Zvona 09 studeni 2021

BROJ 9/546MJESEČNIK ZA
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

Studeni 2021. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LIX.

Početak sinodalnog hoda
Riječke nadbiskupije
Zajedništvo,
sudjelovanje i
poslanje

Razgovor: Vikar za
pastoral i nadbiskupijski
relator za sinodu
Mario Gerić
Crkva želi čuti
brojne glasove

Deklaracija VI. hrvatskog
socijalnog tjedna
Demografija,
iseljavanje, migracije

100. obljetnica
preminuća službenice
Božje Marije
Krucifikse Kozulić
Bila je znak i oruđe
Božjega milosrđa

Sinodalni hod Katoličke Crkve

Jesmo li spremni
za tu avanturu?

Sinodalni hod započeo je euharistijskim slavljem 10. listopada
koje je predvodio papa Franjo u bazilici sv. Petra u RImu.
U Riječkoj nadbiskupiji svečano je otvoren 17. listopada.

S a d r ž a j: Svetkovina Isusa Krista
Kralja svega stvorenja
Kolumna
Svetkovina Isusa Krista
Kralja svega stvorenja ......................2

Sinodalni hod Katoličke Crkve Piše: dr. sc. Natalija Bogović
Jesmo li spremni
za tu avanturu? ......................................3

Početak sinodalnog hoda Riječke Sglasiti da je Krist Kralj, Otkupitelj, Gospodar povijesti i vremena, života i smrti i kralj
nadbiskupije vetkovina Krista Kralja posljednja je nedjelja liturgijske godine. Svetkovinu je uveo papa
Zajedništvo, sudjelovanje ”Kraljevstvo nebesko kojemu nema kraja. Kršćani teže tom Kraljev-
i poslanje ....................................................4 Pio XI. enciklikom Quas primas 11. prosinca 1925. godine. Tom se svetkovinom želi na-

Razgovor: cijeloga čovječanstva te da svi ljudi i sva stvorenja pronalaze u Kristu svoj smisao.
Vikar za pastoral i nadbiskupijski Njegovo je Kraljevstvo, pojasnio je Pio XI. „ponajprije duhovno i odnosi se na duhovne
relator za sinodu Mario Gerić stvarnosti“ temeljeno na snazi Istine i Ljubavi. Za svoje Kraljevstvo Isus sam kaže da nije od
Crkva želi čuti ovoga svijeta (Iv 18, 36). Ipak, to je Kraljevstvo na otajstven način
brojne glasove .......................................5 već prisutno na ovome svijetu, ali će postići puninu i dovršenje na
kraju vremena pri drugom Kristovom dolasku. Isus je svojom otku- Ljudi općenito žele
Deklaracija VI. hrvatskog piteljskom smrću udario temelje tom Kraljevstvu i odredio da u nje- kraljevstvo pravde,
socijalnog tjedna
Demografija, mu vrhovni zakon budu ljubav i milosrđe. Njemu je dana sva vlast ljubavi i milosrđa
iseljavanje, migracije.....................6-7 na nebu i na zemlji i on snagom svoga Duha djeluje u srcima ljudi. već na ovoj zemlji,

100. obljetnica preminuća Ljudi općenito žele kraljevstvo pravde, ljubavi i milosrđa već na
službenice Božje Marije ovoj zemlji, no to jednostavno nije u potpunosti moguće. Onaj koji je
Krucifikse Kozulić Kralj neba i zemlje, na ovoj je zemlji bio raspet na križu nevin. Sve- no to jednostavno
Bila je znak i oruđe jedno, kršćani vjeruju u Kraljevstvo nebesko jer ga je Isus navijestio nije u potpunosti
Božjega milosrđa ..............................8-9 i osjećaju želju za tim Kraljevstvom u kojem će konačno vladati pra-
vednost i gdje će blaženstvo ispuniti sve želje za mirom, ljubavlju moguće. Onaj
Caritas .................................................. 10-11
i srećom što se rađaju u ljudskom srcu. Po euharistiji, Krist Kralj koji je Kralj neba i
Iz povijesne riznice zauvijek sjedi na svome prijestolju ljubavi i milosrđa i čeka da pove-
Svi sveti na Kozali ....................... 12-13 de vjernike pred svoje prijestolje slave kako bi u potpunosti ušli u zemlje na ovoj je

Događanja .......................................... 14-15 stvu, iščekujući ga, no već na ovom svijetu treba živjeti tako da ga se zemlji bio raspet
koliko god je moguće već sada razvija i ostvaruje. To je Kraljevstvo
Medicinski kutak na križu nevin.
Spriječimo bolesti
kardiovaskularnog sustava ........ 16 već sada na zemlji otajstveno prisutno i to upravo po onim ljudima Svejedno, kršćani
koji se trude živjeti prema Isusovom zlatnom pravilu: „…sve što god
Crkvena glazba vjeruju u Kraljevstvo
Skladanje misa u Oželite da ljudi čine vama, činite tako i vi njima“... (Mt 7, 12) nebesko jer ga
19. i 20. stoljeću .................................. 17 ni ljudi koji se svojim trudom, marom i životom posvećuju
služeći društvu već sada na ovom svijetu, s pravom mogu je Isus navijestio i
Duhovni kolaž .......................................... 18 smatrati da svojim radom dalje razvijaju Stvoriteljevo djelo,
da služe dobrobiti svoje braće i da osobnim radom i životom dopri- osjećaju želju za
Crtice iz Gorskog kotara nose povijesnom ostvarenju Božje zamisli. Kršćanska poruka, Isu- tim Kraljevstvom u
Václav Lev Anderle, sova poruka, ne odvraća ljude od izgradnje svijeta niti potiče da se
šumar i slikar ......................................... 19 zanemari dobro drugih ljudi, nego naprotiv na to još čvršće obave-
zuje. Čovjek svojim radom ne samo da preobražava stvari i društvo kojem će konačno
Gospićko-senjska biskupija ......... 20-21 već usavršava samoga sebe. Isto tako svaki je čovjek, a pogotovo vladati pravednost i

Iz župa .................................................. 22-23 vjernik kršćanin, pozvan da promiče uvijek što savršenije društvo, gdje će blaženstvo
da se postiže veća pravda, da se širi zajedništvo među ljudima, da
Riječka nadbiskupija ...................... 24-25 se postigne čovječnije uređenje. Snagu za takva nastojanja i takav ispuniti sve želje za
način života kojim vjernik svjedoči svoju pripadnost i ljubav pre-
Razgovor: s. Marija Filotea Hajek ma Kristu, ali i svome bližnjemu, čovjek pronalazi u Svetom pismu, mirom, ljubavlju
Ususret 50. obljetnici razmatranjem Božje riječi, u sakramentima, u molitvi i na taj način i srećom što se
smrti blagopokojne ponizno i ustrajno prodire u tajnu stvari.
majke Amadeje Pavlović .... 26-27 S druge strane, činjenica je da svu ljudsku povijest prožima rađaju u ljudskom

Svi sveti teška borba protiv zla. Ta će borba trajati do posljednjeg dana. U srcu
Bog koji sve čini da toj borbi čovjek je u neprestanoj napetosti spram sebe i spram drugih ljudi. Ključna pomoć
bi spasio čovjeka .............................. 28 u toj borbi je Božja milost. Čovjek, kojega je Krist otkupio i učinio novim stvorenjem u Duhu
Svetome, može i mora ljubiti stvari koje je sam Bog stvorio usprkos zlu na tom istom svijetu.
Vrjednote čovječjeg dostojanstva, bratskog zajedništva i slobode, sve te dobre plodove prirode i
čovjekova truda koje se po Gospodinovoj zapovijedi i u njegovu Duhu na zemlji množe, naći će
se poslije opet, ali očišćene od svake ljage, prosvijetljene i preobražene, kada Krist bude predao
Ocu vječno i sveopće kraljevstvo (Gaudium et spes 39).
Konačno, kada bi svi već sada mogli uistinu vidjeti Krista Kralja, njegovu snagu, slavu i
moć, osjetiti beskrajnu mudrost, milosrđe i ljubav, svi bi mu povjerovali, svi bi ga slijedili, svi
bi činili dobro, ali… „Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!“ (Iv 20, 29) Blaženi oni koji usprkos či-
njenici da ovaj svijet ipak jest za sve „dolina suza“, donose radost, mir i ljubav svima oko sebe.
Već sada su pobjednici po uzoru na onoga koji je na križu pokazao put ljubavi kojim nam je ići.

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Započeo sinodalni hod

Broj 9/546 2021. SINODALNI HOD

Započeo sinodalni hod Katoličke Crkve Tri ključne
riječi sinode:
• susret
• slušanje
• razlučivanje

Sinodalni hod Katoličke Crkve započeo je euharistijskim slavljem 10. listopada koje je
predvodio papa Franjo u bazilici sv. Petra u Rimu. „Ovih nas dana Isus poziva da se
oslobodimo onoga što je svjetovno, da se zapitamo što nam Bog želi poručiti u ovom

Jesmo li spremni za tu avanturu?vremenu, u kojem nas smjeru želi voditi“, rekao je Sveti Otac.
Otvarajući sinodalni hod papa Franjo je, pozivajući se na na-
viješteno Evanđelje, primijetio da Evanđelja često prikazu- samo ušima, rekao je papa Franjo. Ne pruža samo odgovor već
ju Isusa na putu, kako hoda pored ljudi i sluša njihova pita- mladiću dopušta da ispriča svoju priču, da slobodno govori o sebi.
nja i brige koje im se kriju u srcima. „Danas, kada započinjemo ovaj To se događa kada slušamo srcem: ljudi se osjećaju slušano, a ne
sinodalni proces, zapitajmo se svi – Papa, biskupi, svećenici, Bogu osuđeno, osjećaju se slobodni ispričati vlastita iskustva i duhovni
posvećene osobe, vjernici laici – utjelovljujemo li mi, kršćanska za- put. „Jesmo li mi kao Crkva dobri u slušanju, slušamo li srcem“,
jednica, taj Božji ‘stil’, koji hodi putovima povijesti i sudjeluje u ponovno je upitao Papa.
životu čovječanstva? Jesmo li mi spremni za tu avanturu“, upitao
je na početku homilije. „Sudjelovanje u sinodi znači postaviti se na istome putu kao
Riječ koja je tijelom postala”, kazao je. „Znači otkrivati s divlje-
Slaviti sinodu znači hoditi istim putem, zajedno, rekao je Papa. njem kako nas Duh Sveti uvijek iznenađuje, ponuditi nove načine
Ugledajući se na Isusov primjer u Evanđelju, istaknuo je tri riječi govora. Učiti kako slušati, izbjegavati površne i umjetne ogovore
koje karakteriziraju sinodu: susret, slušanje i razlučivanje. je spor i ponekad umarajući zadatak. Duh nas traži da slušamo
pitanja, brige i nade svake Crkve, osobe i naroda. Nemojmo oglu-
Nečiji se život može promijeniti šiti naša srca, zatvoreni u vlastitim sigurnostima“, pozvao je Sveti
jednim susretom Otac.

Govoreći o susretu, Papa se prisjetio pitanja mladića koji u Sinoda je put duhovnog
Evanđelju pita Isusa što mora činiti da bi baštinio život vječni. razlučivanja
Tako važno pitanje traži pozornost, vrijeme, želju za susretom s
drugim i osjetljivost na ono što ga muči. Gospodin ne stoji po stra- Na koncu, posljednja riječ – razlučivanje – govori o tome da
ni, ne djeluje uznemiren. Naprotiv, potpuno je prisutan. Otvoren susret i slušanje nisu same po sebi cilj, koje ostavljaju sve kako je
je susretu. Ništa ne ostavlja Isusa ravnodušnim, do svega mu je to bilo prije. Naprotiv, kada uđemo u dijalog, dopuštamo se biti iza-
stalo. Isus utjelovljuje blizinu u susretu s ljudima, gledajući u oči, zvani, napredovati na putu. Na kraju, nismo više isti, promijenjeni
slušajući osobnu priču svakog pojedinca, kazao je Papa. Isus zna da smo. Isus putem dijaloga pomaže mladiću razlučivati.
se nečiji život može potpuno promijeniti jednim susretom.
Sinoda je put duhovnog razlučivanja koja se ostvaruje klanja-
Na početku ovoga procesa, i mi smo pozvani postati stručnjaci njem, molitvom i u dijalogu s Božjom Riječi. Ta nas Riječ poziva
u „umijeću susreta“, naglasio je. To se ne ostvaruje toliko orga- na razlučivanje i rasvjetljuje taj proces. Vodi sinodu, sprečavaju-
nizacijom susreta ili promišljanjem o problemima, koliko odvaja- ći da postane crkveni skup, studijska grupa ili politički kongres,
njem vremena za susret s Gospodinom i jedni s drugima. Svaki već događanje puno milosti, proces iscjeljenja koji vodi Duh Sveti.
susret, nastavio je Sveti Otac, zahtijeva otvorenost, hrabrost i želju „Ovih nas dana Isus poziva da se oslobodimo onoga što je svjetov-
da budemo izazvani prisustvom i pričama drugih. Ponekad bismo no, uključujući naše zatvorene i istrošene pastoralne obrasce, te da
se radije sklonili u formalnostima i konformizmu, ali nas iskustvo se zapitamo što nam Bog želi poručiti u ovom vremenu. U kojem
susreta mijenja, nerijetko otvara nove i neočekivane mogućnosti. nas smjeru želi voditi“, rekao je papa Franjo.
Tako nas Bog često usmjerava na nove putove i poziva nas da iza
sebe ostavimo stare navike. U slavlju je sudjelovalo približno 3 tisuće vjernika – kardinali,
biskupi, svećenici, Bogu posvećene osobe i laici.
Sluša li Crkva srcem?
Sinodalni je hod podijeljen u tri dijela koji će se odvijati tijekom
Druga riječ je slušanje – pravi se susret jedino događa sluša- iduće dvije godine – dijecezanski, kontinentalni i univerzalni. Obu-
njem. Isus uistinu sluša mladića te se ne boji slušati srcem, ne hvatit će savjetovanja i razlučivanja te završiti Sinodom biskupa u
listopadu 2023. u Rimu, objavio je Vatican News.

3

SINODALNI HOD Broj 9/546 2021.

Početak sinodalnog hoda u Riječkoj nadbiskupiji

Riječka nadbiskupija u nedjelju 17. listopada pridružila se
svim biskupijama Katoličke Crkve započevši sinodalni
proces pod nazivom “Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo,
sudjelovanje i poslanje” koji će biti završen Sinodom biskupa u
Vatikanu u listopadu 2023. godine. Misi koju je u katedrali sv.
Vida predvodio riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić pret-
hodio je jednosatni susret na kojemu je predstavljen plan tijeka
dvogodišnje sinode, a meditativna promišljanja Božje riječi i svje-
dočanstva o zajedništvu Crkve bila su uvod u temu o kojoj će se
razmatrati u sljedeće dvije godine.

Vikar za pastoral i nadbiskupijski relator za sinodu Mario
Gerić u uvodnim je riječima objasnio kako trenutak otvaranja
sinodalnoga procesa za Riječku nadbiskupiju predstavlja i trenu-
tak razmatranja o crkvenom zajedništvu i poslanju. „Želja je da
možemo u ovoj sinodi i po ovom sinodalnom putu doista sebe
shvatiti i doživjeti kao zajedništvo Kristovih vjernika, zajedniš-
tvo braće i sestara koji zajedno hode za svojim Učiteljem i Gos-
podinom i koji hode prema istom cilju. A on je spasenje svih ljudi
i spasenje ovoga svijeta.“ Objasnio je kako ovaj proces potiče na
razmišljanje o zajedništvu svih članova Crkve, kako se ono živi te
koje su njegove pozitivne i negativne manifestacije.

Zajedništvo, Vjernicima okupljenima u katedrali, koji su
sudjelovanje
i poslanje bili predstavnici svojih zajednica, laičkih ili

Sinodalni hod odvijat će se u cijeloj redovničkih te različitih vjerničkih skupina,
Katoličkoj Crkvi do listopada 2023.
godine pod nazivom “Za sinodalnu župa, udruga i ustanova, obratili su se
Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje
i poslanje”. Na razini opće riječki nadbiskup Ivan Devčić te nadbiskup
Crkve započeo je 10. listopada
euharistijskim slavljem kojega je u koadjutor Mate Uzinić.
bazilici sv. Petra predvodio papa
Franjo. U Riječkoj nadbiskupiji Vjernicima okupljenima u katedrali, koji su bili predstav-
svečano je otvoren 17. lisopada. nici svojih zajednica, laičkih ili redovničkih te različitih
Biskupijska razina trajat će do vjerničkih skupina, župa, udruga i ustanova, obratili su
travnja iduće godine i ona je prva se i riječki nadbiskup Ivan Devčić te nadbiskup koadjutor Mate
faza XVI. redovite opće skupštine Uzinić. Nadbiskup Devčić pozvao je vjernike na rast u zajedniš-
Sinode biskupa koja će zasjedati u tvu podjsetivši i na poticaje koje upućuje papa Franjo. „Ovaj je
Rimu 2023. godine. sinodalni proces prilika da vidimo gdje smo, što činimo, što je
dobro, a što nije dobro, koliko je vjera živa. I što trebamo dalje
činiti, kao pojedinci i kao cijela zajednica. To su teme o kojima
moramo razmišljati i dijalogizirati da bismo nakon toga bili što
vjerodostojniji Isusovi sljedbenici i učenici.“

Nadbiskup Uzinić pozvao je sve vjernike na sudjelovanje u
tim promišljanjima i sinodalnom putu. Podsjetio je da je sinoda
potaknuta vizijom pape Franje o Crkvi koja sluša i u kojoj svi idu
zajedno. „To uključuje samog Papu i sve biskupe, svećenike, re-
dovnice i redovnike i sve vjernike, ne samo one koji su blizu Crkvi
nego i one koje su otišli daleko, koji su na samom rubu.“

Svjedočanstvo o osobnom iskustvu vjere i zajedništva dala je
s. Mirjam Jerković koja je spomenula i loša iskustva, uzrokovana
ljudskim slabostima, koja je doživjela unutar Crkve. Istaknula je
kako je zajednica ipak najbolje mjesto za život i rast čovjeka. Du-
hovne poticaje i meditativni uvod u početak sinode dao je vikar
za kler Vjekoslav Đapić.

Nakon otvorenja sinodalnog procesa misu je predvodio nad-
biskup Devčić. U propovijedi je vjernike pozvao na svjedočenje i
svetost. „Kako ćemo nekoga oduševiti za Boga ako nismo i sami
oduševljeni“, rekao je nadbiskup Devčić podsjetivši da je u povi-
jesti Crkve bilo mnogo takvih svetih ljudi.

Otvorenje sinodalnog procesa i liturgijsko slavlje u katedrali
sv. Vida izravno je prenošeno na Facebook stranici i Youtube ka-
nalu Riječke nadbiskupije kao i Hrvatskom katoličkom radiju.

