Zvona 06 srpanj-kolovoz 2021

Bakarska MJESEČNIK ZA BROJ 6/543
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

SRPANJ/KOLOVOZ 2021. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LIX.

Na Trgu riječke rezolucije svečanu euharistiju Pontifikalna misa
proslave sv. Vida predvodio je blagdana sv. Vida
riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Medalje zahvalnosti
ustanovama
Jedini plod koji posvećenima borbi
ostaje ono je što smo protiv pandemije
posijali u ljudske duše
Sv. Vid – Dan grada
Nadbiskup Devčić
dobitnik Nagrade
Grada Rijeke za
životno djelo

Ravnatelj Isusovačke
službe za izbjeglice
p. Stanko Perica, SJ.
Ne dopustimo da
nas strah učini
slijepima za patnje
drugih

Svećeničko ređenje
Don Luka Klarica
i don Hrvoje
Mandić zaređeni za
svećenike Riječke
nadbiskupije

Medicinski kutak
1. Svjetski dan
djedova i baka i
starijih osoba

25. srpnja 2021.

Izjava Vijeća Hrvatske
biskupske konferencije
za život i obitelj
Predložena i
izglasana Rezolucija
Europskog
parlamenta umjesto
zaštite zdravlja
i prava žena
nameće provedbu
neprihvatljivih
stavova i politika

S a d r ž a j: Svečana Večernja posljednjeg dana trodnevne duhovne
priprave za proslavu blagdana sv. Vida
Svečana Večernja
posljednjeg dana trodnevne Sveti Vid primjer
duhovne priprave za je kako uvijek
proslavu blagdana sv. Vida .......2 ostati vjerni Kristu
Tljena je svečana Večernja koju je predvodio riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, a
Pontifikalna misa blagdana sv. Vida radicionalno, posljednjeg dana trodnevne duhovne priprave za proslavu blagdana sv. Vida
Medalje zahvalnosti
ustanovama posvećenima mč nebeskog zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke, u riječkoj prvostolnici slav-
borbi protiv pandemije .................3
U ”sno životni uspjeh i sreća. Trenutci su to kad mislimo da imamo sve i da nam ništa nijesudjelovali kanonici prvostolnog kaptola.
Sv. Vid - Središnje slavlje
predvodio riječki nadbiskup U prigodnoj propovijedi mons. Uzinić je istaknuo da nam je sveti Vid zagovornik, ali i primjer
koadjutor mons. Mate Uzinić
Jedini plod koji ostaje kako ostati vjerni Kristu bez obzira na sve. Pitanje sv. Pavla o tome što nas može udaljiti od Boga
ono je što smo posijali
u ljudske duše ................................. 4-5 i Krista, aktualno je i danas. „Što je to što može izazvati da mi koji vjerujemo u Krista i koji smo

Sv. Vid – Dan grada ga prepoznali i ispovjedili kao svoga Gospodina, izgubimo povjerenja u njega i vjeru, a vidimo da
Nadbiskup Devčić dobitnik
Nagrade Grada Rijeke se to događanja? Što je to što nekoga
za životno djelo .............................. 6-7
može dovesti do toga, da se zatvori Sv. Vida mučenika ni lagodan život i sve
Ravnatelj Isusovačke službe za za Isusa i njegovu riječ i od vjernika ono što on sa sobom nudi, kao i nevolja
izbjeglice (JRS) p. Stanko Perica, SJ. postane nevjernik?“ Za primjere na-
Ne dopustimo da nas veo je razloge sv. Pavla iz pročitanog nisu udaljili od Isusa i njegove ljubavi.
strah učini slijepima
za patnje drugih ............................ 8-9 ulomka: nevolja, tjeskoba, progon- Neka nam u svim životnim okolnostima
stvo, glad, golotinja, pogibao, mač... njegov primjer i zagovor bude pomoć da
Caritas ...............................................10-11 Sv. Pavao izrekao je sve ono što i nas
se u nevolji ne prepustimo očaju zbog
Iz povijesne riznice danas može pritisnuti i učiniti život
Nestale riječke crkve ...........12-13
koji živimo teškim. Sve to u nama kojega možemo izgubiti vjeru, ali i kada
Svećeničko ređenje može izazvati malodušnost, očaj i nam sve nam ide dobro, ne povedemo za
Don Luka Klarica i osjećaj da život nema smisla što za
don Hrvoje Mandić
zaređeni za svećenike ........14-15 posljedicu ima gubitak vjere, upozo- oholosti i udaljimo od Boga.
rio je propovjednik.
Medicinski kutak kontekstu današnjeg vremena dodao je i pandemiju koja je također iskušenje za našu
1. Svjetski dan djedova
i baka i starijih osoba - vjeru. Osim navedenoga, izazov za našu vjeru mogu postati i 'obrnute situacije', odno-
25. srpnja 2021. ................................16
potrebno, a ponajmanje Bog. Misliti da smo sami sebi dovoljni i da nam Bog nije dovoljan, još je
Crkvena glazba
Mozart i njegov Requiem ..........17 veći izazov za vjeru od ranije navedenih, osobito danas. Živimo u svijetu u kojemu je porastao

Duhovni kolaž .......................................18 standard, ali ljudi najčešće više nemaju mjesta i vremena za Boga. To je izazov za vjeru“, rekao

Danica Golubić – učiteljica, je mons. Uzinić.
glazbenica, misionarka... .........19
Nakon svečane Večernje liturgijsko slavlje predvodio je rektor Bogoslovnog sjemeništa u Ri-
Gospićko-senjska biskupija ......20-21
jeci vlč. Mario Gerić, a propovijedao don Luka Klarica.
Riječka nadbiskupija ...................22-23
Helena Anušić

Iz župa ...............................................24-25

Izjava Vijeća Hrvatske biskupske
konferencije za život i obitelj
Predložena (i izglasana)
Rezolucija Europskog
parlamenta umjesto zaštite
zdravlja i prava žena nameće
provedbu neprihvatljivih
stavova i politika .............................26

Događanja............................................... 27

Humanitarni projekt
Djeca iz Petrinje u
gostima u Rijeci ...............................28

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Proslava sv. Vida

Broj 6/543 2021. SV. VID

Medalje zahvalnosti

Pontifikalna
misa

ustanovama posvećenimablagdana
sv. Vida borbi protiv pandemije
Slaveći zaštitnika Riječke nadbiskupije,
katedrale i grada Rijeke 15. lipnja, nadbi- je Karmelske na Donjoj Drenovi, a prije toga Dobitnici medalje
skup Ivan Devčić na pontifikalnoj je misi ekonom i duhovnik Bogoslovnog sjemeništa u
Rijeci.“ Nadbiskup se prisjetio i premiulog gos- Na kraju mise nadbiskup Dev-
blagdana sv. Vida uručio 10 Medalji zahvalno- pićko-senjskog biskupa dr. Mile Bogovića koji je čić uručio je Medalju zahvalnosti
sti sv. Vida. Izbor ovogodišnjih dobitnika jasno također bio žrtva ove bolesti. „Dakako, u ovoj se sv. Vida desetoro ovogodišnjih
ukazuje s kojim se problemom u posljednjih go- prigodi sjećamo i tolikih drugih žrtava ove pod- laureata. Po izboru riječkog nadbi-
dinu godinu dana suočio cijeli svijet. Sve tri me- mukle bolesti te ih sve uključujemo u molitvu i skupa Medalju zahvalnosti dobili
dalje čije dobitnike imenuje riječki nadbiskup preporučujemo zagovoru sv. Vida, Gospe Trsat- su Klinički bolnički centar Rije-
dodijeljene su ustanovama koje su posvećene ske i drugih svetaca koji se od davnine u Rijeci ka, Stožer civilne zaštite Primor-
borbi protiv pandemije COVID-19. Preostalih štuju. Neka im Gospodin po njihovu zagovoru sko-goranske županije i Stožer
sedam dobitnika tradicionalno su izabrali žu- bude milostiv, neka im grijehe oprosti i svojim civilne zaštite Grada Rijeke za
pnici iz 7 dekanata Riječke nadbiskupije. Na Usvetima pribroji.“ sve što su u proteklih više od go-
svečanom prijepodnevnom misnom slavlju u propovijedi je dalje podsjetio i kako je dinu dana činili pomažući obolje-
riječkoj katedrali sudjelovao je i riječki nadbi- sv. Vid je bio žrtva progonstva koje se lima od COVID-19 i pomažući lju-
skup koadjutor mons. Mate Uzinić, kanonici i poput svojevrsne pandemije sručilo na dima u prevenciji zaraze. Medalje
su uručene načelnicima stožera i
kršćane u prvim stoljećima kršćan- predstavnicama riječkog KBC-a.

Nadbiskup Devčić prisjetio stva. „Poput virusa korone, koji Po izboru Delničkog dekana-
napada djecu i odrasle, mlade i sta- ta medalju je primio Krunoslav
se dvojice svećenika Riječke Brajdić, župljanin župe sv. Nikole
nadbiskupije koji su preminuli re, tako su Isusovi protivnici u pr- biskupa u Brod Moravicama. Iz
vim stoljećima kršćanstva, gdjegod Bakarskog dekanata imenovani
su stigli, napadali i progonili, mu- su supružnici Lorenzo i Anka To-
mmasi, župljani filijalne crkve sv.
od posljedica bolesti COVID-19, čili i ubijali kršćane, bez obzira na Kuzme i Damjana, župe sv. Andri-
dob, samo zato jer su njegovi sljed- je u Bakru. Po izboru Trsatskog
dekanata medalju je primila Hed-
jednako kao i gospićko-senjski benici. Naravno, to nije bio virus u viga Herman, župljanka župe sv.
uobičajenom smislu te riječi, nego Antuna opata – Draga, a po izboru
Crikveničkog dekanata Štefanija
biskup Mile Bogović te molio za ljudi obuzeti đavolskom mržnjom Jakubin, župljanka župe sv. Kata-
na Boga u koga su kršćani vjerova- rine dj i mč u Selcima. Svećenici
Opatijskog dekanata kao dobitni-
sve žrtve ove podmukle bolesti. li“, rekao je nadbiskup Devčić. cu medalje izabrali su Mariju Vel-
Primjer vjere sv. Vida, kao i čić, župljanku župe sv. Jurja mč.
primjer drugih svetaca koji se posebno štuju u Lovranu. Po izboru Kastavskog
drugi svećenici te dobitnici Medalje zahvalnosti u Rijeci, nadbiskup je preporučio kao putokaz dekanata medalju je dobila Nada
sv. Vida i vjernici, ali u manjem broju nego što svim vjernicima i ljudma dobre volje ovoga Malović, župljanka župe sv. Fra-
je prethodnih godina bilo uobičajeno. grada. „Među tim u našem gradu stoljećima nje Asiškog na Pehlinu u Rijeci, a
posebno štovanim Božjim ugodnicima nala- iz župa Prvostolnog dekanata iza-
S pandemijom COVID-19 započela je i pro- ze se velika imena kršćanske vjere, kao što su brana je Marija Klanac, župljanka
povijed nadbiskupa Devčića. „Već drugu godinu sv. Jeronim, sv. Augustin, sv. Juraj, sv. Nikola, župe sv. Ivana Krstitelja na Škuri-
zaredom slavimo blagdan sv. Vida, nebeskog sv. Rok i drugi. Stari su ih Riječani štovali kao njama.
zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke, svoje zaštitnike i uzore u koje su se ugledali u
u uvjetima koje nam diktira pandemija korone, življenju vjere. Neka nam ovi dani sv. Vida budu
koja je i mnoge naše sugrađane odvela u smrt. poticaj da se i mi, današnji Riječani, više ugle-
Među njima su i dvojica naših riječkih sveće- damo u svoje svete zaštitnike, da ih dosljednije
nika: mons. Ivoslav Linić, dugogodišnji rektor nasljedujemo i njihovu se zagovoru pred Bogom
naše katedrale koja je posvećena sv. Vidu i eko- u svojim potrebama preporučujemo.“
nom Riječke nadbiskupije, te mons. Gabrijel
Bratina, dugogodišnji župnik župe Majke Bož- Danijel Delonga

3

SV. VID Broj 6/543 2021.

Na Trgu riječke Jedini plod koji
rezolucije ostaje je ono što
svečano smo posijali u
euharistijsko ljudske duše
slavlje
predvodio
je riječki
nadbiskup
koadjutor
mons. Mate
Uzinić.

Dostojanstveno i svečano 15. lipnja Riječani su proslavili Obersnel i Marko Filipović, direktor TZ Rijeka Petar Škarpa te
blagdan sv. Vida, nebeskog zaštitnika Riječke nadbiskupije brojni vjernici, članovi molitvenih zajednica i udruga. Liturgijsko
i grada Rijeke. Nakon što je prošle godine zbog pandemije pjevanjem animirao je Katedralni zbor „Cantores Cancti Viti“, a to
koronavirusa izostala procesija ulicama grada, ove godine ipak je su činili i tijekom trodnevne duhovne priprave kao i na pontifikal-
krenula od riječke prvostolnice preko Korza do Trga riječke rezolu- noj misi koja je slavljena u prijepodnevnim satima.
cije na kojemu se nalazi najstariji uklesani lik sv. Vida iz 1509. go-
dine i na kojemu je svečano euharistijsko slavlje predvodio riječki U propovijedi nadahnutoj pročitanim svetopisamskim teksto-
nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Suslavili su riječki nad- vima (Mudr 3, 1 - 9; 2Kor 6, 4 - 10; Iv, 15, 1 - 8) mons. Uzinić je
biskup mons. Ivan Devčić, gospićko-senjski biskup mons. Zdenko podsjetio kako su gotovo svi gradovi uz hrvatsku obalu za svoje
Križić, krčki biskup mons. Ivica Petanjak, porečki i pulski biskup nebeske zaštitnike izabrali svete mučenike iz prvih kršćanskih
mons. Dražen Kutleša i porečki i pulski biskup u miru Ivan Milo- vremena, ponajviše iz vremena Dioklecijanovih progona. Među nji-
van te mnogobrojni svećenici Riječke nadbiskupije. ma je i grad Rijeka koji je za svog nebeskog zaštitnika izabrao sv.
Vida. Ovim su izborom naši pretci u svetosti i mučeništvu sv. Vida
Misnom slavlju odazvali su se predstavnici kršćanskih crkava prepoznali najuzvišeniji uzor kršćanskog života, primjer vjernosti
i vjerskih zajednica koje djeluju u gradu Rijeci, izaslanik Premije- Isusu Kristu i njegovom evanđelju koji se isplati slijediti, rekao je
ra RH Ivan Malenica, bivši i aktualni gradonačelnici Rijeke Vojko propovjednik.

Mons. Uzinić upozorio je kako smo često, i kao Crkva,
i to na svim razinama, u napasti da puno snage i

truda ulažemo u nevažno. „Usuđujem se reći da je
ponekad dojam, nadam se da je to samo dojam, da
se najmanje trudimo oko čovjeka i njegovog istinskog

dobra koje, kako to mi kršćani vjerujemo, počiva na
njegovom odnosu s Bogom.“

4

Broj 6/543 2021. SV. VID

„Prema predaji sveti je Vid već kao dječak bio proganjan zbog Na tom tragu upozorio je na probleme u prenošenju Radosne

svoje vjere te je mučeničku smrt podnio kao nezreli mladić, gotovo vijesti mladima. Iako imaju dobar sluh i mi izvrsnu priliku da im
dijete. Pa ipak, kršćani cijelog tadašnjeg kršćanskog svijeta prepo- govorimo, oni se sve više udaljavaju od nas i Crkve. Ne čine to zato
znali su ga kao primjer nasljedovanja. Njegov se kult veoma pro- što je ono što nalaze drugdje, bolje – kao onaj koji istinski vjeruje
širio. Danas ga jednako štuje kako zapadna tako i istočna Crkva. u Isusa Krista znam da nema boljeg od njega – nego jer im mi tu
On nas povezuje. Šturi povijesni podatci, opterećeni legendama, istinu da je susret s Isusom najbolje što im može dogoditi, jedno-
ne mogu zadovoljiti znatiželju za pojedinostima iz njegova života. stavno ne znamo prenijeti na njima razumljiv i prihvatljiv način i
Njegovu nam duhovnu fizionomiju ocrtava riječ Božja koja nam posvjedočiti im ne surogat Isusa Krista prilagođenog našim inte-
je ponuđena kao poticaj za izgradnju vlastitih kršćanskih života i resima, nego autentičnog Isusa Krista i njegovo evanđelje koje se
rast naše mjesne Crkve.“
živi u brizi za čovjeka, za svakog čovjeka, i njegovo istinsko dobro,
Apostrofirajući Isusove riječi: „Ovim se proslavlja Otac moj: da rekao je mons. Uzinić.
”dojam, da se najmanje trudimo oko čovjeka i njegovog istinskog do- gram, naš način za proslavu Boga za ovaj prostor i ljude, za nadbi-donosite mnogo roda i da budete moji učenici“, mons. Uzinić vjer-
„Oče nadbiskupe, braćo svećenici, poštovane redovnice i re-
nike je potaknuo da se zapitaju što znači donositi mnogo roda? „Je- dovnici, drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji, braćo i sestre vjernici
dino što ostaje vječno jest ljudska duša, čovjek kojega je Bog stvorio Riječke nadbiskupije, osobito svi vi koji ste uključeni život i posla-
za vječnost. Plod koji ostaje prema tome je ono što smo posijali u nje naše nadbiskupije i naših župnih i drugih vjerničkih zajednica,
ljudske duše – ljubav, spoznaju; gestu kadru dotaći srce; riječ koja biti ponajprije sami Isusovi učenici, kako bismo onda nakon toga to
otvara dušu Gospodinovoj radosti.“
sto, i kao Crkva, i to na svim razina-

Mma, u napasti da puno snage i truda
ons. Uzinić upozorio je kako smo če- Zaključujući propovijed, mons. Uzinić potaknuo je vjernike

ulažemo u nevažno. Gradimo zgrade i brinemo da budu znak Božje ljubavi u svijetu. „Kao riječka Crkva,
se oko Crkve kao institucije, ponekad po cijenu
svatko sa svojim osobnim doprinosom, ovom gradu i cijeloj

da izgubimo ljude i njihove duše. Neke situaci- nadbiskupiji i svim ljudima dobre volje koji tu žive, donosite
je s kojima se kao Crkva suočavamo, pa i ovo
autentičnog Isusa Krista i njegovo evanđelje.
vrijeme pandemije koje je pogodilo cijeli svijet,

prilika su nam to prepoznati. Koliko toga što Budite znak i plod Božje ljubavi za svakoga, oni u kojima i
smo držali i držimo važnim, zapravo malo vri-

jedi, kazao je propovjednik. „I koliko je vrijedno po kojima se proslavlja Bog.“
i važno ono oko čega smo se najmanje trudili!

Usuđujem se reći da je ponekad dojam, nadam se da je to samo mogli nuditi i drugima, trebao bi biti naš najvažniji pastoralni pro-

bra koje, kako to mi kršćani vjerujemo, počiva na njegovu odnosu skupiju i župne zajednice, za našu djecu i mlade, za obitelji i starije
s Bogom. To naše uvjerenje je zapravo i naše specifično poslanje, osobe, ali i sve druge s kojima dijelimo ovu našu luku različitosti.
ono što mi kršćani, Crkva, možemo ponuditi svijetu, odnosno kon- Želimo li ostvariti taj pastoralni plan, nemojmo samo govoriti da
kretnom društvu u kojemu živimo. Mi vjerujemo da je Isus Krist, smo kršćani, katolici, nego: Iskazujmo se u svemu kao poslužitelji
njegovo evanđelje, ljubav kojom nas je Bog u i njemu ljubio i pozvao Božji: velikom postojanošću u nevoljama, u čistoći, u spoznanju, u
nas tom ljubavlju ljubiti jedni druge i sve ljude, istinska i prava velikodušnosti, u dobroti, u Duhu Svetomu, u ljubavi nehinjenoj, u
vrijednost koju nasljedujući Isusa, možemo, ali i trebamo ponuditi riječi istinitoj, u snazi Božjoj. S pravom stara mudrost veli: Verba
ovom svijetu i društvu i po tome ih učiniti boljim mjestom za sva- volant, exempla trahunt: riječi lete, ali primjeri privlače! Budimo,
kog čovjeka.“
dakle, oni koji će ne samo svojim riječima nego i svojim životnim
U nasljedovanju Isusa potrebno je krenuti od njegovog primje- primjerom svoju braću i sestre ljude privlačiti Isusu Kristu, koji
ra po uzoru kako su to činili kršćanski mučenici. Zahtjevna je to jedini ima istinski odgovor na pitanje života. Budimo oni koji će,
zadaća, poručio je mons. Uzinić dodajući da ona uvijek traži odri- nesebično, Kristovom ljubavlju ljubiti druge i sve ljude, a osobito
canje od sebe i svoje sebičnosti, traži dar života, ponekad čak i u one koji su na različite načine isključeni.“
doslovnom smislu. Toj zadaći najviše smeta strah koji sve blokira.
Po završetku misnog slavlja članovi Zdruga katoličkih skauta
„Sveti mučenici pobijedili su taj strah. Bojimo se da nam Isus želi Riječke nadbiskupije položili su pred riječkim nadbiskupom koa-
oduzeti slobodu, radost, život… A jedino on to sve doista daje.“
djutorom svoja obećanja.

5

SV. VID Broj 6/543 2021.

