstruktivan
prepoznati, prihvaćati, pomagati i jedni drugima opraštati razgovor o aktualnim temama u gradu, ali i šire, trenutno o prihvatu izbjeglica iz
Ukrajine, a sve u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i državnom vlašću.
Unavedene uvrjede i nepravde“, poručio je riječki nadbiskup. Pandemija jenjava, no drugi izazovi su pred nama i s predstavnicima Riječke
nastavku je podsjetio da uz ono što Županija sa svo- nadbiskupije, a osobito riječkim nadbiskupima, razmijenit ćemo razmišljanja o
jim stanovnicima čini na polju skrbi za potrebite, tome što možemo više činiti za naše građane, rekao je Filipović.
osobito najsiromašnije, nužno je skrbiti i za okoliš
i klimu kao pretpostavke za borbu protiv siromaštva. Za- Nadbiskup Uzinić služio
ključujući još jednom je zahvalio svima na nagradi za ži- misu u Istražnom zatvoru
votno djelo. „Na temelju iskustva koje sam stekao u ovom
gradu kao srednjoškolac, student, profesor i dvadeset i dvi- Na Veliki ponedjeljak, 11. travnja, uz početak Velikog tjedna i uoči Uskrsa,
je godine kao nadbiskup i metropolit, čvrsto sam uvjeren riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić slavio je svetu Misu za zatvoreni-
da različitost svjetonazora u ostvarivanju tog plemenitog ke i osoblje u Istražnom zatvoru u Rijeci, uz koncelebraciju zatvorskog kapelana
cilja nikada neće biti zapreka, nego samo poticaj na što bo- mons. Matije Matičića. Na početku euharistijskog slavlja izrazio je nadu da to
lje međusobno upoznavanje, razumijevanje i uvažavanje. misno slavlje, usprkos okolnostima, može biti navještaj uskrsne radosti.
Neka vrijeme koje je pred nama svima bude dragocjena pri-
lika za još intenzivniji rast u međusobnom bratstvu i slozi U propovijedi je progovorio o Božjem planu sa svakim čovjekom. „Bog ne
koja kuću gradi, za razliku od nesloge koja je razgrađuje.“ gleda tko je tko, On se prigiba nad svima. On je, kako nam u prvom čitanju svje-
doči prorok Izaija, Bog nježnosti, pažljivi Bog, Bog koji svakoga želi spasiti. On
Dodjeli su nazočili riječki nadbiskup koadjutor mons. je Bog pravde koja je milosrđe, Bog koji ne viče i ne prepire se, koji ne želi da se
Mate Uzinić, generalni vikar vlč. Mario Tomljanović i dru- trska napuknuta prelomi, nego opet poveže i živi“, kazao je mons. Uzinić. Dodao
gi nadbiskupovi najbliži suradnici. Također, na skupštini je da je On Bog koji nas, kako je to izrekao i Izaija, izvodi i iz zatvora i iz tamnice.
su dodijeljene godišnje nagrade. KBC Rijeka je nagrađen „Možda to za vas neće učiniti doslovno i fizički još neko vrijeme, ali nije važno. S
za izniman doprinos u zaštiti zdravlja stanovnika u borbi Njim povezani, otvoreni Njegovu pogledu i usvajajući Marijin pogled i prignutost
protiv bolesti COVID-19, Veslački klub Jadran za sportske u služenju nad drugima, i u zatvoru možete biti slobodni. Jesmo li ili nismo ‘u
rezultate i povodom 100. obljetnice te Siniša Kuharić za zatvoru’ ne ovisi toliko o izvanjskim zidovima i rešetkama, nego onome što se na-
promicanje sporta kod osoba s invaliditetom. lazi u našem srcu. Ako imamo Krista, i u zatvoru, koji veoma sliči grobu u koji su
položili mrtvog Isusa, možemo biti slobodni. I u zatvoru se može dogoditi Uskrs.“

Na kraju liturgijskog slavlja nadbiskup Uzinić svima je podijelio čudotvorne
medaljice BDM i zaželio sretan Uskrs.