Danijel Delonga

4

Broj 9/546 2021. SINODALNI HOD

Vikar za pastoral i nadbiskupijski relator za sinodu mr. Mario Gerić

Crkva želi čuti
brojne glasove

Papa Franjo želi svakom vjerniku, pa čak i

onima koji su se zbog najrazličitijih razloga svojim

životom udaljili od zajedništva Crkve, omogućiti

da svojim iskustvima doprinesu sinodi.

m U svim biskupijama Katoličke Crkve zapo- sljedbenici svi hode prema istom cilju i koje m Papa Franjo govori o zabri-
čeo je sinodalni hod kojemu je tema upravo ime zapreke stoje na tom putu. Nadbiskup njavajućim pojavama i stanjima
sinoda - zajedništvo. On će vrhunac i zavr- Uzinić pozvao je sve vjernike na sudjelova- u Crkvi, kao što su: formalizam,
šetak imati na Sinodi biskupa u Vatikanu u nje u tim promišljanjima i sinodalnom putu. skrivanje iza utvrda lažne sigur-
listopadu 2023. Što će se do tada događati? Kako se vjernici mogu dati svoj doprinos? nosti, klerikalizam, konformizma
Koje su postaje na tom putu? itd. Radi toga je pozvao vjernike
Osnovno promišljanje koje ova sinoda nudi na sinodalni hod, da zajedno,
Sinodalni hod koji je 17. listopada započeo jest o Crkvi samoj. Postulat jedne sinodalne cr- pod vodstvom Duha Svetoga,
u svim mjesnim Crkvama diljem svijeta, pa kve jest zajednički hod sviju u poslanju navi- traže odgovore na velike izazove
tako i u našoj mjesnoj Crkvi – Riječkoj nad- ještanja Radosne vijesti spasenja Isusa Krista. vremena u kojemu živimo. Hoće
biskupiji, predstavlja prvu od četiri etape od Pitanje koje se ovdje postavlja jest kako se ova li te negativne pojave biti tema
kojih je sastavljena cjelokupnost ove Sinode tvrdnja na doista konkretan način ostvaruje sinode?
biskupa. Upravo po toj „stupnjevitosti“ sino- u mojoj Crkvi, pritom misleći na konkretnu
dalnih procesa ova sinoda jest na neki način kršćansku zajednicu: župu, nadbiskupiju, mo- Na pitanje o problemima u
posebna i drugačija od ostalih sinoda koje su od litvenu zajednicu ili crkveni pokret kojem pri- ostvarenju zajedničkog hoda, od-
Drugog vatikanskog sabora naovamo sazivane. padam i sl. nosno crkvenog zajedništva, su-
djelovanja svih vjernika u životu
U toj posebnosti očituje se jasna želja pape Vjernici će tijekom ove pastoralne godine i poslanju Crkve, kao i na ostala
Franje da u ovom događanju sudjeluje cjeloku- svakako imati mogućnost da na temelju ovog pitanja koja se temom sinode
pno tijelo Crkve, u svim njegovim udovima, na osnovnog sinodalnog pitanja daju svoj osobni spontano mogu nametnuti, naj-
svim razinama Crkve, konkretno da se omo- odgovor i svoja promišljanja. U tom smislu bolji će odgovor, nadam se, dati
gući doslovno svakom vjerniku, svakom članu na svim razinama naše Nadbiskupije u pred- upravo proces koji je pred nama.
Crkve, pa čak i onim vjernicima koji su se zbog stojećem vremenu bit će organizirana tzv. si- Tijek savjetovanja, praćen djelova-
najrazličitijih razloga svojim životom udaljili nodalna savjetovanja. Ona zapravo predstav- njem Božjeg Duha, trebao bi nam
od zajedništva Crkve, koji su se na „putu za- ljaju temeljni čin sinode i jesu najkonkretniji ujedno davati smjernice za daljnje
jedničkog hoda“ negdje pogubili, koji su izgu- izričaj sinode. Kako bi se ta sinodalna savje- korake. U tome se očituje i temelj-
bili povjerenje u Crkvu, napustili kršćansku tovanja održala na što bolji način diljem naše ni zadatak ove prve faze sinode –
zajednicu - koliko bude moguće ovim procesom Nadbiskupije i zahvatila što veći broj sudioni- slušati glasove unutar Crkve i izvan
zahvatiti takve osobe - da svojim iskustvi- ka nadbiskup Uzinić je osnovao Nadbiskupij- nje, a ne zaključivati na temelju
ma doprinesu samoj sinodi. No ne samo njih, sko povjerenstvo za sinodu koje će nastojati, unaprijed zauzetih stajališta.
Crkva želi čuti i glasove koji nam mogu doći u suradnji sa Nadbiskupijskim pastoralnim
izvan katoličkog i uopće kršćanskog konteksta vijećem i Prezbiterskim vijećem, oko njezine Svi smo svjesni postojanja tih
što na poseban način produbljuje i uozbiljuje što bolje provedbe. Povjerenstvo se treba po- „zabrinjavajućih pojava i stanja“,
ovo osluškivanje. Posebna želja sinode je da brinuti da do svake župe i zajednice, do svake više ili manje svjesni smo i svoje-
se među svim ovim glasovima čuje i onaj eku- crkvene stvarnosti dođu materijali, upitnici i vrsne krize u kojoj se sama Crkva
menski – tj. i doprinos sestrinskih kršćanskih radni listovi koji će vjernicima omogućiti što nalazi i u svojim strukturama i u pa-
Crkava i njihovih vjernika. lakše uključivanje u ovaj proces. storalnom djelovanju. Nažalost čini
se kako jedino mjesto na kojem se
Sva ova „sinodalna savjetovanja“ koja će Vrlo važna karika u svemu ovome jesu žu- o tome govori jesu različiti kuloari
se događati do mjeseca kolovoza 2022. svoj će pnici, poglavari i poglavarice redovničkih za- koji raspravljajući o tim stvarno-
vrhunac imati u završnom, nadbiskupijskom jednica, voditelji pojedinih molitvenih zajedni- stima Crkvi redovito ne žele ništa
pred-sinodalnom zasjedanju koje će, na teme- ca koji su pozvani da animiraju svoje zajednice, dobroga.
lju svih konkretnih doprinosa dijecezanske pozovu vjernike i omoguće im aktivno sudje-
faze, iznjedriti jedan sažetak biskupijskog do- lovanje u sinodi. Naime, svaka bi se vjernič- Sinoda je milosna prilika da se
prinosa sinodi, tzv. biskupijsko razlučivanje. ka zajednica barem jednom tijekom svih ovih ti glasovi artikuliraju, da se dobije
Taj sažetak biti će poslan Generalnom tajniš- mjeseci trebala sabrati u zajedničku molitvu, stvarna slika aktualnog stanja, ali
tvu sinode i Povjerenstvu HBK. Nakon toga zaziv Duha Svetoga i razmatranje Božje Riječi još više da ona ujedno bude pro-
sinoda prelazi na višu razinu, možemo reći kako bi mogla dati svoje odgovore na postavlje- ces ozdravljenja vođen snagom
nacionalnu razinu, razinu Hrvatske biskupske na pitanja. Svoju ulogu ovdje bi trebale, osim Duha Svetoga kako bi se mogli za-
konferencije. biskupijskih struktura, preuzeti i postojeće žu- pitati što nam to Bog poručuje po
pne strukture: župna pastoralna i ekonomska ovom sinodalnom procesu i kamo
m Cijela će Crkva dakle, u konkretnoj stvar- vijeća koja u nekom smislu već jesu izričaj si- nas želi dovesti.
nosti u kojoj kao zajednica živi, promišljati nodalnosti Crkve.
kako živi zajedništvo, koliko kao Kristovi
Razgovarao: Danijel Delonga

5

DOGAĐANJA Broj 9/546 2021.

Deklaracija VI. hrvatskog socijalnog tjedna

Demografija,
iseljavanje, migracije

VI. hrvatski socijalni Deklaraciju doselili iz Bosne i Hercegovine te dije-
lom i iz Srbije.
tjedan koji je 22. i Hrvatska se nalazi u dubokoj de-
mografskoj krizi, zapravo već je ušla u Druga skupina useljenika se odno-
23. listopada održan demografski slom zbog intenziviranog si na Hrvate rođene u raznim zemlja-
pada broja živorođenih, pada broja sta- ma svijeta kojih je razmjerno malen
u sjedištu Hrvatske novnika te poremećenosti dobne struk- broj.
ture stanovništva.
biskupske konferencije Činjenica jest da će se u budućno-
Već pola stoljeća, a posebno po- sti Hrvatska morati suočiti puno više i
(HBK) na zagrebačkom sljednjih 30-ak godina, Hrvatska je u temeljitije s problematikom useljenika
silaznim demografskim trendovima: iz različitih zemalja.
Ksaveru u organizaciji dugoročno djelovanje različitih desta-
bilizacijskih čimbenika, snažno de- Budući da je Hrvatska granična
Centra za promicanje mografsko pražnjenje na nacionalnoj zemlja EU-a preko koje veliki broj mi-
i regionalnoj razini; nedostatak jasne, granata želi prijeći u bogatije zemlje
socijalnog nauka Crkve dugoročne i cjelovite strategije i nad- EU-a, iznimno je važan način kako se
stranačke politike demografske revita- u Hrvatskoj postaviti prema suvreme-
završen je usvajanjem lizacije. nim migracijama.

Deklaracije koju Odgovarajuća populacijska politi- Katolička Crkva od kraja 19. sto-
ka treba obuhvaćati pronatalitetnu i ljeća iskazuje organiziranu brigu za
prenosimo u cijelosti. blagu migracijsku politiku koja će se ljude, posebno katolike, koji iz različi-
prihvatiti nacionalnim konsenzusom i tih razloga napuštaju svoje domove i
Na poticaj Hrvatske biskupske konferencije, koja će dugoročno obvezivati nositelje odlaze u druge zemlje za boljim živo-
i u organizaciji Centra za promicanje so- političke i gospodarske vlasti u Hrvat- tom. Papa Franjo, znakovitim gestama
cijalnog nauka Crkve, predstavnici (nad) skoj tako da se sa svakom vlašću neće i uvjerljivim porukama, aktualizira tu
biskupija u Hrvatskoj okupili su se 22. i 23. listo- stvarati nova populacijska politika i na brigu i zauzimanje za sve, izbjeglice i
pada godine na Šestom hrvatskom socijalnom tjed- neki način uvijek kretati od početka. migrante, i tako ukazuje na temeljno
nu koji je, zbog epidemiološke situacije, istodobno načelo socijalnog nauka Crkve, a to je
po predstavnicima svih (nad)biskupija u Hrvatskoj Hrvatska je tradicionalno iselje- zaštita dostojanstva svakoga čovjeka.
održan u fizičkom obliku u Zagrebu i u pojedinim nička zemlja, a iseljavanje je povećano
metroplitanskim odnosno (nad)biskupijskim sjedi- ulaskom Hrvatske u EU i globalnom Na tragu socijalnoga nauka Crkve,
štima u Hrvatskoj gdje su se u većem broju okupi- gospodarskom krizom 2008. godine. a na temelju analiza i rasprava na Še-
li sudionici također u fizičkom obliku i na daljinu stom hrvatskom socijalnom tjednu o
pratili i aktivno sudjelovali u događanjima dvod- Hrvatska se u posljednja dva i po iznimno teškom i alarmantnom stanju
nevnog susreta. desetljeća suočava s novom pojavom u hrvatskom društvu u odnosu na de-
useljeništva i povratništva. Riječ je mografsku situaciju i s njom povezana
Potaknuta povijesnom odgovornošću za bio- prije svega o razmjerno velikom broju pitanja iseljavanja, useljavanja i suvre-
loški opstanak hrvatskoga naroda, za državu Hr- Hrvata koji su se nakon ratnih strada- menih migracija, želimo i tražimo slje-
vatsku i sve njezine građane, a na temelju svojega nja 90-ih godina dvadesetoga stoljeća deće:
socijalnog nauka, Katolička Crkva u Hrvatskoj u
sjedištu je Hrvatske biskupske konferencije, u Za- 6
grebu, okupila relevantne stručnjake koji od mje-
rodavnih vlasti i svih važnih čimbenika u hrvat-
skom društvu traže konkretne korake u rješavanju
demografske krize i s njom povezanih pitanja ise-
ljavanja, useljavanja te suvremenih migracija.

Budući da je riječ o budućnosti hrvatskoga na-
roda, svih građanki i građana kao i same opstojno-
sti države Hrvatske, Crkva želi dati svoj doprinos
u pronalaženju rješenja.

Dvjestotinjak sudionika, od čega 34 predava-
čica i predavača iz cijele Hrvatske, pod različitim
su vidovima razmatrali iznimno važnu i aktualnu
temu Demografija – iseljavanje – migracije. Sudi-
onici Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna cjeloku-
pnoj hrvatskoj javnosti, pojedincima i ustanovama,
predstavnicima vlasti i javnim djelatnicima upuću-
ju sljedeću

Broj 9/546 2021. DOGAĐANJA

Iz Deklaracije...
Usporavanje negativnih demografskih trendova - demografski razvoj - gospodarski razvoj - djelatne javne
politike - zadržavanje sadašnjega i privlačenje novog stanovništva, povratnika i useljenika - sinergija triju
upravnih razina: državne, županijske i gradsko/općinske - vraćanje povjerenja u institucije - reforma javne
uprave - novi stambeni poticaji - veća ulaganja u obiteljsku politiku i djecu - definiranje programa useljavanja
i integracije - gostoljubivost prema izbjeglicama i migrantima.

1.Usporavanje negativnih demografskih trendova kao predu- optuživanje i traženje krivaca za takvo stanje nije i neće riješiti
vjet ublažavanja populacijske polarizacije i ekonomske nerav- problem, već svehrvatski nadstranački konsenzus po tom pitanju.
noteže u regionalnom kontekstu.
9.U Hrvatskoj je potrebno uspostavljati praksu natjecanja u rje-
2.Demografski razvoj kao prioritetno hrvatsko nacionalno i šavanju problema, a ne u njihovu što boljem opisivanju te pro-
strateško pitanje što pretpostavlja dugoročnu strategiju gos- nalaženju krivaca za pojedine probleme. U Hrvatskoj imamo jedno
podarskoga razvoja na temelju kojega će se omogućiti demografsku od najnižih povjerenja u institucije i evidentiran rast autoritarno-
revitalizaciju. sti, posebice kod mladih. Hrvatske institucije moraju sve učiniti
kako bi se vratilo povjerenje građana u njihovo djelovanje. To je
3.Očekujemo sveobuhvatne i djelatne javne politike koje uklju- moguće učvršćivanjem dobrih praksi, te usmjeravanjem institucija
čuju formalne/državne i neformalne/civilne aktere u njihovu na rješavanje problema građana. Za to je potrebna reforma javne
kreiranju. Njihovo oblikovanje treba uključivati prožimanje i su- uprave koja će omogućiti više odgovornosti, a time i učinkovitosti
glasje različitih sfera: obiteljske, populacijske, stambene, migracij- u brizi za opće dobro.
ske i drugih u cilju donošenja politika koje mogu polučiti rezultate
u ublažavanju negativnih populacijskih i migracijskih trendova. 10.Potrebno je ozbiljno uzeti u obzir problematiku useljava-
nja u Hrvatsku, sa svim pozitivnim i negativnim što taj
4.Tražimo cjelovitu provedbu postojećih i budućih strateških proces nosi sa sobom.
dokumenata uz uvođenje transparentnih kontrolnih mehani-
zama koji će osigurati praktičnu primjenu mjera u zadržavanju sa- 11.U privlačenju stanovništva potreban je aktivan pristup
dašnjega i privlačenju novog stanovništva, povratnika i useljenika. kako bi se izbjegli parcijalni i stihijski modeli koji even-
tualno zadovoljavaju samo pojedine segmente tržišta rada, odno-
5.Negativni demografski procesi su, različitim intenzitetom, sno potrebno je donošenje jasne imigracijske politike. Promocija
zahvatili gotovo cjelokupni prostor Hrvatske, stoga ga nije zemlje, njezinih prednosti, kvalitete života, sigurnosti traži uklju-
uputno dijeliti na kategorizirana područja po indikatorima demo- čivanje svih zainteresiranih aktera u osmišljavanju programa pri-
grafskog stanja. Mjere populacijske politike trebalo bi provoditi vlačenja stanovništva. Pritom programi useljavanja i integracije
na cjelokupnom prostoru Hrvatske, a koordinirati s tri upravne moraju imati jasno definirana prava i obveze useljenika. U njihovu
razine: državnom, županijskom i gradsko/općinskom. Na ovaj bi kreiranju mogu se koristiti uspješni primjeri zemalja koje imaju
se način pojačao sinergijski učinak mjera te poboljšala kvaliteta duge prakse useljeničkih i integracijskih politika uz poštivanje hr-
praćenja učinka mjera na sve tri prostorne razine. Jednako je važ- vatskog jezika, kulture i tradicije.
no, osim upravne razine, u aktivnosti i mjere, od planiranja do im-
plementacije, uključiti i lokalno stanovništvo kroz različite modele 12.Posebnu pozornost treba posvetiti povratnoj migraciji. U
participativnog upravljanja. tom pogledu povratnicima treba omogućiti što bezbolniji
povratak vezano uz smanjenje poteškoća ili/i uklanjanja preprjeka
6.Usporavanje negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj u administrativnom ili pravnom smislu, kako za pojedince tako i
nije moguće provesti bez podizanja stope nataliteta. U tom za čitave obitelji.
smjeru bi svakako trebalo propitati učinkovitost sadašnje stam-
bene politike prema mladim obiteljima temeljene na subvencioni- 13.Suvremeni migrantski tokovi globalna su pojava, ali posto-
ranju stambenih kredita. Smatramo da bi mjera bila učinkovitija ji razlika između sadašnjih i prijašnjih migracija. Novija
kada bi je obitelji mogle koristiti ne samo na početku obiteljskog povijest pokazuje da su migracijski procesi neizbježni, samo je pi-
života nego i kasnije, sukladno povećanju broja djece. Stoga bi tanje na koji način će se oni odvijati u budućnosti.
kombinirani model (kupovina/najam stana) mladim obiteljima u
početku osiguravao pristupačan najam stambenog prostora potpo- 14.Potrebno je razlikovati status izbjeglica od statusa migran-
mognut od strane jedinica lokalne samouprave, a nakon njihova ta. Izbjeglice su u životnoj opasnosti i suvremene su države
formiranja može im se ponuditi subvencionirani stambeni kredit. dužne pronaći načine kako im pomoći i osigurati im siguran bora-
vak u zemljama koje su ih primile. Migranti u pravilu traže bolji
7.Na Šestom hrvatskom socijalnom tjednu poseban naglasak je život. I tu valja biti solidaran. Svakako u oba slučaja treba poštova-
stavljen na obitelj kao temeljnu jedinicu društva koju je po- ti red i zakonitost, jer nije pomoć utopljeniku ako se spasitelj i uto-
trebno iznova staviti u središte nacionalnih interesa i prioriteta. pljenik zajedno utope. Pomoć treba biti organizirana, orijentirana
Tražimo veća ulaganja u obiteljsku politiku i djecu u Hrvatskoj na rješavanje generatora problema vodeći, s jedne strane, računa
bez čega je iluzorno očekivati demografsku revitalizaciju Hrvatske. o zaštiti domicilnog stanovništva kako bi se izbjeglo kršenje zako-
na, nasilje i mogući kaos. S druge strane, stoljetna tradicija Crkve
8.Nedopustiva je ravnodušnost kojom se u Hrvatskoj promatra u hrvatskom narodu i tradicija gostoljubivosti hrvatskoga naroda
novije iseljavanje hrvatskoga stanovništva. Određeni podatci traži od nas da svakom čovjeku dobre volje omogućimo, u danim
govore da je u posljednjih deset godina, to jest između 2011. i 2020. okolnostima, život dostojan čovjeka.
godine iz Hrvatske iselilo oko tristo tisuća stanovnika. Međusobno

Sudjelovanje videovezom

Šesti hrvatski socijalni tjedan koji je 22. i 23. listopada održan u Zagrebu bio
je budno praćen i u Rijeci i još nekim (nad)biskupijskim centrima. Videovezom
sudionici su na Teologiji u Rijeci mogli pratiti izlaganja i sudjelovati u panelima na
kojima se raspravljalo o demografiji, iseljeništvu, useljeništvu i migracijama.
Na poziv organizatora odazvali su se predstavnici karitativnih ustanova, svećenici,
profesori, vjeroučitelji, volonteri i studenti, predstavnici biskupija u sastavu Riječke
metropolije te predstavnici baptističke zajednice. Riječki nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić, vikar za pastoral Mario Gerić te predstojnica Metropolitanskog
pastoralnog instituta Natalija Bogović sudjelovali su na skupu u Zagrebu.

7

Broj 9/546 2021.

100. obljetnica

Bila je znak i oruđepreminuća

službenice
Božje Marije
Krucifikse

Božjega milosrđaKozulić

„U ovoj neizvjesnosti Majka Marija
Krucifiksa nam može biti uzor što
učiniti i kamo se zaputiti, jer ona
je u svoje vrijeme u svjetlu Božjem
pronašla svoje poslanje koje joj je
Gospodin povjerio, to jest da bude
znak i oruđe Božjega milosrđa”, riječi
su kojima se Vrhovna predstojnica
Družbe sestara Presvetog Srca
Isusova č. M. Dobroslava Mlakić
obratila vjernicima na ovaj, za sve
poseban dan.

Sestre Presvetog Srca Isusova u Kući utemeljenja Družbe na milosrđe i ljubav prema siromašnoj djeci i mladeži. I ova obljetni-
Pomeriu, 29. rujna obilježile su 99. obljetnicu blažena pre- ca naše Majke Utemeljiteljice - Majke siromašnih, i ovo vrijeme u
minuća svoje utemeljiteljice, službenice Božje Majke Marije kojem živimo poziv je da gledamo ono bitno. Cijela Crkva i svi smo
Krucifikse Kozulić – Riječke Majke, te svečanim euharistijskim mi pozvani ovom svijetu svjedočiti Božju prisutnost i Božju ljubav.
slavljem ušle u jubilarnu 100. godinu. Misu je predslavio generalni U ovoj neizvjesnosti Majka Marija Krucifiksa nam može biti uzor
vikar Riječke nadbiskupije vlč. dr. Mario Tomljanović. što učiniti i kamo se zaputiti, jer ona je u svoje vrijeme u svjetlu
Božjem pronašla svoje poslanje koje joj je Gospodin povjerio, to jest
Vrhovna predstojnica Družbe sestara Presvetog Srca Isusova da bude znak i oruđe Božjega milosrđa”, riječi su kojima se s. Do-
č. M. Dobroslava Mlakić uputila je pozdravnu riječ i srdačnu dobro-
došlicu te istaknula da ulaskom u 100. obljetnicu blažena preminu- Ubroslava obratila vjernicima na ovaj, za sve poseban dan.
ća Riječke Majke Družba želi sljedeću godinu molitvom provesti u nadahnutoj propovijedi vlč. Tomljanović postavio je vjer-
znaku gesla: „U zajedništvu je snaga“. nicima pitanje o vremenu koje provedemo govoreći o Bogu
i koliko svjedočanstvo našega života govori o Bogu. Danas
“To su njezine riječi, ali i molitva jer Majka Marija Krucifiksa su to za nas neizmjerno bitna pitanja – biti Božji glasnici. Službe-
živjela je u vrijeme društvenih i crkvenih podjela na nacionalnoj nica Božja Marija Krucifiksa Kozulić nam čitavim svojim životom
osnovi u našemu gradu Rijeci te je ona zaufano molila za jedinstvo govori kako živjeti za Boga, poručio je propovjednik.
u cijeloj i mjesnoj Crkvi i za jedinstvo, slogu i ljubav u obiteljima.
I danas je ništa manje nego i u njezino vrijeme potrebno moliti U nastavku je vjernicima poručio da su hodočašćem u prostore
za jedinstvo, kako u Crkvi i društvu, tako i u obiteljima i svakoj u kojima je djelovala Riječka Majka došli podsjetiti na onu činje-
ljudskoj i vjerničkoj zajednici. Ovu obljetnicu želimo slaviti u jed- nicu koja se događa upravo ovdje, u ovom okruženju. “To je okru-
nostavnosti i zahvalnosti Bogu za našu Majku Utemeljiteljicu, ali ženje naše službenice Božje Majke Marije Krucifiske koja je znala
i sjećati se svih naših 117 preminulih sestara koje su ugradile svoj uperiti pogled prema nebesima, ali znala je kada je gledala prema
život u povijest svoje Družbe, a nadasve u rast vjere u ovoj mjesnoj nebesima vidjeti onoga u potrebi, onoga kome treba pomoći, dati
Riječkoj Crkvi i metropoliji. Duh koji je prožimao život i djelova- ruku. To je duhovnost, to je kršćanstvo, to znači hoditi za Kristom,
nje sestara u početcima i generacije kasnije, može se sa sigurnošću služiti Kristu, biti primjer. Danas u mnogočemu trebamo mi vjer-
reći da je to bila ljubav prema majci Crkvi i službenicima oltara te nici biti primjer.“