Nadbiskup
Devčić dobitnik
Nagrade Grada
Rijeke za
životno djelo

“Za otvoreni dijalog s društvom, prosvjetom i znanošću, pa- Nadbiskup Devčić održao
storalom, socijalom i ekumenizmom“, Nagrada Grada Ri- je svečani govor uime svih
jeke za životno djelo ove je godine uručena riječkom nadbi- ovogodišnjih dobitnika nagrade
skupu Ivanu Devčiću. Uoči proslave Dana grada i nebeskog zaštitnika
sv. Vida, na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća 14. lipnja u HNK Ivan „Rijeka, koju će neki sa strane okarakterizirati kao najsekula-
pl. Zajc uprava grada dodijelila je i uobičajene godišnje nagrade laure- riziraniji grad u Hrvatskoj, odlikuje se svojom uključivošću i
atima te ove godine iznimno i dvije za životno djelo. otvorenošću. To je grad u kojem se svakog građanina i gra-
đanku promatra prvenstveno kao čovjeka, a ostalo, kao što
Uz nadbiskupa Devčića dobio ju je posmrtno i sportski novinar su nacionalnost, svjetonazor, religija, spol i rasa, dolazi iza
Orlando Rivetti, a ostalim lauretima uručene su Godišnje nagrade toga. To ne znači da se spomenuta obilježja omalovažavaju,
Grada Rijeke i Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“. Među njima je i nego da ona nisu ono prvo po čemu se čovjeka vrjednuje
povjesničar i teolog dr. Marko Medved koji je Godišnju nagradu dobio i u društvu prihvaća. Prvo je, naime, to da je netko čovjek,
za knjigu koja je „... kapitalno izdanje o riječkim Augustincima kojim dionik ljudske naravi i pripadnik ljudskog roda. U tom smi-
slu Rijeka je ‘luka različitosti’ jer se one ne isključuju, nego
Pnadopunjuje identitet grada Rijeke.“ međusobno nadopunjuju i obogaćuju“, rekao je nadbiskup
rvi je put na Svečanoj sjednici govorio riječki nadbiskup koadju- Devčić u svom govoru.
tor, mons. Mate Uzinić čestitavši svim dobitnicima, a posebno
nadbiskupu Devčiću. „Ovo priznanje riječkom nadbiskupu je Podsjetio je i na druge svetce koji se u ovom gradu časte i
ujedno i obaveza Riječnoj nadbiskupiji i meni kao njegovu nasljedniku koji upućuju na kršćanske korijene i stoljetnu tradiciju ovoga
da nastavimo sa svim dobrim koje je on činio.“ Mons. Uzinić osvrnuo kraja. „Pluralnost u pučkoj pobožnosti može danas biti poti-
se na česti naziv „crvena Rijeka“ koji se koristi kao opis političke slike caj svim građanima, a posebno protagonistima društvenog
u ovome gradu. „Zanimljivo da Rijeka kao svog zaštitnika slavi sv. i političkog života, na stvaranje budućnosti integrirajući sve-
Vida. To Rijeku, više nego kao ‘crveni’ grad, predstavlja onako kako kolike razlike. Spomenuo sam različite izraze kulture koja se
Rijeka sebi voli tepati, da je grad tolerancije i luka različitosti. Jer nadahnula kršćanstvom u školstvu, prijevodu Svetog pisma i
biti s jedne strane ‘crveni’ grad, a s druge strane slaviti kršćanskog u arhitekturi pa neka mi bude dopušteno ukazati i na važnost
mučenika pa i nadahnjivati se na njegovu primjeru, pokazuje tu širi- kulture za budućnost Rijeke. Ta kultura mora biti kultura pri-
nu Rijeke. To pokazuje da ona prepoznaje svoje kršćanske i katoličke hvaćanja i kultura solidarnosti“, rekao je nadbiskup Devčić.
korijene, ali to je ne sprječava da bude otvorena i tolerantna, da bude „Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća ove godine govorim i
i nastavi biti luka različitosti.“ kao osoba koja je primila jednu od nagrada koje se redovito
dodjeljuju za Dan grada. Najsrdačnije se zahvaljujem Gradu
Nadbiskup Uzinić je istaknuo i kako je crvena boja poveznica Ri- Rijeci na dodjeli nagrade za životno djelo, koju je uz mene
jeke sa sv. Vidom, jer to nije samo boja neke stranke ili politike nego dobio i već spomenuti pokojni novinar Orlando Rivetti. Če-
i boja mučeništva. Tolerancija je također ono što povezuje Rijeku sa stitam i svim ovdje prisutnim laureatima na dobivenim nagra-
svojim zaštitnikom, jer on je život izgubio kao žrtva netolerancije, dama te u njihovo i u svoje ime zahvaljujem Gradskom vijeću
zbog onih koji nisu prihvaćali njegovu vjeru. „Zato je sv. Vid kroz za dodijeljene nagrade. Svima nagrađenima i svima ovdje
prošlost bio, a nadam se da će i nastaviti u sadašnjosti i budućnosti prisutnima želim da u skladu sa svojim mogućnostima na
biti, ne samo zagovornik i zaštitnik nego i nadahnuće za svjedočenje mjestima gdje živite i radite budete ‘stvaraoci osmoga dana’,
viših vrijednosti, za trošenje svog života u brizi za druge, kako bi naš kako bi rekao ruski filozof Nikolaj Berdjajev, tj. nastavljači
grad bio doista onakav kakvim ga želimo, mjesto različitosti gdje svi Božjeg stvaralačkog djela u svijetu. A to čovjek najbolje čini
mogu dostojanstveno živjeti, i naravno, grad tolerancije“, zaključio je stvarajući kulturu, koja je povezana s kultom, tj. sa štovanjem
mons. Uzinić čestitajući Dan grada. Boga kroz kult, koji je autentičan samo ako prelazi u kultivi-
ranje svijeta i međuljudskih odnosa“, zaključio je nadbiskup.
Sjednicu je otvorio novoizabrani gradonačelnik Marko Filipović,
najavio „novi ritam“ grada i čestitao laureatima ističući ponos što
Rijeka ima takve ljudi koji svojim znanjem, sposobnostima, vrijedno-
stima i izvrsnošću Rijeku guraju naprijed.

6

Broj 6/543 2021. SV. VID

Brojne čestitke
nadbiskupu Ivanu Devčiću

Riječkom nadbiskupu Ivanu Devčiću, nakon što je dobio Nagradu Grada Rijeke za životno djelo pristigle su brojne čestitke osoba
iz različitih područja crkvenog, društvenog i znanstvenog života. Neki od čestitara sudjelovali su i u snimanju videočestitke u
produkciji Riječke nadbiskupije. To raznoliko društvo najbolje svjedoči da je nadbiskup nagradu uistinu zasluženo dobio za „otvo-
reni dijalog s društvom, prosvjetom i znanošću, pastoralom, socijalom i ekumenizmom“. Videočestitku uputili su nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić, generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić, teolog i povjesničar, te dobitnik Godišnje nagrade dr. Marko
Medved, ravnateljica Caritasa nadbiskupije Rijeka s. Marija Faustina Kovačević, donedavni gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, novi
gradonačelnik Marko Filipović, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, rektorica Sveučilišta u Rijeci dr. Snježana Prijić Samardži-
ja, novinarka Novog lista Mirjana Grce i baptistički pastor Giorgio Grlj.U Zvonima prenosimo dijelove nekih izjava:

Mons. mr. Emil Svažić, S. Marija Faustina Kovačević,
generalni vikar Riječke nadbiskupije: ravnateljica Caritasa nadbiskupije Rijeka:

Nadbiskupov doprinos na području pastoralnog Uz brojna područja na kojima je nadbiskup ostavio
djelovanja posebno se ogleda na tri područja: službe na- neizbrisivog traga, mnogo je učinio i za karitativno dje-
viještanja, službe posvećivanja i službe upravljanja. Kada je riječ o lovanje mjesne Crkve. Njegova je trajna namjera bila jačanje Cari-
prvoj službi, treba izdvojiti brojne pastirske poruke i homilije koje tasa kako bi djelotvorna kršćanska ljubav dotaknula što veći broj
je uputio vjernicima, zatim brojne knjige filozofskog i pastoralno- ljudi u potrebi. O tome najbolje svjedoči podatak da je u vrijeme
teološkog sadržaja te brojne pastoralne pohode župama. njegove uprave s radom započelo 5 karitativnih ustanova koje se
Vršeći službu posvećivanja zaredio je 53 prezbitera, što je više brinu o siromašnima i bolesnima, uključujući i Hospicij.
od polovine sadašnjih članova nadbiskupijskog prezbiterija, te po-
dijelio sakrament potvrde desetcima tisuća mladih. U trećem po- Mirjana Grce, novinarka Novog lista:
dručju nadbiskup je stvorio pretpostavke za što kvalitetniji rad na Rijeka poznaje Ivana Devčića još iz vremena dok je
području svake pojedine župe, posebno kada je odredio da svaka
župa mora imati pastoralno vijeće. Tu je i uspostava mnogih pasto- bio sveučilišni profesor na više riječkih fakulteta kao
ralnih ureda i povjerenstava. Dao je sagraditi desetak župnih crkvi osobu izvanredne širine, teologa, filozofa, kršćanskog
i kapela te druge zgrade koje je dao obnoviti, a treba istaknuti i mislioca. A otkada je nadbiskup još i više, kao osobu koja ima po-
njegov veliki doprinos djelovanju drugih ustanova poput hospicija vjerenja u ljude i humaniji svijet, graditelja dobra.
i katoličke osnovne škole. Uz njega smo rasli u bolji grad, a grad za njega nije samo luka
različitosti već istovremeno i luka zajedništva. Riječku nadbisku-
Dr. Marko Medved, teolog i povjesničar: piju učinio je suputnicima ljudi našega vremena, a suputništvo za
Nadbiskup Devčić vrlo je dobro razumio položaj i njega znači solidarnost s konkretnim ljudima u teškim životnim
situacijama i prilikama, o čemu svjedoči i mreža karitativnih usta-
poslanje Crkve u pluralnom i sekularnom društvu. Taj nova koje je osnovao.
dijaloški stav može se prepoznati i u njegovoj iznimnoj
otvorenosti prema svijetu medija i prema novinarima. Mr. Vojko Obersnel bivši gradonačelnik Rijeke:
U isto vrijeme, prije više od 21 godine, preuzeli
Dr. Snježana Prijić Samardžija,
rektorica sveučilišta u Rijeci: smo službe nadbiskupa i gradonačelnika te tijekom
tog vremena uspješno surađivali. Razlog zašto je pred-
Sveučilište u Rijeci presretno je što smo imali prili- ložen za nagradu jest njegov doprinos u razvoju grada onakvim
ku surađivati ne samo sa sjajnim filozofom i znanstve- kakvim on jest. Rijeka je otvorena, tolernatna, spremna na pomoć
nikom nego uistinu s čovjekom koji je razumio zajednicu i gradio svima, a i nadbiskupo Devčić upravo je takav. Prije svega mu je u
mostove. sferi interesa čovjek i kako pomoći čovjeku i to je radio tijekom svih
20 godina.

7

RAZGOVOR Broj 6/543 2021.

Ne dopustimo
da nas strah
učini slijepima
za patnje drugih

P. Stanko Perica, SJ.: Doseljenici nam neće oduzeti naše vrijednosti,
nego nam mogu dati puno novih vrijednosti. Tome svjedočimo u
Isusovačkoj službi za izbjeglice u Hrvatskoj.

Razgovarala: Helena Anušić od načina su tzv. humanitarni koridori kojima pomažemo ljudima
koji se nalaze u teškoj situaciji riješiti problem, dovesti ih u dru-
Nedavno je u Rijeci obilježen Svjetski dan izbjeglica koji je gu državu, u povoljnije okruženje u kojemu će moći stvarati novi
organizirala međunarodna humanitarna organizacija Isu- život. Ovih dana poduzimamo korake da u Riječku nadbiskupiju
sovačka služba za izbjeglice u partnerstvu s UNHCR-om, dovedemo nekoliko progonjenih kršćanskih obitelji iz Libanona i
UN-ovom agencijom za izbjeglice, Riječkom nadbiskupijom te uz nadamo se da ćemo ih uspjeti dovesti i zajedno s lokalnom Crkvom
podršku Grada Rijeke. Tim povodom razgovarali smo s ravnate- pomoći im u asimilaciji.
ljem Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) p. Stankom Pericom, SJ.
m Caritas Europa objavio je ovih dana izjavu u povodu 20 godi-
m Isusovačka služba za izbjeglice od svoga osnutka ostavlja upe- na obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica i 70. godišnjice usva-
čatljiv trag u Katoličkoj Crkvi nakon Drugog vatikanskog konci- janja Konvencije Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica, u ko-
la. Dalekovidnost ove ideje potvrđuje danas papa Franjo u svo- joj se posebno osvrće na „Balkansku rutu“ na kojoj ste izuzetno
jim govorima, porukama pa i enciklici „Fratelli tutti“, no kada prisutni. U njoj, između ostaloga, pozivaju stvaratelje politika
su isusovci krenuli u organiziranu skrb o izbjeglicama? da zaštite pravo na azil i dostojanstvo ljudi u pokretu te da olak-
šaju kretanje ljudima umjesto da grade zidove.
Isusovačka služba za izbjeglice je međunarodna humanitar-
na organizacija koja djeluje već 41 godinu, u 56 zemalja svijeta. Tako je. Na toj “Balkanskoj ruti” je godinama doista teška si-
Započeli smo 1980. godine nakon rata u Vijetnamu kada je veliki tuacija i žalosti činjenica da protok godina ne donosi poboljšanje,
broj ljudi bio prisiljen bježati iz Južnog Vijetnama. Stradavali su nego sve veći kaos. Ljudi su prepušteni sami sebi i svi na neki na-
na pučini i tada je vrhovni poglavar Družbe Isusove, Pedro Arrupe, čin pate - kako migranti tako i lokalno stanovništvo, a potrebno je
zahtijevao od isusovaca da se angažiraju oko pomoći izbjeglicama. samo malo političke volje da se ta situacija riješi. Za bogate zemlje
Vremenom, kako je broj izbjeglica rastao, a žarišta nastajala širom zaista se ne radi o velikom broju ljudi. Npr. u BiH, gdje smo s na-
svijeta, tako se proširio rad i naše službe. U Hrvatskoj djelujemo šom Službom kao i većina migranata prisutni u Bihaću i Sarajevu,
od rata, odnosno 1993. godine i prisutni smo u gotovo cijelog regiji: ima oko 8 000 migranata, ali za tu zemlju taj broj stvara veliki
Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, odnosno zemljama koje su pritisak i žao mi je da se Europa ne angažira više. Ljudi su ondje
dio tzv. Balkanske rute. Tom rutom prolazi veliki broj migranata, ostavljeni bez temeljnog ljudskog dostojanstva. Brojni žive izvan
trenutno najveći broj onih koji idu u Europu. Prošle godine je kroz kampa, u šatorima i ruševnim nastambama, i ostaje samo nadati
naše krajeve prošlo oko 50 000 osoba. se da će se ta situacija uskoro riješiti.

m Je li ovo prvi puta da se program obilježavanja Svjetskog m Naše društvo iznimno je podijeljeno po pitanju izbjeglica.
dana izbjeglica održao izvan Zagreba i zašto su odabrani Rijeka Iako imamo kao narod to iskustvo izbjeglištva, lome se koplja
i Srdoči? oko toga treba li Hrvatska i u kojoj mjeri pomoći onima koji
dolaze iz Sirije, Pakistana, Irana i drugih zemalja.
Tako je. Do sada smo ovaj Dan obilježavali u Zagrebu molitve-
nim bdijenjem, ali željeli smo izaći iz tih okvira. Ovaj Dan, koji se Da. Naši su krajevi žrtve šireg konteksta u kojemu živimo i ge-
obilježava na globalnoj razini, u svijest nam doziva da je u svijetu opolitičke situacije koja nas okružuje. Na žalost, svjesni smo koliko
danas 82,4 milijuna izbjeglica. Tim ljudima treba pomoći i na ža- je Europa napravila grješaka u svojoj politici migracija. Dopustila
lost moramo priznati da se svijet ne snalazi dobro u toj situaciji. je u nekim zemljama da se migranti getoiziraju, da ne prođu kvali-
Moramo promišljati o ovom problemu i kako se angažirati. Neki tetan proces integracije i u takvoj situaciji, u kojoj mnogi generaci-
jama žive izolirani i u siromaštvu dolazi do radikalizacije tih ljudi
jer je vrlo lako tim ljudima manipulirati. To je uzrok zašto dolazi i
do onih loših stvari kojih se svi bojimo. Pred tim temama ne treba

8

Broj 6/543 2021. RAZGOVOR

zatvarati oči, nego nas te greške trebaju učiti promijeniti aktualnu Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru. Stranci su radili u gotovo
politiku jer s druge strane postoji puno dobrih slučajeva integraci- robovlasničkim uvjetima i takvi uvjeti života nikoga ne privlače.
je: ljudi koji su naučili jezik, pronašli posao, doprinose hrvatskom Zapadne zemlje pak imaju magnetizam radnih i socijalnih prava
društvu i postaju velika dodana vrijednost našoj stvarnosti. Nai- koji privlači ljude.
me, izbjeglice kada dođu u neku zemlju, kreću “od nule” i trebaju
se truditi izgraditi ispočetka svoj život. Zato su useljeničke zemlje Živimo u globaliziranom svijetu u kojemu svi sve znaju i po-
obično vrlo uspješne poput SAD-a, Australije i Kanade jer imaju stoje oni koji žive ispod razine siromaštva i spremni su i pješice
useljeničku tradiciju. Doseljenici nam neće oduzeti naše vrijedno- krenuti na opasno putovanje kako bi sebi i svojoj djeci omogućili
sti, nego nam mogu dati puno novih vrijednosti kojima svjedočimo pristojan život. Slučaj je takav da se naša zemlja nalazi se na nji-
hovoj ruti i to ostavlja traga na nama. Iako većina želi samo proći,
u Isusovačkoj službi za izbjeglice u Hrvatskoj.
događaju se i nemile stvari zbog ranije navedenog kaosa. Zato se
m Iako je „Balkanska ruta“, kojom je prije pet godina više od moramo svi trgnuti i pritisnuti političare kako bi se ta situacija ri-
milijun izbjeglica došlo u EU, načelno zatvorena, još uvijek se ješila, ali i jačati solidarnost u sebi i oko sebe kako bi slabio sustav
mnogi preko nje pokušavaju domoći Europe u bijegu pred rato- nepravde koji proizvodi migracije.

vima, prirodnim katastrofama i gladi. Sve je ma-

nje humanitarnih organizacija koje im pomažu. m Izbjeglice u Hrvatskoj o kojima skrbite, u kojoj su se mjeri asimilirale u
Na koji način to vi činite? našem društvu?

Da. Danas nije lako pomagati zbog pandemije Nije se lako integrirati u malom društvu poput hrvatskog. Mi im omoguća-
koronavirusa i nedostatka sredstava nužnih za po- vamo učenje jezika, jer je to prvi i neizostavan korak. Zatim razne prekvalifikaci-
moć. No, mi i dalje djelujemo u zemljama u kojima je jer se često diplome koje su stekli u svojoj zemlji ne priznaju. Pomažemo im
se nalazimo kako je to u tim zemljama potrebno. U u snalaženju s novom svakodnevicom, ali pružamo pomoć i našim ljudima da
Hrvatskoj, konkretno, najviše smo aktivni u pomoći se snađu s njima, npr. prosvjetnim djelatnicima u radu s izbjegličkom djecom.
onima koji su zatražili i dobili azil. Pomažemo pri- Trudimo se biti podrška kako bi brže i lakše postali integrirani i punopravni
marno u integraciji, odnosno pomažemo im da se članovi hrvatskog društva.
snađu i ostvare normalan život: nauče jezik, prona-

đu posao, djeca da krenu u vrtić itd. Pomažemo i m Papa Franjo u jednom je od svojih susreta s migrantima ka-
strancima koji dolaze u Hrvatsku raditi, kao i našim povratnicima, zao kako su oni “rana koja vapi u nebo”, a nakon nedavnog
osobito iz Južne Amerike, ponajviše u borbi s hrvatskom birokraci- nemilog događaja u travnju kada je 130 migranata nestalo u Me-
jom. Tu su sada aktualni i ranije spomenuti humanitarni koridori diteranu, a prije smrti su dva dana molili za pomoć, istaknuo je
koji su konkretan način pomoći onima koji su doista u teškoj hu- da je “nastupio trenutak sramote”. Humanitarne udruge optu-
manitarnoj situaciji. žile su europske države da im nisu htjele pomoći. Europa, kao
kolijevka kršćanstva, je li pala na ispitu milosrđa?
m Kako komentirate pojedine izjave o kretanju migranata da je
riječ o “islamizaciji Europe”, kao i negativnim iskustvima lju- Slažem se. Zaista, teško je bilo gledati i slušati te vijesti koje su
di koji žive u Gorskom kotaru i kojima su uništene vikendice? pokazale po tko zna koji put našu inertnost i kako Papa kaže ‘virus
Osim toga, svjedoci smo i devastacije planinarskih domova, a indiferentnosti’ koji je puno jači i pogubniji od covid virusa. Zato je
uz navedeno možete li prokomentirati izjave poput: “Od čega dobro razgovarati o ovoj temi, zanimati se za probleme izbjeglica,
migranti bježe ako rata u njihovim zemljama nema?” rasti u sućuti prema njima jer su to ljudi poput nas. Nitko ne zaslu-
žuje patiti, pogibati u moru ili od mina u šumi. Nitko ne zaslužuje
Svi ti prigovori imaju svoju osnovu i iako je tematika široka, utopiti se u rijeci i trebamo se truditi nešto učiniti. Mi koji živimo
pokušat ću ukratko odgovoriti. Često se u medijima prikazuju pri- u Europi, koji smo dio najciviliziranijeg dijela svijeta, onog koji ba-
mjeri migranata koji upadaju u vikendice i planinarske domove i štini vrijednosti prava, filozofije i kršćanstva, imamo odgovornost
ostavljaju nered iza sebe. Treba znati da je samo prošle godine tom pomoći i angažirati se, ne dopusti da nas strah učini slijepima za
Balkanskom rutom prošlo preko 50 tisuća ljudi koji su najčešće patnje drugih. Ako se mi, kršćani, bojimo da će nas netko ‘islamizi-
gladni i prinuđeni bilo kako snaći se. Izražavam sućut svima čije su rati’, tada je naša vjera slaba. Uvijek je u tradiciji kršćanske vjere
vikendice, kuće i planinarski domovi zbog toga stradali, ali mora- bilo ići onima koji su drugačiji i pružiti svjedočanstvo - dati dio
mo na to gledati kao opomenu političarima na europskoj razini da svoje kulture i baštine. To je ono što trebamo činiti.
se angažiraju jer lokalno stanovništvo pati zbog njihove inertnosti.
Ne smije se događati da toliki broj ljudi nekontrolirano prolazi. m Papa Franjo u enciklici „Fratelli tutti“ kaže da će migracije
činiti ishodišni element budućnosti svijeta (usp. br. 40). Što to
m Na žalost, na razini EU ne postoji dogovor glede migracije, znači?
nego izraženo neslaganje i cijela situacija prepuštena je kaosu.
Sve što se događa u Gorskom kotaru i širem riječkom području Migranata je više od 80 milijuna i taj broj raste, a rast će još
jest rezultat tog kaosa. Zašto prolaze ovuda i idu u Europu? brže zbog globalnog zagrijavanja, koje će učiniti mnoga mjesta
nenastanjivima, tako i zbog globalizacije društva u kojemu gra-
Isti razlozi tjeraju Hrvate u Irsku, Njemačku i druge zemlje. U nice imaju sve manju ulogu. Na to se treba priviknuti i ne treba
bogatim zemljama vide svoju budućnost jer globalna solidarnost ne se bojati, nego pomoći onome u nevolji. Time ćemo sebe obogatiti
postoji i ekonomske razlike sve su drastičnije. U drugim zemljama, jer stranac u Bibliji je uvijek privilegirani lik, onaj koji je poslan
poput arapskih, stranci su u vrlo teškom položaju. Tamo posto- izabranom narodu da bi ga obogatio. Iz te perspektive treba biti
ji kafala sustav o kojemu smo nedavno čitali u vijestima o pogi- dobronamjeran prema strancima i tako ćemo i sami prosperirati.
biji brojnih radnika koji su radili na izgradnji stadiona za iduće

Svjetski dan izbjeglica u Riječkoj nadbiskupiji

U organizaciji Isusovačke službe za izbjeglice i u partnerstvu s UN- Nadbiskup Uzinić vjernike je potaknuo na otvorenost i ljubav prema
HCR-om, UN-ovom agencijom za izbjeglice, Riječkom nadbiskupijom te uz svima u potrebi po uzoru na ljubav koju Krist ima prema svim ljudima.
podršku Grada Rijeke u nedjelju 20. lipnja obilježen je Svjetski dan izbjeglica.
O. Perica je u propovijedi objasnio kako je strah od nepoznatog kon-
Svečano misno slavlje u župnoj crkvi Svetog Križa na Srdočima pred- stanta, ali Isus od vjernika traži da kroz taj nemir rastu i sazrijevaju. Nakon
vodio je riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Suslavili su ravnatelj mise predstavio je rad Isusovačke službe za izbjeglice i održao interkulturalni
Isusovačke službe za izbjeglice o. Stanko Perica, SJ i župnik vlč. Kristijan susret na kojemu su okupljeni imali priliku upoznati osobe koje su bile prisi-
Zeba, a na misi su sudjelovale izbjeglice iz Irana, Pakistana i Sirije kojima je ljene napustiti svoj dom i u Hrvatskoj pronašle sigurnost i zaštitu. U tome im
Hrvatska postala novi dom i koji su Molitvu vjernika, uz simultani prijevod je pomogla upravo ova isusovačka humanitarna organizacija.
na hrvatski jezik, pročitali na jezicima zemalja koje su bili prisiljeni napustiti.