22

Broj 4/551 2022. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Misa posvete ulja Riječki nadbiskupi u zajedništvu slavili
blagdan Cvjetnice
Zbog pastoralnih
razloga i ove je godine, Stvarajmo svijet
kako je uobičajeno u Ri- na temeljima
ječkoj nadbiskupiji, Misa Evanđelja
posvete ulja slavljena
na Veliku srijedu umje- „Mi, kršćani, pozvani smo nasljedovati Isusa koji
sto, kako je obrednikom je u Jeruzalem ušao na magarcu, skromnoj životinji,
predviđeno, na Veliki a ne na konju kojima su se vojnici služili odlazeći u
četvrtak ujutro. U kate- ratne pohode, uništavajući gradove i naseobine. Isus
drali sv. Vida predvodio je tom gestom potvrdio svoju poniznost i nenasilnost
ju je riječki nadbiskup poručujući stanovnicima Jeruzalema da je došao slu-
mons. Ivan Devčić u žiti i posvjedočiti ljubav žrtvujući se uskoro za njih i
zajedništvu s riječkim sve ljude na drvetu križa. Takvo služenje braći zna-
nadbiskupom koadjutorom mons. Matom Uzinićem koji je uputio prigodnu propovijed, či u pravom smislu riječi kraljevanje“, poručio je na
te svećenicima Riječke nadbiskupije. Cvjetnicu, 10. travnja, riječki nadbiskup mons. Ivan
Devčić na obredu blagoslova maslinovih grančica u
Tema ministerijalnog svećeništva bila je u središtu propovijedi. Na tom tragu, pro- crkvi Uznesenja BDM koje je predvodio u zajedništvu
povjednik je slijedio misli pape Franje s Međunarodnog teološkog simpozija „Za jednu s riječkim nadbiskupom koadjutorom mons. Matom
fundamentalnu teologiju svećeništva“ koji posebno naglašava utemeljenost ministeri- Uzinićem i drugim svećenicima.
jalnog svećeništav na općem i krsnom svećeništvu vjernika zbog dva razloga. “Prije
svega kako ne bismo upali u zamku funkcionalizma te kako ne bismo upali u opasnost Nakon pjevanog cjelovitog izvještaja Muke po
življenja svećeništva bez krštenja, odnosno bez sjećanja na onaj prvotni poziv koji smo Luki, propovijed je uputio nadbiskup Uzinić. Nastav-
dobili skupa sa svim drugim krštenicima – poziv na svetost. Biti svet, znači uskladiti se no na poticajne riječi nadbiskupa Devčića o Isusovom
s Isusom. Dopustiti da nas preplave njegovi osjećaji kako bismo nakon toga mogli ljubiti primjeru i poruci koju nam je Krist poslao ulazeći
kako on ljubi, čineći Boga živim ostvarujući vlastiti poziv na svetost. Ne trebamo se na magarcu u Jeruzalem, kao kralj mira, a ne rata,
pitati, a to bih posebno poručio bogoslovima i đakonima koji će uskoro biti zaređeni za osvrnuo se na aktualna ratna zbivanja u Ukrajini i
svećenike: ‘Jesam li prikladan za svećenički poziv?’, nego se moramo zapitati: ‘Ostva- kritike pape Franje upućene skupini država koje su
rujemo li onaj potencijal ljubavi kojega smo primili na dan svojega krštenja?’, poručio je se obvezale potrošiti 2 % BDP-a na kupnju oružja
propovjednik. kao odgovor na nastalu situaciju. Ne smijemo dopu-
stiti da od ‘mnoštva’ postanemo ‘svjetina’ koja prvo
U nastavku je podsjetio na 4 konstitutivna stupa svećeničkog poslanja, odnosno kliče, a zatim razapinje, upozorio je mons. Uzinić i
‘blizine’, na koje upućuje papa Franjo: blizina s Bogom, blizina s biskupom, blizina među u nastavku citirao Svetoga Oca: “Posramio sam se
svećenicima i blizina s narodom. One mogu na praktičan i konkretan način pomoći kada sam pročitao da se skupina država obvezala po-
oživjeti dar i plodnost svećeničkog poziva. trošiti dva posto BDP-a na kupnju oružja, kao odgo-
vor na ovo što se sada događa. Ludilo! Pravi odgovor
Tradicionalno, uz blagoslov boljesničkog ulja i posvetu ulja krizme, na misi su u pri- nije drugo oružje, druge sankcije, druga političko-
nosu darova vjernici prinijeli darove za nadbiskupijski Caritas koje su tijekom korizme vojna savezništva, već drugi pristup, drugačiji način
prikupljali u svojim župama. upravljanja sada globaliziranim svijetom – ne poka-
zujući zube, kao sada – drugačiji način postavljanja
Postavljanje u službu međunarodnih odnosa. Model skrbi, hvala Bogu,
lektora i akolita već postoji, ali je, nažalost, još uvijek podložan mo-
delu ekonomsko-tehnokratsko-vojne moći” (Vatikan
Tijekom misnog News 28. ožujka.)
slavlja u kapeli Doma
pastoralnih susreta Mi kršćani pozvani smo na drugačije, istaknuo
Domus Laurana u Lo- je propovjednik. “Pozvani smo nasljedovati Isusa
vranu, na spomen Maj- Krista koji će na sebe preuzeti sve trpljenje. Podnijet
ke Dobrog savjeta, 26. će sve optužbe, sve mučenje i umirući će, zaustavlja-
travnja kojim su zapo- jući spiralu zla, reći: Oprosti im, Oče, jer ne znaju što
čele duhovne vježbe čine. Mi trebamo biti drugačiji! Inače nismo kršćani i
četvorici đakona Riječ- nismo učenici Isusa Krista. Inače ćemo se od ‘mnoš-
ke nadbiskupije koji će tva’ pretvoriti u ‘svjetinu’. Inače ćemo će raspršiti
7. svibnja primiti red kao Isusovi učenici idući svatko svojim putem i za
prezbiterata, riječki svojim interesima. Nećemo biti Isusovi niti s Isusom
nadbiskup koadjutor i nećemo moći mijenjati ovaj svijet, koji je kao i u Isu-
mons. Mate Uzinić sovom slučaju, naša zadaća i naše poslanje. Učinimo
ujedno je bogoslovima ga boljim svijetom, polazeći od sebe samih, polazeći
četvrte i pete godine od toga da postanemo bolji ljudi”, poručio je mons.
Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II“ u Rijeci podijelio službe lektora i akolita. Bo- Uzinić u propovijedi.
goslovi koji su primili navedene službe svećenički su kandidati Riječke i Zadarske nad-
biskupije te Krčke biskupije. Uz predsjedatelja nadbiskupa Uzinića u misnom slavlju
koncelebrirali su rektor Bogoslovnog sjemeništa vlč. Mario Gerić, vicerektor don Luka
Klarica, upravitelj Domus Laurana don Mato Berišić te voditelj duhovnih vježbi kandi-
datima za prezbiterat p. Mirko Nikolić, D. I.
Kandidate za službu lektorata nadbiskup je potaknuo da budu otvoreni živoj Božjoj
Riječi. U riječi upućenoj osobito akolitima potaknuo ih je da prepoznajući u Euharistiji
zajedništvo i ljubav, služeći na poseban način ovom sakramentu, budu oni koji će izgra-
đivati tijelo Kristovo – Crkvu autentičnim izričajima ljubavi i nastojanjem oko zajed-
ništva. Prihvaćajući sve bez iznimke, otvoreno, ne isključujući nikog pa ni one koji su
drugačiji od nas u duhovnosti i načinu života. „Euharistija koja je izvor i vrhunac zajed-
ništava i ljubavi primjer je, model i snaga za izgrađivanje zajedništva snagom ljubavi.“
Na kraju euharistijskog slavlja Nadbiskup je novim akolitima i lektorima uručio
prigodne darove te podijelio i zajedništvo bratskog stola s bogoslovnom zajednicom i
kandidatima za prezbiterat.

Antonio Vučković

23

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 4/551 2022.