8

Broj 9/546 2021. DOGAĐANJA

Poruku riječkog nadbiskupa koadjutora Dani Riječke Majke

mons. Mate Uzinića upućenu sestrama koje Na dan krštenja Majke
Marije Krucifikse Kozulić,
nasljeduju život i djelo Majke Krucifikse pročitao utemeljiteljice Družbe sesta-
ra Presvetog Srca Isusova,
je generalni vikar: “Život i karizma službenice 26. rujna u crkvi Uznesenja
Blažene Djevice Marije u Ri-
Božje Majke Marije Krucifikse bili su više od sto jeci, u kojoj je ova službenica
Božja krštena, predstavlje-
godina nadahnuće sestrama Presvetog Srca na je nova knjiga  vrhovne
poglavarice Družbe  s. Do-
Isusova, ali i mnogim drugima, za nasljedovanje i broslave Mlakić: “Udruga
kćeri Presvetoga Srca Isuso-
posluživanje Isusa Krista u svima koji su u potrebi. va u Trstu i Marija Kozulić 1879. - 1889.” Predstavljanju je pretho-
dilo svečano liturgijsko slavlje koje je predslavio krčki biskup mons.
U godini obilježavanja 100. obljetnice njezinog Ivica Petanjak i ovime je započeo program Dana Riječke Majke koji
je završen 29. rujna na dan njezina blažena preminuća.
”preminuća toga se sa zahvalnošću želimo prisjetiti
kako bismo, s nadom gledajući u budućnost, u Na poslanje Riječke Majke utjecao je njezin boravak u Trstu,
kao i udruge i crkvena gibanja toga vremena, bratovštine i trećored-
njezinu nadahnuću mogli otkriti poziv Isusa Krista ci u kojima su aktivnu ulogu imali vjernici laici, potpomognuti i vo-
đeni redovništvom i svećeništvom. O ovoj temi detaljnije je govorio
i njegova Presvetog Srca upućen nama danas krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak. Između ostaloga je istaknuo
kako knjiga vrijedi neizmjerno, prije svega za Družbu sestara Pre-
za življenje evanđelja u ovom našem vremenu i svetog Srca Isusova jer otkriva njihove početke, vodi nas na izvore,
omogućava upoznati vrijeme, okolnosti i duh Marije Kozulić.
prostoru; i u odnosu prema svim ljudima s kojima
Izv. prof. dr. sc. Marko Medved osvrnuo se na povijesne i druš-
živimo i koje prepoznajemo kao braću i sestre, tvene okolnosti u Trstu za vrijeme kojih je Marija Kozulić tamo
djelovala i koje su na nju snažno utjecale. Naglasio je da ova knji-
a osobito onima koji su najpotrebitiji da im se ga doprinosi poznavanju života i sazrijevanja duhovnog zvanja ute-
meljiteljice jedine autohtone riječke redovničke zajednice.
takvima pokažemo i u njima poslužimo Isusa Krista
Na kraju, o ovom vrijednom djelu utemeljenom na dostupnoj
i njegovo Presveto Srce.” povijesnoj, izvornoj arhivskoj kao i pravnoj dokumentaciji o Udru-
zi Presvetog Srca Isusova u Trstu i Mariji Kozulić, prigodnu riječ
Na ovaj dan došli smo se pokloniti jednom primjeru života uputila je autorica č. M. Dobroslava Mlakić. U knjizi je odgovorila
koji izgara za Gospodina i zahvaliti Bogu za taj primjer. Upravo na pitanje zašto se želimo vraćati na početke, tj. izvore Družbe te od
iz tog živog primjera rodili su se ovi primjeri, rekao je, ukazujući srca na kraju zahvalila svima koji su na bilo koji način doprinijeli
na sestre Presvetog Srca Isusova koje svojim djelovanjem teže nastanku i objavljivanju ovog djela, kao i pomogli da se djelo i život
nasljedovati karizmu svoje utemeljiteljice. “To je onaj život koji Majke Krucifikse širi i upoznaje. U glazbenom dijelu programa na-
se ne zaustavlja u povijesnom trenutku, nego ide naprijed, za stupili su Schola Cantorum Rijeka i obitelj Tuhtan. Predstavljanje
Gospodina. To je taj život koji se pouzda u Gospodina, koji će je moderirala Helena Anušić.
znati prepoznati Božji glas i koji će znati ići i pokazati drugomu
Od ponedjeljka 27. rujna do srijede 29. rujna liturgijska slavlja
Nkako prepoznati taj glas koji dolazi od Dobroga Pastira.” u 18 sati služit će se u kapeli Presvetog Srca Isusova na Pomeriju,
a kraju misnoga slavlja najmlađa sestra novakinja kao samostanskim prostorima u kojima je živjela i djelovala službenica
znak ulaska u 100. obljetnicu preminuća službenice Božja Marija Krucifiksa Kozulić.
Božje Majke Krucifikse upalila je svijeću koju je odni-
jela na njezin grob. Liturgijsko slavlje animirao je župni zbor iz H. A.
Omišlja s voditeljicom zbora s. Valentinom Marinović, a uz vjer-
nike iz Riječke nadbiskupije, na misi su sudjelovali hodočasnici
iz župe sv. Josipa iz Slatine sa sužupnikom Nikolom Legacem i
sestrama koje žive i djeluju u Slatini.

Helena Anušić

Trsat Blaženi Stepinac se 1916.
kao vojni kadet svake nedjelje
završetak hodočasničke godine i uspinjao trsatskim stubama
blagoslov slike bl. Alojzija Stepinca do Trsatskog svetišta, a
kasnije će kao mladi svećenik
Svečano i dostojanstveno u bazilici Majke Bož- i postali njezini protivnici i progonitelji, da se obra- dati časnim sestrama izvesti
je Trsatske u nedjelju 31. listopada liturgijskim zlatnim nitima na svili svoj “ex
slavljem kojega je predslavio riječki nadbiskup te i vrate u njezino okrilje. Molio je također nju, koju voto” Trsatskoj Čudotvorki “za
i metropolit mons. Ivan Devčić proslavljen je završe- nebrojene od Boga isprošene
tak hodočasničke godine u ovom našem najstari- štujemo i kao zaštitnicu Hrvatske (Advocata Croati- milosti”. Ta se zahvalnica
jem marijanskom svetištu. Suslavili su gvardijan fra- čuva na Trsatu kao još jedno
njevačkog samostana na Trsatu i čuvar Svetišta fra ae), da s ovog svetog brda bdije nad našim gradom, dragocjeno svjedočanstvo
Krunoslav Kocijan i trsatski franjevci, a pod misom je suvremene hrvatske
u glavnoj lađi crkve mons. Devčić blagoslovio novu nad prelijepim Kvarnerom, Istrom, Primorjem, Likom, marijanske pobožnosti, rekao
sliku bl. Alojzija Stepinca, rad akademskog slikar Zo- je gvardijan fra Krunoslav
rana Homena. Gorskim kotarom, Dalmacijom, Kordunom, Zagre- Kocijan dodajući kako je o
tome pisao fra Bonaventura
U propovijedi nadahnutoj životom i djelom bl. bom i Zagorjem, Slavonijom, Bosnom i Hercegovi- Duda, a inicijativu za
Stepinca, velikog prijatelja Trsatskog svetišta i Majke postavljanjem slike na kojoj
Marije, mons. Devčić je istaknuo kako je Alojzije rado nom itd. Bio je u neprekinutom nizu hodočasnika sa Stepinac u rukama drži
hodočastio u ovo svetište moliti Gospu za zagovor svoj „ex voto“ dao trsatski
za Crkvu u našem narodu i za naš narod da osta- svih strana Lijepe naše u ovo svetište, koji su ga i ove franjevac fra Ivan Miklenić.
ne postojan u vjeri svojih otaca. „Molio je također za
one koji su se u Crkvu razočarali, koji su je napustili godine pohodili da bi Majci Milosti na Trsatu zahvalili

za uslišanja i molili je za njezin majčinski zagovor u

svojim potrebama.“

Stepinčeva slika bit će trajan podsjetnik hodoča-

snicima na njegov svetački lik, na njegovu marijansku

pobožnost i neustrašivo svjedočenje vjere za vrijeme

komunističke vladavine, kada je teško bilo biti kršća-

nin, a još teže svećenik, biskup i kardinal, kazao je

mons. Devčić. H.A.

9

CARITAS Broj 9/546 2021.

72 sata bez kompromisa u Rijeci

Zagrli srcem

Pod geslom „Zagrli srcem“ oko 120 volontera od 14. do 17.
listopada volontiralo je u 15 akcija koje su im pripremili
članovi tima projekta „72 sata bez kompromisa“ u Rijeci.
Projekt je otvoren 14. listopada misom u Centru za mlade „Bla-

ženi Miroslav Bulešić“, a misno slavlje predvodio je fra Ivan Do-

minik Iličić. Prije mise okupljeni mladi imali su priliku poslušati

svjedočanstvo prodavača Uličnih svjetiljki, Petra, i Marije Mioč,

ministre Franjevačkog svjetovnog reda mjesnog bratstva Trsat.

Akcije su i ove godine bile različitih karaktera i održavale

su se na različitim mjestima u Rijeci, u rasponu od socijalnih do

ekoloških akcija, a najviše su to bile radne akcije. U suradnji s

Domom Turnić mladi volonteri vodili su korisnike Doma na kavu

i u šetnju Opatijom. Nekim korisnicima bio je to izlazak nakon

dugo vremena.

Mladi su sudjelovali

Oko 120 mladih pri uređivanju stana, a
dio volontera u vođenju
volontera od 14. do 17. korisnika na druženje u
kino. Održane su akcije
listopada sudjelovalo podjele paketa potrebi-

je u 15 akcija tim obiteljima u suradnji
s Caritasom Riječke nad-

biskupije, u Prihvatilištu

za beskućnike „Ruže svetog Franje“ održane su radionice. Dio

prijavljenih mladih volontera sudjelovao je u prodaji Uličnih svje-

tiljki i prikupljanju prehrambenih proizvoda za Socijalnu samo-

Jposlugu „Kruh svete Elizabete“.
edna od najvećih radnih, a i ekoloških akcija, bila je na Kam-
pusu u suradnji sa Studentskim centrom u Rijeci. Jedna
skupina je u studentskoj menzi oslikala stup koji prikazuje
Rijeku danju i noću, dok su druge skupine sudjelovale u akci-

ji čišćenja i uređenja okoliša Kampusa. Na Trgu svete Barbare

prikupljale su se slikovnice za dječji kutak Udruge Portić. U sa-

kupljanju slikovnica za Udrugu Portić uključile su se i dvije ško-

le na području grada, Katolička osnovna škola „Josip Pavlišić“ i

Osnovna škola Ivana Zajca na Škurinjama. U Udruzi 21 volon-

teri su sudjelovali u radionici izradi sapuna i slavlju rođendana

jednog od korisnika. I ove su godine vrijedni učenici Ugostiteljske

škole s vjeroučiteljicom Majom Šimičić Roksandić pripremili sla-

sne kolače za udruge s kojima smo surađivali.

Projekt u Rijeci zaključen je 17. listopada svetom misom u

dominikanskom samostanu svetog Jeronima u Rijeci.

Ana Marija Antunović

Caritasovi lampioni na Korzu

U okviru donatorske akcije Caritasa Riječke nadbiskupije „Srce za voljene –
pomoć za potrebite“, od ponedjeljka 25. listopada do ponedjeljka 1. studenog na
riječkom Korzu bila je otvorena donatorska kućica u kojoj su svi ljudi dobre vo-
lje, kao zahvalu za donaciju od 10 kuna, dobiti lampion. Caritasovim lampionima
dvostruko darujete – najmilije pokojnike svijećom i molitvom, a one najpotrebitije
materijalnom pomoći, bile ja poruka akcije.

Prikupljeni novac ići će u fond nadbiskupijskog Caritasa kako bi tim novcem
mogli biti financirani drugi projekti za pomoć ljudima u potrebi.

U donatorskim kućicama volontirali su volonteri Caritasa, studenti i bogoslo-
vi. Njih ukupno 15 odradili su 115 radnih sati. Caritasova kućica na Korzu izazva-
la je veliko zanimanje građana i slučajnih prolaznika. Osim lampiona volonteri su
dijelili i promotivne letke u kojima je predstavljen rad nadbiskupijskog Caritasa i
karitativnih ustanova Riječke nadbiskupije.

10

Broj 9/546 2021. CARITAS

Dojmovi Volonterke okupljene u humanitarnom projektu „72 sata bez
volonterki koje
su nosile pakete kompromisa“ došle su 15. listopada u riječki Caritas.
Caritasovim
korisnicima U središnjoj karitativnoj ustanovi Riječke nadbiskupije

dočekala ih je ravnateljica s. Marija Faustina Kovačević

i podijelila zadatke. Šest studentica: Laura Mraković, Lea

Šešelja, Ana Mioč, Barbara Fabulić, Natalija Padović i

Sara Moržan posjetile su 15 obitelji i donijele im pakete s

prehrambenim proizvodima i dječjim potrepštinama. Nakon

izvršene akcije javile se se sa svojim dojmovima:

Sara Moržan: Moje prvo volontiranje za Caritas podsjetilo me
koliko je malo potrebno za radost: malo odvojenog vremena, dobra volja
i nekoliko minuta iskrenog razgovora. Shvatila sam da trebam biti
zahvalna za male stvari u životu te da sve ovo što imam trebam cijeniti
još i više - financijsku i materijalnu sigurnost, ali prije svega vlastito
zdravlje i zdravlje mojih najmilijih. Ovo volonotiranje ostat će mi lijepa
uspomena na jedno nesvakidašnje iskustvo ispunjeno koliko tugom,
toliko i srećom. Zahvalna sam što sam imala priliku uključiti se u tako
plemeniti projekt i upoznati divne ljude koji su mi pokazali da i u teškim
životnim situacijama i dalje ima mjesta za nadu, ljubav i sreću.

Lea Šešelja: Za volontiranje “72 sata bez kompromisa” čula sam
još prošle godine, no tada nisam bila u mogućnosti sudjelovati te sam
odlučila zašto ne probati ove godine. Prijavila sam se ne znajući u
kojoj akciji ću sudjelovati te sam dodijeljena akciji dijeljenja paketa
siromašnim obiteljima. Prilikom dijeljenja paketa imala sam priliku
upoznati razne obitelji te čuti njihove raznolike životne priče. Mnoge od
njih su me istinski dirnule te bih svakako ponovo voljela sudjelovati u
takvim i sličnim akcijama.

Laura Mraković: Na volontiranje sam se prijavila jer tih par sati u
danu meni ne znače previše, a mogu napraviti pozitivnu promjenu. Ovo
mi je bilo prvo volontiranje za Caritas i zadovoljna sam iskustvom. Malo
sam se podsjetila koliko trebam biti zahvalna na svemu što imam i kako
se sve u sekundi može promijeniti. Srce bi mi svaki put puknulo kada
bih vidjela kako je nekim obiteljima teško, a opet su ga te iste obitelji
zacijelile dobrotom i pozitivnim stavom koji imaju.

Jelena s. Leopolda Ivković imenovana

novom ravnateljicom Hospicija

Jelena s. Leopolda Ivković, koja pripada Službenicama Euharistijskog Srca Isusova i Marijina OMI-
NA DEO, nova je ravnateljica hospicija „Marija Krucifiksa Kozulić“.

Temeljem ponovljenog javnog natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja Hospicija objavljenog u
Narodnim novinama br. 98/2021, od 8. rujna 2021. godine, Upravno vijeće Hospicija, na sjednici održa-
noj 1. listopada 2021. godine, donijelo je odluku o izboru Jelene s. Leopolde Ivković, diplomirane eko-
nomistice, s višegodišnjim iskustvom rada u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Sestra Leopolda
imenovana je ravnateljicom hospicija „Marija Krucifiksa Kozulić“ na vrijeme od četiri godine: od 8.
listopada 2021. godine do 8. listopada 2025. godine.

Sestri Leopoldi želimo blagoslov i snagu u njenom novom poslanju te se iskreno nadamo da će svo-
jim zalaganjem i primjerom još više doprinijeti značaju ove cijenjene i prepoznate ustanove.

KREATIVNE RADIONICE UDRUGE SVETOG VINKA

Vrijedne članice Udruge sv. Vinka u Rijeci od rujna
ove godine, redovito svake subote popodne, održavaju
kreativne radionice. Na njima svojim zlatnim i spret-
nim rukama izrađuju razne ukrasne i korisne predmete
koje će pred Božić ispred riječkih crkava nuditi vjerni-
cima. Od prikupljenih sredstava će, već tradicionalno,
pripremiti i odnijeti prigodne božićne pakete siromaš-
nim obiteljima grada Rijeke.

Na radionicama, koje koordinira predsjednica
Udruge Katelijn Radić, se moli, meditira i upoznaje du-
hovnost i važnije osobe iz duge povijesti Udruge svetog
Vinka Paulskog. Susreti završe svetom misom i druže-
njem uz domaće kolače, piće i pjesmu.

Miroslav Radić

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 9/546 2021.

SVI SVETI
NA KOZALI

Politika je kroz širom
otvorena vrata ušla i u
crkve nakon što je postalo
izvjesno da će raspadom
Austro-Ugarske narodi, koji
su bili u njezinu sastavu,
steći priliku osamostaliti se.
Niz događaja važnih za
noviju riječku povijest počeo
je nakon završetka Prvog
svjetskog rata.

Piše: Goran Moravček

Crkva sv. Romualda i Svih svetih na Kozali, čiji je crkveni važnih za noviju riječku povijest počeo je nakon završetka Prvoga
toranj nezaobilazan orijentir na vedutama Rijeke, podignu- sv. rata i dramatičnih zbivanja koja su doživjela vrhunac kada je
ta je prema zamisli arhitekta Bruna Anghebena (Rijeka, 29. listopada 1918. godine Narodno vijeće proglasilo grad hrvat-
1891. - Verona, 1977.). Uza sva svoja vjerska obilježja, crkva je bila skim, a Antonio Grosssich u ime Talijanskog nacionalnog vijeća
i politički projekt od nacionalnog značaja za Italiju, kojoj je Fiume/
Rijeka pripadala od aneksije 1924. do kapitulacije u rujnu 1943. Nidući dan, 30. listopada, talijanskim.
godine. eslaganje velikih sila na Mirovnoj konferenciji u Pari-
zu iskoristio je Gabriele D’Annunzio preuzevši upravu
Moderna crkva sa zvonikom visokim 63 metra izgrađena je od nad gradom 12. rujna 1919. Nakon petodnevnog rato-
armiranog betona u neogotičkom slogu, a obložena je kamenom vanja, koje se na tzv. Krvavi Božić 1920. godine odigralo između
iz Vrsara. Iznad glavnog oltara posvećenog sv. Romualdu uzdiže D’Annunzijevih snaga i talijanske regularne vojske, brojene su
se mramorni ciborij. Križ nad oltarom izradio je kipar Edmondo žrtve. Krvavi Božić izravno je utjecao na D’Annunzijev odlazak iz
Trevese. Mozaik s prikazom sv. Romualda nad glavnim oltarom u Rijeke i na kraj njegove paradržave. Tijekom Krvavog Božića pogi-
apsidi izradio je majstor Edmondo Dal Zotto prema predlošku mi- nula su 22 D’Annunzijeva legionara te petorica civila. Sahrana po-
lanskog slikara Giuseppea Valerija. U svetištu su sredinom 1935. ginulih bila je na groblju Kozala 3. siječnja 1921. godine. Upravo će
dovršeni i mozaici koji predstavljaju sv. Katarinu Sijensku, sv. Se- D’Annunzijev govor na groblju – iako je on bio poražen, ali i dalje
bastijana, sv. Barbaru, sv. Anu, sv. Ambrozija i sv. Elizabetu Ugar- slavljen – biti poticaj za gradnju Kripte, a potom i crkve na Kozali.
sku, a izrađeni su prema zamisli slikara Ladislava de Gaussa, koji
je i autor slike Skidanje Krista s križa u sakristiji. Oltar u kapeli U Kripti se čuvaju posmrtni ostaci 458 palih talijanskih rat-
Borletti podignut je u čast Svih svetih. Oltarnu sliku potpisao je nika. Iz popisa sahranjenih može se vidjeti kako u Kripti nisu sa-
Giuseppe Valerio iz Milana, a rađena je prema zamisli arhitekta hranjeni samo dragovoljci koji su se borili za riječku stvar tijekom
Bruna Anghebena. Križni put također je izrađen prema ideji An- Krvavog Božića 1920. godine već i drugdje pali vojnici te poginuli
ghebena. Skulpture dvaju anđela na pročelju crkve izradio je Ro- fašisti.
molo Venucci (Rijeka, 1903. - Rijeka, 1976.).
Kako je iz popisa poginulih razvidno koliko je bilo poginulih, u
Politika je kroz širom otvorena vrata ušla i u crkve nakon što Padovi je 23. siječnja 1930. zaključen sporazum između Ureda za
je postalo izvjesno da će raspadom Austro-Ugarske narodi, koji su skrb o poginulima u ratu i Grada Rijeke/Fiume. Sporazum je bio
bili u njezinu sastavu, steći priliku osamostaliti se. Niz događaja obvezao općine diljem Italije da osiguraju mrtva tijela za Kriptu
na Kozali.

12

Broj 9/546 2021. IZ POVIJESNE RIZNICE

Groblje Kozala otvoreno je 1. prosinca 1838. godine. Prve grobnice na Kozali sazidane su 1853. godine, a 1856. gradska
uprava povjerila je plan uređenja inženjeru Emiliju de Luigiju. Kakonik Ivan Kukanić  blagoslovio je 15. rujna 1903.
novouređeno gradsko groblje. Emili de Luigi projektirao je i neoklasicističku kapelu sv. Mihovila na ulazu u groblje, koja
je bila posvećena 1872. godine nakon što je u nju prenesen oltarni kip svetca zaštitnika iz istoimene srušene mrtvačke
kapele u riječkome Starom grada od koje nema traga. Ništa nije ostalo ni od grobljanske kapele sv. Mihovila na Kozali,
stradale od bombi u Drugome sv. ratu.