9

CARITAS Broj 6/543 2021.

Učenici u
korizmi učinili
vrijedna
dobra djela

Kao najkretivniji rad izabrana je Članovi komisije bili su Ornela Boseglav, profesorica likovne
umjetnosti; Bruno Lončarić, voditelj posebnih projekata u Novom
kutijica iz 3 a razreda listu; vlč. Mato Berišić, koordinator pastoralnih ureda i povjerensta-
va, Ines Turković, vjeroučiteljica te Ivica Plivelić, djelatnik Caritasa.
OŠ Zamet te rad jednog od Nadzor rada komisije provele su ravnateljica nadbiskupijskog Carita-
sa s. Marija Faustina Kovačević i predstojnica Katehetskog ureda dr.
učenika 5 c razreda
RKsenija Rukavina Kovačević.
OŠ Ivana pl. Zajca. avnateljica je na početku susreta podsjetila na rezultate ovo-
godišnje korizmene akcije. Tijekom korizme učenici osnovnih
Izborom najkreativnije oslikane Caritasove kutijice završe- škola prikupili su oko 47 000 kuna i taj je iznos riječki Caritas
na je korizmena sabirna akcija riječkog Caritasa koja je ove uplatio na račun 1. OŠ Petrinja. Škola je tim sredstvima te uz pomoć
godine ponudila nove sadržaje. Tradicionalne korizmene donacija Lions Distrikta 126 Hrvatska i Sisačko-moslavačke županije
kutijice u koje djeca i obitelji tijekom korizme sakupljaju svoje 24. travnja kupila novo dostavno vozio, kombi koji će služiti za do-
priloge za Caritas, ove su godine u suradnji Caritasa Riječke stavljanje užina i svega potrebnog u petrinjske područne škole.
nadbiskupije i Katehetskog ureda podijeljene i učenicima koji
pohađaju vjeronauk u školi, a prikupljena sredstva poslana su Korizmena karitativna akcija obuhvatila je i učenike srednjih
u 1. OŠ Petrinja koja je stradala u potresu. Akcija je završena škola. Oni su pripremali „pakete prijateljstva“ kojima su željeli izra-
11. lipnja izborom najkreativnije kutijice koje su oslikavali uče- ziti blizinu, suosjećanje i ljubav s djecom i njihovim obiteljima kojima
nici osnovnih škola. su domovi stradali u potresu. Tako su u svojim razredima pripremi-
li pakete s prehrambenim, higijenskim i drugim proizvodima koji bi
Komisija koja je između 95 pristiglih kutijica s poticajnim mogli biti korisni njihovim vršnjacima u Petrinji, a u paketima su im
porukama i crtežima morala izabrati najkreativniju, sasta- ostavili i poklone i poruke podrške. U akciju se uključilo 8 srednjih
la se u prostorijama nadbiskupijskog Caritasa. Da izbor nije škola i prikupljeno je 96 paketa koje je riječki Caritas 4. svibnja dosta-
bio lagan govori činjenica da su odabrana 2 prva mjesta, jedan vio školarcima u Petrinji.
rad učenika viših razreda osnovne škole te jedan nižih razre-
da. Tako je izabrana kutijica jedne učenice ili učenika iz 3 a Danijel Delonga
razreda OŠ Zamet te rad jednog od učenika 5 c razreda OŠ
Ivana pl. Zajca. Vjeroučiteljice i vjeroučitelji već su u razredima
napravili prvu selekciju, tako da je u Caritas pristigla po jedna
kutijica iz svakog razreda. Članovi komisije složili su se da su
svi pristigli radovi bili iznimno kreativni i zaslužuju pohvalu.
Ipak, u uži izbor ušle su kutijice s crtežima i porukama koje
se mogu koristiti kao predložak za tiskanje na kutijicama za
sljedeću godinu, što je bio jedan od posebnih uvjeta natječaja.

Suradnja Hospicija i Doma Turnić

Devetoro korisnika usluge organiziranog stanovanja Doma za moći njihovom većem osamostaljivanju. Hospicij je, s druge strane,
odrasle osobe Turnić posjetilo je u utorak 8. lipnja Hospicij Marije ovime pokazao veliku otvorenost i podršku osobama s teškoćama
Krucifikse Kozulic gdje će započeti volontirati na porti ustanove. mentalnog zdravlja. Dom Turnić ustanova je socijalne skrbi koja
Ove osobe, koje su već prethodno napravile veliki iskorak kroz sa- pruža usluge smještaja, organiziranog stanovanja, boravka i psi-
mostalni život uz podršku osoblja Doma Turnić u stambenim za- hosocijalne podrške za članove društva koji imaju poteškoću men-
jednicama, sada žele napraviti prvi korak prema svijetu rada kroz talnog zdravlja, ali im nije potrebno bolničko liječenje. Zadnjih
inkluzivno volontiranje. nekoliko godina Dom razvija usluge u zajednici kroz proces tran-
sformacije i deinstitucionalizacije te sada u stambenim zajednica-
Ovom suradnjom pružena je prilika osobama s teškoćama ma u Rijeci i okolici živi čak 40 osoba.
mentalnog zdravlja za uvježbavanje vještina koje će dodatno po-

10

Broj 6/543 2021. CARITAS

Nadbiskup Uzinić “Kruh sv. Vinka”

pohodio Prihvatilište “Kruh sv. Vin-
ka” naziv je novog
za beskućnike projekta Kuće uto-
čišta u Rijeci, odno-
“Ruže sv. Franje” sno prehrambenog
proizvoda nastalog
Riječki nadbiskup u projektu društve-
koadjutor Mate Uzinić nog poduzetništa.
pohodio je 9. lipnja Pri- Prema riječima vo-
hvatilište za beskućni- diteljice Kuće uto-
ke “Ruže sv. Franje” čišta i predsjednice
u Rijeci, razgovarao s udruge Depaul Hr-
korisnicima i djelatni- vatska, s. Veronike
cima ove karitativne Mile Popić, cilj ove
ustanove i slavio misu manufakture jest radna aktivacija korisnika ove karitativne usta-
u kapelici Prihvatili- nove, beskućnika i dugotrajno nezaposlenih osoba koje su se usli-
šta. jed različitih životnih okolnosti našle na margini društva.

Apostrofirajući Nije slučajno da se u središtu projekta našao ovaj prehrambeni
Isusovu rečenicu: “Sve proizvod, poručuje s. Veronika dodajući da je sveti Vinko beskuć-
što želite da drugi čine nicima i siromasima davao kruh i juhu. Osim toga, kruh nam sim-
vama, činite i vi nji- bolizira dobrotu, ljubav, gostoprimstvo, blagoslov, a osobito nama
ma”, naglasio je da ne kršćanima “kruh” daje život – materijalni i duhovni.
trebamo odgađati čini-
ti dobra djela - ostav- “Kruh sv. Vinka” osmislila je Ivana Šajn, zaposlenica Kuće
ljati za sutra. Važno je sada živjeti duh koji oživljuje, duh zakona, utočišta, po struci sanitarni inženjer i prehrambeni tehnolog. “Bu-
ne slovo, jer slovo ubija, a duh svakog zakona, ako je doista za- dući da zaprimamo velike količine kruha, ostatke koristimo u pro-
kon u skladu s Božjom voljom jest duh ljubavi, poručio je mons. izvodnji hrskavih aromatiziranih krutona raznih okusa. Radimo
Uzinić. “Često se događa da planove odgađamo, ostavljamo za ih na maslinovom ulju i obogaćeni su začinima.” Šajn dodaje kako
sutra. Sveti Augustin kaže: Koliko dugo ću ponavljati sutra? Za- je naglasak u proizvodnji stavljen na kvalitetu, a ne količinu te da
što ne sada? Zašto već ovaj čas ne bi značio kraj mog tmurnog i je proizvod rezultat rada korisnika pod Ivaninim stručnim nadzo-
beskorisnog života daleko od Boga. Mi nemamo više ‘jučer’ - ono rom.
je prošlo, nemamo ‘sutra’ - ono neće nikada doći. Imamo samo
danas – sada.” Sa željom da se čovjeku u potrebi pomogne cjelovito, u Kući
Zaključujući propovijed zahvalio je zaposlenicima i volonte- utočišta provodi se i projekt “Ruke koje se daju” kojemu je također
rima Prihvatilišta na svjedočanstvu tog duha Zakona i ljubavi cilj radno aktivirati korisnike. “Ljubite Boga, ali neka to bude u
po uzoru na Isusa Krista, kao i ljubavi koju je svojim životom znoju lica i rada ruku” – rekao je sv. Vinko. To je ono što svi činimo
posvjedočio utemeljitelj franjevačkog reda sv. Franjo Asiški. “Vi u Kući utočišta. Želimo potaknuti korisnike na jačanje radnih na-
ste ta slika Isusa za sve one koji ovdje dolaze, za nas koji živimo vika koje su oslabjele slijedom njihovih različitih životnih okolno-
u ovom gradu i Riječkoj nadbiskupiji. Hvala vam za to. Trudite sti te tim projektom oni, zajedno s nama, pomažu djelovanju Kuće
se i dalje biti poticaj svima nam da i mi, ne ‘jučer’ i ‘sutra’, nego utočišta”, poručuje s. Veronika. Pojašnjava kako je riječ o manjim
‘danas’, svatko na svoj način živimo i širimo taj duh ljubavi i fizičkim poslovima: uređenju vrta, slaganju drva, čišćenja i slično.
Isusa Krista.”
Zainteresirani koji žele naručiti “Kruh sv. Vinka”, hrskave
H. Anušić aromatizirane krutone raznih okusa, mogu nazvati na broj telefo-
na 051 672 933 ili pisati na e-mail adresu: depaulhrvatska@gmail.
com

Humanitarna šahovska simultanka

U nedjelju 6.lipnja u župi sv. Nikole Na početku ovog događaja
Tavelića održana je humanitarna akcija okupljene je pozdravio domaćin,

u igranju šaha, tzv. simultanka. Glavni fra Tomislav Šanko, koji je za-

akter tog događaja bio je poznati, i više hvalio svima koji su se odazvali
puta nagrađivani, šahist Marin Bosio- ili na neki drugi način podržali
čić. Marin je inače velemajstor u šahu, ovu akciju. Posebno je još jednom
ali je u svojoj skromnosti rado prihvatio zahvalio i Marinu što je odvojio

prijedlog župnika, fra Tomislava Šanka, svoje vrijeme. Nakon toga fra To-

o održavaju ovog oblika turnira; simul- mislav je predvodio kratku moli-
tanke. Radovalo ga je što na taj način tvu, a zatim je i sam zauzeo mje-
može pridonijeti da se skupi novac koji će stu uz šahovsku ploču i čekao na
se preusmjeriti za pomoć potrebitima iz igru s šahovskim velemajstorom.

župe. Osim što je Marin uspješan šahist Prisutne je pozdravio i du-
on je i redoviti ministrant te polaznik gogodišnji Marinov trener, gosp.
Kateheza za mlade i odrasle. Goran Mufić, međunarodni ša-
hovski majstor i FIDE-trener. Rasplet ovog malog turnira bio je
Koliko je Marin priznat i poznat u svijetu šaha potvrđuje i či-

njenica da su dvoje sudionika došli iz Zadra samo kako bi mogli sje- pomalo i očekivan, tj. nitko nije uspio pobijediti višestrukog prvaka
sti nasuprot njemu. Bilo je prisutno 19 igrača od kojih dvoje djece
u dobi od 7 i 8 godina. Marin je ipak igrao na 20 ploča jer je jedna Hrvatske u šahu, Marina Bosiočića. Bez obzira na ishod, sudionici
sudionica izrazila želju igrati na dvije ploče. ove akcije bili su veoma zadovoljni i ponosni na priliku koja im se
pružila.

Maja Lacković

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 6/543 2021.

Mnoge srušene crkve i kapele na riječkom području ne
postoje u kolektivom sjećanju današnjih Riječana

Nestale
riječke crkve

Rijeka je u povijesti bila izrazito sakralno
obilježena. Srednjovjekovni grad uz
ušće Rječine bio je podijeljen u četiri
kontrade ili gradske četvrti – Sv. Marije sa
Zbornom crkvom (Assuntom), Sv. Barbare
s istoimenom crkvom koja danas više
ne postoji, Sv. Jeronima i Sv. Vida. Izvan
zidina su se pojedina područja nazivala
prema istoimenim kapelama kojih
danas više nema, poput Martinšćice,
Andrejšćice ili Cecilinova.

Piše: Goran Moravček Slično je i u slučaju kapela sv. Groba na Kalvariji, koja je 2004.
godine otkrivena pa – zatrpana. Oko te prve izgrađene kapelice
Mnoge crkve i kapele podignute tijekom povijesti na riječ- na Goljaku, podignute 1677. godine, bilo je uređeno prvo riječko
kom području nestale su i ne postoje u kolektivom sjeća- komunalno groblje. Temeljni kamen za kapelicu, koja je trebala
nju današnjih Riječana. Religija je često bila na meti “pro- biti nalik crkvi Svetoga groba u Jeruzalemu, blagoslovio je pulski
svjetitelja”, a bilo ih je i previše u minulim stoljećima, koji su često biskup Bernardin Corniani (1664. – 1689.) Druge dvije kapelice,
uništavali svetinje vjernika. Nažalost, ni jedna vjerska zajednica podignute na 400-tu obljetnicu krvarenja Čudotvornoga Raspela
nije toga bila pošteđena. Neposredno nakon Drugoga svjetskog 1696. godine, izgrađene su na početku Kalvarije. Nakon toga ure-
rata, primjerice, u doba kad je religija bila proglašena opijumom đena je na Kalvariji i špilja sv. Petra s drvenim kipom apostola-po-
za narod, komunističke vlasti dale su, među ostalim, srušiti neka- kornika i grbom Riječanina, pićanskog biskupa Petra Antona Gau-
dašnju zavjetnu crkvu sv. Otkupitelja na Mlaki, ali i veliku sina- sa (1693. – 1713.), donatora pećine i kronogramom iz godine 1696.
gogu, koja se nalazila na uglu današnjih ulica Pomerio i Ciottine. Treba li spominjati da je grb biskupa Gaussa – ukraden? Poslije
Veliku sinagogu, otvorenu 1903. godine, temeljito su opljačkali i više od sedam desetljeća podignute su 1768. godine još dvije kape-
zapalili njemački nacisti koncem siječnja 1944., ali tada nije sru- lice, jedna posvećena Kristu nakon što ga je Pilat izveo pred narod,
šena. Ostatci sinagoge posve su uklonjeni u doba “narodne vlasti” a druga pobožnim ženama koje odlaze na Kristov grob. Nažalost,
krajem 1948. godine.
Ood tih su kapelica ostali samo tragovi.
Vode potoka Lešnjak i četiri njegova toka uvjetovale su ne- d nekadašnje crkve sv. Roka, koja je povremeno imala ulo-
kadašnji izgled drevne Tarsatike, a potom i Staroga grada. Potok gu župne crkve grada Rijeke dok se obnavljala obližnja
je odredio položaj rimskog vojnog stožera, prinicipije, ali i termi. Assunta i u kojoj se čuvalo Presveto raspelo dok je građena
Nakon što su one propašću Rimskog Carstva te provalama Avara nova crkva sv. Vida, ostale su arhivske uspomene i orgulje koje se
i Franaka izgubile svoju društvenu i higijensku ulogu, znatne ko- danas čuvaju u Belgradu kod Grižana. Crkva sv. Roka nalazila se
ličine građevnoga materijala odredile su smještaj ranokršćanske ispred današnje OŠ Nikola Tesla na mjestu izgrađene podzemne
bazilike. Prostrana crkva s prelijepim podnim mozaicima mogla je garaže, bila je zavjetna, a njezina je gradnja potaknuta nakanom
biti katedralna, sjedište Tarsatičke biskupije o čijem se (ne)posto- da se spriječi ponovna epidemija kuge koja je 1599. godine odnijela
janju samo nagađa. Prilikom zaštitnih arheoloških radova pored više od 300 života. Prvi put se spominje da je sveta misa održana u
Kosog tornja otkriveni su prekrasni ranokršćanski mozaici. Oni njoj 1613. godine, a kada su isusovci stigli u Rijeku, gradsko Vijeće
su zatrpani te je neizvjesno kada će stići toliko priželjkivana “bolja im je privremeno ustupilo tu crkvu koja im je službeno predana 2.
vremena” kako bi se ostatci nekoć monumentalne bazilike otkrili listopada 1627. godine. Njome su upravljali do 21. listopada 1635.
Riječanima. kada su dobili staru crkvicu sv. Vida. Tri godine potom kapela sv.
Vida trebala je biti srušena kako bi se na istome mjestu izgradila
veća crkva. Zbog toga je 19. travnja 1638. Čudotvorno raspelo iz
sv. Vida prenijeto u tu crkvu i ondje je ostalo do 15. lipnja 1659.

12

Broj 6/543 2021. IZ POVIJESNE RIZNICE

godine, kada je postavljeno na glavni oltar nove isusovačke crkve, buduće riječke ka- Iza Drugoga svjetskog rata, osim crkve
tedrale. Crkva je stradala u potresu 1750. godine nakon čega je barokizirana. Presvetoga Otkupitelja, srušeno je još
nekoliko crkava, među kojima kapela
Uz crkvu sv. Roka bio je sredinom 17. stoljeća utemeljen samostan časnih sestara
benediktinki, koje su u Rijeku stigle iz Trsta 18. lipnja 1663. godine. U više navrata sv. Karla u Martinšćici te one na Pehlinu
sestre su napuštale samostan – jednom zbog oskudice, potom 1701. nakon francuske podignute u čast sv. Ivanu Krstitelju i sv.
pomorske opsade i poslije velikog potresa 1750. godine. Osim toga, sestre su bile izlo- Jeleni. Kapela sv. Ivana Nepomuka kod
žene nepovoljnim uvjetima života na vlažnom području. Potok Lešnjak navodnjavao
je prostrani samostanski vrt, ali je istovremeno uzrokovao malariju pa je 1679. bilo sušačkog mosta na Rječini, kroz koju
potaknuto preseljenje benediktinki. Godine 1898. nabujala Rječina poplavila je samo- je između dva svjetska rata prolazila
stanske zgrade do prvoga kata, tako da su škola, koje su držale benediktinke, i njihov međudržavna talijansko-jugoslavenska
samostan postali nepodesni za rad i stanovanje. granica, sačuvana je tek kao “citat”

U studenome 1912. počela je gradnja novoga samostana na Podmurvicama, a u i tek je nedavno na tu kapelicu
ljeto 1914. godine sestre su se ondje preselile. U ženski benediktinski samostan poslije postavljen skromni križ. On bi nove
Drugoga svjetskog ušla je jugoslavenska vojska te je tridesetak sestara moglo koristiti generacije Riječana koji se druže pred
svega nekoliko prostorija. Sve osim jedne, odlaze u Italiju. U samostan San Daniele di “Kontom” trebao podsjetiti na povijesnu
Abano Terme kod Padove 1948. godine nije otišla jedino Josipa (Giuseppina) Stipče- kapelicu, koju zahvaljujući mons. Sanjinu
vić nadajući se kako će uspjeti sačuvati samostan i omogućiti povratak sestara koje su Francetiću, nije poput mnogih drugih
optirale za Italiju, među kojima je po narodnosti bilo petnaestak Hrvatica i Slovenki. vjerskih građevina u Rijeci progutalo
Samostan je nacionaliziran 1959. godine, a sestra Giuseppina, rodom iz Arbanasa
kod Zadra, umire 1964. godine. Pokopana je u samostanskoj grobnici na Kozali, čime političko (ne)vrijeme.
je nakon više od tri stoljeća prisutnosti benediktinski red u Rijeci prestao postojati.
Kapela sv. Ivana na Pehlinu
Nakon odlaska benediktinki na Podmurvice napuštena je i crkva sv. Roka te je
1914. godine – srušena. Oltar sv. Roka bio je nakon rušenja crkve prenesen u sjeme- Isusovački samostan u Rijeci
nišnu kapelu, ali je kasnije nestao. Orgulje je kanonik Mate Balas 1903. preselio u
crkvu Majke Božje Snježne u Belgrad, gdje se i danas nalaze.