BLAGDAN SV. JURJA U LIČU Sv. Juraj Trsat

Župna zajednica svetog Jurja mučenika u Liču ove je Poslanje prvih
godine na osobit način proslavila svoj blagdan jer su taj učenika i naše je
dan obilježili i 200. godišnjicu od izgradnje župne crkve. poslanje
Tim je povodom župu pohodio i nadbiskup mons. dr. Ivan
Devčić koji je ujedno i predsjedao euharistijskom slavlju. Župa sv. Jurja mč. na Trsatu proslavila je
radosno 23. travnja blagdan svog nebeskog za-
U homiliji nadbiskup je istaknuo značaj svetoga Jurja štitnika. U crkvici na trsatskom brijegu okupi-
u kršćanstvu koji je, naime, zajednički svetac Istočne i Za- li su se brojni Trsaćani i hodočasnici iz drugih
padne Crkve te kojemu su posvećeni mnogi gradovi i drža- župa, a svečano liturgijsko slavlje predvodio je
ve. Štovanje svetog Jurja seže u 4. st., a njegov najpoznatiji mons. Emil Svažić, sudski vikar Riječke nadbi-
prikaz (vitez koji ubija zmaja) datira iz srednjega vijeka na skupije u zajedništvu sa svećenicima trsatskog
temelju legende kojom je njegov lik obavijen. Tu je legen- dekanata: vlč. Sinišom Vujčićem, vlč. Markom
du nadbiskup dozvao u sjećanje i okupljenoj zajednici: “Iz Pavlinovićem, vlč. Piotrom Modrzejewskim,
dubine jezera bi izranjao zmaj koji bi sijao smrt u obližnjem gradu zaraznim zadahom, a kao gvardijanom Trsatskog svetišta fra Krunosla-
bi ga umilostivili, mještani su mu prinosili mlade djevojke. Jednoga je dana kockom bila oda- vom Kocijanom te sadašnjim i bivšim župnikom
brana kraljeva kćer. Nju je spasio hrabri vitez Juraj iz Kapadocije. Preplašene građane vitez ove župe, fra Zoranom Bibićem i fra Ivanom Mi-
Juraj je hrabrio govoreći im da je došao ubiti zmaja u ime Kristovo, a s ciljem da se obrate i klenićem.
pokrste.”
Nadbiskup je ustvrdio da je nemoguće Isusa slaviti bez želje i pomisli da se ne spomenu Mons. Svažić u propovijedi je podsjetio kako
njegovi mučenici. „Njih treba nasljedovati, ali to ne znači da ćemo doslovno trebati umrijeti, su učenici povjerovali tek kada im se Uskrsli
ali znači da ćemo u svojim životnim križevima i mukama ostati vjerni Bogu. To nije lako, ali Gospodin sam objavio. Riječ koje im je tada
je lakše s Bogom“, poručio je nadbiskup Devčić. uputio: “Pođite po svem svijetu, propovijedajte
Blagdansko veselje nastavilo se za bratskim stolom u prostorijama Doma kulture u Liču. evanđelje!” tiču se i nas danas. Isusovo uskrsnu-
će događaj je koji izaziva potrebu za poslanjem
Bakar i navještajem Radosne vijesti, rekao je mons.
Svažić.
KRIŽNI PUT RANO UJUTRO
Sadržaj te Radosne vijesti jest Isusovo uskr-
Svakog Velikog petka već tradicionalno Bakra- snuće, pobjeda nas smrću, ali Isus je potvrdio i
ni imaju pobožnost križnog puta rano u jutro. Tako istinitost svega što je činio i govorio, poručio je
je bilo i ove godine nakon pauze od dvije godine zbog propovjednik. Dodao je da u svjetlu uskrsnuća
pandemije. Krenuli su  moleći i pjevajući od župne sve dobiva novo svjetlo i u njemu vidimo temelj-
crkve sv. Andrije u 6 h prema Kalvariji podno ma- ni sadržaj Radosne vijesti – da je Bog po Isusu
log mjesta Sveti Kuzam gdje je i bakarska istoimena Kristu pohodio čovjeka i da mu po njemu nudi
filijalna crkva. Križni put predvodio je župnik vlč. spasenje. To su činili učenici nakon što su na
Nikica Jurić, a vjernika je bilo oko četrdeset. Pedesetnicu primili dar Duha Svetoga. Na tom
tragu i pravi kršćanin, onaj koji se istinski ra-
Kalvarija je zaista posebna. Pored raspela na- duje u svojoj vjeri i koji je duboko u sebi smiren
lazi se kapelica s grobom u kojem je položeno tijelo jer ga ispunja vjera u Gospodina, to svjedoči svo-
Isusovo naravne veličine. Kip je drven, iz 18. st. kao jim izvanjskim životom, riječima i djelima. Zbog
i kapelica i to je zavjetni dar jednog Bakranina. toga se kršćanstvo u kratko vrijeme proširilo
cijelim svijetom i mnogi su u ime Isusa Krista
Nekada je to sve bio šumovit predio dok nije iz- podnijeli mučeničku smrt. Među njima i sv. Ju-
građena cesta do magistrale. raj 303. godine. To znači da je vjera važnija od
ovozemaljskog života, jer ako je netko spreman
Hodočasnike dočekaju Kuzmari s kolačima i pićem, a najstariji mještani znaju da su odu- dati život za svjedočanstvo vjere, znači da vje-
vijek na Veliki petak hodočastili i molili križni put od Bakra do Kalvarije na Svetom Kuzmu. ruje u uskrsnuće i život vječni, rekao je mons.
Svažić.
Gordana Fumić
U poslanje svoje Župe više desetljeća uklju-
Klana čeni su Ljubica Lipović i Zdenko Palčić. Ona, sa
svojih navršenih 85 godina, predano je do ove
SPAŠENA STARA ZAVJETNA SLIKA godine uređivala cvjetnjak i brinula se o okolišu
župne crkve, a njezin vršnjak gospodin Zdenko,
Kada je 1998. godine obnavljana župna crkva sv. Jeronima u prvi je zvonar župe sv. Jurja i ekonomski vijeć-
Klani stara i vrijedna slika umalo je završila na otpadu. Zahvaljujući nik koji je posljednjih 20 godina revno vršio i
Mladenu Rasporu voditelju pjevačkog zbora i pastoralnom vijećniku dalje vrši službu zvonara i sakristana. Njima je
spašena je od propadanja. Slika predstavlja Majku Božju kako u kri- župnik, fra Zoran Bibić, u znak svoje i zahvalno-
lu drži Isusa skinutog s križa. Nastala je 1854. godine, a zavjetni je sti župne zajednice, na kraju mise uručio pove-
dar profesora Ivana Korbana i svih ondašnjih klanjskih vjernika. Po lju s apostolskim blagoslovom pape Franje koju
tradiciji slika je bila izlagana na glavni oltar za vrijeme Korizme i su od njega zatražili i dobili iz Rima. Na proslavi
Velikog tjedna, a zbog oštećenosti dana je na restauraciju zaslugom blagdana nebeskog zaštitnika ove trsatske župe
velečasnog Kristijana Malnara i animiranjem klanjskih vjernika koji sudjelovali su Knezovi Krčki Frankopani i Kne-
su dragovoljno financirali niz akcija ostvarenih u našoj župi. zovi Frankopani Trsat, a liturgijsko pjevanje
predvodio je župni zbor iz Mrkoplja.
Tako je donacijom našeg Klanjca iz Amerike gosp. Josip Starčića
restaurirana zidna freska Svete Obitelji u crkvi sv. Roka. Uz pomoć
našeg vrijednog člana pastoralnog vijeća Lučijana Raspora, otklonjen
je kvar na sistemu centralnog grijanja naše župne crkve. To je dona-
cija firme „Intertrade“ iz Rijeke specijalizirane za tu vrstu poslova. Angažiranjem firme „Ar-
himed“ iz klanjske radne zone promijenjena su razbijena stakla na prozorima crkve sv. Roka.
Treba svakako pohvaliti mještane i vjernike Studene i Lisca, koji su na crkvama sv. Nikole i sv.
Jurja u svojim mjestima prilozima financirali elektrifikaciju zvona u njihovim crkvama.
Opće poznato je da živimo u izuzetno teškim vremenima, pandemija, divljanje cijena, rat u
istočnoj Europi, otežana financijska situacija većine pojedinaca, ali sve te poteškoće nisu nika-
kva zapreka za naše vjernike da svojim prilozima potpomognu da naš crkva djeluje po Božjem
poslanju. Posebno nam je drago da naša „živa crkva“ (vjernici donatori) funkcionira unatoč
svim poteškoćama. Dolaskom velečasnog Kristijana Malnara prije godinu i pol dana u našu
župu mnoge su se stvari pokrenule u našoj maloj vjerničkoj zajednici.