Mnogočega je nestalo u Rijeci tijekom njezine burne političke povijesti. Svaka nova generacija kao da briše stope
one prethodne. Dokle će biti tako? Preostaju nam stoga često samo uspomene i gorak okus u ustima zbog petljanja
ideologija i politike ondje gdje bismo od njih trebali biti pošteđeni – u crkvama i na grobljima.

Taj je sporazum kasnije poslužio i kao obrazac prema Kripta ispod crkve sv. Romualda i Svih svetih
kojem je i Gabriele D’Annunzio, koji je našao mir na jezeru Kalvarija, Kozala - kapela Kristov grob
Garda, dobio za svoj politički Gardaland, odnosno Vittori-
ale, posmrtne ostatke dragovoljaca koji su pali u borbama
za Rijeku.

D’Annunzio je 1931. godine u prepisci s Riccardom Gi-
ganteom (Rijeka, 1881. – Kastav, 1945.), tadašnjim fašistič-
kim gradonačelnikom Rijeke, za Kriptu u Vittorialeu tražio
i posmrtne ostatke Maria Assa, prvog poginulog legionara
tijekom Krvavog Božića. Asso je bio privremeno sahranjen
u grobnici Whitehead, potom u Kripti na Kozali, a sad po-
čiva u kompleksu Vittoriale u Gardoni. Spomen ploča ovo-
me D’Annunzijevu legionaru postavljena je i u obiteljskoj
grobnici Gigante na Kozali. U toj grobnici nema, međutim,
posmrtnih ostataka riječkoga gradonačelnika iz doba fašiz-
ma i talijanskog senatora Riccarda Gigantea. On je ubijen
4. svibnja 1945., a nakon toga bačen u krašku jamu, foj-
bu, u blizini kastavske Crekvine. Njegovi posmrtni ostatci
pronađeni su 2018. godine zahvaljujući kastavskom plova-
nu Franji Jurčeviću te su nakon identifikacije položeni u

SD’Annunzijevu kriptu u sklopu kompleksa Vittoriale.
redstva za gradnju Zavjetnog hrama na Kozali osigu-
rali su, među ostalim, Benito Mussolini i milanski in-
dustrijalac Senatore Borletti, koji je obilnim financij-
skim donacijama podržao i D’Annunzijev ulazak u grad 12.
rujna 1919. Postao je počasnim građaninom Rijeke, a prema
imenu njegova oca istarski svetac sv. Romuald proglašen je
uz Sve svete titularom crkve i župe na Kozali.

Kripta je bila otvorena 16. ožujka 1930. na godišnjicu
dolaska talijanskog kralja Vittorija Emanuela III. u Ri-
jeku nakon aneksije 1924. Crkva je posvećena na desetu
obljetnicu aneksije 1934. i to u rujnu kao podsjećanje na
D’Annunzijev Sveti ulazak u grad.

Uz Kriptu je bio uređen Muzej aneksije. Malo zvono za
Kriptu, koje nosi ime Nunzia (vjesnik, navjestitelj) s očitom
aluzijom na D’Annunzia, blagoslovio je 16. ožujka 1931. mi-
lanski kardinal Ildefons Schuster. Uz crkvu je bio uređen
park, Parco della Rimembranza.

Na uzvisini Goljak iznad središta Rijeke, počela je Brašćina Svetoga Križa 1676. godine uređivati Kalvariju. Tri križa su
uklonjena, tako da je od Kalvarije ostalo uglavnom još samo ime. Čak je i stari naziv Goljak izbrisan iz javnog sjećanja
grada. Podrijetlo spomenika riječke vjere i prošlosti povezano je sa štovanjem Svetoga Raspela iz kojega je, prema
predaji, godine 1296. potekla krv nakon što se na njega kamenom nabacio neki Petar Lončarić, bijesan što je izgubio
novce kartajući. Riječka bratovština Brašćina Svetog Križa, osnovana 1656. godine, njegovala je kult Presvetog
Raspela. Bratovština je imala zadaću obnoviti i popularizirati predaju o riječkome Raspelu koje se danas nalazi na
glavnome oltaru katedrale sv. Vida. Pravila Brašćine, čiji je službeni jezik bio hrvatski, sastavio je o. Nikola Hermon u
priručniku “Brašno duhovno” i objavio u Ljubljani 1693. godine. Dva desetljeća poslije osnivanja Brašćine Sv. Križa, otac
Mijo Šorša, rodom iz Samobora, (upravitelj od 1675.), poveo je Riječane, na svetkovinu Uzvišenja Sv. Križa 14. rujna
1676., na Goljak gdje su postavljena tri velika križa. Pokraj središnjeg raspela 1683. godine donesen je kip Majke Božje
do kojega su svakog 18. travnja Riječani dolazili u procesiji. Na žalost, Kalvarija je danas većim djelom zapuštena bez
većih izgleda da se uskoro uredi taj jedinstveni spomenik riječke vjere i kulturno-povijesne baštine.

13

DOGAĐANJA Broj 9/546 2021.

U povodu Svjetskog dana učitelja, 5. listopada, riječki nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić uputio je čestitku koju prenosimo u cijelosti.

Vjerujem da će i vas mnogi vaši učenici
u srcu ponijeti sa sobom u život

Drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji Riječke nadbiskupije,

Primite moje srdačne čestitke prigodom Svjetskoga dana učitelja! Molim vas da moje čestitke prenesete
i vašim kolegama, učiteljicama i učiteljicama drugih nastavnih predmeta. Dok vam čestitam i sam se
sjećam učiteljica i učitelja koji su na mom životnom putu ostavili neizbrisiv trag. Ima ih mnogo i na
tome sam Bogu zahvalan. Vjerujem da, unatoč svim poteškoćama na koje danas nastavnice i nastav-
nici nailaze u vršenju svojega poziva, ipak doživljavaju i mnoga lijepa iskustva zbog kojih osjećaju
radost što su svoj život posvetili brizi o budućim naraštajima. Isto tako vjerujem da će i vas mnogi vaši
učenici u srcu ponijeti sa sobom u život – a i vi njih.

Uz Božji blagoslov i zahvalnost za sve što činite, lijepo vas pozdravljam!

Stručni skup za odgojitelje/ice u vjeri

Kršćanska meditacija
u vjerskom odgoju

Uorganizaciji Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije i način riječkog nadbiskupa Uzinića kojemu je
Agencije za odgoj i obrazovanje 23. listopada održan je u zahvalila na ovogodišnjem pokretanju doškolo-
Dječjem vrtiću Nazaret na Drenovi Metropolitanski struč- vanja odgojiteljica u vjeri na Metropolitanskom
ni skup za odgojitelje/ice u vjeri u predškolskim ustanovama. Tom pastoralnom institutu u Rijeci. Pozdravila je i
se prilikom okupilo dvadesetak odgojiteljica i jedan odgojitelj u vje- vrhovnu predstojnicu Družbe ss. Presv. Srca
ri. Tema skupa bila je „Kršćanska meditacija u vjerskom odgoju“. Isusova s. Dobroslavu Mlakić, predstojnicu Ka-
O temi je govorila predavačica dr. sc. s. Marijana Mohorić. tehetskog ureda Kseniju Rukavina Kovačević,
predstojnika Agencije za odgoj i obrazovanje
Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić prvi put obratio se Rijeka i višeg savjetnika za vjeronauk i vjerski
odgojiteljima/icama u vjeri Riječke metropolije zahvalivši im na odgoj Tomislava Tomasića te predavačicu s.
svemu do sada učinjenom. Uputio im je riječ ohrabrenja i poticaja
da i dalje ustrajno, vjerno i s puno žara vrše svoju odgojiteljsku PMarijanu Mohorić.
službu usprkos svim izazovima s kojima se susreću u svom sva- redstojnica Katehetskog ureda pozdravi-
kodnevnom radu. Osvrćući se na evanđeosku prispodobu o sijaču la je sve okupljene, zahvalila im na dola-
i sjemenu, nadbiskup je usporedio njihov vjersko-odgojni rad sa sku i želji za stručnom i duhovnom for-
sijanjem Božje riječi, što pretpostavlja ustrajnost, požrtvovnost i macijom i u tom smislu pozvala ih da se prijave
povjerenje u Božje vodstvo. U tom smislu naglasio je da na svoju na ovogodišnje duhovne vježbe koje svake godi-
službu ne gledaju kao na posao, pa čak i kad je najteže, nego kao ne Katehetski ured Riječke nadbiskupije orga-
na poslanje u kojemu na prvom mjestu treba biti vidljiv osobni pri- nizira za sve vjeroučitelje laike i odgojitelje/ice u vjeri. S istom svr-
mjer i osobno svjedočanstvo. hom na kraju Skupa uručila im je u ime Riječke nadbiskupije dva
dokumenta pape Franje: „Evangelii Gaudium – Radost evanđelja“
Na početku Skupa voditeljica stručnih vijeća i ravnateljica DV i “Fratelli tutti – Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu“.
Nazaret s. Kristina Tunić pozdravila je sve okupljene, a na poseban Predavačica dr. sc. s. Marijana Mohorić svoje je tematsko izla-
ganje koncipirala u tri dijela, pri čemu je prvi dio bio teorijske na-
ravi dok su se preostala dva dijela realizirala u pedagoškim radi-
onicama. Poseban naglasak stavljen je na Metodu sabranosti koja
je najprihvatljivija metoda kršćanske meditacije u radu s djecom
predškolske dobi, a sastavljena je od četiri glavna dijela: priprave,
procesa sabiranja u nutrini, primjene istine o Božjoj inhabitaciji
(nastanjenju) i izlaska iz meditacije.
Odgojiteljice u vjeri na području Riječke nadbiskupije zastu-
pljene su primarno u katoličkim vrtićima (DV Nazaret, Jaslice
Mima, DV Zvjezdica mira). Vjerski odjeli u državnim vrtićima, na-
žalost, ugasili su se ili su u fazi gašenja. Sudionici skupa složili su
se da je potrebno među pastoralne prioritete mjesne Crkve (po-
novno) postaviti vjerski odgoj djece predškolske dobi i suradnju s
roditeljima djece toga uzrasta.

KU

14

Broj 9/546 2021. DOGAĐANJA

Misa za Dozvoli Duhu
početak nove Svetom da te vodi
akademske
godine

Ucrkvi sv. Jeronima u Ri- Na kraju, poručio je svakom
jeci 11. listopada slav- pojedinom studentu: “Dozvoli
ljena je misa sa zazivom Duhu Svetom da te nadahnjuje.
Duha Svetoga za početak nove Uključi u svoj studijski rad i ra-
akademske godine. Svečano zvoj produbljenje vlastite vjere
euharistijsko slavlje predslavio da je sam razumiješ i da možeš
je riječki nadbiskup koadjutor drugima govoriti o svojoj vjeri.
mons. Mate Uzinić. Uključi u svoj život duhovnost i
molitvu, kako bi Duh Sveti mo-
U propovijedi nadahnutoj gao zahvatiti tvoj život. Dozvoli
evanđeoskim ulomkom istaknuo Duhu Svetom da te vodi – ne on-
je kako ljudi imaju stalnu potre- dje gdje ti hoćeš, nego ondje gdje
bu za nekim znakovima. Ono Bog hoće. Ja to vama želim na početku nove akademske godine
što je svojstveno znakovima u Svetom pismu jest da se oni koji
ih traže osjećaju nesigurni, slabi, premaleni pred poslanje koje im M– da se ne bojite.”
Bog daje. Tako i ovo euharistijsko slavlje možemo razumjeti u kon- ladi su na ovoj misi pripremili prikaz darova. Svijeću, kao
tekstu određenog traženja znaka. “Okupili smo se na molitvi i za- simbol Božjeg Svjetla bez kojeg oni ne žele djelovati u no-
zivu Duha Svetoga na početku akademske godine jer osjećamo da voj akademskoj godini. Ona je znak pouzdanja da će im
smo sami nemoćni, slabi, nesposobni za izvršiti ono poslanje koje Bog osvijetliti put za daljnje korake. Boje i kistove, kao simbol boja
se pred nas stavlja, bilo kao nastavnike ili studente. Osjećamo da kojima gledamo ovaj svijet i divimo mu se, a koje podsjećaju na
nam treba pomoć. I zato smo večeras ovdje. Tražimo znak da bismo vedro, ali i na tmurno vrijeme. U svim tim danima mladi žele biti
mogli odazvati na poslanje i poziv koje nam Bog daje, a za vas to je na Božju sliku i priliku. Sat, kao simbol vremena koje nam je daro-
poslanje u novu akademsku godinu.” vano, a kojega često nemamo za sebe niti za druge. Prinoseći sat,
svjedoče da žele učvrstiti svoju volju i provoditi vrijeme s Bogom.
Upozorio je da u našem traženju znakova ne smijemo stvarati Kruh i vino, kao simbol Kristovog Tijela i Krvi, koji podsjećaju na
okvire u kojima i kroz koje mislimo da prema nama Bog treba dje- zajedništvo s Bogom i jedni s drugima. Tim prinosom darova mladi
lovati. „Ne smijemo od Boga tražiti da se smjesti u neki naš okvir, su izrazili svoju zahvalnost Bogu za sve što im je darovao i što će
da se uklopi u neku našu ideju po kojoj bi se naš život trebao odvi- im darovati tijekom ove akademske godine. Nakon toga svi su u
jati. Ne smijemo druge, a niti sebe same uokviriti“, kazao je propo- zajedništvu zazvali Duha Svetoga.
vjednik. Apostrofirajući Carla Acutisa koji kaže da se svi rađamo
kao originali, ali mnogi umiru kao kopije, poručio je da Isus želi da Na kraju liturgijskog slavlja studentski kapelan fra Ivan Do-
ga nasljedujemo, da budemo ono za što smo stvoreni, a to možemo minik Iličić zahvalio je nadbiskupu na predvođenju ovoga slavlja.
postići uzdajući se u njega i prepuštajući njemu da vodi naš život. Na osobit način pozdravio je sve djelatnike Studentskog Centra i
Na tom putu moramo dati sve od sebe kako bismo napredovali u profesore Sveučilišta u Rijeci koji su se odazvali pozivu i sudjelovali
našem rastu i poslanju, surađujući s Kristom. Tada ćemo shvatiti na misi. Izrazio je svoju radost vidjevši mlade koji žele živjeti na
koliko je svaki od nas poseban, originalan. Tada ćemo uspjeti same drugačiji način, Kristov način. Potaknuo ih je da se ne boje među-
sebe pretvoriti u znak, znak za druge, za svoje kolege i profesore, sobno “pomiješati“, susretati mlade iz drugih zajednica i dopustiti
za ovaj grad, za ovo vrijeme, rekao je mons. Uzinić. jedni drugima da se obogate i zajedno rastu na putu svetosti.

Započeo ciklus kateheza u Centru za mlade

U Centru za mlade “Bl. Miroslav Bulešić” u Rijeci, u četvrtak 7. listopada započeo je redovan ciklus kateheza
za studente i mlade s temom “Crkva”, koje vodi s. Mirjam Jerković, zamjenica povjerenika za mlade Riječke nadbi-
skupije. Katehezu je započela riječima kako bismo mi kao Crkva trebali poznavati ono u što vjerujemo, zajednicu
u koju vjerujemo i čiji smo dio. „Ako si katolik, znaš da je tvoju vjeroispovijest osnovao 33. godine Isus Krist, Sin
Božji i da je to sve do sada ista Crkva“, naglasila je. “Mi smo dio nečega što postoji 2000 godina, to je stabilan te-
melj. Ali lađa u kojoj plovimo je udarana mnogim valovima i ima rupe sa svih strana kroz koje voda prodire u lađu.
Stoljećima je udarana, ali stoljećima plovi. To je naša Crkva, svugdje je udarana i na mnogim mjestima “pušta”,
ali i dalje plovi.”

Neke kateheze bit će bolne jer govore upravo o tome, upozorila je. „Ali ne moramo se bojati, jer stojimo u onoj
Crkvi kojoj je dana punina istine. Ovaj ciklus kateheza ima za cilj da pobliže upoznamo našu Crkvu, da znamo za-
što smo to što jesmo. Moramo poznavati našu Crkvu, da bismo mogli biti istinski svjedoci onoga u što vjerujemo“,
poručila je s. Jerković.

Nakon kateheze slavljena je misa koju je predslavio o. Ivan Dominik Iličić, studentski kapelan. Poručio je mla-
dima da nose Boga u svome srcu i poput Marije donose mir i radost drugima, da drugi osjete kako u nama kršća-
nima ima nešto posebno. “Njima trebaju radosni kršćani, poput vas ovdje” završio je homiliju pater Ivan Dominik.

Nakon mise o. Ivan Dominik blagoslovio je novouređene prostore i sliku na zidu koju je oslikala studentica
Miriam Volarić koja prikazuje Krista na križu s citatom blaženog Miroslava Bulešića: “Moja osveta je oprost”. Ka-
teheze u Centru za mlade “Bl. Miroslav Bulešić” održavat će se svakog četvrtka s početkom u 20 sati, a svaka će
završiti misnim slavljem.

15

MEDICINSKI KUTAK Broj 9/546 2021.

Spriječmo bolesti
krvožilog sustava

Priredio: dr. Ivan Host

Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularnog sustava) predstavljaju jedan
od najvećih zdravstvenih problema suvremenog čovjeka – kako u svijetu
tako i u Hrvatskoj. Zato je važno na vrijeme prepoznati rizike i preventivnim
mjerama spriječiti nastanak bolesti kardiovaskularnog sustava.

Tri razine prevencije za cirkulaciju. Ali to nije tako. Osim toga alkohol kod prekomjernog
korištenja često dovodi do stvaranja ovisnosti i oštećenja drugih or-
Sprečavanje nastanka bolesti kardiovaskularnog sustava odvija gana – najčešće do oštećenja jetre. A znamo da je jetra organ koji
se na tri razine: Osnovna prevencija, primarna prevencija i sekun- čisti naš organizam od štetnih tvari.
darna prevencija.
3. Prestanite pušiti. Pušenje predstavlja jedan od vodećih rizi-
1. Prevencijom na osnovnoj razini smatramo sprečavanje samog ko faktora za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Ova nezdrava navika
razvoja bolesti. Ova razina prevencije odnosi se na potpuno zdra- oštećuje organizam na više načina. Pušenjem se u plućima stvaraju
ve osobe, koje nemaju smetnji niti boluju od neke kronične bole- sitna oštećenja sluznice. Unose se i sitne čestice koje predstavljaju
sti. Provodi se prvenstveno edukativnim mjerama. Edukacijom se stranu tvar koju naš organizam pokušava izbaciti. Sve to izaziva
potiče zdrav način života i tako se na duže staze gledano smanjuje upalnu reakciju u plućima, slabi funkcija pluća i time opterećuje
mogućnost nastanka bolesti kardiovaskularnog sustava - bolje spri- kardiovaskularni sustav. To postupno vodi do razvoja bolesti srca i
ječiti nego liječiti. krvnih žila. Osim toga pušenje izravno povećava mogućnost nastan-
ka ateroskleroze krvnih žila, tj. vodi do njihova suženja.
2. Primarna prevencija se odnosi na osobe koje posjeduju neki
od rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Tu spadaju osobe koje 4. Održavajte normalnu tjelesnu težinu. Prekomjerna tjelesna
boluju od povišenog krvnog tlaka (hipertonije), osobe koje boluju od težina sama po sebi predstavlja veliko opterećenje za srce i krvne
šećerne bolesti (dijabetesa), osobe sa prekomjernom tjelesnom teži- žile. Veća tjelesna težina podrazumijeva veću masu tijela koju treba
nom, osobe koje su izložene neprekidnom stresu, osobe koje imaju opskrbiti. Zbog toga srce radi pojačano, a i krvne žile su pojačano
povišene masnoće u krvi itd... Cilj je u ovom slučaju držati čimbeni- opterećene. U mladosti srce to može bez problema izdržati. No s
ke rizika pod kontrolom. To se postiže promocijom zdravog načina godinama sve teže podnosimo taj povećani napor i na duže staze s
života, pravilnom prehranom, ali i uzimanjem lijekova i redovnim vremenom dolazi do slabljenja srca i samim time do razvoja bolesti.
kontrolama kod liječnika – obiteljskog i pojedinih specijalnosti : kar-
diologa, dijabetologa ..... 5. Hranite se zdravo. Prekomjerna tjelesna težina često podra-
zumijeva i unos hrane bogate ugljkohidratima i masnoćama. Ako u
3. Sekundarna prevencija se odnosi na osobe koje već boluju od organizmu ima masnoća u suvišku, one se mogu taložiti u stijenke
bolesti srca ili krvnih žila – npr. osobe koje imaju suženje krvnih žila krvnih žila i tako ih sužavati. Ne treba zaboraviti ni velike količine
i probleme sa cirkulacijom. Kod ove skupine je cilj spriječiti razvoj soli koje se koriste za pripremanje hrane. Soli ima puno i u suhome-
komplikacija ili pogoršanje stanja odnosno bolesti koja već postoji. snatim proizvodima, jer se tamo koristi kao konzervans. Povećan
To se postiže redovnim uzimanjem terapije, zdravim načinom života unos soli može dovesti do porasta krvnog tlaka što znatno optereću-
te redovnim kontrolama kod liječnika. je srce. Zato je pravilna prehrana jako važna za održavanje zdravlja
kardiovaskularnog sustava.
Organizam je prilagođen
za kretanje Potrebne su češće kontrole

Bez obzira da li ste se prepoznali u nekoj od navedenih razina Ako patite od kroničnih bolesti treba ih držati pod kontrolom.
prevencije, trebate se držati određenih smjernica pomoću kojih ćete To se prije svega odnosi na redovito i pravilno uzimanje terapije koju
smanjiti mogućnost nastanka bolesti srca i krvnih žila (kardiova- vam je vaš liječnik prepisao. Naime ako se kronične bolesti ne liječe
skularnog sustava). pravilno i kontinuirano one će postupno dovesti do oštećenja krvnih
žila. Tu posebno treba spomenuti povišen krvni tlak i šećernu bolest
1. Krećite se što više možete. Priuštite si svakodnevne šetnje od – ali i mnoge druge kronične bolesti kao npr. kroničnu opstruktivnu
barem pola sata. Naime osim pravilne prehrane osnovu prevencije bolest pluća (kronični bronhitis i emfizem pluća). Ta oštećenja su
bolesti kardiovaskularnog sustava predstavlja i redovita fizička ak- u početku mala, ali kada ih se sa vremenom skupi sve više, dolazi
tivnost. Naš organizam nije prilagođen za ležanje, već za kretanje. do pogoršanja zdravlja i razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava.
Dobre strane fizičke aktivnosti su mnogostruke
Važno je i češće kontrolirati razinu masnoća u krvi pa ako imate
2. Izbjegavajte ili barem smanjite konzumiranje alkohola. Često povišene vrijednosti treba ih dovesti u prihvatljive granice.
se čuje priča da alkoholna pića štite krvne žile i srce i da su dobra

16

Broj 9/546 2021. CRKVENA GLAZBA

Skladanje misa u
19. i 20. stoljeću

Piše: Andrejka Srdoč Geraci U drugoj polovici devetnaestog
stoljeća Europom su se proširile
takozvane cecilijanske udruge

Franz Xaver Witt Drugo razdoblje u Njemačkoj
Franz Liszt
U drugoj polovici devetnaestog stoljeća Europom su se proširile
Antonin Dvorak takozvane cecilijanske udruge po uzoru na pokret koji je utemeljio
Igor Stravinsky skladatelj i proučavatelj stare renesansne polifonije Franz Xaver
Witt. Ove udruge odbacile su "kazališnu" glazbu koja je ulazila u cr-
kve tijekom cijelog devetnaestog stoljeća i predložile:

- proučavanje starog gregorijanskog pjevanja i vokalne polifonije
- ispravniju uporabu teksta
- veću strogost u ekspresivnosti skladbi
- obnovu tradicionalne uporabe orgulja i ne prihvaćanje ostalih
instrumenata u crkvi (instrumenti za orkestar)

Istaknut ćemo skladatelje koji su se
dijelom pridržavali ovih ideala.