Dok su isusovci gradili novu crkvu, samostan i gimnaziju, rekosmo, Čudotvorno
raspelo bilo je privremeno čuvano upravo u crkvi sv. Roka, a 1659. godine svečano je
nošeno u procesiji kroz grad te izloženo u novoj isusovačkoj crkvi sv. Vida. Kada je
14. rujna 1712. glavni drveni oltar zamijenjen mramornim, na njega je postavljeno
Raspelo, koje ondje stoji i danas. Barokna katedrala sv. Vida, čiju su gradnju 15. lipnja
1638. započeli isusovci, stigavši u Rijeku dvije godine prije toga, stoji na Trgu Grivica
u Starome gradu još uvijek nedovršena. Pulski biskup Giovanni Balbi posvetio je
crkvu 6. svibnja 1742. godine.

Nažalost, isusovački kompleks, koji su činili još isusovački samostan i učilište,
počeo je propadati nakon potresa 1750. i ukinućem isusovačkog reda 1773. godine
u jeku prosvjetiteljskih reformi što ih je provodio car Josip II. Sredinom tridesetih
godina prošlog stoljeća, u doba talijanske uprave gradom, a prema zamisli tadašnjega
gradonačelnika Riccarda Gigantea, taj je prostor raščišćen od isusovačke prošlosti te

Psu na njemu niknule nove zgrade.
rije nego što je Rijeka, bez područja Sušaka, bila i formalno anektirana tadaš-
njoj fašističkoj Kraljevini Italiji 1924. godine, starodrevna župa Uznesenja Ma-
rijina u Starome gradu bila je podijeljena. Tadašnji apostolski administrator,
koji je postao i prvim riječkim biskupom, Isidor Maria Sain (1926. – 1932.), utemeljio
je 16. srpnja 1923. godine četiri nove župe, među kojima i onu posvećenu Presvetom
Otkupitelju na riječkim Plasama. Kako nova župa nije imala svoju crkvu, kapela sv.
Andrije apostola preuzela je tada ulogu župne crkve, kojom su upravljali salezijanci.
Ta je crkvica 1926. godine proširena i blagoslovljena, a 1944. je stradala u bombar-
diranju angloameričkih zrakoplova i uskoro nestala s lica Zemlje. U njezinoj nepo-
srednoj blizini bit će podignut zavjetni hram i župna crkva Presvetog Otkupitelja.
Gradnju zavjetne crkve na Mlaki potakao je riječki biskup Ugo Camozzo (1938. –
1948.) u travnju 1941. pred Čudotvornim raspelom u Katedrali, najavivši kako će
iduće 1942. godine povodom 300-te obljetnice posvećenja crkve sv. Vida početi gradnja
nove zavjetne crkve s mauzolejem. Biskup Camozzo i vjernici zavjetovali su se da će
u parku na Mlaki podići zavjetni hram Isusu Otkupitelju nadajući se da će Rijeka biti
pošteđena ratnih razaranja. Gradnja crkve počela je u proljeće 1942. godine prema za-
misli mletačkog arhitekta Virgilia Valotta. Neoromanička trobrodna crkva, na čijem
je zvoniku bila postavljena skulptura Krista, građena je u ratnim uvjetima i nikada
nije bila potpuno dovršena, a usto je bila i oštećena u savezničkim bombardiranjima.

Politika je dala sagraditi i župnu crkvu Presvetog Otkupitelja. Zbog (geo)politike
je, međutim, i stradala jer je odlukom političkih moćnika i srušena. Kada je prilikom
bombardiranja savezničkih zrakoplova stradala 1944. drevna crkvica sv. Andrije, koja
je imala najstarije zvono u Rijeci, s upisanom 1308. godinom, sjedište župe preseljeno
je u obližnji zavjetni hram Presvetoga Otkupitelja. Nažalost, i ta će riječka crkva
nakon završetka Drugoga svjetskog rata biti sravnjena sa zemljom. Eksploziv je bio
postavljen pod temelje crkve 4. studenoga 1949. godine. Vapaji apostolskog admini-
stratora Karla Jamnika (1947. – 1949.) i župnika Tomislava Kelenca da se crkva
poštedi rušenja, ostavili su ravnodušnima tadašnje komunističke moćnike. Crkva je
minirana i potpuno uklonjena iz parka na Mlaki s obrazloženjem da smeta prometu.
Danas se ne može raspoznati gdje je nekoć stajala monumentalno zamišljena crkva.

13

DOGAĐANJA Broj 6/543 2021.

Don Luka Klarica i don Hrvoje Mandić zaređeni za svećenike

Na ljudskom temelju neka
izrasta vaše svećeništvo

“Bez ljudskog temelja – biti dobri ljudi – sve što ćete činiti bit će

bezvrijedno. Bez tog ljudskog temelja vjera nije vjera i svećenici postaju

gurui i vračevi“, upozorio je propovjednik. „Naš Bog je čovjekoljubac i

to uključuje poštivanje onih koji su nam povjereni, ali i više od toga – ta

vjera uključuje poštivanje svih ljudi, naroda vjera i kultura.“
Luka Klarica i Hrvoje Mandić novi su svećenici Riječke nadbi-
skupije. Na svečanom liturgijskom slavlju u perivoju svetišta uključuje poštivanje svih ljudi, naroda vjera i kultura.“ Potaknuo
Majke Božje Trsatske u subotu 26. lipnja zaredio ih je riječki je ređenike da uvijek imaju na umu poruke pape Franje iz enci-
klike „Fratelli tutti“ u kojoj poručuje da prava vjera nikad nije
nadbiskup i metropolit mons. Ivan Devčić, a u tom važnom činu protiv drugih. „Ona ne može biti nezainteresirana, ravnodušna i
za svaku katoličku zajednicu sudjelovali su brojni vjernici i obite- licemjerna. Ona se uvijek, ne samo retorički nego i aktivno, zauzi-
lji ređenika. Svećenici nadbiskupije polaganjem ruku simbolično ma za druge živote. To je vjera koju ste pozvani propovijedati, ali i
su izrazili zajedništvo s novim prezbiterima, a svečanost liturgije sami živjeti“, poručio je mons. Uzinić.
obogatio je zbor duhovne obi-
Nadbiskup Uzinić potaknuo je ređenike da uvijek imaju na umu poruke pape
telji Omnia Deo. U liturgiji je

sudjelovao i don Josip Radić, Franje iz enciklike „Fratelli tutti“ u kojoj poručuje da prava vjera nikad nije protiv
utemeljitelj Javnog vjerničkog
drugih. „Ona ne može biti nezainteresirana, ravnodušna i licemjerna. Ona se
društva „Omnia Deo“, zajed-

nice kojoj pripadaju don Kla- uvijek, ne samo retorički nego i aktivno, zauzima za druge živote. To je vjera koju
rica i don Mandić.

Prigodnu propovijed upu- ste pozvani propovijedati, ali i sami živjeti.“ Kao drugu smjernicu svećeničkog
tio je riječki nadbiskup koa- poziva naveo je – biti svećenik otvorenih vrata, biti gostoljubiv. Zatim je istaknuo
djutor mons. Mate Uzinić i

na početku izrazio radost što i treću: „Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade
će mjesna Crkva od sada biti kao otkupninu za mnoge. (Mk 10, 35 - 45) U tome nemojte biti ograničeni,
bogatija za dva mladića koji

su odlučili svoje svećeništvo osobito predrasudama prema ljudima. Nemojte se sužavati pravilima, nego širite
živjeti u Riječkoj nadbiskupiji.
svoja srca kako biste doista mogli služiti, a ne gospodariti ljudima“, poručio je
Ređenicima je poručio da nji-

hovo svećeništvo mora izrasti ređenicima riječki nadbiskup koadjutor.
na ljudskom temelju jer samo

tako se može živjeti Kristovo svećeništvo. „Bez ljudskog temelja Kao drugu smjernicu svećeničkog poziva naveo je – biti sveće-

– biti dobri ljudi – sve što ćete činiti bit će bezvrijedno. Bez tog nik otvorenih vrata, biti gostoljubiv. Danas je nedovoljno čekati na

ljudskog temelja vjera nije vjera i svećenici postaju gurui i vračevi“, vratima, nego je potrebno brinuti se za braću i sestre. Treba izaći

upozorio je propovjednik. „Naš Bog je čovjekoljubac i to uključuje kako bi se pronašli oni koji su napustili Crkvu, ali ne da bi ih se

poštivanje onih koji su nam povjereni, ali i više od toga – ta vjera prekorilo, nego zagrlilo. Krist je uvijek imao otvorena vrata i ta

14

Broj 6/543 2021. DOGAĐANJA

vrata moraju ostati otvorena, kao i vaša srca. Na srce im je stavio živome i dragome Bogu.” Nastavno na apostrofirane Pavlove ri-
buduću ispovjedničku službu poručivši im da neće biti samo sutci, ječi, prvu zahvalu uputio je Bogu, zatim Majci Mariji te riječkim
nego “liječnici”. nadbiskupima na povjerenju i milosti što je kao tajnik proveo devet
mjeseci u zajedničkom suživotu s njima. Braći svećenicima izrazio
Kao treću točku istaknuo je svećenika na nogama, onoga koji je nadu da će kao braća u zajedničkom suživotu širiti i otvarati
služi. „Način na koji ste vi od danas poslani vršiti prezbitersku kraljevstvo nebeskog među dušama u Riječkoj nadbiskupiji jer je u
službu, trebate to činiti na nogama imajući na umu uvijek Gospo- zajedništvu to jedino moguće. Riječi zahvale uputio je sjemenišnim
dinove riječi: Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi poglavarima kao i ocima isusovcima u Zagrebu, duhovnoj obitelji
i život svoj dade kao otkupninu za mnoge. (Mk 10, 35 - 45) U tome Omnia Deo, roditeljima na žrtvi i ljubavi te braći franjevcima, ču-
nemojte biti ograničeni, osobito predrasudama prema ljudima. Ne- varima svetišta Majke Božje Trsatske. Zaključujući zahvalni govor,
mojte se sužavati pravilima, nego širite svoja srca kako biste doista izrazio je zahvalu svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj ve-
mogli služiti, a ne gospodariti ljudima“, poručio je ređenicima ri- liki i radostan trenutak za ređenike i Riječku nadbiskupiju kazavši
da je duhovni poziv mozaik i svaki čovjek na njihovom životnom
Nječki nadbiskup koadjutor. putu je ugrađeni kamenčić podrške.
a kraju misnog slavlja prigodnu riječ u svoje i u ime don
Hrvoja Mandića, uputio je don Luka Klarica. Na početku Po završetku liturgijskog slavlja don Luka i don Hrvoje udije-
je podsjetio na riječi sv. Pavla da se svaki svećenik uzima od lili su mladomisnički blagoslov zajedno s braćom mladomisnicima
ljudi za ljude i nitko sam sebi ne prisvaja tu čast, nego samo onaj don Stipom Brekom i don Juricom Vekićem iz Porečke i Pulske
koji je od Boga izabran. “Zato ovaj milosni dan nikada ne smatrajte biskupije.
vlastitom svojinom, jer što imate, a da niste od Boga primili i ono
što ste primili, nemojte se hvaliti jer sva hvala pripada jedinome

Hrvoje Mandić Luka Klarica

“Za h v a l a n “Svoje svećeničko poslanje
Bogu, mojoj posvećujem Bezgrješnom
duhovnoj Srcu Blažene Djevice Ma-
obitelji Omnia Deo rije predajući se potpuno njezinom
koja mi je uvijek i u Majčinskom vodstvu i brizi s povjere-
svemu bila na pomo- njem da će ona svojim zagovorom biti
ći, osjećam da se moj snaga mojoj slabosti, utjeha u mojoj
svećenički poziv još žalosti i da ću zajedno sa Njom u pot-
više učvrstio i sazrio. punosti izvršiti Očevu volju za moj
Kao što kaže ime naše život i biti žrtva, milosrđe i ljubav
zajednice Omnia Deo – za Katoličku Crkvu, za sve duše, u
Sve Bogu, želim i ja na našoj Riječkoj nadbiskupiji i u zajed-
tom tragu po Bezgreš- nici Omnia Deo“, rekao je vlč. Luka
nom Srcu Marijinu Klarica na početku svog svećeničkog
svaki dan iznova pre- puta, uoči ređenja za prezbitera Ri-
davati Bogu cijeli svoj ječke nadbiskupije.
život svjestan svoje
slabosti ali računajući Rođen je 20. siječnja 1989. u Si-
na Božju milost te ustrajati do kraja u vjernosti Bogu i nju, od oca Miroslava i majke Jasne r.
Crkvi.“ Svjedočanstvo je to i misao vodilja novog svećeni- Mladina te ima brata Krešimira. Nakon završetka srednje škole 2007. godi-
ka Riječke nadbiskupije, vlč. Hrvoja Mandića. ne upisao je Pravni fakultet u Splitu i diplomirao u siječnju 2013. godine. U
djetinjstvu je volio mnoge sportove, a prevladala je ljubav prema košarci te
Rođen je 29. kolovoza 1981. u Doboju, BiH. Njegov se profesionalno bavio košarkom do 27. godine života.
U 24. godini života doživljava iskustvo susreta sa živim Bogom, Isusom
otac Augustin i majka Dragica r. Miličević živjeli su u Kristom i kreće putem obraćenja. „Uskoro nakon toga susreta počinjem in-
tenzivno osjećati u svom srcu privlačnost prema svećeničkom pozivu. Ali
mjestu Jelah i imali troje djece, Hrvoja i blizanke Vanju raskorak između moga prijašnjeg načina života, moje grješnosti i bijede i
onoga na što me Gospodin poziva bila je prevelika, te ni sam nisam mogao
i Renatu. vjerovati da me Gospodin uistinu zove da budem njegov svećenik.“ Za nje-
gov svećenički put ključan je bio susret u crkvi Gospe Sinjske s don Josipom
Početkom rata 1992. sele se u Zagreb. Hrvoje sa seda- Radićem, utemeljiteljem duhovne obitelji Omnia Deo. „Potaknut njegovim
savjetima i autentičnosti svećeničkog života još sam se više učvrstio u si-
mnaest godina, 1998. godine doživljava obraćenje te već gurnosti moga poslanja i odlučio se odazvati Božjem pozivu u svom srcu te
ujedno biti član ove duhovne obitelji. Na putu moje dosadašnje formacije
tada u sebi osjeća klicu svećeničkog poziva, ali spletom neizostavnu je ulogu imala Majka Jozefina Glasnović, duhovna majka i suu-
temeljiteljica zajednice kojoj pripadam.“
okolnosti upisuje Pravni fakultet u Zagrebu na kojem je U lipnju 2020. završio je teološki studij na Filozofsko-teološkom institu-
tu Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu. U listopadu 2020. na blagdan
diplomirao 2013. godine. Cijelo vrijeme mladenaštva bio sv. Franje Asiškog po rukama riječkog nadbiskupa Ivana Devčića zaređen
je za đakona Riječke nadbiskupije te preuzeo službu osobnog tajnika nad-
je aktivan u crkvi i u njemu je tinjao žar duhovnog po- biskupa Ivana. U međuvremenu je postao i tajnik nadbiskupa koadjutora
Mate Uzinića.
ziva koji se rasplamsao u susretu sa zajednicom Javno „Svo vrijeme svoje tajničke službe, kao i suživot s dvojicom nadbiskupa,
smatram velikim blagoslovom i ničim zasluženom milošću koju mi je Gos-
vjerničko društvo Omnia Deo u kojoj je prepoznao svoj podin iz svoga premilosrdnog i darežljivog srca udijelio. Iskustvo koje sam
pritom stekao, učinilo je da u mom srcu sazrije i još više se učvrsti odluka da
put i poziv na ostvarenje onih životnih ideala koje je Bog budem Kristov svećenik.“
Mladu misu slavit će u Sinju 28. kolovoza.
posadio u njegovo srce.

Milošću Božjom ojačan 2015. godine s nakanom

ostvarenja svećeničkog poziva upisao je Filozofsko teološ-

ki institut Družbe Isusove u Zagrebu gdje je diplomirao

2020. godine. Bogoslovsku formaciju prolazi u Kolegiju

sv. Josipa na Jordanovcu u Zagrebu nakon koje prima

red đakonata na blagdan sv. Franje Asiškog, 4. listopada

2020. po rukama nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića.

Đakonski praktikum služio je u župama sv. Jelene, dj

i mč u Dramlju te Pohođenja BDM u Triblju po vodstvom

župnika i subrata iz zajednice vlč. Tomislava Kutleše.

Mladu misu slavit će u Zagrebu, u župi Bl. Dj. Marije

Majke Crkve, Trnovčica, 31. srpnja.

15

MEDICINSKI KUTAK Broj 6/543 2021.

1. Svjetski dan
djedova i baka i
starijih osoba

25. srpnja 2021.

Tiskovni ured svete Stolice 22. lipnja objavio je poruku pape Franje „Ja sam s
vama u sve dane“ (Mt 28, 20) za 1. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba.

“Ja sam s vama u sve dane“ (Mt 28, 20) riječi su obećanja „Želim vam reći da ste potrebni da biste pomogli izgraditi, u
koje Isus daje učenicima uzlazeći na nebo, napisao je Papa bratstvu i društvenom prijateljstvu, svijet sutrašnjice“, napisao
na početku poruke starijim osobama, dodajući da ih po- je Papa, dodavši da među stupovima koji će ga podupirati, stariji
navlja i njima danas. „‚Ja sam s vama u sve dane‘ također su riječi mogu pomoći osobito oko tri: snova, sjećanja i molitve.
koje vam ja, rimski biskup i starija osoba poput vas, želim uputiti
Pozvavši se na riječi proroka Joela „vaši će starci sanjati sne,
na 1. svjetski dan djedova i baka i starijih osoba. Čitava Crkva je uz a vaši mladići gledati viđenja“ (3, 1), ustvrdio je da mladi mogu
vas – uz nas – i brine za vas, ljubi vas i ne želi vas ostaviti same“, ostvariti snove starih te na taj način zajedno mogu graditi buduć-
poručio je.
nost. „Snovi se isprepliću sa sjećanjem“, nastavio je, poručivši da
Ustvrdivši da je današnje vrijeme teško osobito za starce, papa treba izvući pouku iz patnji rata i progona. „Bez sjećanja nika-
Franjo podsjeća na sv. Joakima, oca Blažene Djevice Marije, koji se da nećemo moći graditi; bez temelja nikada se ne može sagraditi
osjećao beskorisno jer on i sv. Ana nisu imali djece.

Tako mu je, prema tradiciji, dok je tužan razmi- Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba papa Franjo je
šljao pred gradskim vratima Bog poslao anđela da

ga utješi, koji mu je poručio da je Bog čuo njegovu ustanovio u siječnju 2021., odredivši da se svake godine
molitvu. Dodao je da Bog i danas šalje anđele da
slavi na četvrtu nedjelju u srpnju, uoči spomena svetih
nas utješe u usamljenosti i podsjete ih da je Bog s

njima u sve dane. Joakima i Ane, Isusovih djeda i bake.
Istaknuo je da je to smisao proslave ovog Dana,

dodavši da će anđeli ponekad imati lice unuka, ko-

jiput članova obitelji, nekad starih prijatelja ili pak onih koje su kuću. A sjećanje je temelj života.“ Pišući konačno o molitvi, papa
upoznali u ovim teškim vremenima. „Gospodin nam, međutim, Franjo je citirajući papu emeritusa Benedikta XVI. nazvao svetom
šalje svoje glasnike i kroz svoju Riječ koja nam je uvijek pri ruci“, starijom osobom „koji nastavlja moliti i raditi za Crkvu“. On je
naglasio je Sveti Otac, potaknuvši na čitanje jedne stranice Evan- jednom rekao: ‚Molitva starijih može zaštiti svijet, pomažući mu
đelja dnevno, moljenje psalama i čitanje proroka. „Bit ćemo utje- možda više od mahnitog rada mnogih drugih.‘“
šeni Božjom vjernošću. Pisma će nam također pomoći shvatiti što
Na kraju poruke Papa je kao primjer istaknuo bl. Karla de
Bog želi od naših života danas. Jer svakog sata u danu (usp. Mt 20, Foucaulda koji je živeći kao pustinjak u Alžiru pokazao da je i u
1 – 16) i u svako životno doba nastavlja slati radnike u svoj vino- samoći pustinje moguće zauzimati se za siromahe cijelog svijeta i
grad“, napisao je. Kao primjer naveo je svoj izbor za papu kada je postati pravi brat i sestra svakomu. „Molim Gospodina da također
već navršio dob za umirovljenje i nije mislio raditi ništa novo.
i svi mi po njegovom primjeru otvorimo svoja srca u osjetljivosti za
Poručivši da Bog nikada ne odlazi u mirovinu, Sveti Otac po- patnje siromaha i zauzmemo se za njihove potrebe. Neka svatko od
ručio je da „nema veze koliko godina imate, radite li još ili ne, jeste nas nauči ponavljati svima, napose mladima, nama upućene riječi
li samci ili imate obitelj, jeste li postali baka ili djed u ranijoj dobi utjehe koje smo danas čuli: ‚Ja sam s vama u sve dane‘! Nastavimo
ili kasnije, jeste li još uvijek samostalni ili trebate pomoć. Jer ne ići naprijed. Neka vam Gospodin podari svoj blagoslov“, zaključio
postoji dob za umirovljenje u naviještanju evanđelja i predaje tra- je papa Franjo.
dicije vašim unucima.“
(Vatikan News/IKA)

PotpunI oprost osobni ili virtualni posjet svojoj starijoj braći i sestrama u potrebi
ili teškoćama (poput bolesnih, napuštenih, osoba s invaliditetom i
Tiskovni ured objavio je i Dekret o dobivanju oprosta u prigodi onih u sličnim situacijama). Potpuni oprost također mogu zadobiti
1. Svjetskog dana djedova i baka i starijih osoba Apostolske milo- oni koji se odreknu svakog grijeha i odluče prvom prilikom ispuni-
stinjarnice s nadnevkom od 13. svibnja 2021. ti tri uobičajena uvjeta, bolesnici i svi koji iz ozbiljnog razloga ne
mogu napustiti svoj dom te se u duhu ujedine sa svetim službama
Potpuni oprost za sebe ili duše u čistilištu mogu dobiti djedovi i Svjetskog dana, prinoseći milosrdnom Bogu svoje molitve, boli ili
bake, starije osobe, i svi vjernici koji će, uz uobičajene uvjete (ispo- patnje vlastitoga življenja, posebice preko prijenosa riječi Vrhov-
vijed, pričest i molitva na nakanu Svetog Oca), potaknuti istinskim nog Svećenika i slavlja putem televizije i radija i novih sredstava
duhu pokore i milosrđa, 25. srpnja 2021. sudjelovati u svečanom društvenog komuniciranja.
slavlju kojim će u bazilici Sv. Petra predsjedati papa Franjo, ili
u drugim službama diljem svijeta. Potpuni oprost također mogu Apostolska milostinjarnica je stoga pozvala svećenike da budu
dobiti istoga dana svi vjernici koji posvete adekvatno vrijeme za na raspolaganju za slavlje sakramenta pokore.