Josip Laginja

24

Broj 4/551 2022. IZ ŽUPA

77. obljetnica Mons. Mate Uzinić pohodio
mučeničke smrti župu Marije Pomoćnice
vlč. Martina Bubnja
Riječki nadbiskup koadjutor mons.
U srijedu 27. travnja obilježena je 77. obljetnica smrti prvog Mate Uzinić pohodio je u petak 1. travnja i
sušačkog župnika vlč. Martina Bubnja i stotina nepoznatih žrta- nedjelju 3. travnja župu Marije Pomoćnice
va ubijenih zajedno s njime. Tom prigodom na mjestu stradanja, u Rijeci. Župnik, don Tunjo Blažević, sva-
jami Bezdan u Kostreni, održana je molitva koju je predvodio kog zadnjeg petka u mjesecu obilazi bole-
vlč. Ivan Šarić uz prisutnost sadašnjeg sušačkog župnika vlč. sne i nemoćne župljane, a tom prilikom u
Siniše Vujčića, mons. Sanjina Francetića, predstavnika riječkih obilasku pridružio mu se i mons. Uzinić.
udruga i nemalog broja vjernika. U prigodnom govoru vlč. Šarić Posjetili su dvije župljanke starosti 103 i 98
istaknuo je da smo mi, kao vjernici, pozvani da molimo i živimo godina, kojima su udijelili pričest. Nadbi-
s Kristom. Uz riječi iz oporuke vlč. Bubnja prisjetio se i bl. Miro- skup je posjetio i obitelj Ban koja je uključe-
slava Bulešića i njegovih poznatih riječi „Moja osveta je oprost.“ na u život Župe u mnogim programima. Na
Povezavši mučeničke smrti ovih dvaju velikana vjere poručio teritoriju Župe Marije pomoćnice nalazi se
je da, po uzoru na njih, molimo kako bismo milošću Božjom za Salezijanska klasična gimnazija s pravom
ideale znali umirati i dati svoju čast. javnosti i i Osnovna škola Škurinje, koje su
nadbiskup i župnik pohodili. Nadbiskup se
Vlč. Martin Bubanj rođen je 12. studenoga 1898. u Križi- susreo sa sestrama Kćeri Marije pomoćnice
šću. Bio je župnik i vjeroučitelj te jedan od prvaka Katoličkog koje predano djeluju u župi, a posebno emo-
pokreta na Sušaku. Za svećenika je zaređen 1921. u Senju. Služ- tivno bilo je u samostanu sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Susreo se
bu kapelana i srednjoškolskog vjeroučitelja obnašao je u Oguli- i s ovogodišnjim prvopričesnicima i krizmanicima kao i s njihovim roditeljima
nu, a nakon toga postao je katehetom na Sušaku. Godine 1934., te članovima Udruženja salezijanskih suradnika koji su grana velike Salezi-
odlukom biskupa Ivana Starčevića, postao je glavnim uredni- janske obitelji koja djeluje u Don Boscovu duhu.
kom časopisa Istina, važnog glasila Katoličkog pokreta na Su-
šaku. U ožujku 1936. imenovan je župnikom na Trsatu, a nakon Misno slavlje koje je predvodio nadbiskup Uzinić glazbeno je animirao
razgraničenja trsatske župe sv. Jurja i osnivanja župe sv. Ćirila Mješoviti zbor Marija Pomoćnica te obiteljski sastav Joakim i Ana. Voditeljica
i Metoda na Sušaku, imenovan je prvim sušačkim župnikom. Zajednice obitelji u župi, Ana Laco, kroz prezentaciju je predstavila djelovanje
Po dolasku partizana na Sušak uhićen je i odveden u pritvor zajednice, a potom je nadbiskup pozvao sve obitelji na daljnje djelovanje kao i
u kostrenskoj školi. Nekoliko dana nakon uhićenja, 27. travnja sudjelovanje na 4. Nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Lud-
1945., bez suđenja je ubijen nad jamom Bezdan te ubačen u nju bregu. Podsjetio je i na Papinu pobudnicu o ljubavi i obitelji Amoris Leatitia.
zajedno s mnogim drugim žrtvama. U popodnevnim satima susreo se s članovima Albanske Katoličke Misije koju
predvodi don Kriste Đerđi te predvodio misno slavlje za mlade u večernjim
satima.