Franz Liszt - ostavio nam je četiri mise i Requiem. Dvije mise
primjer su odricanja od simfonijske i kazališne glazbe devetnaestog
stoljeća, ističući pokorni stav i intimnu sabranost zahvaljujući ko-
rištenju samo zborskih glasova i orgulja. Druge su dvije mise mo-
numentalna djela građena raskošnim vokalnim i instrumentalnim
sredstvima i usvajaju jezik i strukturu simfonijske pjesme uz široku
uporabu tehnike Wagnerovih lajtmotiva.

Anton Bruckner - i on u svojih šest misa ponekad ostvaruje ce-
cilijanske ideale, a ponekad predstavlja briljantan povratak na simfo-
nijski stil nadahnut uzorima Haydna, Mozarta, Beethovena i Liszta.

Neki su skladatelji odbacili cecilijanstvo, no nastojali su slijediti
ozbiljan, suzdržan i dostojanstven stil, a pritom su se prilagodili glaz-
benom jeziku kasnog devetnaestog stoljeća; među njima se sjećamo
Antonina Dvoraka.

Opće karakteristike Mise 20. stoljeća

Skladanje mise u ovom stoljeću karakteriziraju brojne škole i pri-
je svega na skladanje utječe umjetnikova osobnost uvjetovana njego-
vom savješću i osjećajem za sveto. Posebno se iz američke škole ističe
Misa za mješoviti zbor i puhački kvintet Igora Stravinskoga, napi-
sana između 1944. i 1948.; u njemu glazbenik ostvaruje svoju želju za
duhovnim pročišćenjem.

Iz tih razloga skladanje misa je vrlo raznoliko. Ipak čini se da je
opća tendencija stvaranja jednog tipa mise, smještene između čisto
koncertne mise devetnaestog stoljeća i strogo liturgijske cecilijanske
mise, shvaćajući sveto djelo koje nije nužno odvojeno od liturgijskog
obreda, već je stilski autonomno.

Među Talijanima izdvajamo dvojcu skladatelja.
Ildebrando Pizzetti, koji se ističe Misom za mrtve skladanom
za same glasove tek 1922. godine, iz koje maestralno proizlazi vješti-
na upravljanja vokalnim aspektom, koju u ovom djelu karakterizira
snažna ekspresivnost, čvrsto usidrena u gregorijanskom koralu.
Alfredo Casella – izdvajamo grandiozne Missa Solemnis “Pro
pace” dovršene na kraju Drugog svjetskog rata 1944. Ova misa zvuči
tjeskobno i patetično, napisana gotovo kao duhovni testament.

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 9/546 2021.

Bljesak Knjiga Marka Medveda

Postoji nešto što me fascinira i o augustincima iz
to želim pretvoriti u tekst, no ovo
neće biti običan tekst, on će samostana sv. Jeronima
biti knjiški. Sigurno će potaknuti
pitanja na koja vjerojatno neću U Rijeci je 1. listopada predstavljena znanstvena monografija „Filius conventus
znati odgovor, ali to je smisao Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci“ autora izv. prof. dr. sc.
plandovanja, a vi, ako želite, Marka Medveda. Knjiga je predstavljena u Gradskoj vijećnici Rijeke, prostoru samo
pođite sa mnom u popodnevnu nekoliko metara udaljenom od bivšeg augustinskog samostana i crkve sv. Jeronima.
dokolicu. Predstavljanje je održano u sklopu VI. kongresa hrvatskih povjesničara koji se od 29.
rujna do 2. listopada održavao na Sveučilištu u Rijeci. Vodio ga je povjesničar prof. dr.
Piše: Daria Ljevar sc. Damir Agičić, u ime izdavačke kuće Srednja Europa koja je, u sunakladništvu s Ka-
toličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, prošle godine objavila knjigu.
Ja nisam vjernik i ne vjerujem u Boga, ali či-
tajte Bibliju jer je ona temelj za razumijevanje Crkveni povjesničar Marko Medved je za spomenutu knjigu od Grada Rijele ove
svjetske književnosti, a bez poznavanja zako- godine primio godišnju nagradu „za kapitalno izdanje o riječkim augustincima kojim
nitosti oblikovanja književnih djela i prepoznavanja se nadopunjuje identitet grada Rijeke“. O knjizi su govorili izv. prof. dr. sc. Tomislav
stilskih figura i postupaka teško ćete shvatiti poru- Galović, doc. dr. sc. Daniel Patafta i autor izv. prof. dr. sc. Marko Medved.
ku bibliskog teksta. Ovaj komentar sam čula prije
dva dana i ostao mi je negdje duboko. Čovjek ima Autor, višegodišnji predavač crkvene povijesti na Teologiji u Rijeci, zahvalio je
slobodu biti ili ne biti i u njoj je otkrio umjetnost kao predstavljačima koji su ujedno i recenzenti zajedno s dr. sc. Željkom Bistrovićem. Ista-
duhovnu djelatnost i kao onu koja služi za odmor i knuo je kako povijest Rijeke nije samo povijest luke i industrije ili torpeda, već da po-
popunjavanje životne dokolice. Isti taj čovjek odlu- stoji i razdoblje koje prethodi industrijalizaciji i koje treba poznavati. Drugim riječima,
čuje ne biti, ali on i dalje jest! Kakav paradoks. Ras- ova je knjiga doprinos poznavanju prošlosti Rijeke u pred-industrijskoj fazi. S obzirom
pored i kompozicija psalama su fantastični, njihove na to da je samostan sv. Jeronima bio vlasnikom velikog dijela dobara zapadno i sje-
poruke koje se promatraju na pojedinačnoj razini, verno od centra grada (Žabice, Mlake, Škurinja, i dr.), opatije sv. Jakova u današnjem
ali i na razini svih 150 psalama. Obratite pozornost Gradu Opatiji, vinograda na otoku Krku, dijelova Klane i više selišta u Sloveniji, sa-
na povezanost proroka Izaije i Ivanovog “Otkrive- mostan je važan izvor poznavanja života u srednjem i ranom novom vijeku šireg riječ-
nja” na stilskoj i semantičkoj razini, ali ja sam samo kog područja. Objasnio je da je arhivsko gradivo istraživao pet-šest godina u crkvenim
filolog i proučavajući tekstove, uočila sam nadna- i društvenim arhivima u Rijeci i Zagrebu, Ljubljani, Beču, Budimpešti, Münchenu,​
ravnu i neiscrpnu ljepotu dijelova Biblije. Vatikanu i Rimu i zahvalio brojnim djelatnicima tih ustanova.

Mene ovo zbunjuje i pomalo zabavlja. Ista Predstavljanju knjige nazočio je riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić.
osoba kasnije govori o dostojanstvu žene Među prisutnima je bio i prior dominikanskog samostana Ivan Dominik Iličić, zajed-
citirajući Knjigu Postanka, naglasivši rav- nice koja se u prostoru bivšeg augustinskog samostana nalazi od 1951. Prof. Medved
nopravnost muškarca i žene već u trenutku stvara- je posebnu zahvalu izrazio pokojnom velikom riječkom dominikancu prof. Marijanu
nja. Kako je moguće sve gore navedeno. Evo ova- Jurčeviću, koji ga je, kao i mnoge Riječane, upoznao sa sv. Augustinom.
ko: dva su temeljna pristupa analizi i interpretaciji
književnog teksta. Jedan tvrdi da između autora, Verbum
djela i čitatelja postoji određena povezanost i da
se poruke izvode iz njihovog odnosa, dok drugi Fabrice Hadjadj:
to negira i ukazuje na poruke koje se iščitavaju iz Biti otac sa svetim Josipom
međusobnih odnosa dijelova teksta, dakle iznutra.
Podjednako se slažem s oba pristupa, a na spome- (Mali vodič za pustolove postmodernih vremena)
nutom primjeru objasnit ću iste. Biblijski tekst kao
i svaki drugi nastaje tkanjem riječi u rečenice. One Vrijeme je da se oslobodimo predodžbe o sv. Josipu kao
mogu biti rečenice u pravom smislu ili pak stihovi, gotovo beživotnu starčiću. Vrijeme je da mu vratimo život-
kako god bilo, pun je arhaizama, eliptičnosti, ale- nost i ljudski lik jer svetost nas ne odvaja od ljudskosti, već
gorije i uvijek je nekom figurom zatvoren u cjelinu, nas na nju beskrajno obvezuje. Josip iz Nazareta nije ide-
kao i Bog koji je potpun i konkretan. Kao takav, u alan otac: on je vrlo konkretan otac kojega, kao i sve očeve
svojoj strukturi skriva otajstvene poruke koje valja na zemlji, nadmašuje život koji se po njemu daje. Njegovo je
otkrivati. Kako otkriti, ako ne postoji odnos književ- dijete ništa manje nego Sin Božji i sam Život, pa je čak i bes-
nog trokuta? Moramo se, dakle povezati s Ishodi- pomoćniji od nas ostalih, trudi se činiti dobro, nesumnjivo,
štem i shvatiti biblijske poruke kao upute za život, no nikada nije na visini zadatka (kako biti na visini pored
ali ima tu još nešto! Svevišnjega?) i zato se uvijek mora oslanjati na vječnoga
Oca. Zato nam može biti putokaz i primjer.
Biblijska riječ ima moć provokacije i guranja
naprijed, stoga je treba čitati i kao onu koja U dvanaest nadahnutih lekcija koje povezuju Bibliju,
sama u sebi čuva ključ otajstvenog otkrive- predaju i vlastito obiteljsko iskustvo Fabrice Hadjadj nam
nja. Zašto ovoliko zagonetki na jednome mjestu?! na temelju života sv. Josipa nudi kratak i poticajan vodič za
Mjesec u kojemu se izdižemo iz Zemlje k Nebu tra- očinstvo i obiteljski život u ovo naše, vrlo zahtjevno vrijeme.
žeći svetost kao nešto jako visoko i nedohvatljivo,
treba postati vrijeme spoznaje da je početak sve- Pokušavajući odgovoriti na praktična pitanja poput: “Kako osvojiti Blaženu Dje-
tosti Boga Bogom priznati, direktno ili ne, kad tad vicu Mariju?” ili “Kako postići da ti Bog bude poslušan bez vikanja?”, Hadjadj promi-
istina će pobijediti! Što je istina? Prepuštam tebi i šlja o konkretnim svakodnevnim stvarnostima koje tvore život svake obitelji: ljubavi,
sebi kao istraživački rad, a kao kompas postavljam partnerstvu i muško-ženskim odnosima, odgoju, očinstvu i muževnosti, vjeri, ljepoti
rečenicu: “Ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš!” ljudskoga rada, dostojanstvu smrti itd.

Ova svježa, provokativna i humoristična knjiga - istovremeno vrlo čitka i duboka
- iz pera jednoga od najbriljantnijih kršćanskih umova našega doba otkrit će nam tako
nov pogled na sv. Josipa, ali i na očinstvo i vlastiti obiteljski život.

18

Broj 9/546 2021. CRTICE IZ GORSKOG KOTARA

VÁCLAV LEV ANDERLE, ŠUMAR I SLIKAR

Češki šumar Václav Lev Anderle došao je krajem
19. st. u Hrvatsku koja je tada bila dio Austro-
Ugarske Monarhije. Iznimno talentiran i vrlo
radišan, dokazao se na svim poljima kojima se
bavio. U Hrvatskoj je ostavio neizbrisiv trag kao
slikar i ilustrator.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Václav Lev Anderle rođen je u lovačkoj Zbog svojih zasluga za hrvatski četinjača, ilustrirao je i vladine albume za
kući u Krejcaru u Češkoj 25. 8. 1859. narod još je za života uvršten svjetske izložbe u Londonu, Parizu i Bruxe-
Osnovnu školu završio je u Krej- u leksikon Znameniti i zaslužni llesu. Dizajnirao je razglednice, diplome,
caru, a višu realnu gimnaziju u obližnjem značke...
Litomyšlu. Odmalena je pokazivao talent
U Hrvatskoj je kao ilustrator surađi-

za crtanje, a profesor crtanja L. Ferber pre- Hrvati te pomena vrijedna lica u vao u Domu i svijetu, Viencu i sarajevskoj
poznao je u njemu budućeg likovnog umjet- Nadi. Ilustrirao je djela T. Smičiklasa, V.
nika, jako se založio za njega te oblikovao hrvatskoj povijesti od 925–1925. Klaića, A. Kačića Miošića, I. Mažuranića,
i usmjerio njegov talent. Stoga je Anderle E. Kumičića, Jure Turića, P. Petrovića Nje-
uspješno upisao bečku Akademiju likovnih Hrvatska mu se 2010. odužila goša i mnogih svjetskih, ali ponajviše češ-

umjetnosti namjeravajući postati slikarom. velikom opatijskom izložbom kih autora.
Budući da mu je otac bio vlastelinski Iz razdoblja kad je radio kao ilustra-
šumar na imanju plemića Thurn-Taxisa, Vaclav Anderle u Hrvatskoj. O tor nakladničke kuće Lavoslava Hartma-

podrazumijevalo se da će ga sin nasljedovati njegovom je životu u hrvatskim na (kasnije Kugli i Deutsch) upamćeni su
u poslu. Ne odustajući od svojih planova, ali tiskovinama napisano više
da bi ipak udovoljio ocu, paralelno je upisao njegovi prekrasni crteži za trilogiju Dragu-
tina Hirca Hrvatsko primorje (1891.), Gor-

prirodne znanosti na Visokoj školi za kultu- stručnih članaka i leksikonskih ski kotar (1898.) i Lika i Plitvička jezera
ru tla u Mariabrunu. jedinica, a nešto podataka je
(1900.). Crtao je i hrvatske primorske mo-
Međutim, život nije išao onim tijekom tive za Hircovu knjigu Hrvatsko primorje:

koji je mladi Anderle priželjkivao. Nagla dostupno i na internetu. slike, opisi i putopisi (poslije 1891.). Zato
očeva smrt, koja je obitelji donijela znatne Frano Dulibić piše kako su Anderle i Hirc u

financijske teškoće, prisilila ga je da, nakon samo dva semestra, slikovnom i tekstualnom obliku stvorili djela od iznimnog značaja

odustane od studija i prihvati mjesto pripravnika na posjedu za kulturni i nacionalni identitet Hrvatske. Anderleov lik goran-

Rychmburg. Nezadovoljan ovim zaposlenjem, vraća se 1879. na skog šumskog radnika ostao je zapamćen kao jedan od simbola

trogodišnji studij šumarstva u Beč koji je uspješno završio te po- Gorskog kotara pa je često korišten kao ilustracija u knjigama,

ložio i dva državna ispita. a prema njemu su napravljeni čak i javni spomenici (Brod Mora-

Vojni rok odslužio je u 12. šumarskoj postrojbi i stekao čin vice). Njegovi crteži iz hrvatske faze ulaze među najljepše ikad

narednika. Nakon povratka polaže stručni državni ispit i biva naslikane prizore Gorskog kotara, a njegove se ilustracije pojav-

imenovan upraviteljem imanja. Službovao je u velikom broju šu- ljuju i u novijim knjigama (Lovački leksikon Danijela Popovića iz

marija na području Austro-Ugarske Monarhije. U Hrvatskoj je G2002. godine).
radio tri godine u Šumariji Crni Lug u Gorskom kotaru i osam odine 1898. ponuđena mu je profesura na višoj šumarskoj
godina u Šumariji Lekenik, blizu Siska. U to je vrijeme svakod- školi u Piseku, što nije prihvatio. Umirovljen je 1912.,
nevno obilazi šume i temeljito upoznao svoje revire. Zanimljivosti ali i dalje radi – pet godina predaje šumarstvo na Višoj
koje je tamo vidio, Anderle je zabilježio na svojim slikama, a o gospodarskoj školi u Chrudimu i obavlja dužnost pokrajinskog
šumarskog nadzornika u Slatini. Godine 1919. preuzima i službu
nekima je ostavio i zapise.
Njegovi crteži pastelom, kredom i olovkom vjerno, gotovo do- upravitelja imanja u Vrchlabí. Nakon toga deset godina upravlja
kumentarno, prikazuju hrvatske krajolike, interijere i mještane. šumama veleposjeda Žíreč, a potom se zbog bolesti ponovo povlači
Anderle je posjedovao izvanredan osjećaj za detalje pa je razvio u mirovinu. I dalje aktivno radi pa, stanujući kod kćeri u Raspe-
prepoznatljiv minuciozan stil. Preciznošću botaničara crtao je navu, sređuje tamošnji lovački i šumarski arhiv i knjižnicu.
Već za života bio je poznat i priznat slikar pa je 1928. u Hradéc
motive iz prirode – ponajviše iz šume, potom krajolike, speleološ-
ke motive, vedute gradova i starih utvrda. Nacrtao je više veoma Královu organizirana velika retrospektivna izložba njegovih ra-
dova. Iako bolestan, dočekao je da godine 1939. bude uključen u
Mprivlačnih sakralnih motiva – crkava, kapela, raspela i mauzoleja. postav izložbe najznačajnijeg češkog umjetničkog blaga s lovač-
eđutim, najbolji je kao animalist, pa na njegovim crteži- kim sadržajima. Umro je u 85. godini života 27. 6. 1944. u mjestu
ma nalazimo čitav niz južnoeuropskih domaćih i šum- Poděbrady. Njegova su djeca prikupila njegov opus i pohranila ga
skih životinja. Ne čudi, stoga, što ga smatraju utemelji-
teljem češke lovačke ilustracije. u dvorcu u Peruci. U novije se vrijeme Anderleov rad iznova valo-

Anderle je prijateljevao i surađivao s velikim brojem kul- rizira, a njegova se platna prodaju na aukcijama.
turnih radnika pa je i sam pisao tekstove o šumi i lovstvu. Kao
Možemo zaključiti da je Anderle do danas ostao iznimno omi-
ilustrator surađuje u časopisima koji izlaze u Pragu, Beču, Mün- ljenim ilustratorom i zornim primjerom što se sve može postići
chenu, Württembergu... Izradio je entomološke tablice, crteže kad se udruže talent i marljivost.

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 9/546 2021.