16

Broj 6/543 2021. CRKVENA GLAZBA

MOZART I
NJEGOV REQUIEM

Kakav paradoks! Mozartova najpopularnija
opera, njegov Requiem, nije mu posljednje
djelo i nije u potpunosti njegovo.

Piše: Andrejka Srdoč Geraci 3. Tuba mirum

Briljantnom Wolfangu Amadeusu Mozartu (1756. – 1791.) U ovom je djelu, za razliku od prethodnog, melodija vrlo važna;
treba posvetiti poseban tekst. On u svojim brojnim Misa- može se reći da postoji samo jedna duga melodijska linija od počet-
ma predstavlja različit raspon stilova. Bez umanjivanja ka do kraja. Jasni instrumentalni madrigalizam dolazi do izražaja od
veličine njegovih drugih remek-djela, nesumnjivo najznačajnije trombona koji otvara skladbu.
je čuveni Requiem, na pola puta između Bachove mise u h-molu
i Beethovenove Mise solemnis, koja predstavlja veličanstvenost 4. Rex tremendae majestatis
Mozartove mise.
Evo još jednog strašnog djela sličnog po emocijama kao Dies irae;
Requiem u d-molu posljednje je Mozartovo djelo, međutim ali ovdje naznaka vremena nije allegro assai, već grave. Djelo se na-
on ga nije dovršio. Čini se da je naručio grof Walsegg, austrijski stavlja sa senzacionalnim kontrastima, nedvosmisleno odražavajući
plemić, za dušu svoje nedavno preminule supruge. uglazbljeni tekst.

U to je vrijeme Mozart radio na drugim skladbama, uklju- 5. Recordare, Jesus pie
čujući singspiel Čarobnu frulu; nedostajalo mu je snage, a stanje
fizičke iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim ritmom rada namet- Četiri solista izvode svojevrsni kanon držeći jednu dugu notu, ra-
nutim od njegova djetinjstva, bilo je takvo da je naviještalo da se zličitu od glasa do glasa, svaki put višu za jedan ton kako bi stvorili
bliži kraj. Maštajući oko naručene teme, počeo je raditi na Requ- zanimljive disonance pri svakom novom ulaženju.
iemu, prekidajući se često. Prije smrti, uspio je završiti ostala
djela, ali nije dovršio Requiem. Tada je udovica Constanca zadu- 6. Confutatis maledictis
žila Süssmayra, vjernog učenika, da ga dovrši kako bi naplatila
pristojbu. Opet se nalazimo u mračnoj atmosferi, sličnoj atmosferi Dies Irae
i Rex tremendae, vrlo uravnotežene, odmah nakon nježne epizode.
Pravi problem u vrjednovanju Requiema sastoji se u prepo- Komad jasno karakterizira snažni kontrast između dramskih i ele-
znavanju dijelova koje je Mozart sastavio u integriranoj verziji od gičnih odlomaka.
one koju je napisao njegov učenik. Unatoč svim teorijama izlože-
nim s tim u vezi, ostaje misterij; međutim može se reći da većina 7. Lacrimosa
djela pripada, barem u glavnim dijelovima, Mozartu: Introitus:
Requiem aeternam i Kyrie u cijelosti su Mozartovi. Gotovo svi Ovo je posljednji komad Requiema koji je, očito, do osmog takta,
dijelovi sekvencije (Dies irae, Tuba, Rex, Recordare i Confutatis) sastavio sam Mozart.
su Mozartovi, dok je orkestraciju skladao Süssmayr. Lacrimosu
(posljednji dio sekvencije) skicirao je Mozart, koji je također na- 8. Domine Jesu
pisao vokalne dijelove od Domine Jesu i Hostias (dijelovi Offerto-
riuma); također je u ovom slučaju Süssmayr autor orkestracije. Skladba se može podijeliti u četiri dijela.
Nemamo ni traga ni jednom Mozartovom skladanju Sanctusa,
Benedictusa i Agnus Dei, pa ih je najvjerojatnije skladao Süs- 9. Hostias et preces
smayr. U posljednjem dijelu Lux aeterna Süssmayr je mudro pre-
uzeo glazbu prvog broja, to jest od Requiema, s vrlo malo varija- Vrlo je nježan komad, gotovo u stilu samopouzdane molitve.
cija zbog različitog teksta. Na taj način djelo završava glazbom Tempo je larghetto.
samog Mozarta. Kao što se može vidjeti, Süssmayr je pridonio da
cijelo djelo postane jedan od najvećih glazbenih spomenika. 10. Sanctus

1. INTROITUS: Requiem aeternam U adagiu, “Sanctus” uvijek ima snažnu karakteristiku svečano-
sti, deklamacije, retorike. Hosana je kratka fuga.
U adagiu orkestar intonira tužnu melodiju u kojoj se odmah
ističu tamni i tihi zvukovi rogova koji čine instrumentalnu ka- 11. Benedictus
rakteristiku opere, a koje je Mozart posebno koristio u pogrebnoj
glazbi. Također se u ovom Benedictusu poštuje tradicija; zapravo, ovdje
skladatelj izražava svoju sposobnost skladanja u lirskom stilu i vrlo
2. Dies irae često ističe soliste. Ova skladba je prilično ugodna, nježna, diskurzi-
vana, u dijalogu.
Budi osjećaje užasa i strahote kao što je i tekst. Malo ima
melodije; efekt je sav u harmonijama, zvučnim efektima, uzbuđe- 12. Agnus Dei i Lux aeterna
nom ritmu i napetim komentarima orkestra.
Ovaj posljednji komad možemo podijeliti u četiri dijela. Prvi je
pravi Agnus u punom tempu larghetto; način izvedbe poput je samo-
pouzdane molitve, čak i ako ton nije baš spokojan, naprotiv ima neka
tragična obilježja. Zatim prelazimo na adagio; i tu se vraćamo na već
poznate melodije: zapravo, Süssmayr se više ne mora truditi kako
bi oponašao svog učitelja, već može izravno nastaviti s temom iz pr-
vog djela Requiema, čineći samo male metričke prilagodbe potrebne
za potpisivanje različitog teksta. Treći dio, karakteriziran tekstom
„Requiem aeternam dona eis Domine“, gdje se osim nota podudara i
tekstom iz prvog stavka.

Zaključuje s Allegro sa završnom fugom na riječima “cum sanctis
tuis” identičnom onoj kod Kyrie, da bi na D-akordu došao do zaključ-
ka: ne D-dur, ni d-mol, već prazan akord, bez terce, završava samo na
notama D i A, kao što se dogodilo i na kraju prvog odlomka.

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 6/543 2021.

Prava mjera Nova knjiga
izv. prof. dr. sc. Nikole Vranješa

Projekt i metodaUzavrio mozak i svega je previše, ali iza

svega se očito krije nešto više. Ljeto se

- Praksa vjere uveć udobno smjestilo i svoje čari otkriva,
no je li to dovoljno?
svijetu promjena

Piše: Daria Ljevar Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost iz Za-
greba objavila je novu knjigu riječkog pastoralnog
Ne znam hoću li se uspjeti jasno izraziti jer još teologa Nikole Vranješa pod naslovom Projekt i
ne razumijem potpuno što se dogodilo. Postoje metoda. Praksa vjere u svijetu promjena. Knjiga je
ljudi, događaji i trenutci koji su mi srcu jako dra- podijeljena u tri veća poglavlja: I. Projekt; II. Me-
gi, a najdraži mi je događaj nestvarnoga koji se dogo- toda; III. Elementi metode u različitim pastoralnim kontekstima. Kao što i sam
di kad svi oni oko mene vjeruju, a ja uporno smatram naslov naznačuje, riječ je o djelu iz pastoralne ili praktične teologije u kojemu
kako nije dovoljno savršeno da bi se meni dogodilo. se obrađuju dva bitna elementa same te discipline, ali i same pastoralne prakse.
Sve se zaplelo kad sam se pomirila sa stvarnošću u ko- Projekt i metoda važni su epistemološki elementi discipline, ali su u praktičnome
joj će razdoblje od nekoliko tjedana trajati mjesecima. pogledu i ključne označnice crkvenog djelovanja. Projekt odgovara na pitanje što
Krenula sam polako, a već nakon prve bure znala sam, činiti u pastoralu, dok se metoda tiče pitanja kako činiti, tj. kako djelovati?
nema natrag. Nakon samo 24 sata, vjetar se potpuno
stišao, a iza mene su bila riješena već dva zadatka: U prvom poglavlju knjige detaljno se razlaže tematika pastoralne projektual-
u jednom je Bog pokazao bistrinu svoga vida, u dru- nosti i njezina značenja za pastoralno djelovanje. Polazi se od značenja koncepta
gom je dokazao veličinu vlastitog smisla za humor, a “projekta” na antropološko-kulturalnoj razini, da bi se potom ukazalo na dimen-
usput me podsjetio na trud i ljubav nekih dragih ljudi, zije njegova značenja u pastoralu. Projekt je uočen kao važna sastavnica ostvari-
no čini se kako ni to nije bilo dovoljno. Sljedeći tjedan vanja ljudskog, a onda i kršćanskog života uopće. Za pastoralno djelovanje Crkve
mi se poigrao sa strpljenjem dvaput. Prvi put je mje- on je od iznimne važnosti osobito danas, i to posebice u vidu razvijanja odgovorne
ru namjestio točno na sredinu, nakon što sam, barem pastoralne kreativnosti i inovativnosti.
deset puta tijekom tri sata, htjela odustati. A drugi put
prošlog tjedna, ne znam kako opisati... Pripremila sam, Drugo poglavlje odnosi se na temu metode u pastoralnoj teologiji i u pastora-
najbolje što sam znala i mogla, sebe i većinu ljudi oko lu. Ovaj segment teološko-pastoralnog promišljanja, a potom i konkretnog djelo-
sebe, a Tužitelj je pripremio zamku. Pisala sam mirno i vanja, osobito je značajan budući da je projekt bez njega neprovediv na prikladan
osjećala da je to što radim kvalitetno, ali ja moram ono način. Dobra i utemeljena metoda danas je osobito važan odgovor na pogubno
što mi je jako važno raditi jako sporo, a vremenom mi nastojanje da se pastoralni angažman pretvori u grozničavo traženje tzv. pasto-
se prsti zapetljaju i laptop poludi. Vrijeme je isteklo na ralnih “receptologija“ bez osobnog i zajedničarskog odgovornog zalaganja oko
42. zadatku, a bilo ih je 62! Nisam htjela vjerovati da ću teoretskog, a potom i praktičnog ostvarivanja što kvalitetnijeg i uvijek svježijeg,
nakon svega proživljenog na tome pasti, ali sve je izgle- te u isto vrijeme zrelijeg pastoralnog angažmana. Kao dobar metodološki izbor,
dalo tako. Bila sam ljuta na Boga i sebe. Zašto uvijek ja razrađuje se metoda teološko-pastoralnog razlučivanja.
moram biti ja i ispaštati samo zato što sam drugačija od
drugih?! Nisam pala! Bog je znao kada će zaustaviti vri- Ova se metoda u trećem poglavlju knjige, i to u obliku uvoda u njezinu mo-
jeme i znao je da ću tada napisati dovoljno. Tada nisam guću aktualizaciju, obrađuje u posebno izabranim pastoralnim kontekstima: u
uopće razmišljala o tome što Bog misli i želi. kontekstu pastorala župne zajednice danas, u odnosu na kontekst pastorala kul-
ture, potom, u kontekstu pastorala braka i obitelji, te konačno, u specifičnom
Ovo je tek djelić života kada mjerimo po sebi, svo- povijesnom kontekstu pastorala na prostorima Riječke metropolije nekad i danas.
jim snagama i kritikama, zaboravljajući da nekoliko Na ovaj način pokušava se uvidjeti konkretna prikladnost, ali i konkretne moguć-
para očiju s neba sve prati i skriti im se ništa ne da. nosti rasta i sazrijevanja teologije ove metode.
Manjom količinom nebo daje uvijek više i štiti od nepo-
trebnog napora, a ljubav i upornost se osjete u radosti Riječki pastoralni teolog Nikola Vranješ djeluje kao izvanredni profesor na
i uspjehu onih s kojima su darovi Božji podijeljeni. Ja katedri pastoralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Za-
trebam biti obična ja i ti trebaš biti samo ti, sve ostalo je grebu za potrebe područnog studija Teologije u Rijeci. Do sada je objavio veći broj
Božje, a On je uvijek na našoj strani! znanstvenih i stručnih radova iz pastoralne teologije. Uz njih, objavio je i nekoliko
knjiga: Pastoral danas. Izabrane teme iz pastoralne teologije (Zagreb, 2013.), Na
pragu vječnosti. Promišljanja o pastoralu umirućih (Zagreb, 2015.), Za novi život
u Kristu. Prilozi pastoralu sakramenata (Zagreb, 2017.) i Hodočašće – putovanje
prema svetome. Teologija i pastoral svetog putovanja (Zagreb, 2019.). Redovito
sudjeluje u ostvarivanju brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih simpozija
i stručnih skupova.

Verbum

“Uzmi 3, plati 2” u svim knjižarama Verbum!

Nakladna kuća Verbum od 1. do 31. srpnja u svim knjižara- Od zanimljivih naslova tu je i snažna knjiga „Pisma i zapi-
ma Verbum i na web knjižari www.verbum.hr organizira prodajnu si iz zatvora“, po kojoj je slavni redatelj Terrence Malick snimio
akciju “Uzmi 3 – plati 2”. Tako omogućava svakom kupcu da za film Skriveni život. Knjiga donosi potresnu životnu priču Franza
tri kupljene knjige u izdanju nakladne kuće Verbum jednu od njih Jägerstättera, jednostavna austrijskoga seljaka, sakristana i oca
dobije potpuno besplatno, a besplatna je ona knjiga s najnižom ci- troje djece, koji je odbio služiti u njemačkim oružanim snagama jer
jenom. Ovom prigodom moguće je birati iz Verbumove ponude od je sudjelovanje u Hitlerovoj borbi za osvajanje svijeta doživljavao
gotovo 700 vrijednih i zanimljivih naslova. U ovu akciju uključeni kao osobni grijeh.
su i Verbumovi noviteti od kojih izdvajamo knjigu „Izvan reda“,
nastavak bestselera “12 pravila za život”, kliničkog psihologa i Tu je i knjiga „Iz vatre, po vodi“, potresna priča o duhovnom
proslavljenog profesora Jordana B. Petersona. Previše kaosa vodi putovanju od ateizma i krajnjega marksizma do moralnoga i duhov-
u nestabilnost i tjeskobu, ali previše reda može nas skameniti i uči- noga buđenja, autora Sohraba Ahmarija, jednog od najcjenjenijih
niti nas pokornima i podloženima. Knjiga “Izvan reda” poziva nas intelektualaca i katoličkih glasova u javnosti. Pišući vrlo iskreno i
da uspostavimo ravnotežu između kaosa i reda, ta dva temeljna na- privlačnim stilom prepunim emocija, Ahmari pred čitatelja stavlja
čela stvarnosti, te nas vodi uskim i tijesnim putem koji ih razdvaja. ne samo duhovnu preobrazbu nego i svoje intelektualno putovanje
od Nietzscheova Zaratustre do Komunističkoga manifesta; od Mi-
chela Foucaulta do Isusa iz Nazareta Benedikta XVI.

18

Broj 6/543 2021.

Danica Golubić - učiteljica,
glazbenica, misionarka...

Danica Golubić u narodu je ostala zapamćena kao
neobično plemenita osoba te kao vrsna učiteljica. O
njenome su radu u Spomenici Pučke škole u Vratima
višekratno upisane same pohvale. Rođena u Brod
Moravicama, vjerojatno 1884. godine, o njezinom
životnom putu ne zna se mnogo, pa ni to gdje je
završila preparandiju, ali je poznato da je službovala
širom Hrvatske.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Pučka škola u Brod Moravicama, na sjeveru Gorskoga kotara, stavljanje izložbi učeničkih ručnih radova krajem školske godine
osnovana je 1818., godine, a svoju je prvu školsku zgradu do- preraslo je u tradiciju koja se u vratarskoj školi održala punih pe-
bila 1869. godine. U njoj je od 1879. do 1923. službovao uči- desetak godina.
telj Vilko Golubić. On je više od četrdeset godina, a punih dvadeset U Vratima je Danica službovala od 1905. do 1926. godine kad
godina kao jedini učitelj, poučavao djecu Brod Moravica i okolnih je premještena u Kotoribu, mjesto u Međimurju, blizu mađarske
sela. Neizmjerno je zadužio čitav kraj pa su ga mještani iznimno granice. Kako se tamo snašla ne znamo jer je njihova školska spo-
poštivali i voljeli. Bio je vrlo naprednih stavova i jedan od osnivača menica uništena u Drugom svjetskom ratu. Znamo tek da se aktiv-
“Učiteljskog društva za kotar delnički”, osnovanog 13. rujna 1883. no uključila u život tamošnje župe.
godine u Brodu na Kupi. Pretpostavlja se da je odradila pun radni staž koji je onda
Učitelj Vilko imao je sedmero djece iz dva braka. Njegove dvije iznosio trideset godina. Svoje je umirovljeničke godine proživjela
kćeri, Danica i Darinka, također su bile učiteljice. u Brod Moravicama. Do Drugog svjetskog rata imala je mirovinu
Danica je rođena u Brod Moravicama, vjerojatno 1884. godi- pa je mogla i povremeno putovati u misije, o čemu je rado pripovi-
ne. O njezinu životnom putu ne zna se mnogo, pa ni to gdje je jedala učenicima svoje mlađe sestre Darinke, udate Pupić, koja je
završila preparandiju, ali je poznato da je službovala širom Hrvat- službovala u Skradu. Obitelj Pupić mi je ustupila nekoliko starih
ske. Učitelji su u njezino vrijeme, na prijelazu 19. u
20. stoljeće, odlazili onamo gdje su ih vlasti dekretom
“postavile”. Valja znati da su u to doba učitelji prve tri U prvim desetljećima 20. stoljeća na snazi je bila nečovječna

godine službovali kao “privremeni učitelji”, a tek ako odluka da sve učiteljice koje se udaju moraju napustiti posao.
su u radu zadovoljili, vlasti su ih imenovale “pravim
učiteljima”. Suočene sa strašnim izborom – ili brak ili egzistencija – brojne su

Nije tada bilo lako biti učiteljicom. Učiteljice su učiteljice “odabrale” da čitavog života ostanu neudane. Tako
radile po čitav dan, često u kombiniranim odjeljenjima
pa su ujutro poučavale I. i III. razred, a popodne II. i je “gospodična” postao sinonim za učiteljicu.
IV., a radile su i u opetovnici. Poučavale su ručne ra-
dove ne samo u okviru svoga školskog programa, već i one seoske razglednica iz Daničine ostavštine s motivima Jeruzalema, Seguie,
djevojke i žene koje su za to pokazale interes. Učiteljice su morale Marakeša, Loreta i Lourdesa, što pretpostavku o misijama čini vje-
znati osnove domaćinstva, morale su znati pjevati i svirati barem rojatnom. Međutim, možemo dokazati da je između 1930. i 1935.
jedan instrument. Često su, poslije nastave, s učenicima uređivale doista boravila u Jeruzalemu jer je sačuvana jedna njezina fotogra-
školski vrt i voćnjak, brinula o školskoj živadi (kokoši, kunići...), a Vfija iz toga grada.
s jeseni bi pripremale zimnicu. A za sve to imale su, po odluci on- iše podataka o radu Vilka Golubića, a možda i njezinu radu
dašnjih vlasti, znatno manju plaću od svojih muških kolega. u rodnom mjestu, sigurno bismo našili u spomenici brodmo-
ravičke pučke škole. Nažalost, i ona je nestala u požaru koji
Štoviše, dogodilo se i da su školske vlasti donijele nečovječnu
odluku da sve učiteljice koje se udaju moraju napustiti posao. Dru-
gim riječima, učiteljice ne smiju biti udane, ako žele raditi posao je progutao školu nakon bombardiranja 8. travnja 1944. godine.
koji su odabrale i za koji su se školovale. Suočene sa strašnim izbo- U godinama poslije Drugog svjetskog rata živjela je Danica Go-
rom – ili brak ili egzistencija – brojne su učiteljice “odabrale” da či-
lubić sama, u velikoj oskudici, jer je, kao praktična vjernica, smeta-
la onodobnim vlastima. Ostala je do kraja dostojanstvena i vjerna
tavog života ostanu neudane. Tako je “gospodična” postao sinonim sebi, a kad je onemoćala, otišla je živjeti k sestri u Zagreb. Umrla je
Oza učiteljicu. I Danica Golubić ostala je “gospodična”. 1954. i sahranjena je u obiteljskoj grobnici na Mirogoju.
njenome su radu u Spomenici Pučke škole u Vratima više- Njezin je trag još prisutan u vjerskom životu Brod Moravica.
kratno upisane same pohvale. U zapisu iz 1906. godine ano-
nimni je autor detaljno opisao izložbu ručnih radova koju je Naime, učiteljica Danica je voljela glazbu i znala svirati nekoliko
instrumenata. Dobro je svirala harmonij i tomu je podučavala tri-
Danica postavila na kraju školske godine. Radovi koje su učenice, naestogodišnju djevojčicu Zdenku Burić (danas udanu Grgurić),
pod budnim Daničinim okom, izradile tijekom godine dana ispunili koja se isticala sluhom i vrlo lijepim sopranom. A gospođa Grgurić
su čitavu dvoranu. Bili su to odjevni i ukrasni predmeti i postelji- još uvijek, već 71 godinu, svira i pjeva u crkvi tijekom mise i crkve-
na, ukrašeni vezom, čipkom, šlingom, a sve s narodnim motivima. nih svečanosti.
Dobar glas o Danici još je živ. “Gospodična” je u narodu ostala
Bilo je i “risaćo-pisaćih radnji”. Očigledno je da je Danica odradila upamćena kao dobra, radišna, skromna i poštena, jednom riječju
dotle neviđen posao jer autor predlaže da se ovu “marnu učiteljku” iznimno plemenita osoba, što je vrlina kojoj bi svatko od nas trebao
posebno honorira i pošalje u Zagreb na daljnje usavršavanje. težiti. A ponajprije učitelji.