Osim toga, mons. Uzinić susreo se i s članovima Salezijanske mladež koju
čine mladi župne zajednice, a u najvećem broju na susretu su bili animatori s
voditeljima Oratorija don Danijelom Dragičevićem i asistentom Tomislavom
Šimunovićem, studentima te pjevačima glazbenog sastava VIS Gaudium koji
su animirali misno slavlje.

Nakon mise, mladi su se zajedno s nadbiskupom, zaputili u župne dvo-
rane. Tamo se nadbiskup kratko obratio mladima, a zatim je dao priliku za
postavljanje pitanja na koja je dao zanimljive i poučne odgovore. Prigodno, na
kraju mu je uručen simboličan dar – tenisice. S obzirom da je pastir Crkve koji
hodočasti, tenisice su idealan dar kako bi i dalje nastavio biti dobar pastir koji
hodi među vjernicima, poručili su nadbiskupu.

Brod na Kupi

290. obljetnicA posvete
župne crkve i spomendan
Zrinskog i Frankopana

Župa sv. Marije Magdalene u Brodu na Okupljene vjernike potaknuo je i na na- duhovne glazbe održao je zbor Schola Canto-
Kupi 30. travnja raznovrsnim je programom sljedovanje Petra Zrinskog, njegovu vjeru i rum Rijeka.
obilježila 290. obljetnicu posvete župne crkve primjer oca i supruga, koristeći sredstva koja
sv. Marije Magdalene (1. 5. 1732.), spomendan nam je Krist ostavio: Crkvu kao zajednicu Proslava se odvila pod pokroviteljstvom
Zrinskog i Frankopana te 27. obljetnicu vojno vjernika, svećenike i sakramente. Na tom Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada
redarstvene akcije „Bljesak“. Svečano liturgij- tragu, već 290. godina taj znak Božje ljubavi Delnica, a u suradnji s Prirodoslovnim muze-
sko slavlje u župnoj crkvi predvodio je vlč. Go- i blizine prisutan je u Brodu na Kupi u župnoj jom u Rijeci, Kaštelom Zrinskih i Osnovnom
ran Žan Lebović Casalonga u zajedništvu sa crkvi Marije Magdalene. školom „Fran Krsto Frankopan“ Brod na
župnim upraviteljem župa Kupske doline vlč. Kupi. Događaju su nazočili predstavnici Mini-
Josipom Tomićem. Misa je služena za Zrinske Po završetku misnoga slavlja crtice iz po- starstva hrvatskih branitelja, Udruge rodite-
i Frankopane kao i sve poginule hrvatske bra- vijesti župne crkve iznio je župnik, vlč. Tomić lja poginulih hrvatskih branitelja, HVIDRA-e
nitelje te župljane Broda na Kupi. Liturgijsko koji je tom prigodom zahvalio svima koji su Gorski Kotar, predstavnici MO Brod na Kupi,
pjevanje animirao je zbor Schola Cantorum doprinijeli organizaciji dostojanstvene prosla- MO Turke i MO Plešce.
Rijeka. ve visoke obljetnice župne crkve, spomendana
Zrinskog i Frankopana te 27. obljetnice vojno Dodajmo da župa i mjesto Brod na Kupi
U poticajnoj propovijedi vlč. Casalonga redarstvene akcije „Bljesak“. Prigodnu riječ obilježava slijedeće obljetnice: 740 godina od
podsjetio je na 290 godina povijesti župne cr- uputile su i gradonačelnica Grada Delnica Ka- prvog spomena župe (1280. – 2020.), 350 godi-
kve koja je odolijevala brojnim poteškoćama, tarina Mihelčić i ravnateljica Prirodoslovnog na od gradnje sadašnje župne crkve po knezu
ali i koja je uvijek bila mjesto na kojemu su se muzeja – Rijeka, Željka Modrić Surina. Ovim Petru Zrinskom (1670. – 2020.) i 290 godina
posredstvom svećenika dijelile milosti, posve- povodom nakon liturgijskog slavlja, koncert od posvete župne crkve po biskupu senjsko
ćivalo, poučavalo i opraštalo grijehe. – modruškom Ivanu Antunu de Benzoniju
25 (1.5.1732. – 2022.).

AMORIS LAETITIA Broj 4/551 2022.

4. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji Priopćenje sa Sjednice Vijeća HBK
za život i obitelj:
Od koljena do
koljena dobrota Ususret Nacionalnom
je tvoja
i Svjetskom
Geslo i
susretu obitelji
logotip 4.
Sastanci nad/biskupijskih povjerenika za obiteljski pa-
Nacionalnog storal i sjednica Vijeća HBK za život i obitelj održani su
4. travnja u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije
susreta u Zagrebu.