Poziv biskupa
mons. Zdenka
Križića na molitvu i
sudjelovanje u Sinodi

DDraga braćo svećenici i dragi vjernici! Jednako tako važno je da kod vjernika poraste svijest da su po
o sada su se sinode u Crkvi organizirale tako da na nju budu samom krštenju poslani biti nositelji i navjestitelji Isusove Radosne vi-
pozvani u Rim biskupi iz svih dijelova svijeta gdje bi se onda jesti. Kakvu će Crkvu, odnosno Isusa, upoznati današnji svijet zavisi od
razgovaralo o najaktualnijim pitanjima i problemima Crkve. života i svjedočanstva svakog kršćanina.
Međutim, sada je papa Franjo prvi put htio da se organiziraju sinode
u svim mjesnim Crkvama na kojima neće sudjelovati isključivo biskupi Naša Gospićko-senjska biskupija pozvala je određeni broj vjernika
ili svećenici, nego i vjernici svake pojedine Crkve i gdje bi se zajednički laika da sudjeluju u radu naše biskupijske sinode kao njezini punoprav-
razgovaralo o stanju mjesne Crkve, njezinim problemima i perspekti- ni članovi, gdje ćemo analizirati stanje naše mjesne Crkve, davati pri-
vama. Ovime se želi naglasiti da su svi krštenici jednakopravni članovi mjedbe i sugestije, ukazivati na ono što treba popraviti ili promijeniti, i
Crkve i u tom smislu odgovorni za njezin život i njezino poslanje. na kraju napraviti pisani sažetak našega rada i važnijih odluka koje će
biti objavljene. Ali i svi drugi vjernici i ljudi dobre volje se mogu uključi-
Koliko god se sve ovo znalo davno prije, sada se to htjelo jače ista- ti u rad naše biskupijske sinode svojim pismenim prijedlozima u kojima
knuti sa željom da to postane mentalitet svih članova Crkve. Biskupi, će nam ukazati na ono što smatraju da nije dobro, što ih možda boli,
svećenici i vjernici moraju zajedno vrjednovati hod Crkve u svakoj bi- te sugerirati rješenja za te slabe strane naše Crkve. Tako će se i njihov
skupiji, ukazati na ono što nije dobro i na ono što treba promijeniti, a glas čuti na sinodi, a primjedbe i prijedlozi uzeti u razmatranje. Ako bi
osnažiti i promicati ono što je hvale vrijedno. Ovime Crkva želi da se se netko želio i uživo uključiti u rad sinode neka se dopisom obrati na
jače čuje glas vjernika, da vjernici imaju veći utjecaj na hod Crkve, da adresu Gospićko-senjske biskupije, izravno ili preko svoga župnika, pa
zajedno sa svima drugima donose važne odluke za sadašnjost i buduć- će biti pozvan na jedno od zasjedanja gdje će moći živim glasom predo-
nost Crkve.
Sčiti ono što smatra važnim.
Tri su glavne teme koje sinoda treba sagledati i o njima intenzivno vima nam je cilj da Crkva u našoj biskupiji ima što svjetlije Isu-
razgovarati jer su od velike važnosti za Crkvu. To su: zajedništvo, su- sovo lice i bude što sličnija njegovu srcu, da vjernici u njoj mogu
djelovanje i poslanje. jače iskusiti njegovu prisutnost i njegovo djelovanje. Zato će nam
svaka dobronamjerna primjedba i sugestija naših vjernika biti drago-
Potrebno je vrjednovati zajedništvo vjernika u svakoj mjesnoj Cr- cjena u nastojanju da nam Crkva, Zaručnica Kristova, bude bez ljage i
kvi i vidjeti koliko se svi (biskupi, svećenici i vjernici) osjećaju kao jedno bore, sveta i bez mane (Ef 5, 27).
tijelo Crkve, koliko surađuju i zajednički donose odluke za dobro Crkve.
Ne mogu biti samo biskupi i svećenici oni koji će donositi smjernice za Osim toga pozivamo sve naše vjernike na molitvu da Duh Sveti
vodi i upravlja našom sinodom, da nam svima udjeli svoje svijetlo da
Ghod Crkve, nego u to moraju biti uključeni i vjernici. možemo vidjeti cjelovitu istinu naše Crkve i zauzeto djelovati i da ona
las vjernika mora se čuti i njihove primjedbe primiti srcu, te bude pročišćena svijetlom Duha od svega onoga što nagrđuje njezin bo-
zajedno s njima tražiti najbolja rješenja. Jer Duh Sveti ne govori žanski izgled.
samo po nekim članovima Crkve, nego to može činiti i po onima
koji su najslabiji, rubni. U tom smislu tiskali smo i sličice za ovaj povijesni događaj naše
mjesne Crkve i na njoj molitvicu koju preporučamo svim vjernicima kao
U programiranju hoda Crkve nitko ne smije biti isključen. Zato je svakodnevni uzdah ljubavi Bogu da on svojim blagoslovom prati naš
tako važno da i vjernici dadu svoje viđenje stanja u Crkvi i svoje suge- rad i život naše mjesne Crkve.
stije da bi Crkva bila što vjernija Isusovim željama.
Stavljamo ovu našu sinodu pod posebnu zaštitu Majke Božje Kra-
Zbog toga je iznimno važno sudjelovanje vjernika u svim inicijati- snarske, zaštitnice naše biskupije, kao i svetog Josipa u čijoj godini se
vama Crkve. Važno je da vjernici postanu svjesniji tih svojih prava, ali odvija ova sinoda.
i svoje odgovornosti za Kristovu Crkvu.

Gospićko-senjska biskupija počela je sinodu

Biskupija Gospićko-senjska zajednici i najodgovornijima na
16. listopada sazvala je članove bi- provjeru.
skupijske sinode na svečano euha- „Potrebni su nam proroci
ristijsko slavlje u katedralu Navje- čiji će nas glas protresti, koji će
štenja BDM u Gospiću. Od zgrade ukazati na prave probleme i po-
Caritasa formirana je procesija u nuditi rješenja za njih. Proročki
kojoj su nakon Križa išli bogoslovi glas nije glas koji uvijek nježno
i sjemeništarci, svećenici i biskup miluje (Bernanos). To su glasovi
Zdenko Križić, članovi sinode, dje- koji redovito uznemiruju, ali po-
vojčice i žene koje su u narodnim slušati ih, oslobađa. Crkva mora
nošnjama nosile kip Gospe Kra- tražiti uvijek nove odgovore na
snarske zaštitnice ove biskupije i nove izazove koji dolaze s pro-
predstavnici Ličke pukovnije. mjenama kultura.“ Citirao je i
teologa K. Rahnera: „Ja vidim u
Na ulazu u katedralu, župni Crkvi danas previše pepela koji
zbor je pod ravnanjem i uz pratnju pokriva žar i to mi nameće osje-
na orguljama Franje Puškarića ćaj nelagode. I pitam se, kako
počeo Himan Duhu Svetomu: “O osloboditi žar od pepela da bi se
dođi, Stvorče, Duše Svet… vratio plamen i pokazao se u svoj svojoj snazi. Ali prije toga moramo
tragati za žarom.“ Nakon sv. mise članovi sinode održali su u Vijećnici
Biskup Zdenko Križić u propovijedi je objasnio kako je Isus ostavio Ordinarijata, pod vodstvom biskupa mons. Zdenka Križića, prvu radnu
model zajedništva u Crkvi. „On želi uspostaviti, ne samo običnu zajed- sjednicu.
nicu nego zajednicu-bratstvo. Crkva je na početku tako i funkcionira- s. Robertina Medven
la.“ Dodao je da volju Božju treba tražiti svaki krštenik i prenositi je

20

Broj 9/546 2021. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Stručno vijeće i Skupština svećenika

duhovne vježbe o zlouporabi

vjeroučitelja moći u Crkvi

Vjeroučitelji Gospićko-senjske biskupije održali su 22. listopada u Pastoralnom centru župe sv. Pod predsjedanjem gospićko-senj-
Josipa u Ličkom Osiku stručno vijeće pod vodstvom vjeroučiteljice Ivone Rendulić. Voditeljica je nakon skog biskupa Zdenka Križića u Biskup-
molitvenog početka predstavila radionicu „GIK“, potom „Vodič za planiranje i pripremanje nastave skom ordinarijatu u Gospiću održana je
vjeronauka“. Primjere dobre prakse predstavila je, uz Ivonu, vjeroučiteljica Mirjana Car Stojković, a 11. listopada redovita jesenska skupšti-
rad u digitalnom alatu izložio je vjeroučitelj Željko Mucić. Slijedila je živa rasprava s primjerima. na svećenika djelatnih u Gospićko-senj-
Nakon stručnog vijeća vjeroučiteljice i vjeroučitelji laici nastavili su duhovne vježbe koje je pred- skoj biskupiji. U sklopu skupštine vlč.
vodio voditelj vlč. Goran Antunović, na temu: „Uzvišenost poziva vjeroučitelja“ mr. Đuliano Trdić održao je predavanje
Drugog dana slijedila su razmatranja o dobrim karakteristikama vjeroučitelja: svjestan zadaće “Zlouporaba moći u Crkvi”.
koja mu je povjerena, skroman, ponizan, entuzijast, radostan, dobar prijatelj, sposoban osluškivati i
slušati druge. Završno nedjeljno razmatranje nosilo je naslov: „Duhovnost vjeroučitelja, duhovnost Svećenike je pozdravio biskup Kri-
svakodnevice: koliko smo u Božjoj blizini?“ žić, istaknuvši nekoliko novih pastoral-
Biskup Križić predvodio je misno slavlje te uputio poziv vjeroučiteljima. „Molimo i mi Isusa, da nih djelatnika koji su u biskupiju došli u
uvijek ostanemo na njegovu putu i ne dopustimo našoj djeci, unucima, krenuti nekim drugim putem kolovozu. U uvodu u izlaganje o aktual-
koji ne jamči spasenje. Molimo posebno za naše svećenike i vjeroučitelje da budu pomoć mnogima koji noj temi, izabranoj u kontekstu najnovi-
imaju problema s očima srca i duše, koji su u životu izvan puta, da nađu Isusa koji je Put, Istina i Život, jeg skandala u Francuskoj, mr. Trdić je
koji jedini jamči puninu života i istinsku sreću.“ napomenuo kako je zloupotreba moći u
s. R. M. Crkvi mnogo širi “pojam” od npr. feno-
mena pedofilije te naglasio da njegovo
Hrvatsko katoličko liječničko izlaganje ne obrađuje prvotno taj feno-
men, premda je to u žarištu medijskog
društvo obilježilo blagdan sv. Luke interesa. Samo predavanje imalo je tri
glavna područja: kako ljudi (zlostavljači
Članovi Društva kojih je za sada šesnaest, i žrtve) dospijevaju u situacije zlouporabe
predvođeni predsjednicom dr. Marijom Ilijevski, moći, duhovno (i seksualno) zlostavljanje
slavili su blagdan sv. Luke nedjeljnom misom te, na koncu, posljedice i rješenja proble-
u katedrali Navještenja BDM u Gospiću koju je ma.
predvodio duhovnik Društva, tajnik i kancelar bi-
skupije, preč. Mišel Grgurić. „Što moramo činiti?“ retorički je na
„Drage sestre i braćo, današnje nam evanđe- kraju izlaganja rekao mr. Đuliano Trdić
lje opisuje ljudsku težnju koja nije baš u skladu s ponovivši pitanje pape Benedikta XVI. i
Isusovim naukom i logikom služenja. Slušali smo zaključivši njegovim riječima: “Moramo
kako Zebedejevi sinovi Jakov i Ivan žele u slavi 'sjesti jedan zdesna, a drugi slijeva Isusu', žele biti li stvoriti drugu Crkvu da bi se stvari
ispred drugih, ali bez osobnih zasluga... Ne samo ovoj dvojici nego i ostalim apostolima treba mnogo ispravile? Taj je pokus već proveden i
da bi postigli zrelost u Isusovoj školi ljubavi. promašen. Samo poslušnost i ljubav pre-
Propovjednik je objasnio kako je Isusova božanska logika drukčija je čovjekove logike. „Mi ljudi ma našem Gospodinu Isusu Kristu mogu
nemamo širinu pogleda na život. Život nismo samo mi pojedinci, život uključuje i druge osobe oko nas. pokazati ispravan put. Vjerojatno stoga
Život je služenje u ljubavi“, rekao je preč. Grgurić. ponajprije iznova u sebi razumjeti što je
Nakon mise članovi Društva okupili su se u vijećnici Biskupskog ordinarijata gdje ih je pozdra- s nama Gospodin htio i što želi… U Cr-
vio, čestitao im blagdan sv. Luke, njihovog zaštitnika, i održao predavanje gospićko-senjski biskup kvi ima grijeha i zla. Ali i danas postoji
mons. Zdenko Križić. Biskup je održao predavanje na temu: Bog i okrutnost u Bibliji. Interpretirao sveta Crkva, koja je nerazoriva. I danas
je i protumačio različite biblijske događaje koji izgledaju zastrašujući, ali kada se ispravno razumiju, postoje mnogi ljudi koji ponizno vjeruju,
onda se lako otkrije da to nije tako. „Bog je uvijek ostao istinski prijatelj čovjeka.“ Objasnio je da Bog trpe i ljube, u kojima se zbiljski Bog, Bog
ne kažnjava, nego čovjek sam sebe kažnjava ako čini zlodjela. „Biblija želi poručiti kako i u najtežim koji ljubi, nama pokazuje. Bog i danas
stradanjima ne smijemo izgubiti povjerenje u Boga, jer Bog i tada vidi ono što mi ne možemo vidjeti. ima svoje svjedoke (mučenike) u svijetu.
Ima rješenje za sve situacije. On se uvijek prikazuje kao prijatelj čovjeka sa željom da čovjek bude Samo moramo biti budni da ih vidimo i
sretan“, zaključio je biskup. čujemo” (Benedikt XVI., Crkva i sabla-
s. Robertina Medven zan spolnih zlostavljanja).

Misa u Baraćevim špiljama Nakon izlaganja slijedila je vrlo živa
i zanimljiva rasprava, u kojoj je predavač
U Gornjoj Baraćevoj špilji 20. listopada prvi je put odgovarao na pitanja i dodatno pojasnio
služena misa koju je predvodio župnik župe sv. Antuna nekoliko vidova zlouporabe moći ne
Padovanskog u Drežnik Gradu i Uzvišenja sv. Križa u Va- samo u Crkvi nego poglavito kad je riječ
gancu vlč. Dino Rupčić. Baraćeve se špilje naime nalaze na o nasilju prema djeci, također u drugim
području župe sv. Antuna Padovanskog u Drežnik Gradu. konfesijama, obiteljima, sportskim klu-
Riječ je o značajnom krajobrazu koji se nalazi pored turi- bovima… itd., gdje je postotak “zlou-
stičkog bisera NP Plitvička jezera i sve omiljenijoj destina- porabe moći” mnogo veći nego u Crkvi,
ciji brojnih turista. ali se u javnosti i medijima ne pojavljuje
Inicijativa za održavanje mise potekla je od samog kao “vijest”. Kao svojevrstan plenarni
župnika Dina Rupčića te ju je uspio ostvariti uz podršku zaključak istaknuto je da problem nije u
ravnateljice Javne ustanove Baraćeve špilje iz Rakovice Tihane Oštrina. Služena je za duše nedavno celibatu niti je rješenje u “starim novo-
ekshumiranih posmrtnih ostataka pronađenih u špiljskom prostoru. Obzirom da su pored istih pro- tarijama” koje se u nekim krajevnim Cr-
nađene vojničke čizme pretpostavlja se da se radi o vojnicima iz Drugog Svjetskog rata koji su ovdje kvama ponovno predlažu, nego u iskre-
stradali. nom obraćenju i svetosti života crkvenih
U prigodnoj homiliji vlč. Dino je istaknuo: „Danas smo ovdje došli moliti i učiti. pastira i vjernika.
Moliti za duše stradalih, a učiti kako ovo mjesto nije samo turistička atrakcija nego i mjesto gdje
ljudi prolaze ne znajući da su tu ljudske kosti. Zato ovaj dio neki nazivaju Dvoranom izgubljenih duša. U završnom dijelu susreta slijedi-
Mi najvećom molitvom, misom, danas iskazujemo poštovanje i zahvalnost i neka ova misna žrtva bla- la su izvješća i obavijesti biskupijskih
goslovi ovaj prostor i iskorijeni svako zlo.“ ustanova i ureda. Na kraju radnog dijela
Z. Ranogajec susreta, koji je završio zajedničkim brat-
skim objedom, svećenici su potpisali izja-
vu o potapanju Kosinjske doline.

Anđelko Kaćunko

21

IZ ŽUPA Broj 9/546 2021.

Blagdan sv. Jeronima Trsat

duboko svetkovina sv. Franje Asiškoga
svjestan
važnosti U svetištu Majke Božje Trsatske 4. listopada sveča-
Svetog no je proslavljena svetkovina utemeljitelja Reda manje
pisma braće, sv. Franje Asiškoga. Prema drevnoj tradiciji fra-
njevci na poseban način dočekuju braću dominikance
Dominikanska crkva u samom koji predslave misu, kao simbol bratske povezanosti
centru grada Rijeke svečanim mi- njihovih utemeljitelja koju nastoje održavati i danas. Li-
snim slavljem 30. rujna proslavila turgijsko slavlje služio je dominikanac Nikola Leopold
je blagdan svog nebeskog zaštit- Noso u zajedništvu s trsatskim franjevcima i drugim
nika sv. Jeronima, velikog svetca svećenicima.
i mistika s kraja 4. i početka 5.
stoljeća, prevoditelja Biblije na la- Svetog Franju Asiškoga javnost danas često shva-
tinski jezik. Svečano misno slavlje ća na pogrješan način, vrlo površno. Na njega gledaju
predvodio je župnik župe Uznese- kao znak pokreta za zaštitu okoliša, prijatelja životinja i
nja Bl. Djevice Marije, u kojoj se ekologa. On sve to jest jer je imao poseban odnos prema okolini, ali je taj odnos prema prirodi i životinjama
nalazi i ova crkva, mons. Sanjin puno dublji. Sveti Franjo imao je ljubavi prema svemu stvorenome, prema Bogu stvoritelju i prema čovje-
Francetić. Koncelebrirali su starje- ku, poručio je fra Nikola Leopold Noso. “Ako pogledamo dublje svetoga Franju i njegov život, vidimo koliko
šina dominikanskog samostana pa- je on bio čovjek pokore, čovjek molitve, ali na poseban način bio je čovjek koji je brinuo za svoju braću ljude.
ter Ivan Dominik Iličić, provincijal Prije životinja i ljepota prirode koja ga je okruživala, njemu je pri srcu bio čovjek.”
hrvatskih dominikanaca fr. Slavko
Slišković, utemeljitelj Vjerničkog Riječi koje je sv. Franjo, govorio bile su riječi ljubavi i mira, ali i poziv na opraštanje, pokoru i obra-
društva “Omnia Deo” don Josip ćenje. U kontekstu današnjeg vremena, svijeta koji tone u bezboštvo, koji tone u grijeh, nije lako prigrliti
Radić i njegov subrat vlč. Vjekoslav opomenu i promijeniti se, kazao je propovjednik.
Đapić, župnik župe Marije Pomoć-
nice don Tunjo Blažević, gvardijan Na kraju liturgijskog slavlja zahvalnu riječ predvoditelju, svećenicima koji su dolaskom uveličali pro-
i župnik župe Gospe Lurdske fra slavu kao i vjernicima laicima, članovima franjevačke obitelji, uputio je gvardijan franjevačkog samostana
Eugen Pavlek, učitelj franjevačkih i čuvar Svetišta fra Krunoslav Kocijan.
novaka fra Ivan Miklenić i braća
dominikanci koji ovdje djeluju fr. Svetkovinu svog nebeskog zaštitnika sv. Franje Asiškoga svečano su proslavile i župe Kukuljanovo i
Nikola Leopold Noso i fr. Tihomir Pehlin.
Ilja Zovko.
H. A.
Mons. Francetić u propovijedi
je naglasio da kao vjernici trebamo Rukavac
zahvaliti Bogu što je to sjeme ni-
klo ovdje, u našim krajevima, mi- nebeski zaštitnik
sleći na sv. Jeronima. Podsjećajući sv. Luka evANĐELIST
na njegovu tešku narav, potaknuo
je okupljene na zahvalnost našoj U povodu proslave sv. Luke ev., nebeskog zaštitnika župe
naravi, koja je vrlo često i nama Rukavac, svečano liturgijsko slavlje 17. listopada u župnoj cr-
samima teška. U tim situacijama, kvi predslavio je riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzi-
sjetimo se sv. Jeronima koji je znao nić u zajedništvu s generalnim vikarom Riječke nadbiskupije
kako ukrotiti tu svoju narav i koji je vlč. Mariom Tomljanovićem, župnikom o. Zrinkom Nikolićem i drugim svećenicima. U propovijedi nadah-
usprkos tome postao veliki svetac. nutoj životom i djelom sv. Luke te sinodalnim procesom koji je toga dana otvoren u Riječkoj nadbiskupiji,
Osvrnuo se i na njegov neizbrisiv istaknuo je kako je za Crkvu i kršćane važno vršiti poslanje koje im je Bog povjerio.
doprinos koji je, prevodeći Sveto pi-
smo, ostavio iza sebe. Često želimo sami sebe staviti na veći položaj, pa i sama Crkva želi imati veći utjecaj na svjetska
zbivanja, društvo i društvene odnose, no ono što činimo, način na koji Crkva treba vršiti poslanje, jest –
Na kraju je poručio neka nam služenje“, rekao je mons. Uzinić.
svima sv. Jeronim izmoli da naš
tiskarski stroj ne bude samo zato Govoreći o sv. Luki koji je bio član Crkve u njezinu prvom razdoblju postojanja i kao takav primjećivao
da se možemo hvaliti starim i lije- ono dobro što Crkva nosi, ali i određene probleme s kojima se Crkva tada suočavala. Luka je uočio i nači-
pim knjigama nego zato da doista ne na koje su se te poteškoće rješavale s ciljem da kršćani i Crkva mogu ispuniti zadaću služenja. „Sveti
možemo čitati i blagovati tu Božju Luka želi biti u zajedništvu s Crkvom tako da toj Crkvi koja ima poteškoća dade svoj doprinos i sudjeluje
Riječ koja će postati živa po našem u njezinu poslanju. „Iako je bila sastavljena od slabih i nesavršenih ljudi, ipak je ponijela evanđelje u cijeli
životu, koja će postati prisutna po svijet“, rekao je nadbiskup.
našem konkretnom djelovanju.
Po završetku misnoga slavlja prigodan koncert održao je zbor „Štorija“.
Na kraju misnoga slavlja pater H. Anušić
Ivan Dominik Iličić zahvalu je upu-
tio prije svega dragomu Bogu na Pulac
ovome danu, na prisutnim vjerni-
cima, na lijepom i svečanom slavlju Potrebna nam je Crkva kakvu je
kojim su proslavili sv. Jeronima, a zamislio Isus i o njoj pisao sv. Luka
posebno se zahvalio đakonu Ivanu
Seletkoviću koji uz poslanje u svo- Župa sv. Luke na Svetoj Katarini (Pulac) i MO Brašćine - Pulac proslavili su u ponedjeljak 18. listopa-
joj župi puno pomaže i daje sebe i u da blagdan nebeskog zaštitnika župe i Dan Mjesnog odbora. Svečano liturgijsko slavlje ispred kapelice sv.
ovoj crkvi. Svoju poruku zaključio Katarine predvodio je riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Suslavili su generalni vikar Riječke
je: “Svi zajedno gradimo našu Cr- nadbiskupije, rodom iz ove župe, vlč. Mario Tomljanović, prvostolni dekan mons. Sanjin Francetić, župni
kvu, budimo povezani u duhu, mo- upravitelj vlč. Luka Pranjić i vikar don Luka Klarica.
limo jedni za druge.”
U propovijedi je potaknuo vjernike na uključenje u sinodalni hod koji jest - slušanje. „Potrebna nam je
Crkva kakvu je zamislio Isus Krist i o kakvoj je pisao sv. Luka. To je Crkva koja sluša, koja je osjetljiva za
svakoga, brine otvorenih vrata, spremna otići svakome i svakoga uključiti. To je Crkva koju smo pozvani
graditi“, istaknuo je mons. Uzinić.