To se nije dogodilo, ali Danica i dalje nastavlja tako kvalitet-
no raditi da o njoj 1912. pohvalno pišu i “Narodne novine”. A po-

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 6/543 2021.

Zajedničko hodočašće članova HBK Trošmarija
i HRK u Karlovac
Proštenje Majci Božjoj od Utjehe
Budimo proroci
Gospićko-senjski biskup
i svjedoci Zdenko Križić predslavio je
ovogodišnje 228. proštenje
„Kao i sv. Josipu i nama je Bog povjerio Majci Božjoj od Utjehe u Troš-
obitelji vjernika i redovničkih zajednica sa že- mariji, župi Ogulinskog deka-
ljom da te obitelji predvodimo u vjernosti Bogu nata. Uz mons. Križića susla-
za dobro njegova Mističnog Tijela. Traži od nas vili su čuvar svetišta i župnik
da budemo više proroci nego službenici, da bu- Trošmarije, Lešća na Dobri i
demo više svjedoci nego nadređeni”, naglasio je Lipe na Dobri don Željko Ku-
biskup Križić. ten, ogulinski dekan dr. Željko
Blagus i brojni svećenici. Pro-
Članovi Hrvatske biskupske konferenci- štenje se u Trošmariji održalo
je i Hrvatske redovničke konferencije 7. lipnja prvi puta davne 1793. godine
zajedno su hodočastili u Hrvatsko nacionalno kada je tadašnji papa Pio VI. svetištu u Trošmariji dao bulu kojom se hodočasnicima izriče
svetište sv. Josipa u Karlovcu gdje je misu pred- oprost grijeha.
slavio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bo-
zanić. Svečanost je počela pobožnošću križnog puta od župne crkve do spilje u kojoj se nalazi
kip Majke Božje Lurdske, gdje je u nastavku nastavljeno misom, a završeno pjevanjem litanija
Na početku slavlja okupljenima se obratio BDM. Liturgijskom glazbom misu je uzveličao združeni zbor župa Trošmarije i Lešća na Do-
predsjednik Vijeća HBK za ustanove posveće- bri uz vodstvo i orguljsku pratnju Željka Marčeca.
nog života i družbe apostolskog života gospićko-
senjski biskup Zdenko Križić. Rekavši da su se “Ovdje smo u starom svetištu Majke Božje od Utjehe kojoj se rado utječu vjernici ogulin-
okupili u Godini sv. Josipa u njegovom Svetištu, skog kraja i hodočasnici iz graničnih župa Zagrebačke nadbiskupije. Dolaze Marijini hodoča-
biskup Križić podsjetio je na riječi pape Fra- snici tražiti njezinu pomoć, zagovor, milosti i uslišanja. Utječući se Majci Mariji, nalaze utjehu
nje iz apostolskog pisma Patris Corde u kojem i ohrabrenje u mnogovrsnim životnim nevoljama kojih nikada nije nedostajalo“, poručio je
„stavlja naglasak na Josipovu poslušnost Bogu biskup Križić.
i njegovu ljubav prema povjerenoj mu obitelji te
njegovu hrabrost kojom kao glava obitelji odvaž- Nakon mise biskup, svećenici i svi okupljeni su ispred spilje Gospe Lurdske pjevali Li-
no predvodi obitelj kroz teška životna iskušenja tanije Majke Božje. Don Željko Kuten je na koncu zahvalio svim dionicima koji su pripremili
pred kojima nikad nije očajavao, nego se s njima svetišta za proštenje. Zbog pandemije i ove je godine bilo manje hodočasnika, no okupilo se i
suočavao s velikim pouzdanjem u Boga. To je ovaj puta više stotina vjernika iz brojnih župa Ogulinskog dekanata.
konkretna poruka za sve nas i nama je Bog po-
vjerio obitelji vjernika i redovničkih zajednica Zvonko Ranogajec
sa željom da te obitelji predvodimo u vjernosti
Bogu za dobro njegova Mističnog Tijela. Traži Ogulin
od nas da budemo više proroci nego službenici,
da budemo više svjedoci nego nadređeni”, na- HGSS proslavila blagdan svog
glasio je biskup Križić. Dodao je da je to velika zaštitnika sv. Bernarda
odgovornost u nemalim kušnjama današnjeg
vremena u kojemu se kršćanski život u Europi Hrvatska gorska služba spašavanja svečano je u utorak 15. lipnja u Ogulinu proslavila
sve više vjernički i duhovno razvodnjava. Stoga blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Bernarda. Gorski spašavatelji iz cijele Hrvatske tradici-
redovnici i pastiri trebaju biti „vidljiv znak koji onalno svoj blagdan slave u Ogulinu, geografskom središtu Hrvatske, ali i mjestu gdje je pred
će biti drugima poticaj” te biti blizu ljudima, za- 147 godina niknula misao o osnivanju Hrvatskog planinarskog društva. Također se Klek na-
ključio je biskup Križić. lazi u grbu Hrvatskog planinarskog saveza. Svečanost je započela svečanim ophodom ulicama
grada uz zastave od prostorija HGSS-a do župne crkve sv. Križa gdje je misno slavlje predsla-
Nadbiskup Bozanić uvodeći u slavlje nazoč- vio župnik Ogulina Nikola Prša, propovijedao je župni vikar Bruno Lovaković, a glazbom na
nim hodočasnicima – biskupima i višim redov- orguljama misu animirao bogoslov Krunoslav Brajdić.
ničkim poglavarima rekao je da su se okupili
da očinskim i majčinskim srcem poput Josipa i Misi su uz gorske spašavatelje nazočili i članovi Hrvatskog crvenog križa, Saveza izviđa-
Marije vrše službu u Crkvi. ča Hrvatske, vatrogasaca i MUP-a, među kojima su bili pročelnik HGSS-a Josip Granić, kar-
lovačka županica Martina Furdek Hajdin i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu
Homiliju je izrekao predsjednik HBK za- Maja Grba Bujević.
darski nadbiskup Želimir Puljić. „Ovim ho-
dočašćem u Nacionalno svetište sv. Josipa u Proslava sv. Bernarda nastavljena je u Gradskoj knjižnici i čitaonici u nazočnosti brojnih
Karlovcu želimo poput milosrdnog Samarijan- uzvanika kao i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. O životopisu zaštitnika gor-
ca (Mt 13, 44) biti blizu svima koji su pogođeni skih spašavatelja sv. Bernardu govorio je tajnik HGSS-a i predsjednik HPS-a Darko Berljak.
opakom koronavirusnom bolešću i potresom u
našem glavnom gradu Zagrebu i na Banovini”, Z. Ranogajec
rekao je na početku. „Želimo stoga molitvom,
prevencijom i solidarnošću boriti se s nevolja- 20
ma, pa sve naše muke i probleme preporučiti
svetom Josipu zaštitniku Crkve, Hrvatskog sa-
bora, obitelji i našega naroda”, dodao je.

Na kraju mise kardinal Bozanić predmo-
lio je zajedničku posvetnu molitvu sv. Josipu,
a završnu riječ uputio je i predsjednik HRK fr.
Slavko Slišković, OP. Izrazio je radost zbog za-
jedništva članova HBK i HRK. „Neka nam Jo-
sipov primjer i zagovor pomogne da znamo biti
očevi i majke ne samo u nazivu službe nego i u
srcu te prepoznati Crkvu i svoju ulogu u njoj
i po riječima sv. Augustina biti sretni ne zbog
vlasti kojom se vlada nego zbog ljubavi kojom
služimo”, zaključio je fr. Slavko.

preuzeto: IKA

Broj 6/543 2021. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Ogulin Ogulin

Zlatna misa Stručno vijeće
fra Mirka Gregova vjeroučitelja

U nedjelju 27. lipnja u samostanu franjevaca trećoredaca gla- U četvrtak 10. lipnja održano je drugo ovo-
goljaša sv. Franje Asiškog u Ogulinu voditelj samostana fra Mirko godišnje stručno vijeće za vjeroučitelje osnov-
Gregov je proslavio zlatnu misu, 50 godina svećeništva i redovniš- nih i srednjih škola s područja Gospićko-senj-
tva. Na misi je propovijedao provincijal franjevaca trećoredaca TOR ske biskupije. Susret je nakon prvog stručnog
fra Ivo Martinović, a suslaviti su subraća svećenici iz provincije i vijeća preko Google Teamsa, ovaj puta održan
Gospićko-senjske biskupije. Uz domaće vjernike misnom slavlju su uživo u Prvoj osnovnoj školi Ogulin, a nazočilo
nazočili župljani iz Gračana kao i brojna rodbina slavljenika te gra- je 25 sudionika uz predstojnika Katehetskog
donačelnik Ogulina Dalibor Domitrović. ureda mons. Marinka Miličevića kao i doma-
„Današnjom misom zahvaljujemo i za 77 godina duhovne okrjepe franjevaca trećoredaca ćeg ravnatelja Zvonka Ranogajeca. Molitveni
u Ogulinu, od Ljube Valčića i Zdenka Dujmovića pa sve do današnjih dana,“ poručio je na po- uvod imala je voditeljica ŽSV-a Ivona Rendulić
četku slavljenik fra Mirko Gregov te pozdravio sve nazočne vjernike i hodočasnike. U svojoj na temu Presvetog Srca Isusova.
svečarskoj homiliji provincijal fra Ivo Martinović je istaknuo: Ivona Rendulić je na početku prezentirala
„Što znači danas ljudski i svećenički život, kolika je njegova vrijednost? Sve se manje po- digitalne alate u nastavi vjeronauka s težištem
štuje i gube se kriteriji prema ljudskom životu od začeća do naravne smrti. Danas prevladava na programu Gennialy. Uputila je vjeroučitelje
mentalitet da je ljudski život vrijedan dok se od njega ima koristi. Možda ste i sami iskusili da o načinu korištenja programa i pravljenju opti-
niste u svojoj obitelji ili sredini dovoljno vrednovani, te se ljudski život često obezvrjeđuje. Fra malnih prezentacija za pojedine teme od 5. do
Mirko je kroz 50 godina pastoralnog rada u inozemstvu i domovini donosio ljudima Božji život 8. razreda. Zatim je vjeroučitelj Franjo Puška-
po svetim sakramentima.“ rić prezentirao izradu digitalne slikovnice na
Glazbom je misu animirao zbor uz orguljsku pratnju Ante Tripala. Nakon mise vjernici su temu priče o Mojsiju od učenika 3. razreda OŠ
se zadržali u ugodnom agapeu prinijevši slavljeniku poklone i riječi brojni Ogulinci su zahvalili Dr. Jure Turića iz Gospića koristeći program
i franjevcima trećoredcima bez kojih je nezamisliv vjerski život u Ogulinu u prošlom stoljeću. book creator. Isti vjeroučitelj zatim je prezen-

Z. Ranogajec

Gračac tirao novinarski uradak učenika svoje škole na
temu „Kako se prije molilo“, što je izazvalo ve-
sv. Ivan krstitelj i 20. obljetnica liko odobravanje nazočnih vjeroučitelja.
njemu posvećene crkve Na koncu je predstojnik Katehetskog ure-
da mons. Marinko Miličević predstavio pobud-
nicu pape Franje iz 2016. godine Radost ljubavi
(Amoris laetitia).
Z. R.

U Franjevačkoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Gračacu 24. lipnja misu je predvodio gospić- Lađevac, Šajfarov Gaj,
ko-senjski biskup Zdenko Križić prigodom svetkovine titulara župe Sv. Ivana Krstitelja i 20.
obljetnice od izgradnje ove crkve u Gračacu. Komemoracija

„Ovom svetom misom zahvaljujemo Bogu za 20 godina života ove crkve i ove redovničke na 77. obljetnicu
zajednice koja sve to vrijeme služi vjernicima ove župe“, rekao je biskup Križić.
ubojstva
„Služenje otaca franjevaca u ovoj župi datira još od 1985. godine kada je riječki nadbiskup
Josip Pavlišić zamolio Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja u Splitu da pomogne u U subotu 19. lipnja u mjestu Šajfarov Gaj
pastoralnom djelovanju u župi Gračac i još nekim okolnim župama. Oci franjevci su se odazvali u župi Lađevac kod Slunja održana je kome-
i od tada djeluju u ovoj župi. Prvi pastoralno djelatnik ovdje bio je fra Ivan Savić. Osobno ne moracija i molitva u spomen na 77. obljetnicu
znam tog redovnika, ali sam o njemu čuo toliko lijepoga od biskupa Mile Bogovića koji ga je zločinačkog ubojstva 68 civila Lađevca i okolice
nazivao „Dobri pastir“. On je u ovom kraju djelovao 18 godina, do 2003. Silno je volio ovaj kraj koje su tada pobili partizani. Uz organizatora,
i ovaj narod. I drugi fratri koji su došli poslije njega radili su ovdje s mnogo ljubavi te stoga, braniteljsku udrugu Slunja, Rakovice i Cetin-
zahvaljujem svima njima, a prije svega, njihovoj Franjevačkoj provinciji, kroz sva ova desetljeća grada koji su organizirali komemoraciju i koji
služenja njihovih redovnika ovoj župi i cijelom ovom kraju. Neka ih Gospodin prati svojim bla- su podigli spomen obilježje pobijenim Lađev-
goslovom da i oni budu Božji blagoslov našem narodu u svakoj župi u kojoj pastoralno djeluju“, čanima, susretu su nazočili brojni mještani i
zaključio je biskup. rođaci ubijenih među kojima i nova gradona-
čelnica Slunja Mirjana Puškarić i predsjed-
Na kraju sv. mise župnik ove župe fra Ivan Šimunac zahvalio je biskupu Križiću za dola- nik UHBDR-a Tomislav Magdić. Molitvu kod
zak i predvođenje svete mise. Potom su ministranti predali biskupu darove župe. spomenika predslavio je župnik Lađevca i Cvi-
tovića vlč. Šimo Božić, dok je o događaju pred
s. Robertina Medven 77 godina progovorio slunjski župnik i dekan
mons. Mile Pecić.
Švica foto: Zoran Stegnjaić
„Streljan je 51 mještanin. Pokopani su u
Posveta masovnu grobnicu. Mještani nisu smjeli dolazi-
ti i upaliti svijeću za svoje mile i drage. Rodbi-
novog oltara na je pokušala nakon protoka vremena staviti
ogradu oko masovne grobnice, ali su je morali
U otočkom dekanatu, 24. lipnja, na rušiti po nalogu komiteta. Tek nakon pobjede
svetkovinu sv. Ivana Krstitelja, župa Švica demokracije i nakon oslobođenja okupiranog
slavila je svog zaštitnika i posvetu novog oltara. Slavlje sv. mise predvodio je i posvetio oltar kraja 1995. mogli su ovu masovnu grobnicu
gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. U prvom dijelu propovijedi predstavio je život sv. Ivana obilježiti, staviti spomenik i pomoliti se za ubi-
Krstitelja, sveca za kojeg je Isus rekao, da je ‘najveći od sviju koji su rođeni od žene’. U drugom jene. O ovoj su tragediji pisali partizanski “po-
dijelu istaknuo je značenje oltara u crkvi. vjesničari” trudeći se naknadno ovom zločinu
„Isus nas uči da je žrtvenik ili oltar najsvetije mjesto jer predstavlja samoga Boga. Oltar dati “pravno” obrazloženje. Argumenti su im
posvećuje sve ono što se na njega prinosi i na njemu prikazuje. Evo, draga braćo i sestre, ovo je nikakvi. Jednostavno, radi se o zločinu nad ne-
značenje oltara koji danas posvećujemo, u kojemu sigurno, ima i vaših priloga, odnosno vaše vinim ljudima bez ikakvog suda i mogućnosti
ljubavi. Isus vam neće ostati dužan. Nemojte nikada dopustiti da ovaj oltar, koji je podigla vaša obrane.“
vjera i vaša ljubav, bude prazan, da na njemu nema vaših prinosa, odnosno, vaših molitava,
vaše zahvalnosti Bogu, vašeg srca. Amen.“ Zvonko Ranogajec
Nacrt za oltar dao je župnik vlč. Mile Rajković, a izvođač radova bio je kamenoklesar To-
mislav Marincel. Na kraju sv. mise domaćin župnik zahvalio je biskupu za predvođenje misnog
slavlja i posvetu kamenog oltara. Dvije župljanke u narodnim nošnjama predale su biskupu
na dar, u ime župljana, košaru domaćih proizvoda. Pjevao je župni zbor uz glazbenu pratnju
Hane Marinić.
s. Robertina Medven

21

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 6/543 2021.

Srce Isusovo Tijelovska procesija i ove godine
i pogled na prošla SREDIŠTEM grada
njega otkriva
kakvo treba U najstarijoj riječkoj župnoj
biti naše srce crkvi Uznesenja Blažene Djevi-
ce Marije, koju Riječani još zovu
U petak 11. lipnja proslavljena je Vela crikva, u četvrtak 3. lipnja
svetkovina Presvetog Srca Isusova i na svetkovinu Presvetog Tijela i
Dan Družbe sestara Presvetog Srca Krvi Kristove slavljeno je misno
Isusova. Svečano euharistijsko slavlje slavlje koje je predvodio župnik
u kapeli Kuće matice ove jedine riječke mons. Sanjin Francetić, uz kon-
autohtone družbe predvodio je riječki celebraciju sužupnika vlč. Lovre
nadbiskup koadjutor Mate Uzinić. Perića.

Pozdravnu riječ nadbiskupu, sve- U propovijedi je istaknuo da
ćenicima i vjernicima uputila je vrhov- kao vjernici možemo posvjedočiti
na predstojnica Družbe i postulatorica više stvari, a osobito međusobnu
kauze za proglašenje blaženom službe- ljubav, onu koja se na nama i na
nice Božje Marije Krucifikse Kozulić, našem životu očituje iz toga koli-
č. M. Dobroslava Mlakić. Objasnila je ko ljubimo. Zaboravili smo ono što sam Gospodin Isus u evanđelju kaže – onaj tko ustraje do kraja,
razloge zašto se svetkovina Presvetog taj će se spasiti.
Srca Isusova slavi kao Dan Družbe re-
kavši da je utemeljiteljica, Majka Mari- “Trebamo ustrajati u ljubavi – do kraja. Biti vjernik znači ljubiti bezgranično – Boga i sve što je
ja Krucifiksa Kozulić, stavila Družbu Božje – a to je čovjek. Biti kršćanin znači biti svjedok, biti onaj koji često mora umrijeti nekim vla-
pod posebnu zaštitu Presvetog Srca stitim željama, koji svojim postupanjem svjedoči svoje vjerovanje da je Bog onaj koji sve vodi i drži u
Isusova, a i sama je djelovala iz spo- svojoj ruci. Mi, vjernici, prije svega trebamo znati kleknuti i biti svjesni Božje prisutnosti i to upravo
znaje Božje ljubavi, odnosno da je Bog Crkva čini ovim blagdanom.” Propovijed je zaključio željama da nam Gospodin pomogne da sva ova
– Ljubav. Tu Božju ljubav prenosila je događanja, sve što činimo, bude u korist našega spasenja i svjedočanstvo mnogim ljudima.
svijetom svojim životom i djelom, a po-
sebno prema djeci i mladeži, rekla je č. Nakon mise održana je Tijelovska procesija ulicama grada Rijeke. Ova, nekad tradicionalna pro-
M. Mlakić. cesija centrom grada kao takva zamrla je nakon Drugog svjetskog rata. Od tada se održavala samo
unutar kruga crkve. Poticajem i ustrajnošću mons. Francetića tradicija je ponovno oživjela u svom
Nadbiskup je na početku uputio punom sjaju 2018. godine i ovo je bila četvrta godina njezina kontinuiteta. Vjernici su, predvođeni
čestitke sestrama na Danu Družbe te svojim župnikom i sužupnikom, molitvom i pjesmom prošli od Trga pul Vele crikve, Ul. Đure Šporera,
okupljene upoznao s poviješću štovanja Trga Ivana Klobučarića, Fiumare, Jelačićevog trga, Ulice Ante Starčevića, Korza, Trga svete Barba-
ove svetkovine. Nije se oduvijek istim re i Užarskom ulicom do Vele crikve. (M. Ž.)
intenzitetom slavila, nego tek nakon
17. stoljeća i zahvaljujući viđenjima sv. Svetkovina Tijelova u
Marije Margarete Alacoque. „Kasnije, katedrali sv. Vida
Drugi vatikanski sabor mnoge je obja-
ve i pučke pobožnosti počeo gledati u Svečano i dostojanstveno u četvrtak 3. lipnja u katedrali sv. Vida u Rijeci proslavljena je svetko-
drugom svjetlu pa i blagdan Presve- vina Presvetog Tijela i Krvi Kristove – Tijelovo. Euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup i
tog Srca Isusova kada naglasak nije metropolit mons. Ivan Devčić, a propovijedao đakon don Luka Klarica. Misa se u izravnom prijenosu
više bio na objavama kakve je imala mogla pratiti na Facebook stranici i Youtube kanalu Riječke nadbiskupije.
Alacoque, nego na onome na što je i
Riječka Majka stavljala naglasak – pro- Nadbiskup je na početku kazao da je svetkovina Tijelova spomen sakramentalne prisutnosti
matranje tog otajstva srca probodenog spasitelja našega Isusa Krista. Sakrament je to koji je Isus ustanovio na Posljednjoj večeri rekavši
iz ljubavi u svjetlu Božje riječi“, rekao učenicima kada je uzeo kruh „Ovo je tijelo moje“, te uzevši vino: „Ovo je krv moja. Ovo činite meni
je mons. Uzinić. „Presveto Srce Isuso- na spomen.“ Svaki put kada slavimo misu ostvarujemo tu Isusovu zapovijed, rekao je mons. Devčić.
vo kao blagdan i otajstvo svoj temelj
nalazi u Božjoj riječi, no za razliku od Đakon Klarica je na početku svoje propovijedi izrekao svoju zahvalnost susretu s euharistijskim
drugih blagdana, ovo otajstvo sažima Isusom bez kojega on danas ne bi bio na korak do svećeničkog ređenja. U nastavku je podsjetio na
sav Isusov život kao i odnos koji Bog dvije situacije u Svetom pismu koje opisuju trenutke kada su učenici otišli od Isusa, a koje su povezane
ima prema ljudima. Zato danas slavi- uz značenje svetkovine Tijelova.
mo znak i središte Božje strastvene
ljubavi prema čovjeku koja se učinila „Mnoge knjige o euharistiji su napisane, ali ništa nam one ne vrijedi ako ne zahvate ljudsko srce.
vidljivom u Isusu iz Nazareta kojega Zato prije pričesti čovjek svim srce treba zamoliti Krista da ga upozna, da iskuša njegovu ljubav i
prepoznajemo kao Krista po njegovom osjeti njegovu prisutnost. Kušati Isusa izuzetno je važno za naš život. Susretnemo li ga, nećemo ga
životu, smrti i uskrsnuću“, kazao je nikada izgubiti i on će nas voditi kroz sve naše križne putove“, zaključio je don Klarica.
propovjednik. U simbolu srca sadržan
je cijeli Isus i sve što je činio. Na kraju misnoga slavlja održano je euharistijsko klanjanje koje je predvodio riječki nadbiskup
mons. Ivan Devčić.
„Srce Isusovo i pogled na njega ot-
kriva kakvo treba biti naše srce u od- Klanjanje za svećenička i
nosu prema Bogu i bližnjima, a osobito redovnička zvanja
onima u potrebi kojima smo poslani
ljubiti ih po uzoru na Krista koji nas je „Okupili smo se moliti i promišljati o poslanju svećenika, redovnika i redovnica, svih Bogu po-
svim srcem ljubio do kraja“, zaključio svećenih osoba“, rekao je mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor 10. lipnja na misi koja je
je mons. Uzinić. Na kraju euharistije, prethodila klanjanju pred Presvetim Oltarskim Sakramentom u riječkoj katedrali. Večernja misa
nadbiskup je predmolio klanjanje pred uoči blagdana Presvetog Srca Isusova nadahnula je nadbiskupa da Bogu posvećene osobe potakne na
Presvetim Oltarskim Sakramentom nasljedovanje božanskog srca. „Slavimo Srce Isusovo, srce pravednika, koje ujedinjuje i ljubi, koje je
i molitvu Presvetom Srcu Isusovom pažljivo na Božju riječ“, rekao je nadbiskup u propovijedi. Potaknuo je okupljene i poručio svim Bogu
službenice Božje Marije Krucifikse Ko- posvećenim osobama da se potrude da iz njihovih srdaca poteknu potoci ljubavi.
zulić.
Nakon euharistije nadbiskup je predmolio klanjanje i molitvu za svećenička i redovnička zvanja,
a zbor zajednice Omnia Deo animirao je klanjanje pjesmom. „Gospodine očima vjere znamo da si s
nama, da nas hrabriš i jačaš. Znamo da nismo dostojni tvoje ljubavi, ali ti nas činiš dostojnima. Ti
nam daješ da budemo širitelji ljubavi na ovome svijetu“, rekao je nadbiskup. „Molimo za duhovna
zvanja, za sve one koje zoveš, da dođu k tebi i budu navjestitelji evanđelja.“