hrvatskih Povjerenici su se okupili u jutarnjim satima ponajprije
radi dogovora oko hodograma priprema za sudjelovanje na
katoličkih 4. Nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji koji će
se održati 21. i 22. svibnja 2022. u Ludbregu te razmatra-
obitelji nja mogućnosti proslave Desetog svjetskog susreta obitelji u
Rimu i mjesnim Crkvama od 22. do. 26. lipnja 2022. Nakon
koji će biti molitve i pozdrava nadbiskupa Mate Uzinića, predsjednika
Vijeća HBK za život i obitelj, te uobičajenih uvodnih točaka
održan 21. dnevnoga reda povjerenik za obiteljski pastoral Varaždinske
biskupije preč. Josip Koprek, u ime domaćina predstojećeg
i 22. svibnja nacionalnog susreta, izvijestio je sudionike o poduzetim or-
ganizacijskim koracima.
2022. u
Ponovljeno je kako je susret vrhunac ciklusa obiteljskog
Ludbregu. pastorala posvećenog starijim osobama, međugeneracijskoj
solidarnosti te poslanju djedova i baka. Osluškujući poticaje
Na konferenciji za medije nakon 64. redovnog plenarnog zasje- pape Franje došlo se do tematske smjernice susreta „Starije
danja Hrvatske biskupske konferencije, u četvrtak 28. travnja, osobe i plodovi Duha Svetoga“. Naznačeno je da bi u subotu,
varaždinski biskup Bože Radoš predstavio je geslo i logotip 4. 21. svibnja, program započeo u 18 sati uz predviđeno aktivno
Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji će biti održan 21. sudjelovanje nad/biskupijskih delegacija obitelji sastavljenih
i 22. svibnja 2022. u Ludbregu. od suprugâ, djece te njihovih djedova i baka. U nedjelju, 22.
svibnja, svečano euharistijsko slavlje započelo bi u 11 sati
Biskup Radoš podsjetio je da će ovogodišnji susret katoličkih obitelji nakon prigodnog predprograma. Povjerenici su, također,
biti četvrti ukupno, a treći tematski. Prvi je održan u okviru pohoda izviješteni o rokovima prijava delegacija i ostalim tehničkim
pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 2011. godine, a zatim su teme susreta
bile posvećene djeci pa roditeljima. Stoga će u središtu sljedećeg susreta Vpojedinostima.
u svibnju biti djedovi i bake. oditelj Ureda HBK za život i obitelj, dr. Petar-Kreši-
mir Hodžić, obavijestio je nazočne o odvijanju Godine
Susret će biti održan pod geslom „Od koljena do koljena dobrota je obitelji Amoris laetitia u Hrvatskoj, posebno izdvaja-
tvoja (usp. Lk 1, 50)“. jući emitiranje emisije „Radost ljubavi u obitelji“ na Hrvat-
skom katoličkom radiju i objavu videozapisa kampanje „Ja
Glavne točke programa: u subotu 21. svibnja će u sam Crkva!“ (#IamChurch) Dikasterija za laike, obitelj i
život Svete Stolice s hrvatskim podnapisima na portalu Hr-
18 sati biti održano bdjenje, a glavni dio programa vatske katoličke mreže (sadržaji dostupni i putem službene
mrežne stranice https://obitelj.hbk.hr). Nadalje, pojasnio je
bit će u nedjelju: od 10 sati bit će priprema za kriterije izbora provedenog u svrhu popunjavanja 16 dele-
gatskih mjesta koje je organizator Svjetskog susreta obitelji
euharistijsko slavlje koje će početi u 11 sati. u Rimu dodijelio zajedničkoj delegaciji Hrvatske biskupske
Logotip pojašnjava temu susreta. „Ovaj logo nam može kazati da konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
je put Crkve Kristov put – to je i križni put. Obitelj se rađa iz
Kristova boka iz kojega teče krv. Susret će biti održan u Svetištu Najveći dio vremena sudionici sastanka posvetili su pro-
Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Na logotipu je naznačena ka- mišljanju proslave Svjetskog susreta obitelji u mjesnim cr-
kvama na tragu želje pape Franje da sadržajima susreta bude
plja koja teče i koja stvara obitelj, novu obitelj, Kristovu obitelj – Crkvu. zahvaćeno što više obitelji diljem svijeta. Utvrđeni su ključni
trenutci susreta (u Auli pape Pavla VI. u Vatikanu: Festival
Ujedno prikazuje otvoreni bok iz kojega teče krv i voda – znak izlijeva- obitelji u srijedu 22. lipnja popodne/navečer i euharistijsko
klanjanje u subotu 25. lipnja ujutro, te na Trgu sv. Petra: sve-
nja Duha Svetoga“, objasnio je mons. Radoš. čano euharistijsko slavlje u subotu 25. lipnja popodne/nave-
čer s papom Franjom te njegov Angelus u nedjelju 26. lipnja).
U nedjelju 22. svibnja tema liturgijskih čitanja bit će darovi Duha Zaključeno je kako bi se oni mogli uzeti kao okosnica prosla-
ve u biskupijama i župama, jer će organizatori omogućiti nji-
Svetoga. „Zato smo za geslo uzeli ‚Od koljena do koljena dobrota je tvo- hov izravni mrežni videoprijenos (streaming) tih događaja.
U tu svrhu pastoralnim djelatnicima može dobro poslužiti i
ja‘. Darovi Božji, darovi njegove dobrote teku i po koljenima, teku i po Pastoralni vodič koji je priredio spomenuti Dikasterij.

našoj obitelji, od baka i djedova do djece“, dodao je. U popodnevnim satima članovi Vijeća HBK za život i obi-
telj, osim o zaključcima sastanka povjerenika, raspravljali su
„Svi su dobrodošli na susret. Ludbreško svetište može primiti 100 o djelovanju vjerničkih laičkih društava, pokreta i zajednica
uključenih u obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj.
tisuća hodočasnika. Dođite u svetište. Želimo se zajedno pomoliti, osje-
(IKA)
titi da smo jedna obitelj koja se rađa iz Isusove rane, njegovoga boka,

snagom Duha koji nas povezuje. Želimo disati Kristovim plućima, nje-

govim Duhom, i želimo da kroz nas teče njegova krv, a to je krv ljubavi.

Dođite da se zajedno pomolimo. Ponesimo blagoslov u svoje kuće, u svoje

obitelji“, pozvao je biskup Radoš. (IKA)

26

Broj 4/551 2022. AMORIS LAETITIA

Amoris laetitia – 7. i 9. poglavlje - Odgoj djece i obiteljska duhovnost

U obitelji otvaramo srce
jedni za druge i za Boga

Kako odgajati djecu? To je pitanje na koje roditelji traže odgovor od pamtivijeka.
Ponekad pomoć traže u iskustvu starijih. Mladi roditelji traže odgovor u psihologiji
i duhovnosti. Događa se da se odrastanje i sazrijevanje prepusti slučaju, ulici,
medijima i vršnjacima.