Po završetku misnoga slavlja župni upravitelj vlč. Pranjić uputio je zahvalnu riječ svima koji su do-
prinijeli dostojanstvenoj proslavi župnog blagdana, a župljani su mons. Uziniću, kojemu je ovo bio prvi
pastirski pohod ovoj riječkoj župi, uručili prigodan dar.

H. Anušić

22

Broj 9/546 2021. IZ ŽUPA

Kantrida Ravna Gora -
blagdan sv. Terezije Avilske
Dani kruha
Ne budimo
Župljani župe sv. Antuna Pa- osrednji u
dovanskog na Kantridi liturgijskim vjeri
slavljem u nedjelju 10. listopada pro-
slavili su Dane kruha i zahvalnosti U vremenu kada su ljudi u bijelim kuta-
za plodove zemlje. Liturgijsko slavlje ma svećenici, a spasitelji određeni proizvodi
predvodio je župnik vlč. Vjekoslav koje ti pametni ljudi stvore, teško je razumjeti
Kovač i u prigodnoj propovijedi uka- tko još onda može vjerovati u zaštitu i posre-
zao na važnost kruha koji je potre- dovanje svetaca za određenu općinu, župu ili
ban da bi se preživjelo. „Onaj tko je obitelj kod Boga koji je stvorio svijet i sve na
gladan ne traži birana i skupa jela, njemu i cijeli svemir.
nego kruh. Tko je bez posla ne traži
velika primanja, nego posao koji će Možda je ono malo ljudi što odlazi na
mu osigurati „kruh”. Isus se objavljuje kao kruh, to jest kao ono bitno, prijeko potrebno za svakod- mise, jer se nisu od „korone“ povukli u svoj
nevni život, bez njega ništa ne ide. Ne kao jedan od kruhova, nego Kruh života. Drugim riječima, mali kutak obiteljske kuće i okućnice onaj tra-
mi, bez njega, umjesto da živimo, životarimo, i zato je euharistija dar u kojemu nam Bog potvrđuje čak nade koji posljednji umire. Pitanje je samo
svoju ljubav do kraja tako da nam se pod prilikom kruha daje za hranu.“ Ukazao je na važnost koliko je i u njima vjera i otvorenost Božjoj
obiteljskog stola koji, ako iznova otkrijemo i čuvamo njegovu vrijednost, ima snagu vraćati nas u Riječi stup i nit vodilja.
zajedništvo blagovanja, molitve i razgovora.
Tako se nekako i ja kao župnik pitam i
Iz župe su izrazili zahvalnost župljankama Gabrijeli, Veri, kao i č. s. Kruni, koje su prigodno i propitkujem o tome gdje sam pogriješio, što
simbolično ukrasile oltarni prostor kako bi svi župljani još svečanije obilježili ove dane, a naročito sam propustio, jer znam da može uvijek bolje,
mlađi naraštaji obitelji s djecom, prvopričesnici, krizmanici i mladi. ljepše i kvalitetnije. I uvijek mi se vraća ona
ista, kako gradim odnos s Bogom, sa svima
Svjetski dan hrane, proglašen 1979. godine, koji se obilježava svake godine 16. listopada, pod- oko sebe i kako prihvaćam samoga sebe.
sjeća nas na važnost hrane i solidariziranja s onim državama u svijetu u kojima još uvijek nema
dovoljno hrane za sve žitelje i radi jačanja javne svijesti o potrebi zajedničke globalne borbe protiv I možda se pitate kakve ovo veze ima s
gladi. proslavom sv. Terezije Avilske. smatram da
ima mnogo. Jer naša osrednjost u životu vjere,
Svetište Majke Božje Karmelske - Sveta gora - Gerovo o kojoj je predslavitelj vlč. Silvio promišljao,
bila je stvarnost kroz 18 godina i sv. Tereziji.
Zahvalna nedjelja A onda je imala viziju pakla, i mjesta njoj pri-
pravljenog u njemu. Ona se trznula i otrijezni-
Tradicionalno se u biskupijskom la i postala radikalna u zaokretu ka izvornijem
Svetištu Majke Božje Karmelske (Sveto- duhovnom životu. A kakve mi vizije, osim stra-
gorske) na Svetoj gori kraj Gerova 10. li- hova i depresije, bezvoljnosti i sve mi je do-
stopada okupio veći broj vjernika unatoč sadno imamo? Mi ne vjerujemo u pakao. Kako
kiši kako bi zahvalili Bogu i BDM na svim onda možemo imati viziju nečega što za nas
darovima, plodovima zemlje i uslišanjima ne postoji. Što je to što će nas na obraćenje i
u protekloj godini. Biser u srcu Gorskog duhovnu disciplinu potaknuti?!
kotara najviše je biskupijsko svetište u
RH, nalazi se na 800 m nadmorske visine. Zato ostavljam otvorenim ovo promišlja-
nje i proučavanje spisa sv. Terezije Avilske koje
Svečanu svetu misu je predvodio vlč. sigurno mogu postati svjetlo u mraku i radost
Ivan Marković, čuvar svetišta. U propovi- u beznađu, jer ako je ona mogla stvoriti s Bo-
jedi je istaknuo važnost nenavezanosti na gom odnos ljubavi i prijateljstva, onda možeš
materijalna dobra i bogatstva ovoga svije- i ti.
ta. “Sam dolazak na nedjeljnu svetu misu
nam pomaže da napredujemo u dobru. Lju- vlč. Robert
di su napredovali i otvarali svoja srca jer ih
je Isus na to poticao.“

Velika Lešnica pripremili su obilje kolača, a župni ured Brod kvenih objekata što je vidljivo svima koji prate
je razdijelio blagoslovljene krušne proizvode događanja u Kupskoj dolini, te obećala daljnju
Bijela nedjelja nazočnima. podršku Grada Delnica u očuvanju crkvi i cr-
kvenih objekata.
U prošteništnoj i filijalnoj crkvi Majke Upravitelj župe Josip Tomić na kraju mise
Božje od Presvete Krunice u Velikoj Lešnici zahvalio je svim nazočnima na obnovi ovog Inače, crkva u Lešnici posjeduje povelju
obilježena ja na prvu nedjelju listopada lešnič- starog hodočašća jer prema upisu u spisima od 1. veljače 1609. kojom je proglašena opros-
ka "Bijela nedjelja", tj. blagdan Majke Božje od biskupske vizitacije iz 1732., ovo proštenište tnom crkvom. Neko vrijeme služila je kao žu-
Presvete Krunice. Uz nazočnost župljana župe postoji "od pamtivijeka" i jedno je od najstari- pna crkva dok je Petar Zrinski gradio sadaš-
Brod, nazočili su mnogobrojni hodočasnici iz jih na našem području kamo su nekad stizali nju crkvu u Brodu, prije 1670., a to dokazuju
Kuželja, Turki, Plešci, Delnica, Rijeke i Zagre- hodočasnici od Primorja do Kranjske. Cilj je ne samo isprave već i Božji grob u lešničkoj
ba. Na kraju svete mise bio je blagoslov svetih obnoviti hodočašća te će se u dogovoru s Gra- crkvi nabavljen od župnika Jurja Pipinića Bri-
krunica, kao i blagoslov kruha povodom Dana dom Delnicama to nastojati i podignuti na birca 1670.
zahvalnosti za plodove zemlje. Žitelji Lešnice višu razinu.
Župnik je uputio posebnu zahvalu žu-
Ove godine Ministarstvo kulture odobri- pnom pjevačkom zboru Plešce, ministrantima,
lo je uz podršku Grada Delnica pomoć od 200 čitačima, žiteljima Lešnice na čišćenju crkve i
000 kuna za obnovu krovišta, a zahvaljujući uređenju, a Hrvatskim šumama - Rasadniku
Gradu Delnice i uplatama doprinosa od župlja- Kuželj i susjedima na uređenju okoliša crkve.
na - posjednika uplaćen je i priključak elek- Kako je dogovoreno sa crkvenim odbornicima
trične energije pa će uskoro biti elektrificirano i žiteljima Lešnice, obnoviti će se i hodočašća
i zvono kako bi i ovaj kutak Kupske doline bio na Bijelu nedjelju iza Uskrsa.
posvećen zvukom zvona.
Nakon mise župni pjevački zbor bio je
Gradonačelnica Grada Delnica, gđa Kata- ugošćen kod obitelji Gordane i Zdravka Mu-
rina Mihelčić u prigodnom obraćanju zahvali- hvić u rodnoj kući u Lešnici, kojima ovom pri-
la je svima na trudu i zalaganju oko obnove cr- likom čestitamo 30-godišnjicu braka.

23

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 9/546 2021.

Proslavljen blagdan sv. Ivana Pavla II. Misijski tjedan

Rijeka se u danima Ne možemo ne
apostolskog pohoda pape govoriti što
Ivana Pavla II. promijenila vidjesmo i čusmo

Blagdan sv. Ivana Pavla II. svečano je, 22. listopada proslavljen u mnogim Misijski tjedan u Riječkoj nadbiskupiji započeo je 18. listopada u
crkvama Riječke nadbiskupije. Najstarija riječka župna crkva Uznesenja BDM Katoličkoj osnovnoj školi “Josip Pavlišić”. Školarci su u svojim razre-
(Vela crikva), u suradnji s riječkim Bogoslovnim sjemeništem "Ivan Pavao II.” dima i s učiteljicama i učiteljima molili krunicu za misije i misionare u
organizirala je svečano euharistijsko slavlje koje je predslavio župnik i prvo- okviru projekta Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije “Milijun djece
stolni dekan mons. Sanjin Francetić uz koncelebraciju don Vjekoslava Đapića, moli krunicu za jedinstvo i mir” i u suradnji s Povjerenstvom za misije
duhovnika Bogoslovnog sjemeništa i vikara za kler Riječke nadbiskupije. Riječke nadbiskupije. Program se sljedećih tjedan dana odvijao u sa-
mostanskim kapelama, a zaključen je 24. listopada, na dan kada Crkva
U nadahnutoj propovijedi naglasio je kako je život sv. Ivana Pavla II. bio slavi 95. Svjetski dan misija – Misijsku nedjelju.
doista čudesan i kako u njemu možemo prepoznati čovjeka današnjeg vremena. Misno slavlje u katedrali sv. Vida predvodio je riječki
Ovaj veliki čovjek usprotivio se đavlu u vremenu kada to nije bilo lako. Njegov nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić. Spomenuvši cilj proslave Misijske
životni put bio je trnovit, ali on je hrabro koračao putevima vjere, uzdajući se u nedjelje, nadbiskup mons. Devčić, objasnio je kako su upravo
Gospodina. misionari ti čija je požrtvovnost i raspoloživost srca Božjem pozivu
bila razlogom da je svjetlo Božje riječi obasjalo živote tolikih ljudi
Propovjednik se prisjetio za Rijeku i cijelu Hrvatsku povijesnog dana kada i omogućilo im dostojanstveniji život. “Misijskog poslanje imaju svi
je u danima uz blagdan Duhova 2003. godine papa Ivan Pavao II., tada već u od- kršćani”, podsjetio je propovjednik, “pogotovo kršćanski roditelji koji
maklim godinama, prošao ovim gradom i ostavio neizbrisiv trag koji je prisutan u svojim obiteljima čine ono što i misionarke i misionari u krajevima
i danas. "Za živjeti od svjetlosti toga traga treba upaliti senzore duše, prepoznati gdje ih je Bog poslao naviještati vjeru. To čine svojim primjerom
da je Ivan Pavao II. tu ne samo prošao kao svi mi. Ovim gradom prošao je jedan života vjere.”, rekao je nadbiskup Devčić.
svetac koji je molio, koji je sve nas nosio u svome srcu i prije nego li je došao ova-
mo. Papa koji je htio biti blizu svakom čovjeku. Htio je pokazati da svaka osoba Značenje obilježavanja ove 95. Misijske nedjelje upotpunilo je
ima pravo živjeti u ovome svijetu.” Tih dana dogodile su se mnoge čudesne stvari toplo svjedočanstvo sestre Mirjam Filipović, redovnice Družbe Slu-
u ovome gradu. Cijeli grad je molio. Tih dana Rijeka se promijenila. Sada je na žavki Kristovih, koja djeluje na Haitiju već gotovo sedam godina. Pred
nama hoćemo li to nastaviti dalje ili ćemo to prepustiti povijesti, rekao je mons. kraj misnog slavlja s. Mirjam zahvalila je nadbiskupu Devčiću i Andreji
Francetić. Škarabot Kunštek, povjerenici za misije Riječke nadbiskupije, na mo-
gućnosti da s vjernicima podijeli svoje vrijedno iskustvo. “Na Haitiju
Propovijed je zaključio prisjećajući se sv. Ivana Pavla II. kao trsatskog ho- gdje djelujem, prilike života su veoma teške. Vlada neimaština i bez-
dočasnika i nadodao kako smo i svi mi hodočasnici na ovome svijetu. Za ovu vlađe. Mnogi ljudi su ondje potrebni osnovnih sredstava za život kao
prigodu vjernicima je tijekom dana na čašćenje bila izložena relikvija krvi sv. što su hrana i lijekovi, što im nastojimo omogućiti svakog dana.” Da
Ivana Pavla II. se radi o vjernički plodnoj zajednici, svjedoči i činjenica da s. Mirjam
djeluje na području novoosnovane župe od 35 000 vjernika gdje im
Marija Žagar se nastoji pružiti, pored one materijalne, i prijeko potrebna duhovna
skrb, te se radi na opismenjavanju djece i odraslih jer je na Haitiju 60
Izložba „Antonio - 70 % stanovništva nepismeno. Na kraju, s. Mirjam zahvalila je svima
Michelazzi - ponos Rijeke“ koji prate misionare u svojim molitvama. “Mi vaše molitve svakog
dana osjećamo”, zaključila je s. Mirjam svoje svjedočanstvo.
U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke 21. listopada otvorena je izložba na Nadbiskup koadjutor Mate Uznić na Misijsku nedjelju
gradskim postamentima „Antonio Michelazzi - ponos Rijeke“. Kroz gotovo pola predvodio je misno slavlje u crkvi Uznesenja Marijina u Rijeci.
stoljeća izimno plodnog djelovanja umjetnik je izradio oko trideset mramornih „I danas postoje ‘periferije’ na kojima ‘slijepi Bartimej’ vapi i viče.
oltara i dvostruko više kipova za brojne naručitelje, odnosno biskupe, kanonike, Možemo ih prepoznati u misijskih zemljama, ali i braći i sestrama
redovnike, plemiće i građane. Koliko je ovaj umjetnik bio cijenjen u 18. stoljeću, koji su nam blizu, ali smo se mi ogradili ravnodušnošću“, rekao je
govori podatak da je zahvaljujući njemu Rijeka postala vodeći grad istočne obale nadbiskup. Suslavili su župnik mons. Sanjin Francetić te pastoralni
Jadrana za nabavu kvalitetne mramorne skulpture, a o kiparevu ugledu, znanju suradnik u župi i sudski vikar mons. Emil Svažić.
i vještinama svjedoči i činjenica da ga je 17. listopada 1755. carica Marija Tere-
zija imenovala carskim arhitektom, zaduženim za javne gradnje u Rijeci, Senju Geslo ovogodišnjeg Svjetskog dana misija je: „Ne možemo ne
i Karlobagu. govoriti što vidjesmo i čusmo“ (Dj 4, 20). Danas su svijetu potrebni
kršćani koji su ‘vidjeli i čuli’ i koje je to iskustvo tako snažno dojmilo
Kako bi upozo- da su se odvažili krenuti za njim i o tome govoriti drugima. Zapitajmo
rili na važnost ovog se, postoji li takvih kršćana danas i imamo li i mi taj zanos, rekao je
riječkog umjetnika mons. Uzinić.
i predstavili svoja
nova istraživanja, Na misnom slavlju pjevali su združeni zborovi Župe Uznesenja
izv. prof. dr. sc. Da- BDM i Schola Cantorum Rijeka. U liturgijskom slavlju sudjelovali su
mir Tulić i dokto- članovi Udruge „Primorski Hrvat“ te Hrvatske bratovštine Bokeljske
rand Mario Pinta- mornarice 809 Rijeka, a misu je izravno prenosio HTV.
rić mag. hist art. s
Odsjeka za povijest
umjetnosti Filo-
zofskog fakulteta
Sveučilišta u Rijeci,
priredili su izložbu plakata prigodom 250. obljetnice majstorove smrti. Početni
panoi posvećeni su kiparevim biografskim podatcima i umjetničkom opusu koji
je potom tematski predstavljen velikim fotografijama njegovih najznačajnijih
djela.
Na otvorenju su govorili Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Ri-
jeke; dr. sc. vlč. Mario Tomljanović, generalni vikar Riječke nadbiskupije; prof.
dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci; izv. prof. dr. sc.
Aleksandar Mijatović, dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci te autori izložbe i
fotografija.
Izložba je dio znanstveno-istraživačkog projekta „Barokna Rijeka“ koji vodi
prof. dr. sc. Nina Kudiš, a podupire Sveučilište u Rijeci, realizirana je uz pomoć
Sveučilišta u Rijeci, Riječke nadbiskupije i Grada Rijeke.

24

Broj 9/546 2021. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Don Žarko Posljednji oproštaj od
Kraljević p. Ivana Androića MSC

URijeci je 1. listopada u 82. godini života, Nakon duge i teške bolesti p. Ivan Androić
65. godini redovništva i 55. godini sve- MSC blago u Gospodinu preminuo je na
ćeništva umro salezijanac svećenik don blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabri-
Žarko Kraljević. jela i Rafaela 29. rujna u Rijeci. Sprovodne obrede
na groblju u Pakracu, njegovu rodnom mjestu, i
Don Žarko Kraljević rođen je u Privalju (Ši- misu zadušnicu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice
roki Brijeg) 2. svibnja 1940. U Širokom Brijegu Marije u utorak 5. listopada predvodio je riječki
ga je 4. listopada 1946. krizmao biskup Petar nadbiskup koadjutor Mate Uzinić.
Čule, a u istome mjestu je pohađao i završio
osnovnu školu. Nakon ljetnih praznika 31. ko- Na početku je u ime Riječke nadbiskupije,
lovoza 1955. primljen je u Salezijanski zavod riječkog nadbiskupa Ivana Devčića i svoje ime,
u Rijeci. Salezijanski svećenički kandidati u to izrazio sućut Družbi Misionara Srca Isusova, Juž-
su vrijeme pohađali Sjemenišnu biskupijsku gi- nonjemačke - Austrijske provincije sa sjedištem u
mnaziju u Rijeci. Budući da ga je komunistička Salzburgu, čiji je p. Ivan bio član. „Moja sućut i
vlast upravo tih dana zatvorila, salezijanci su biskupijskim zajednicama u kojima je p. Ivan dje-
morali potražiti novo mjesto za svoje sjemeni- lovao i osobito vjernicima župa koje su mu bile povjerene. Suosjećam i sa župljanima
šte. Zahvaljujući susretljivosti zadarskog nad- ove župe u kojoj je rođen i u kojoj je skupa s vama odlučio čekati uskrsnuće. Iskrena
biskupa Mate Garkovića, salezijanski sjemeni- sućut osobito vama draga obitelji, rodbino i prijatelji pok. p. Ivana.“
štarci premješteni su u Zadar gdje je don Žarko
redovito pohađao i završio sva četiri razreda Kada je postao redovnik, a zatim i svećenik u Družbi Misionara Krvi Kristove,
Nadbiskupske klasične gimnazije u Zadru. (a ovo drugo je postao dosta kasno, tek 10. lipnja 2000.), bio je gorljivi propovjednik,
prema nekima čak i vrlo žestok, u svojoj želji da sve obrati i spasi. Po uzoru na Isusa
U Salezijanskom novicijatu u Rijeci, 16. koji je prošao zemljom propovijedajući evanđelje o Kraljevstvu Božjem i čineći dobro,
kolovoza 1957. polaže prve redovničke zavjete. to se može reći i za svećenički život p. Ivana, rekao je mons. Uzinić.
Teologiju studira u Zagrebu, gdje ga je 29. lipnja
1967. godine pomoćni zagrebački biskup mons. Izrazio je zahvalnost p. Ivanu za njegovo misionarenje u Riječkoj nadbiskupiji,
Josip Lach zaredio za svećenika. Nakon završe- nadahnuto na Srcu Isusovu i ljubavi kojom nas to srce ljubi, kao i za svjedočanstvo
nog studija kemije i fizike 1972. godine dolazi u ljubavi koje je, nadahnut Božjom ljubavlju, pokazao svojim svećeničkim djelovanjem.
Rijeku gdje će, do umirovljenja, u Salezijanskoj „Hvala i Družbi Misionara Presvetog Srca Isusova, Provincije u Salzburgu, koji su
klasičnoj gimnaziji biti profesor kemije i fizike. omogućili njegovo djelovanje u Riječkoj nadbiskupiji. Na kraju sam dužan izraziti i
U istoj će školi jedno vrijeme biti tajnik, a zatim osobnu zahvalnost p. Ivanu za hrabro svjedočanstvo predanosti Gospodinu i njegovoj
volji. Doista, upoznati ga u njegovim posljednjim danima bila je istinska milost. P.
Oi ravnatelj.
sim što je bio profesor, don Žarko Kra- PIvane, hvala Vam!“, rekao je mons. Uzinić.
ljević je kao salezijanac svećenik bio rigodne riječi na groblju i u crkvi uputio je na njemačkom jeziku superior p.
aktivno uključen i u život salezijanske Andreas Steiner MSC. Između ostaloga istaknuo je moto p. Ivana: “Neka po
zajednice te je vršio razne dužnosti. Bio je rav- svem svijetu bude slavljeno Presveto Srce Isusovo“. S tim motom krenuo je
natelj i ekonom mjesne salezijanske zajednice, na puteve kao misionar, rekao je p. Steiner. „P. Ivana sam uvijek doživljavao kao
provincijalni savjetnik i član Provincijalnoga vi- strastvenog pastoralca, imao je jedno veliko srce za svakoga. Iznimno je lijepo što je
jeća, provincijalni delegat za misije. Pastoralno u Vrbovskom ustanovio Caritas koji se brine za najpotrebitije. To je također potvrda
je djelovao u župi sv. Jurja u Lovranu te u žu- o karizmi naše redovničke zajednice. Ta služba za bližnjega podsjeća nas na riječi
pama sv. Antuna, sv. Josipa i Marije Pomoćnice Evanđelja 'Što učiniste jednomu od moje najmanje braće, meni učiniste.' P. Ivan bio
u Rijeci, u župi Duha Svetoga i sv. Ivana Bosca je istinski Misionar Srca Isusova. Ta ljubav Božja koja je postala u Isusu vidljiva, za
u Zagrebu. Godine 2016. ponovno dolazi u sa- nas je važan put.“
lezijansku zajednicu u Vukovarskoj 62 u Rijeci.
U proljeće 2021. prebolio je koronu, ali je ta bo- Nakon srednjoškolskoga obrazovanja Ivan je upisao Katolički bogoslovni fakul-
lest ozbiljno narušila njegovo zdravlje. Umro je tet kao svećenički kandidat. Nakon završene dvije godine prekinuo je sa studijem i
u riječkoj bolnici na Sušaku u petak navečer 1. uključio se u Zagrebački Caritas gdje je pomagao starima i bolesnima. U kongrega-
listopada 2021. Pokopan je 7. listopada na gro- ciju Misionara Presvetog Srca Isusova ulazi u Salzburgu. Novicijat i studij teologije
blju Kozala u Rijeci. završava u Kamerunu te pastoralno djeluje u Kamerunu i Kongu.