22

Broj 6/543 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Oproštaj sestara Družbe Presvetog
Srca Isusova od župe Grižane

Sestre Družbe Presvetog Srca Isusova nakon 56 godina djelovanja u župnu kuću u Grižanama kako bi se sačuvalo vlasništvo župe koja je
napustile su župu Grižane. Od župljana su se oprostile na eu- bila bez svećenika. Sestre su morale temeljito obnoviti kuću, od krova
haristijskom slavlju 6. lipnja koje je u župnoj crkvi sv. Martina do vodovodnih instalacija, neko su vrijeme u njoj boravile djevojke u
predvodio župnik Tomislav Ćurić. Zahvalio je sestrama za sve što su novicijatu, a kasnije su se posvetile karitativnom djelovanju otvorivši
učinile u ovoj župi, od obnove ruševne župne kuće do brige za bolesne
i nemoćne koji su u toj kući mogli pronaći utočište. Bile su svakako i SDom za starije i nezbrinute osobe.
velika podrška župnicima kojima je župa bila povjerena iako u njoj nisu estre su pronalazile napuštene i zapuštene starije osobe po ku-
živjeli. Sestre je potaknuo da nastave s predanim pomaganjem najpo- ćama te su ih prihvaćale i smještale u Dom u kojem su im nasto-
trebitijima i tako nasljeduju karizmu svoje utemeljiteljice, službenice jale osigurati život i smrt dostojnu čovjeka, skrbeći se za njihove
Božje Marije Krucifikse Kozulić. tjelesne i duhovne potrebe. Ukupno su sestre u Gržanama skrbile za
oko 400 starijih osoba. „U vrijeme dok je u Grižanama radila dobra
Vrhovna predstojnica s. Dobroslava Mlakić nakon mise zahvalila Majka Franciska Ivković, u Domu u Grižanama sestre su na skrbi ima-
je župniku i njegovim prethodnicima te svim župljanima na pomoći i le do 30 starijih osoba, čemu sam i sama svjedok jer sam ovdje živjela
ukratko podsjetila na djelatnosti sestara u ovoj župi. Došle su 1965. i radila godine 1973. i 1974. Nije to bilo lako, pogotovo jer se radilo u
godine na inicijativu mons. Josipa Pavlišića i tadašnjeg senjsko-mo- teškim uvjetima, a kuća je čak bila bez vode. Radilo se uz mnogo žrtve
druškg biskupa dr. Viktora Burića koji je s. Franciski Ivković, vrhovnoj i napora, ali sve na slavu Božju i spasenje svih ljudi, kako je to činila
poglavarici Družbe, predložio da se sestre Presvetog Srca Isusova usele naša Majka Utemeljiteljica. Trebalo je dnevno odvajati i nekoliko sati
za donošenje vode iz središta samoga mjesta za potrebe kuće i za njegu
starica. Tek 1978. sestre su uspjele od svojih skromnih sredstava uvesti
vodu i grijanje u kuću i olakšati si taj teški, ali spasonosni karitativni
rad“, podsjetila je na ta teška, ali milosna vremena s. Dobroslava. Bilo
je to vrijeme nakon Drugog svjetskog rata kada je komunistička vlast
zabranila sestrama da se brinu o djeci i zatvorila sva njihova sirotišta i
vrtiće. Sestre su se raspršile iz svojih samostana i djelovale u župama
na području Senjsko-modruške, a od 1969. godine Riječko-senjske nad-
biskupije, a morale su poći i u inozemstvo.

S. Dobroslava je pročitala imena 24 sestre koje su u ovih 56 godina
djelovale u Grižanama, istaknuvši s. Katarinu Šikalo koja je u Griža-
nama provela gotovo 50 godina pa je i ispraćena aplauzom župljana.
Nakon mise župnik je sestrama uručio prigodne poklone, a župljani su
ih došli pozdraviti.

Danijel Delonga

Katedralni zbor oprostio se od
dugogodišnjeg rektora riječke katedrale

Članovi riječkog katedralnog zbora Cantores Sancti Viti 17. lip- Mons. Linić dobitnik je i Zlatne plakete “Grb Grada Rijeke”
nja molitvom i pjesmom na jelenjskom groblju odali su počast 2003. godine za napore i očuvanje crkvene i kulturne baštine
i zahvalu pokojnom mons. Ivoslavu Liniću na mjestu njegovog i promicanje katedrale sv. Vida i Grada Rijeke. Godinu dana
ovozemaljskog počivališta. Mons. Ivoslav Linić, prelat Njegove Sveto- kasnije, odlukom Predsjednika Republike Hrvatske odlikovan je Re-
sti, ekonom nadbiskupije i rektor katedrale sv. Vida, preminuo je 12. dom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Za vrijeme pontifikalne
prosinca prošle godine, u jeku najžešćeg vala pandemije COVID-19. mise 14. lipnja 2006. u katedrali sv. Vida riječki nadbiskup mons. dr.
S obzirom na okolnosti, na sprovodu je sudjelovao vrlo ograničen broj Ivan Devčić uručio mu je odlikovanje pape Benedikta XVI. “Nostrum
osoba, a župna crkva u Jelenju za vrijeme mise zadušnice bila je gotovo Praelatum Honorarium”.
sablasno prazna. Članovi katedralnog zbora nisu tada smjeli sudjelova-
ti na sprovodu pa su sada iskoristili povoljniju epidemiološku situaciju „Bio je svećenik koji se u potpunosti posvetio Bogu, ali znao je da
kako bi se zajedno oprostili od svog dugogodišnjeg rektora. Nakon više ljubav prema Bogu mora pokazati u ljubavi prema ljudima, prema bli-
od godine dana brojnih ograničenja zbog pandemije bio je ovo prvi put žnjemu. To je djelima i pokazivao i tako je i živo“, istaknuo je Vukušić
da se katedralni zbor okupio u ovolikom broju. te uime svih članova zbora zahvalio pokojniku na svemu dobrome što je
svakome ponaosob učinio.
Nakon molitve na grobu misu zadušnicu u župnoj je crkvi pred-
vodio sužupnik vlč. Miroslav Pergl. Misu je pjevao katedralni zbor ko- Danijel Delonga
jim je ravnao Ivan Nino Načinović, a orgulje je svirao Dean Borbelj.
Pjesmom je sudjelovala i s. Regina Kristanić, jedna od osnivačica i
dugogodišnja orguljašica zbora. Pridruženi član zbora i organizator
susreta Milan Vukušić dirljivim je riječima govorio o pokojniku koji
je kao rektor katedrale uz zbor proveo 34 godine. „Njegov je sprovod
ove zime održan u teškim okolnostima pandemije, gotovo u tajnosti,
jednako kao i njegovo ređenje 1954. godine“, rekao je Vukušić. Ređenje
mons. Linića odvijalo se u teškim okolnostima zbog pritisaka tadašnjih
civilnih vlasti i održano je u tajnosti u kapeli Bogoslovnog sjemeništa, u
ranu zoru 31. listopada 1954. godine. U 66 godina svećeničkog služenja
mons. Linić bio je i 46 godina nadbiskupijski ekonom, do umirovljenja
2015. godine. U početku svoje svećeničke službe upravljao je župama
Cvitović, Cernik, Kukuljanovo i Mrkopalj, a nakon toga vršio brojne
službe u nadbiskupijskim ustanovama.

23

IZ ŽUPA Broj 6/543 2021.

Zlobin Delnice

Nadbiskup Devčić Pastirski pohod
posvetio novi nadbiskupa Uzinića
oltar i blagoslovio
ambon i krstionicu „Želio bih da u
neisticanju i neuz-
Župa sv. Ivana Krstitelja u Zlobinu proslavila je u če- dizanju sebe, nego u
tvrtak 24. lipnja blagdan svog nebeskog zaštitnika. Tim stalnom pokazivanju
povodom riječki nadbiskup Ivan Devčić predvodio je sve- na Isusa, budemo oni
čano liturgijsko slavlje u župnoj crkvi i pod misom posve- koji nasljeduju sve-
tio novi oltar i blagoslovio ambon i krstionicu. Suslavili tog Ivana Krstitelja“,
su župnik vlč. Marko Šarić, župnik u Bakru vlč. Nikica naglasio je na središ-
Jurić, župnik u Praputnjaku vlč. Vjekoslav Đapić i đakon njem misnom slavlju
Luka Klarica. povodom blagdana
nebeskog zaštitnika
U propovijedi nadahnutoj životom sv. Ivana Krstite- župe i grada Delnica
lja mons. Devčić je kazao da je ovaj svetac bio jedan od riječki nadbiskup ko-
mnogih koji nisu htjeli zatajiti svoju vjeru žrtvujući svoj adjutor mons. Mate
život za Krista. „Živio je dosljedno do kraja, u skladu s Uzinić. Boraveći u
Evanđeljem i Božjim zapovijedima i zato danas moramo svom prvom pastir-
pogled uprijeti unatrag kako bismo u memoriji Crkve cr- skom pohodi najvećoj
pili snagu i poput naših prethodnika mogli svjedočiti Kri- župi Gorskog kotara, u četvrtak 24. lipnja, u prigodnoj propovijedi je naglasio
sta kao našeg Spasitelja“, poručio je propovjednik. kako najvažnija činjenica koja govori tko je bio Ivan Krstitelj, upravo odnosi na to
da je on s vremenom postajao sve manji kako bi mogao rasti i biti primjećeni Isus
Na kraju liturgijskog slavlja čestitao je župljanima Krist. „To je bio njegov poziv i to je ono iz čega župna zajednica u Delnicama, kao
Zlobina župni blagdan i zahvalio svima koji su omogućili i svi mi, možemo naučiti kako svjedočiti za Krista“, istaknuo je mons. Uzinić na
da ova zlobinska župna crkva dobije novi oltar, ambon i liturgijskom slavlju na kojemu su suslavili svećenici Delničkog dekanata.
krstionicu. Vjernike je potaknuo na molitvu za nova du-
hovna zvanja, kao i da molitvom prate svećenike na njiho- Na blagdanskoj misi nazočile su i predstavnice lokalne vlasti, gradonačel-
vom svećeničkom putu. nica Katarina Mihelčić te predsjednica Gradskog vijeća Ivana Pečnik Kastner.
Župnik vlč. Tadija Tomkić zahvalio je na dobroj suradnji i dosadašnjem gradona-
Zahvalnu riječ nadbiskupu, braći svećenicima i svim čelniku Delnica Ivici Kneževiću, a potom su nadbiskupu Uziniću uručeni prigod-
župljanima uputio je župnik vlč. Šarić. „U godini kada se ni darovi župe Delnice, odnosno proizvodi goranskih obiteljskih gospodarstava.
Zlobin prisjeća 50. obljetnice od smrti preč. Rude Milo- Pozdravni govor na početku pohoda riječkog nadbiskupa koadjutora uputila je
ša, zlobinskog župnika i mještanina, zahvaljujući Božjoj tajnica Župnog pastoralnog vijeća Dubravka Majnarić.
providnosti nabavljen je novi oltar i ambom“, rekao je vlč.
Šarić. Darovatelji žele ostati anonimni, a za izradu krstio- Nenad Lučić
nice zaslužni su župljani i Grad Bakar na čelu s gradona-
čelnikom Tomislavom Klarićem koji je sudjelovao na mi- Mrkopalj
snom slavlju. Oltar, krstionica i ambon radovi su magistra
umjetnosti Silvestera Ninića koji ih je izradio od bračkog Akcija raščišćavanja
kamena s motivima u plitkom reljefu i minimalističkoj ostatka ostataka
maniri. Zahvalnu riječ vlč. Šarić uputio je i Vatrogasnom crkve sv. Filipa
društvu Zlobin koje je izvršilo transport.
U godini obilježavanja 250. go-
Na kraju liturgijskog slavlja upriličio je iznenađenje dišnjice utemeljenja župe Mrkopalj
članovima župnog zbora u vidu Zahvalnica za njihov du- (8. travnja 1771.) ovih dana su, za-
gogodišnji nesebičan i ustrajan angažman. Iz ruku nadbi- hvaljujući skupini vrijednih dobro-
skupa Devčića Zahvalnice su uručene: orguljašici Ljubici voljaca, pronađeni ostatci zidova
Tometić, Miomiri Hodžić, Darku Zoretiću te postumno nekadašnje župne crkve sv. Filipa.
Zvonku Kružiću koju je preuzeo njegov sin Saša. Nakon
završnog blagoslova vjernici su zavjetno obišli oltar. Crkva je teško stradala tijekom
II. sv. rata u avionskom bombardi-
H. Anušić ranju Mrkoplja 6. travnja 1944.
kada je požar sve uništio. Izgorio
je krov i sva unutrašnjost crkve,
a zidovi su ostali. Crkva se mogla
obnoviti, ali tadašnja vlast to nije
dopuštala, nego su je 18. kolovoza 1955. dali srušiti. Njen kamen upotrijebljen je
za izgradnju šumarijske zgrade u Mrkoplju, a preostali dio kamena razvezen je u
temelje ceste (puta) prema naselju Tuk. Ostatke zidova dali su prekriti zemljom.
Tako je to stajalo 66 godina, sve do 5. lipnja 2021.

Ostatci crkve sv. Filipa sada su jasno vidljivi, odnosno vidi se polukrug ne-
kadašnjeg prezbiterija, mala sakristija i ostaci nekadašnjeg zvonika. Iza objekta
otkriven je i kameni odvodni kanal. Ovdje je započela povijest ovoga mjesta, po-
ručuje župnik vlč. Ante Zovko. „Mnoge generacije na ovome su svetom mjestu
bile krštene, pričešćene, krizmane, vjenčane... Bio bi veliki propust da su ovi
kameni ostali i dalje zatrpani pod nanosima zemlje. Sada će biti svjedoci, oni
koji svima pričaju mrkopaljsku povijest i identitet. Prostor sv. Filipa opet postaje
duša samoga mjesta“, rekao je župnik. Akcija raščišćavanja će se nastaviti sve
dok prostor ne bude pripremljen za novi sakralni postav koji će uskoro biti izgra-
đen na platou srušene crkve. „Bit će to svetište sv. Filipa na otvorenom“, rekao
je vlč. Zovko.

24

Broj 6/543 2021. IZ ŽUPA

Kozala Kantrida

Proslava suzaštitnika sv. Romualda Neka sv.

Župljani Kozale 19. lipnja svečano su Antun bude
proslavili blagdan suzaštitnika njihove
župe sv. Romualda. Misno sravlje predvo- NADAHNUĆE
dio je preč. Marko Gregić, kancelar Riječke
nadbiskupije. Na početku je prisutne po- u ljubavi
zdravio župnik župe sv. Romualda i Svih
svetih vlč. Luka Pranjić. prema Bogu

U homiliji je preč. Gregić iznio kratak i bližnjemu
presjek pojedinosti iz života svetog Romu-
alda koje su nam poznate i dostupne te Župa sv. Antuna Padovan-
nadodao kako o sv. Romualdu nema puno skog na Kantridi proslavila je
zapisa kao o nekim drugim svecima. „Sveti 13. lipnja blagdan svog nebeskog
Romuald i njegovi prvi redovnici zasigurno zaštitnika “sveca svega svijeta”
su bili pod snažnom zaštitom Duha Svetoga kako je sv. Antuna nazvao papa
i zato su pored sve vanjske strogosti i razli- Leon XIII. Proslavi je prethodila
čosti temperamenata bili jedno srce i jedna pobožnost 13 utoraka posvećenih
duša. Isus Krist bio im je put, istina i život. ovome svetcu, a na samu svetko-
Od svetog Romualda možemo naučiti da ni- vinu svečano euharistijsko misno
kada ni pred čim ne klonemo, da se ne povučemo sa strane, nego da se hrabro borimo za istinu, za ljubav, slavlje predvodio je riječki nadbi-
za mir i za pravednost pa čak i onda kada smo u opasnosti. Kada vidimo da je životna opasnost povucimo skup mons. Ivan Devčić. Suslavio
se na skrovito mjesto i samoću u molitvu i razgovor s dragim Bogom, jer to mijenja čovjeka, mijenja čo- je župnik vlč. Vjekoslav Kovač,
vjekovu nutrinu do te mjere kako je promijenila i sv. Romualda, asketu i svetca koji je vršio Božju volju.“ mons. Ivan Nikolić i đakon Luka
Klarica. Misnom slavlju nazočio je
Na kraju misnog slavlja župnik, vlč. Luka Pranjić zahvalio je prisutnim svećenicima te preč. Marku novoizabrani gradonačelnik grada
Gregiću, također i đakonu Tomislavu Nikoliću koji je propovijedao tijekom trodnevnice. Svima prisut- Rijeke Marko Filipović.
nima objavio je da su u tijeku pripreme za obnovu župne crkve čiji zvonik i krov su u jako lošem stanju
pa je zamolio župljane, a i ostale vjernike da pomognu svojim prilozima. Budući da je crkva stavljena pod Uz pozdravne riječi predvo-
zaštitu kulture, izrazio je nadu da će neka sredstva darovati Ministarstvo Kulture RH, a ostala bi trebali ditelju liturgijskog slavlja i oku-
osigurati župljani i donatori. Iz tog je razloga osnovan i Fond za obnovu crkve koja se nalazi pokraj groblja pljenim vjernicima, vlč. Kovač je
koje je uvršteno u spomenik kulturne baštine RH i koje je jedno od najljepših groblja u Europi. podsjetio da se sv. Antuna zaziva u
pomoć pri pronalasku izgubljenih
Uplate za obnovu crkve mogu se vršiti na poseban račun župe svetog Romualda i Svih svetih stvari, a u ovoj župi on posebno
IBAN:HR3224020061100122624. mjesto zauzima u obiteljima, kao
zagovornik supružnicima da se ne
Škurinje izgube i ne udalje u međusobnim
odnosima. Zaziva se i kod pomoći
Sv. Ivan Krstitelj vjernicima da ih njihovi grijesi ne
odvrate od Majke Crkve i od Božje
Župa sv. Ivana Krstitelja na Škurinju proslavila je ljubavi koju je sv. Antun po svom
24. lipnja blagdan svog zaštitnika. Svečano blagdansko propovijedanju svima želio doni-
slavlje na kojemu se u crkvi, a još više ispred crkve, jeti.
okupio veliki broj župljana, predvodio je vlč. dr. Odilon
Singbo, sveučilišni kapelan u Zagrebu. U poticajnoj propovijedi nad-
biskup se osvrnuo na život sv. An-
Jutarnju misu vodio je mons. dr. Matija Matičić, tuna. Naglasio je njegovu osjetlji-
rektor riječke katedrale sv. Vida, a župnik vlč. Mato vost za najpotrebitije i potaknuo
Berišić pobrinuo se da mise trodnevne pripreme pred- vjernike da ga nasljeduju u tom
vodi o. Antonio Mario Ćirko, karmelićanin iz Remeta. pogledu. „Neka nam sv. Ante, kao
i drugi svetci budu inspiracija da
„Bog ima svoj plan s nama“, bila je središnja misao propovijedi dr. Singba koji je okupljene pozvao da poput njih ljubimo Boga iznad sve-
o tome promišljaju svakoga dana. „Ako izgubimo svijest o tome je Bog svakoga od nas izabrao i pozvao ga, a svoga bližnjega kao samoga
na ovaj svijet, onda izgubljeni lutamo. Ljepota našeg života će se uvijek nalaziti u sposobnosti otkrivanja sebe“, istaknuo je nadbiskup Dev-
i ostvarivanja onoga zbog čega nas je Bog stvorio“, rekao je propovjednik. čić. Homiliju je zaključio riječima
kako svetost nije nešto daleko, ap-
Kantrida Riječki nadbiskup koadjutor, mons. straktno. Bitno je činiti ono što je
Mate Uzinić, krstio je malu Paolu Konta u naša dužnost: biti graditelji mira,
Nadbiskup Uzinić nedjelju 27. lipnja tijekom jutarnje mise u dokazivati životom i svjedočenjem
krstio je malu župi sv. Antuna na Kantridi. U 12 godina svoju vjeru kroz ljubav prema bli-
Paolu Konta braka Bog je blagoslovio supružnike Da- žnjemu. Njome dokazujemo i svoju
ria i Karlu i obogatio njihovu obitelj s pe- ljubav prema Bogu, kazao je mons.
toro djece. Uz Emanuelu, Claru, Gabriela Devčić.
i Larissu na svijet je došla i mala Paola.
Budući da se radi o petom djetetu u obite- Na kraju misnoga slavlja
lji Konta, koji su redoviti i zauzeti vjernici nadbiskup je blagoslovio kip sv.
i u župi i u molitvenoj zajednici Opus Dei, Antuna Padovanskog. Proslava je
obred sakramenta sv. krštenja Paola je završila tradicionalnom hodoča-
primila po rukama nadbiskupa Uzinića. sničkom procesijom i čašćenjem
„Iskrene čestitke svima, posebice rodite- kipa sv. Antuna, te podjelom bla-
ljima i kumi! Uz obilje Božjeg blagoslova goslovljenih ljiljana župljanima.
neka buduća novokrštenica raste u dobi,
mudrosti i milosti, a mi se, dragi župljani,
radujmo s njima i pratimo obitelj svojom
molitvom!“ rekao je župnik vlč. Vjekoslav
Kovač

25

DOGAĐANJA Broj 5/542 2021.