Piše: Vesna Drmić, vjeroučiteljica i djelatnica Ureda za obitelj

7. poglavlje: 9.poglavlje: Bračna i obiteljska
Pojačati odgoj djece duhovnost

Na putu odrastanja djece susrećemo se s raznim „modelima“ Da bi odgoj djece bio na tragu onoga što predlaže Amoris Laetitia, ne-

odgoja. Koristeći svoju prednost povjerene službe, jedna je učiteljica moguće je izostaviti bračnu i obiteljsku duhovnost. To olakšava odgoj već

pokušala sugerirati roditelju da je djetetu za rast u sigurnosti i povje- samim time što roditelj zna odakle dolazi, komu ide i koji je smisao života

renju potrebna barem jedna osoba na koju se može osloniti. Dobila je na zemlji.

pristojan ali odriješit odgovor: „Će se storit!“ Što je to bračna i obiteljska duhovnost? Bog prebiva u stvarnoj i kon-

Otac prepustio brigu majci. Majka je odgajala vikom i galamom. kretnoj obitelji, sa svim njezinim svakodnevnim problemima i borbama,

Nona je, kao mnoge mlade none tih godina, odlazila služiti izvan do- radostima i nadama. Ako je ta obiteljska stvarnost puna ljubavi, onda tu

movine. Tek je susjeda brinula za topli obrok i bila blizu. vlada Gospodin s radošću i mirom. Duhovnost obiteljske ljubavi sastoji se od

I dijete je, s ključićem oko vrata, prepušteno stihijskom odra- nebrojeno malih, ali stvarnih gesta. Uzajamna predanost združuje božansko

stanju i mračnim noćima u kojima su prijetile razne prikaze, zaista i ljudsko jer je ispunjena ljubavlju prema Bogu.

odraslo i pronašlo svoj put. Na teži i mukotrpniji način Iskustvo dobrote, brige i zajedništva u obitelji pravi je put

nego bi roditelj htio svom djetetu. svakodnevnog posvećenja, sredstvo za dublje sjedinjenje s Bogom.

Kako odgajati djecu? To je pitanje na koje roditelji U obitelji otvaramo srce jedni za druge i za Boga. Bog koristi obi-
traže odgovor od pamtivijeka. Ponekad pomoć traže “Ljubiti drugu telj kao put da sve članove obitelji vodi k sebi.
u iskustvu starijih. Mladi roditelji traže odgovor u Trenutke bola, problema i bolesti u obitelji moguće je izdrža-
psihologiji i duhovnosti. Događa se da se odrastanje osobu”, citira ti ako je u središtu Kristov križ. Krist sam preobražava tegobe i

i sazrijevanje prepusti slučaju, ulici, medijima i vrš- Papa Gabriela patnje u pružanje ljubavi. Radost, odmor i slavlje pa i seksualnost
njacima. mogu se doživjeti kao sudjelovanje u punom životu njegovog uskr-
Što i kako činiti da maleni odrastu u radosne lju- Marcela, “znači snuća.

de, usprkos preprekama i teškoćama na koje nailaze očekivati od nje Ono što izražava i jača uskrslu vjeru molitva je u obitelji. Ne-

u životu? U kojoj mjeri štititi dijete od neprijateljstva nešto što se ne koliko trenutaka dnevno, okupljeni pred živim Bogom, izreći mu
svijeta, a koliko ga izlagati vjetrometini da očvrsne u svoje brige, potrebe, zahvalu za život, staviti se pod okrilje Gospe,

samostalnu osobu? može ni definirati sudjelovati u nedjeljnoj euharistiji može učiniti neizmjerno dobro
Papa Franjo naglašava važnost odgojne uloge ro- našim obiteljima.
ditelja, ali ističe i sve veću složenosti s kojom se rodi- niti predvidjeti;
Roditelji ostavljaju svojoj djeci u duhovno nasljedstvo njihovu

telji suočavaju u odgoju svoje djece. to istodobno međusobnu ljubav. Mama voli tatu i tata voli mamu baština je
Djeca su danas često prepuštena sadržajima koji koja djeci daje krila. Čvrsta odluka ljubiti zauvijek, uzdajući se u
putem raznih vrsta medija nude „samo zabavu“. znači omogućiti Gospodina, usvajanje je zakona ljubavi.
Elektronički uređaji i televizija uzimaju im vrijeme i Ljubav bračnog para ima cilj doseći najvišu slobodu i to se do-
igru „uživo“. Roditelji su suočeni s primamljivom, ali joj na neki gađa svaki put kad jedan od supruga shvati da drugi nije njegova

često agresivnom konkurencijom koja se stavlja djeci način ispuniti ili njezina svojina, već da ima mnogo važnijeg gospodara, svoga je-
na raspolaganje u njihovu slobodnom vremenu. to očekivanje.” dinog Gospodina. Samo Bog može zauzimati središte života. Nače-
lo duhovnog realizma zahtijeva da jedan bračni drug ne teži tome
Druga krajnjost u odgoju djece pretjerana je briga

roditelja koji preuzme kontrolu nad svim situacijama To znači ljubiti da drugi potpuno zadovolji njegove potrebe. Potrebno je prestati
kroz koje dijete prolazi, a to ne priprema dijete za su- Boga, jer je on očekivati od osobe nešto što je svojstveno samo Božjoj ljubavi. U
očavanje s izazovima. Božjoj ljubavi se traži najdublji izvor smisla vlastitog života.

Papa Franjo postavlja pitanja roditeljima: „Poku- sijač dobra u Svaki član obitelji svojom ljubavlju i brigom ostavlja trag na
šavamo li shvatiti gdje su djeca doista u svojem hodu? životu drugih. „Ljubiti drugu osobu“, citira Papa Gabriela Marce-
drugome.
Gdje je stvarno njihova duša? Znamo li to?“ la, „znači očekivati od nje nešto što se ne može ni definirati niti

Škola je mjesto koje nudi pomoć u odgojnom pro- predvidjeti; to istodobno znači omogućiti joj na neki način ispuniti

cesu, ali moralni odgoj djece pripada roditeljima. Moći se pouzdati u to očekivanje.“ To znači ljubiti Boga, jer je on sijač dobra u drugome. Svaki

roditelje trebalo bi biti temeljno iskustvo djeteta. Roditelji su ti koji čovjek tek pomaže tom rastu.

ulijevaju u djecu povjerenje, bude poštovanje i ljubav, osjećaj da je Roditelj onog djeteta iz prvih redaka koji je izrekao „će se storit“ nije

dragocjeno. bio sasvim u krivu. Šira crkvena zajednica, manje poznati i nepoznati širi-

Važno je i razvijanje dobrih navika kroz naučiti reći „molim“, telji Božje milosti zacijelo ih nisu ostavili same, ni obitelj ni dijete. Dijete je

„smijem li“ , „hvala“ i „oprosti“. Ako su djeca drugima učinila štetu, bilo zamilovano sakramentima i prigrljeno molitvom Crkve. Kristovi nikad

Papa sugerira roditeljima da odlučno uče svoju djecu da traže oprost nisu sami.

i poprave štetu koju su učinili. Bog svoje ovčice ne ostavlja.