Vječne zavjete polaže 6. siječnja 1994., a za prezbitera je zaređen po zagrebač-
kom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću 10. lipnja 2000. godine. Vršio je službe:
župnog vikara u župi Krista Kralja u Zagrebu, župnog vikara u Stenjevcu, župnika
na župi sv. Mateja na Viškovu, ravnatelja pastoralnog centra Srca Isusova u Dramlju,
župnika u Vrbovskom te župnika u Ičićima. Na vlastiti zahtjev zbog narušenoga
zdravlja umirovljen je u rujnu 2021. godine.

H. Anušić

25

RAZGOVOR Broj 9/546 2021.

Razgovor sa Kao prava majka:
sestrom Marijom
Filoteom Hajek
ususret 50.

velikodušna, hrabraobljetnici smrti
blagopokojne
majke Amadeje

i duboke vjerePavlović

U studenom će biti navršena 50. obljetnica smrti
blagopokojne majke M. Amadeje (Karoline)
Pavlović koja je umrla 26. studenog 1971.
Ova iznimna žena, koja je boravila i umrla
u samostanu Milosrdnih sestara sv. Križa na
Sušaku, zasluženo je dobila naziv Pravednice
među narodima.

Razgovarala: Helena Anušić

Jedno od značajnijih m U povodu obilježavanja 50. obljetnice dima jer je u vrijeme Drugoga svjetskog rata
njezinih djela bila je bitka smrti majke Amadeje, nedavno su Milosrd- u samostanu skrivala jednu židovsku djevojči-
za očuvanje redovničkog ne sestre sv. Križa u Salezijanskoj gimnaziji cu kojoj je na taj način spašen život. Tada su
odijela. Komunističke vlasti u Rijeci izvele mjuzikl posvećen majci Ama- se probudila brojna sjećanja na M. Amadeju
zahtijevale su od sestara da deji, a glavni lik utjelovila je s. Marija Filo- i počelo je upoznavanje i novijih generacija
ne nose redovnička odijela tea Hajek. Sestro Filotea, tko je bila Amadeja sestara sa životom i djelom majke Amadeje.
na svojim radnim mjestima, Pavlović i zašto je važna za nas Riječane? Sada u ovoj jubilarnoj godini, o 50. obljetni-
no M. Amadeja to je izričito ci njezine smrti, ponovno je pokrenuto upo-
odbijala, uz suradnju s bl. Majka M. Amadeja, koja je rođena 1895. znavanje njezina lika, ali ovaj puta i sa širom
Alojzijem Stepincem, koji je godine u Petrovaradinu, bila je poglavarica javnosti, s Božjim pukom, kako bi doznali da
kasnije napomenuo kako je Hrvatske provincije Milosrdnih sestara sv. i u našoj sredini postoji duša koja nam je tako
Družba milosrdnih sestara sv. Križa u izrazito teškim vremenima, od 1943. blizu, koja je uistinu sveto živjela i koja nas
Križa jedina družba koja nije do 1955., dakle u vrijeme Drugog svjetskog snažno zagovara u nebu.
tražila dispenzu od svoga rata i poratnog razdoblja koji je obilježio ko-
redovničkog odijela. M. munistički režim. Njezin lik za Riječane je m U mjuziklu koji ste nedavno izvele u Sa-
Amadeja prihvatila je i to da važan, jer je u Rijeci na Sušaku bila najpri-
brojne sestre dobiju otkaze je poglavarica zajednice nakon što je završi- lezijanskoj gimnaziji u Rijeci, Vi ste odigrali
sa svojih radnih mjesta la službu provincijalne poglavarice, a zatim
zbog odbijanja skidanja provela i svoje zadnje dane ovozemnog života. ulogu M. Amadeje. Je li Vam bilo teško utje-
redovničkog odijela. Umrla je ovdje 26. studenog 1971. godine.
loviti lik nekadašnje kućne poglavarice na
m Njeno ime nije poznato široj javnosti.
Prema Vašem mišljenju, zbog čega građani Sušaku?
Rijeke i vjernici Riječke nadbiskupije nisu
u dovoljnoj mjeri upoznati s likom i djelom Osobno sam se prije dvije godine počela
M. Amadeje? istinski zanimati za majku Amadeju. Pri-
vukla me njezina snaga, hrabrost, strogost,
Na dan smrti M. Amadeje među sestra- ali i blagost, privukla su me njezina pisma i
ma se razlila duboka bol, ali i sigurnost da je okružnice, njene riječi kojima je tješila i po-
stigla svome Zaručniku. Rekla bih, kako su ticala sestre na revni i požrtvovni redovnič-
godine prolazile, njezin lik kao da je utihnuo, ki život. Osjetila sam kako kroz njene riječi
skrio se u srcima sestara, ostao je živi primjer uistinu teku riječi samoga Boga. Vjerujem da
neustrašivog življenja evanđelja. Pojedine se- je Bog sestrama govorio kroz nju, a te riječi
stre preporučivale su se njenim molitvama. nisu bile samo za ono vrijeme, te riječi svijetle
Njezin lik ponovno je zasvijetlio 2009. godine i danas u našim srcima, i dalje su aktualne,
kada je proglašena Pravednicom među naro- i dalje nam Bog progovara kroz našu majku
Amadeju, i dalje nam stavlja nju kao primjer
26 svoje istinske zaručnice. Kad slušam ili čitam
njena pisma, osjetim kako njene riječi uzdižu
dušu k Bogu. Stoga joj se vrlo rado preporu-

Broj 9/546 2021. RAZGOVOR

m U kontekstu današnjeg vremena, od M. Amadeje možemo puno toga naučiti o hrabrosti, poniznosti, ekumenizmu. No, što biste
Vi izdvojili kao poticaj našim čitateljima, zbog čega bismo trebali znati više o ovoj Pravednici među narodima?

M. Amadeja bila je, kako je jedna osoba rekla nakon što je majka umrla, „majka čvrste vjere, velikoga uma i velike odvažnosti, pleme-
nitoga duha, iskrene pobožnosti i nježne ljubavi prema svima. Ljubav prema Bogu i bližnjemu u njoj je plamtjela i zračila iz njenoga bića
kroz cijeli njen život.“ Njezina ostavština, brojna pisma koja je uputila sestrama, uistinu su veliko duhovno blago za sve redovnike, redovni-
ce, posvećene osobe, a posebno za nas, Milosrdne sestre sv. Križa. Ali naravno, ne samo posvećene osobe već i svi kršćani u njoj mogu
pronaći izuzetno veliki primjer neustrašivog i radikalnog nasljedovanja Krista, primjer potpunog predanja Božjoj volji, Božjoj providnosti,
primjer bratsko/sestrinskog opominjanja, ali i nježnosti...

Njezino redovničko ime prevodimo s latinskog: amor, što znači ljubav i Deo, što znači Bog; dakle možemo reći da Amadeja znači „ona
koja ljubi Boga“. M. Amadeja je to uistinu i živjela. Ona je ljubila Boga. A to je zadatak svakoga kršćanina. Stoga joj se svatko od nas može
preporučiti u molitve da Bog od nas učini one koji će ga uistinu ljubiti.

čam u molitve jer znam da je blizu Bogu. Dakle, što se tiče toga prihvaćanje žrtve i životnih
je li mi bilo teško utjeloviti njezin lik, moram priznati da mi je to križeva.
sve dosta olakšano s dotadašnjim poznavanjem njenog lika, ali i u
samostanu ima još dosta sestara koje su živjele s M. Amadejom i m Također, posmrtno joj
koje su ju poznavale pa sam mogla i od njih čuti kako se M. Ama- je 2009. godine dodijeljen
deja nosila, kako se držala, kako je bila uvijek trijezna, odlučna, u naslov Pravednice među
teškim situacijama ostajala je pribrana i mirna. Moram priznati narodima jer je tijekom
da mi je bio veliki užitak, ali i velika čast glumiti tako veliku dušu. Drugoga svjetskog rata
hrabro spasila život jednoj
m Kronike svjedoče da je M. Amadea tijekom Drugoga svjetskog židovskoj djevojčici. Može-
te li nas upoznati s tim po-
rata štitila svoje sestre od raznih pritisaka komunističkoga reži- vijesnim činjenicama?

ma. Možete li nas upoznati s detaljima? Majka Amadeja je tije-
kom rata, od lipnja 1941. do
Majka Amadeja bila je sestrama uistinu kao prava majka. U svibnja 1945., skrivala u sa-
vrijeme Drugoga svjetskog rata bila je onemogućena bilo kakva ko- mostanu jedanaestogodišnju
munikacija s brojnim zajednicama sestara. Obzirom da su se neke djevojčicu Zdenku Bienen-
sestre nalazile u ratnim područjima, neke su ostale bez hrane, a stock iz Osijeka čija je obitelj
neke su u svoje kuće primale izgnanike, majka Amadeja nije mogla završila u koncentracijskim
ostati mirna dok mjesecima nije imala nikakvih informacija o svo- logorima. Taj čin predstav-
jim sestrama. Tako se u tim teškim ratnim i poratnim razdobljima ljao je veliku opasnost za sve
često kilometrima napješačila po raznim selima, po raznim vre- sestre u samostanu, u kojemu su, podsjetimo se, bili smješteni i
menskim neprilikama, pješačila je kroz predjele zaraćenih strana, sami njemački vojnici, a posebno za život same Amadeje. Zdenka
kroz pucnjavu i preko ruševina, jednom je čak letjela u otvorenom je smatrala da je za preživljavanje holokausta, a potom i za diplo-
vojnom avionu samo kako bi stigla do sestara u Gospiću s kojima miranje i zasnivanje vlastite obitelji zaslužna upravo Amadeja, ve-
nije mogla drugačije stupiti u kontakt. likodušnost njezina duha, duboka vjera i hrabrost. Stoga je 2008.
godine gospođa Zdenka pokrenula proces da se M. Amadeji dodijeli
Nijemci su zahtijevali da sestre napuste čitav samostan u Đa- priznanje Pravednice među narodima. Ovo priznanje je 23. ožujka
kovu i da im predaju cijeli posjed, no M. Amadeja snažno se tome 2009. godine uručeno Hrvatskoj provinciji družbe Milosrdnih se-
odupirala, obraćala se i narodnim vlastima, te su njemački vojnici stara sv. Križa u Đakovu.
popustili i uzeli samo dio samostana, za svoje ranjenike. Tako je
branila i brojne druge posjede sestara. Iako su mnogi ipak oduzeti, m Važno je spomenuti, a Vas bih molila za komentar, da je M.
dio je sačuvan zbog njene hrabrosti i diplomatskog takta koji je Amadea razvila prijateljsku i duhovnu suradnju sa zagrebačkim
pokazivala u tim borbama. U tome je imala podršku i pomoć đako- nadbiskupom bl. Alojzijem Stepincem, ali i s pravoslavnim epi-
vačkoga biskupa Antuna Akšamovića. skopom Varnavom Nastićem.

Neustrašivo se borila i za sestre koje su doživljavale velike ne- Majka Amadeja i bl. Alojzije Stepinac razmijenili su brojna pi-
ugodnosti na svojim radnim mjestima, u bolnicama. Bilo je sestara sma te ga je ona puno puta posjetila u Krašiću dok je bio u kućnom
koje su završile u komunističkim zatvorima, te se i za njih ustrajno pritvoru. Od njega je tražila savjete, donosila mu knjige i potrebne
raspitivala i posjećivala ih, bez straha da će i ona biti zatvorena. S. stvari. Jedno drugo su ohrabrivali u teškoćama i križevima koje
Zvjezdana Vuk, koja je tada bila u zatvoru u Zenici, silno je željela su nosili. Bio joj je podrška u donošenju važnih odluka, osobito
položiti svoje doživotne zavjete. M. Amadeja izborila se da dođe k kada su se vršili pritisci da sestre odlože redovničko odijelo, kao
njoj u kratku posjetu u kojoj je primila njene zavjete. i u odluci da pošalje sestre u župni pastoral. Naš blaženik bio je
zadivljen njenom hrabrošću i plemenitošću te ju je nazvao mulier
Jedna od značajnijih njezinih djela bila je bitka za očuvanje fortis, tj. snažna žena.
redovničkog odijela. Komunističke vlasti zahtijevale su od sestara
da ne nose redovnička odijela na svojim radnim mjestima, no M. M. Amadeja također je izmijenila pisma s pravoslavnim epi-
Amadeja to je izričito odbijala, uz suradnju s bl. Alojzijem Stepin- skopom Varnavom Nastićem, koji je, poput bl. Alojzija Stepinca,
cem, koji je kasnije napomenuo kako je Družba milosrdnih sestara mučenik komunističkog režima, te je kanonizirani svetac Srpske
sv. Križa jedina družba koja nije tražila dispenzu od svoga redov- pravoslavne crkve. U tim pismima možemo vidjeti kako su oboje
ničkog odijela. M. Amadeja prihvatila je i to da brojne sestre dobiju naklonjeni ekumenskom duhu između katolika i pravoslavaca, što
otkaze sa svojih radnih mjesta zbog odbijanja skidanja redovničkog je iznenađujuće za ono vrijeme. Episkopa su njegovale naše sestre
odijela. Možemo vidjeti koliko se silno pouzdavala u Božju provid- u bolnici u Srijemskoj Mitrovici, kad je u isceniranoj prometnoj
nost. Redovničko odijelo je sačuvano. Dobivši otkaze u bolnicama nesreći, zajedno sa mostarskim biskupom Petrom Čulom i drugim
majka Amadeja je poslala sestre na novo polje rada u župe. Tu su svećenicima, bio ranjen.
sestre uređivale crkvu, brinule za župsko domaćinstvo, čak išle u
nadnice kako bi se prehranile, posjećivale bolesnike. To je bio pio- O ovim odnosima dvaju svetaca s M. Amadejom piše i teolog
nirski pothvat u to doba. Trebalo je prevladati nepovjerenje župni- Ivica Raguž u svojoj knjizi o duhovnom životu naše Amadeje „Ja
ka, čuđenje vjernika, zabranu privatnih satova djeci. No, sestre su služim Bogu“. Citiram: „Svete se duše prepoznaju, jer se poznaju
u ovom radu doživljavale njezinu posebnu podršku. i prije nego su se znale. Njihovo je poznanstvo ono koje se događa
u Duhu Svetom.“
Prva briga bila je sačuvati redovnički duh sestara i zajednice.
Uvijek je poticala na obdržavanje zavjeta, na njegovanje sestrin-
ske ljubavi, osobne i zajedničke molitve, svjedočenje za Krista i na

27

Svi sveti

Bog koji čini sve
da bi spasio čovjeka

Ako ste milosrdni, ako opraštate svojim neprijateljima, ako ne uzvraćate
zlom za zlo, ako trpite nepravdu, ako vas preziru i odbacuju zbog vaše
vjernosti Bogu, blago vama, jer time pokazujete da ste sinovi Božji

Iz godine u godinu slušamo na svetkovinu Svih svetih Isusov Mons. Devčić istaknuo je i dimenziju nade jer svima koji su siro-
govor o blaženstvima. Taj govor, nazvan i Govor na gori, pred- mašni, milosrdni, žalosni, gladni, mirotvorni, progonjeni i zlostavlja-
stavlja samu srž Evanđelja, Radosne vijesti koju je Isus donio ni, Isus poručuje da će doći na svoje, jer će Bog svima takvima jednog
u svijet, rekao je 1. studenog riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić dana izobilno naplatiti sva njihova trpljenja svojom blizinom, ali pod
predvodeći u župnoj crkvi sv. Romualda i Svih svetih na Kozali uvjetom da se drže Njegovih uputa i putokaza.
svečano liturgijsko slavlje u povodu proslave župnog blagdana i
svetkovine Svih svetih. Suslavili su župnik vlč. Luka Pranjić, žu- U kontekstu svetkovine Svih svetih i Govora na gori, nadbiskup
pni vikar don Luka Klarica, mons. Sanjin Francetić, don Vjekoslav je vjernike potaknuo na zahvalnost svetcima što nisu bili uzaludni
Đapić i fra Eugen Pavlek. njihovi napori da budu Kristu u ovom životu što sličniji. Oni su bla-
ženstvo u Bogu postigli još za ovozemaljskoga života jer su se trudili
Govor o blaženstvima može se na više načina čitati i tumačiti. biti što sličniji Kristu. „Svaki je od svetaca živio evanđelje na svoj
Prije svega, u njemu je dosegnut vrhunac Božje objave čovjeku, ista- način, ali ipak nitko od njih nije original, svi su oni samo odraz ono-
knuo je mons. Devčić. „Isus u njemu objavljuje Božje čovjekoljublje, ga čiju istinsku bit evanđelje objavljuje; svi su oni u konačnici samo
objavljuje Boga koji sve čini da bi spasio čovjeka. To što je u ovom sljedbenici puta koji je Isus svojim blaženstvima trasirao kao put ži-
svojem prvom programskom govoru nagovijestio, Isus će na razne vota za svakog čovjeka, i njihova je svetost samo odraz Božje svetosti,

Inačine u drugim prigodama pojasniti i eksplicirati.“ Njer jedino je Bog sama svetost.“
susov govor o blaženstvima je i govor s poukom i nadom jer se a tu svetost svi smo pozvani - svjedočiti nadu koju nam je
obraća ljudima koji su blaženi ili kojima je obećano blaženstvo Bog dao u Kristu. Takvim životom živjeli su i neki koje smo
upravo zato jer se trude biti slični Bogu kakav se objavio u Isusu poznavali i na čiji spomen nam se srce ispuni zahvalnošću
Kristu. On je Bog milosrđa, nenasilan, siromašan, mirotvorac koji prema njima, zbog njihova svjedočanstva kršćanske nade, ali i prema
trpi radi pravde. „Isus takvima poručuje: Ako ste milosrdni, ako Bogu, jer bez Njegove pomoći oni to ne bi bili mogli, rekao je nadbi-
opraštate svojim neprijateljima, ako ne uzvraćate zlom za zlo, ako skup Devčić.
trpite nepravdu, ako vas preziru i odbacuju zbog vaše vjernosti Bogu,
blago vama, jer time pokazujete da ste sinovi Božji, slični u svojem Zaključujući propovijed potaknuo je vjernike na molitvu za duše
postupanju samom Bogu, zbog čega vam je osiguran udjel u njegovu pokojnika kako bi ih Bog priključio što prije zboru svojih svetih, kao i
kraljevstvu.“ na solidarnost na što poziva svetkovina Svih svetih i spomendan Svih
vjernih mrtvih. U tome se očituje i ostvaruje i mistično zajedništvo
putujuće, trpeće i proslavljene Crkve, zaključio je mons. Devčić.

Nakon liturgijskog slavlja procesija se uputila do središnjeg
križa na groblju Kozala gdje je riječki nadbiskup predmolio
molitvu odrješenja. Tamo je vjernicima koji su se okupili oko
upaljenih lampiona i cvijeća kazao da to mnoštvo svijeća
svjedoči o velikoj ljubavi prema onima koji tu počivaju i koji su
nas zadužili.
„Neka nas ovi sveti dani potaknu da budemo strpljivi jedni
prema drugima, solidarni, da živimo kao braća i sestre jer imamo
zajedničkog Oca. Ovi sveti dani pozivaju nas na općeljudsko
zajedništvo“, kazao je mons. Devčić.