Izjava Vijeća Hrvatske biskupske
konferencije za život i obitelj o
Prijedlogu rezolucije o stanju u pogledu
seksualnog i reproduktivnog zdravlja i
prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena

Zaštititi pravo na
život od začeća
do naravne smrti

Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za promiče i štiti njegovo temeljno ljudsko pravo na Komisija Hrvatske biskup-
život i obitelj na svojoj posljednjoj sjednici život. Zaštita dostojanstva nerođenog djeteta te ske konferencije „Iustitia et
održanoj 11. svibnja 2021. dotaknulo se i Iz- pravo država da štite život nerođenog djeteta po- pax“ 23. lipnja također je
vješća o stanju u pogledu seksualnog i reproduktiv- tvrđeni su odlukama i Europskog suda za ljudska objavila Izjavu s osvrtom
nog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja prava ECtHR (GC) 16. 12. 2010., A, B. C v. Ireland, na takozvano „Matićevo iz-
žena izvjestitelja Freda Matića, eurozastupnika iz Br. 25579/05) i Europskog suda pravde (18. listopa- vješće“. U Izjavi stoji kako
Hrvatske, koje je toga dana usvojeno na Odboru za da 2011., Oliver Brüstle v Greenpeace eV). Zaštita dodatno brine što se hva-
prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog par- ljudskih prava svoj smisao ima u promicanju prava levrijedna briga za zdravlje
lamenta (FEMM) te upućeno u daljnju proceduru. i slobode svake osobe, osobito onih koje se ne mogu populacije, osobito žena,
Vijeće izražava krajnju zabrinutost uoči same skrbiti o svojim pravima. koristi za promidžbu ideo-
predstojećeg glasovanja u Europskom parlamen- Vijeće HBK za život i obitelj pozdravlja svaku loških i svjetonazorskih pi-
tu (23. i 24. lipnja 2021.) o Prijedlogu rezolucije inicijativu kojom se na takav sveobuhvatan način tanja, svrstavajući pobačaj
(2020/2215(INI)) koji se temelji na spomenutom štite i promiču ljudska prava te podsjeća da smo u nepostojeća ljudska pra-
Izvješću, te ovim putem želi sažeto obrazložiti ra- svi odgovorni u sukreiranju društva utemeljenog va. Iustitia et Pax  je zabri-
zloge svoje zabrinutosti. na poštivanju prava svake osobe. Ukazujemo na nuta otvorenošću Izvješća
to da se život nerođe- spram pobačaja, stavljajući
nog djeteta ne može ga u kontekst „prava na slo-
Predložena (i izglasana) Rezolucija umjesto zaštite štiti nasuprot zaštiti bodu i privatnost“. 
zdravlja i prava žena nameće provedbu jednostranih, majke već samo za- Hrvatska liječnička komora,
Hrvatski liječnički zbor i Hr-
ideološki utemeljenih stavova i politika koji su jedno s njom. Važno vatski liječnički sindikat ta-
neprihvatljivi moralno, pravno, ali i politički sa stajališta je naći ona rješenja kođer su izrazili zabrinutost
koja će zaštititi i maj- u vezi s dijelom sadržaja u
ku i nerođeno dijete kojem se ograničava mo-
poštivanja suživota u pluralističkom društvu. te pravo na život i gućnost priziva savjesti u
medicini.
Iako prijedlog ove Rezolucije razmatra vrlo Udostojanstvo svih uključenih osoba.
važno pitanje zaštite zdravlja i prava žena, treba pozoravamo na opasnosti koje mogu iza-
skrenuti pozornost kako ona: zvati ideološki nametnute politike, osobi-
• definira pobačaj kao temeljno ljudsko pravo i to one koje su usmjerene i uključuju ma-
“osnovnu zdravstvenu uslugu” koja bi trebala loljetnu djecu. Obrazovni sustavi mogu poslužiti
biti svima, gotovo bezuvjetno, dostupna;
• ograničava pravo na priziv savjesti zaboravlja- kao instrument za promicanje ljudskih prava, ali Rezolucija ipak
je neprihvatljiva njihova instrumentalizacija za izglasana u EP
jući da ono proizlazi iz univerzalnog temeljnog provođenje ideološki utemeljenih politika. Predlo-
ljudskog prava na slobodu savjesti; žena Rezolucija, pak, umjesto zaštite zdravlja i pra- Rezolucija Europskog
• nalaže izmjenu obrazovnih kurikula uvrštava- va žena nameće provedbu jednostranih, ideološki
njem promicanja rodne ideologije i prava na po- utemeljenih stavova i politika koji su neprihvatljivi parlamenta o stanju sek-
bačaj te pristupa maloljetnika uslugama zaštite moralno, pravno, ali i politički sa stajališta poštiva-
spolnog i reproduktivnog zdravlja pod koje svr- nja suživota u pluralističkom društvu. sualnog i reproduktivnog
stava pobačaj i promjenu spola;
• zadire u nacionalnu nadležnost država članica Vijeće poziva na nužnost zaštite prava na ži- zdravlja i prava u EU-u u
namećući rješenja u pitanjima o kojima su one vot i dostojanstvo svakog ljudskog bića od začeća
ovlaštene odlučivati samostalno. do naravne smrti te pozdravlja promicanje i zaštitu kontekstu zdravlja žena
ljudskih prava uz razumnu i odgovornu sveobu-
Zbog toga je prijedlog ove Rezolucije izazvao hvatnost svih uključenih osoba i prava. Prijedlog ipak je 24. lipnja izglasana
brojne reakcije, među ostalima i Vijeća biskupskih Rezolucije je neprihvatljiv i njezino usvajanje iza-
konferencija Europske unije (COMECE) koje u zvalo bi nesagledive štetne posljedice u području u Europskom parlamentu s
svom osvrtu (Position Paper) ističe kako Katolička poimanja i zaštite ljudskih prava.
Crkva promiče i brine o pitanjima ljudskog zdrav- 378 glasova “za” naspram
lja naglašavajući da je pravo na zdravlje temeljno Naposljetku, Vijeće poziva uključene u procese
ljudsko pravo te osnova dostojanstvenog života. donošenja odluka, kao i cjelokupnu javnost, da uva- 255 glasova “protiv”. Rezo-
Međutim, u osvrtu se navodi kako se prijedlog ove žavajući navedene činjenice odgovorno pristupe
Rezolucije, a osobito pitanje pobačaja, analizira is- vrednovanju ove složene i delikatne problematike lucijom se, između ostalog,
ključivo iz jednostrane perspektive zanemarujući i svoja nastojanja usmjere na dobrobit sviju na koje
sva prava i širinu zaštite svih uključenih osoba i se Rezolucija odnosi, a ponajviše ženâ i djece, bilo apelira na države članice
životnih situacija. rođene bilo nerođene.
da uvedu seksualni odgoj
Crkva promiče zaštitu života nerođenog djete- U Zagrebu, 22. lipnja 2021.
ta stvorenog na Božju sliku i Njegovom voljom te mons. Mate Uzinić, predsjednik za mlade, omoguće bolju

Vijeća HBK za život i obitelj dostupnost kontracepcij-

skih sredstava i osiguraju

siguran i legalan pobačaj.

Taj dokument ipak nije u

potpunosti obvezujući i na

svakoj je državi da ta pita-

nja regulira samostalno.

26

Broj 6/543 2021. DOGAĐANJA

Zahvala za Djelatnici i članovi Ordinarijata Riječke nadbiskupije okupili su se 29. lipnja kako bi
više od dva zahvalili Mariji Gržinić i Ivici Vičiću koji nakon više od dva desetljeća rada u ovoj
desetljeća rada ustanovi odlaze u zasluženu mirovinu. Riječki nadbiskup Ivan Devčić, s kojim su i
započeli rad u ordinarijatu zahvalio im je na trudu i vjernosti, a zahvalama se pridružio i
nadbiskup koadjutor Mate Uzinić te svećenici i djelatnici.

„Mogu vam reći jedino hvala za sve ove godine i sve što ste činili za ovu ustanovu i
za cijelu Riječku nadbiskupiju. Oboje ste s mjesnom Crkvom bili povezani prije svega kao
vjernici koji su željeli pomoći svećenicima i zajednici vjernika. To je bilo vidljivo i prije
nego što ste počeli raditi za Riječku nadbiskupiju. Svih ovih godina bili ste pouzdani i Cr-
kvi odani i na svemu vam od srca hvala“, rekao je nadbiskup Devčić. Marija i Ivica također

Msu zahvalili nadbiskupu i svima s kojima su u ova dva desetljeća surađivali.
arija Gržinić radila je u ekonomatu Riječke nadbiskupije od 2000. godine, a još je
pet godina ranije imenovana u Povjerenstvo za obnovu i izgradnju crkava u Lici
razrušenih u Domovinskom ratu, tada na teritoriju zajedničke Riječko-senjske
nadbiskupije. Oni koji se sjećaju svjedoče da je još dok radila u banci uvijek pomagala sve-
ćenicima koji su trebali usluge banke, a pisala je i rubriku za kulturu u nadbiskupijskom
mjesečniku Zvona.

Taj je mjesečnik poveznica i s Ivicom Vičićem koji je od 2000. godine vodio admi-
nistraciju Zvona. Ažurirao je evidenciju pretplatnika, brinuo za financije i organizirao
distribuciju mjesečnika. Uz to je, nakon preuređenja zgrade nadbiskupskog ordinarijata i
odvajanjem uredovnog od stambenog dijela, od 2007. godine svakoga dana radio na porti.

KOŠ: kraj školske godine

Školska godina u Katoličkoj osnovnoj školi u Rijeci 17. lipnja za-
vršena je misom zahvalnicom koju je predvodio riječki nadbiskup Ivan
Devčić u koncelebraciji s duhovnikom škole, mons. Sanjinom Franceti-
ćem. Misno slavlje glazbeno su animirali učenici škole sa svojim učite-
ljima. U svojoj propovijedi nadbiskup Devčić potaknuo je na zahvalnost.
„Na kraju ove školske godine trebamo zahvaliti Bogu za sve uspjehe i
stečena znanja u protekloj školskoj godini, ali i na onima koji su nas na
tom putu pratili“, istaknuo je.

Na kraju svete mise ravnateljica škole uručila je prigodni poklon
nadbiskupu. Misno slavlje održano je prvi put u dvorištu škole, a prisu-
stvovali su učenici, roditelji, djelatnici i ravnateljica škole uz poštivanje
epidemioloških mjera.

Ana Marija Antunović

misa za kraj školske godine MISA ZA KRAJ AKADEMSKE GODINE

U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci 14. lipnja U dominikanskoj crkvi sv. Jeronima 16. lipnja služena je misa zahval-
slavljena je sveta misa zahvalnica za kraj školske godine. Pred- nica za kraj akademske godine. Predvodio ju je studentski kapelan O. Ivan
vodio ju je povjerenik za mlade Riječke nadbiskupije vlč. Josip Dominik Iličić u suslavlju s povjerenikom za mlade Riječke nadbiskupije vlč.
Pende, a glazbeno su animirali mladi iz Centra za mlade „Blaženi Josipom Pendom. 
Miroslav Bulešić“.
U nadahnutoj propovijedi fra Ivan Dominik je potaknuo mlade da se
U svojoj propovijedi vlč. Pende govorio je o svetom Vidu. Upo- prisjete i uistinu zahvale na svim milostima gdje su neki dar prepoznali,
znao je mlade s njegovim životom i vjerom u Isusa Krista. „Zna- prihvatili i našli neki oblik služenja. Studentima zaželio da se odmore, ali i
mo da je sveti Vid zaštitnik naše Riječke nadbiskupije i da naša ne zaborave provesti vrijeme s Isusom. Nađite vrijeme za biti nasamo s njim
katedrala nosi njegovo ime. Ali koliko znamo o njemu?“ upitao je i osluškivati Božju prisutnost, poručio je studenstki kapelan ohrabrivši ih
učenike i učitelje. Istaknuo je kako je Vid bio mladić koji je zbog da se ne plaše biti vidljivi u ovome svijetu, činiti vidljiva djela za Gospodina
vjere podnio mučeničku smrt. u poniznosti srca. “Budite Isusovi u svemu. S Isusom u svemu. Budite ono
što jeste, bez straha.”
A. M. A.

50. godišnjica požara na brodu “August Cesarec”
Apostolat mora Riječke nadbiskupije u petak Prema riječima tajnice Njegovan, brod “Au-
18. lipnja organizirao je program u znak sjećanja na gust Cesarec” bio je brod Jugolinije koji je na po-
50. godišnjicu požara na brodu “August Cesarec”. sljednje putovanje krenuo 17. lipnja 1971. u 22.10
sati iz Rijeke. Na brodu su se nalazili kapetan
U prijepodnevnim satima ispred riječke luke duge plovidbe Ivica Jakovčić, 37 članova posade i
isplovio je brod „Vid“ s kojega su u more vijenac spu- četiri putnika. Među putnicima bile su i 3 žene, od
stili član Apostolata mora i kapetan Lučke kapeta- kojih je jedna bila supruga upravitelja stroja Serđa
nije Rijeka Darko Glažar i kapetan duge plovidbe Zagorca, Dobrila. Samo 3 sata kasnije, 18. lipnja u
Velimir Domijan koji se te kobne večeri nalazio na 1.20 sati kod Rta Črna Punta nedaleko od Koro-
brodu „Krk“ i među prvima priskočio u pomoć po- mačnog, na brodu je izbio požar.
morcima s požarom zahvaćenog broda. Molitvu je Kada je brod počeo gorjeti, među dijelom posade zavladala je pani-
predvodio povjerenik Apostolata mora Riječke nadbiskupije vlč. Mato ka. Splićanin Serđo Zagorac, dugogodišnji iskusni pomorac, omogućio
Berišić. je rad vatrogasnih pumpi te bezuspješno pokušao spasiti suprugu. Jed-
va se kroz dimnjak probio do strojarnice i zaustavio motore. U nekoliko
Tajnica Apostolata mora Marica Njegovan objasnila je da se više sati učinio je toliko hrabrih pothvata, za koje bi, u normalnim prilika-
desetaka godina nije obilježavao ovaj nemili događaj koji je odnio ljud- ma, mnogi rekli da su nemogući, pa je zbog iskazanog herojstva, 1972.
ske žrtve, ali članovi Apostolata mora Riječke nadbiskupije, Kraljice dobio »Plavu vrpcu Vjesnika«. Svjedok događaja, Domijan, posvjedočio
Jadrana/Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana mišljenja je o poteškoćama pri spašavanju pomoraca. U požaru su stradale 2 put-
su kako je potrebno prisjećati se jer je brodskih nesreća u nemirnom nice te 10 članova posade. Požar je ugašen 19. lipnja u 14.20, nakon
Riječkom i Kvarnerskom zaljevu bilo više. Ovim povodom u Gradskoj dugih 13 sata od izbijanja.
vijećnici održana je Komemoracija za nastradale u požaru na brodu
„August Cesarec“, a u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske vlč. Berišić je H. Anušić
služio misu zadušnicu.

27

Broj 6/543 2021.

Djeca iz Petrinje kod
Riječke Majke na palačinkama

Riječka nadbiskupija uključila se u projekt „Prvi put lovala naša utemeljiteljica jer su sestre u prošlosti radile
vidjeti more” za učenike OŠ Dragutina Tadi- upravo s djecom s posebnim potrebama, ne samo
janovića iz Petrinje, a koji organizira OŠ u Domovini nego i inozemstvu, gdje su bile
“Kantrida”, Grad Rijeka i Riječki sportski na službi.“
savez, za poseban odjel ove petrinj- Petrinjci su istoga dana posjetili i
ske osnovne škole, odnosno učeni- Trsatsko svetište, a u Rijeci su bora-
ke s teškoćama u razvoju. Oni su vili do 4. srpnja i tijekom boravka
sa svojim roditeljima u srijedu 30. posjetili otok Krk i Franjevački sa-
lipnja stigli u Rijeku i odmah „na mostan na Košljunu, Astronom-
palačinke kod Riječke Majke“, u ski centar u Rijeci, bili na izletu u
samostan utemeljiteljice Družbe Istri, prošetali se Opatijom i Rije-
sestara Presvetog Srca Isusova kom te obišli kulturne ustanove.
na Pomeriju. Tom prigodom po-
stulatorica kauze č. M. Dobroslava Projekt „Prvi put vidjeti
Mlakić upoznala ih je sa životom i more” organiziran je za
djelom službenice Božje Marije Kru- 26 učenika posebnog
cifikse Kozulić, a događaju je nazočio odjela petrinjske OŠ Dragutina Ta-
riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate dijanovića, a provode ga učiteljice iz
Uzinić koji im je uručio prigodne darove do- OŠ “Kantrida”. Cilj ovog hvalevrijednog
brodošlice. Ovakve prigode uvijek su radost. Uz projekta jest pomoći djeci Petrinje i vrati-
svakodnevne obveze ovakve situacije unesu duh koji ti im nakon potresa osmjeh na lice, poručuju
najljepše objašnjava zašto je dobro biti svećenik i biskup, rekao voditeljice projekta Sandra Pernjak- Krnjak i Katarina
je mons. Uzinić. „Uvijek je radost činiti dobro. Kad god se to dogodi Jusup-Dodig. Pernjak-Krnjak dodaje da je projekt započeo prije
postanem svjestan koliko su istinite riječi koje prenosi sv. Pavao, a kaže nekoliko mjeseci kupovinom darova za petrinjske školarce, a nastavio
da ih je Isus rekao, da je blaženije davati nego primati.“ se prikupljanjem sredstava zahvaljujući kojima su oni stigli na ljetova-
nje. Riječi zahvale uputile su svim dobrotvorima, a osobito roditeljima
Nije slučajno da su gosti najprije posjetili mjesto na kojemu je učenika OŠ „Kantrida“ zahvaljujući kojima je prikupljeno oko 25 000
službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić 1895. godine osnovala Za- kuna. U akciju se donacijom uključio i Caritas Riječke nadbiskupije.
vod Presvetog Srca Isusova i u kojemu je smještaj pružila siromašnoj i Organizatori su se potrudili neplivačima organizirati školu plivanja
napuštenoj djeci iz Rijeke i okolnih mjesta, kao i djeci s posebnim po- projektom „Rijeka pliva“, rekla je Jusup-Dodig dodajući da su u nasto-
trebama. „Vjerujem da se i Majka s neba raduje jer na ovom je mjestu janju da zadovolje njihove želje i za duhovnom obnovom, omogućeni
ona iz temelja izgradila institut za djecu, a osobito potrebitu, siromašnu posjeti poput ovoga u samostan Družbe sestara Presvetog Srca Isuso-
i napuštenu. Drago nam je i da je odabrano mjesto u kojemu je dje- va, Trsatsko svetište te kapucinsku crkvu Gospe Lurdske.

Učenici iz Petrinje
posjetili i
župu na Kantridi

Radost, pjesma i ljubav stalni su pratitelji djece iz Petrinje koja da je Gospodin blagoslovio vas i sve nas koji se s vama ovih dana

su od 30. lipnja do 4. srpnja boravila u Rijeci. Tako je bilo i 3. srp- susrećemo“, rekao je vlč. Kovač.
nja kada su posjetili župnu crkvu sv. Antuna na Kantridi i župnika
Vjekoslava Kovača. „Kao kamenčić koji kada ga bacite u more na- Jedna od voditeljica programa Katarina Jusup-Dodig objasnila
pravi valove koji se šire, tako se i ovdje šire krugovi ljubavi, a župa je kako su to djeca s teškoćama koja već zbog toga imaju otežan
na Kantridi htjela je biti dio toga, posebno zato jer za organizaciju život. Njihovi su domovi stradali u potresu, a dolaze iz područja na
cijelog projekta trebamo zahvaliti OŠ „Kantrida“ i njihovim učite- kojem i inače život nije lagan, koje je stradalo i tijekom Domovin-
ljicama“, rekao je župnik koji je djeci pripremio poklone i počastio skog rata. „Unatoč svemu tome oni nam pokazuju kako se radovati

ih sokovima i sladoledom. Prije toga okupili su se na molitvi u žu- životu. Njihovim dolaskom nisu dobili oni, nego mi koji imamo pri-

pnoj crkvi. „Sva radost koja se osjeća na ovom susretu, govori nam28liku biti s njima ovih nekoliko dana“, rekla je Jusup-Dodig.