27

Uskrs napravili nama, prirodne nesreće i druge do- ma. Osobito kada govorimo da smo kršćani,
gađaje za koje možemo reći da su križ i život a živimo drugi sustav vrijednosti. Retorički
Bez vjere u cijelog čovječanstva. U Božjem pogledu koji vjerujemo u uskrsnuće, ali u svakodnevnom
ide iz perspektive praznog groba na Isusov životu i odnosima ne živimo kao ljudi uskr-
uskrsnuće križ, daje mu se drugačije svjetlo i smisao. snuća.“ Kako bismo to promijenili potrebno
Isusov križ tek iz ove perspektive nije tek je ne samo u sebi vidjeti Krista uskrsloga
svijet će stratište za razbojnike već je sredstvo spa- nego i njegov križ s kojim se on solidarizirao
sa svakom ljudskom patnjom i boli, a onda
ostati Vsenja.“ i njegovu uskrsnu prisutnost gdje ju je on
jernike je potaknuo na širenje vidika i vidio.
Kalvarija u tom kontekstu upozorio kako često
‘svojatamo’ Isusa, postavljamo ga na „U današnjem evanđelju (Iv 20, 1-9) vi-
Svečano je na Uskrs, 17. travnja, bilo u razinu vlastitog kršćanskog identiteta i za- dimo da se vjera u uskrsnuće teško probija,
svim crkvama Riječke nadbiskupije. jednice. „Mi, vjernici, nemamo monopol nad ali važna je. Bez nje ovaj će svijet ostati samo
Središnje liturgijsko slavlje u katedrali Kristom. Ponekad primjećujem da se Krista jedna velika kalvarija, a to ne želimo. Želimo
sv. Vida služio je riječki nadbiskup koadjutor više vidi izvan naših zajednica po dobrima da njegova kalvarija bude obasjana svjetlom
mons. Mate Uzinić i na početku propovijedi koje neki ljudi čine, nego u našim zajednica- uskrsnoga jutra. Da bi se to dogodilo, mora-
nadovezao se na homiliju s obreda Velikoga mo sami u to povjerovati. To mora biti nada
petka i različitim pogledima na Isusov križ. koja u nama vraća iskonsku radost, radost
„Jedan pogled tada nisam spomenuo jer se evanđelja koju ćemo onda moći navješćivati
liturgijski nije dogodio. To je Božji pogled svima. To ‘svima’ doista znači – svima, jer
na Isusov križ kojega danas slavimo. To je oni su, ne samo naše poslanje nego na svoj
pogled iz perspektive praznoga groba i Uskr- način prisutnost Krista uskrsloga“, poručio
sa“, rekao je propovjednik. je mons. Uzinić.

„Kroz Božji pogled ne vidimo samo Istoga dana svečanu uskrsnu misu na
Isusov križ nego i sve križeve povijesti, sve talijanskom jeziku u riječkoj prvostolnici
ljudske boli, patnje, stradanja, umiranja, sva predvodio je riječki nadbiskup mons. Ivan
zla koja smo napravili drugima i ona koja su Devčić u zajedništvu s vikarom za pastoral
vlč. Marijom Gerićem. Čestitajući Uskrs,
nadbiskup je na kraju misnog slavlja svima
poželio da žive Uskrs, da radost Uskrsa nose
u svom životu, dijele s drugima te i druge
učine dionicima te radosti.

Bdijenje u katedrali Bdijenje u Assunti

Po Isusu novo stvaranje Postanimo svjedoci

U tišini i molitvi započelo je na Veliku subotu Vazmeno bdje- Kristova uskrsnuća
nje u katedrali sv. Vida. Predvodio ga je riječki nadbiskup mons.
Ivan Devčić u zajedništvu s rektorom riječke prvostolnice mons. Bura je te večeri Velike subote zapuhala Rijekom, no nije mogla
Matijom Matičićem i na početku propovijedi potaknuo vjernike ugasiti vazmeni oganj i svijeću s koje se raspršilo svjetlo Kristovo
razmisliti što slave tu najsvetiju noć. Srž cjelokupne Božje po- najstarijom riječkom župnom crkvom Uznesenja BDM. Riječki nad-
ruke koja nam je zapisana u Svetome pismu jest obnova, jedan biskup koadjutor mons. Mate Uzinić predvodio je 16. travnja obre-
popravak Božjega djela, istaknuo je u propovijedi. “Osvrnemo li de Vazmenog bdjenja u zajedništvu sa župnikom mons. Sanjinom
se na povijest i pogledamo što se nama dogodilo, od prvih ljudi pa Francetićem, mons. Emilom Svažićem i mons. Nikolom Uravićem.
nadalje, možemo uvidjeti da nismo ni mi daleko od onih koji su U ovoj noći Velike subote krštene su tri odrasle osobe koje su prošle
prvi rekli Bogu “neću služiti”. Mnogi su tako postali zavedeni i katekumenat čime su se pripravile za primanje Božjeg dara u krstu,
udaljili se od Boga“, upozorio je nadbiskup. potvrdi i euharistiji.

„Što Bog po Isusu poduzima? To je jedno novo stvaranje, jed- U propovijedi je pozvao vjernike da prestanu tražiti Isusa u gro-
na temeljita obnova Božjega djela, obnova čovjeka, kako bi čo- bu. “Tražimo ga ondje gdje je živ, u njegovoj riječi u Svetom pismu,
vjek promijenio svoj mentalitet, svoju ljestvicu vrjednota kako bi euharistiji, u braći i sestrama. Postanimo svima kojima nas Bog ša-
mogao postati manje umišljen i svjestan tko je, kako je nastao i lje, riječima i životom, svjedoci evanđelja kako bi Krist mogao doista
komu za to treba zahvaliti. To je suština cijeloga Božjega plana nastaviti biti živ. Postanimo svjedoci Kristova uskrsnuća koje je po-
– obnova svijeta. Zato Isus dolazi na svijet, postaje jedan od nas, tvrda i konačna točka na ono što je Isus Krist govorio i činio uklju-
živi kao čovjek koji uvijek sve rješava po apsolutnoj poslušnosti čujući i križ.“ Mons. Uzinić svima je na kraju zaželio blagoslovljen i
prema Bogu.“ radostan Uskrs.