Zvona 7 - rujan 2020.

Bakarska MJESEČNIK ZA BROJ 7/534
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

RUJAN 2020. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LVIII.

Riječka nadbiskupija

Godina
župnih
pastoralnih
i ekonomskih
vijeća

Razgovor Neuobičajen početak
Ured za pastoral - školske godine
vlč. Mato Berišić i
vlč. dr. Nikola „Katolička osnovna škola spremno je dočekala
Vranješ ....................................4-5 učenike u ovoj školskoj godini. U velikoj zgradi škole,
učionice su prostrane pa učenici i pod nastavom
Sestre Družbe mogu održavati razmak i neće morati nositi zaštitne
Presvetog Srca Isusova maske. Svakako je dobro da djeca pohađaju školu,
S. Martina Vlahović to je za njih najbolje mjesto za učenje i boravak.“
položila doživotne
redovničke zavjete .............8 Jasna Buketa, ravnateljica
Katoličke osnovne škole “Josip Pavlišić”
Iz povijesne riznice
Uz 10. obljetnicu
posvete crkve
Sv. Križa u
Srdočima ..........................12-13

Proslava
Velike Gospe
(Trsat i Krasno) ...............14-15

Naši pokojni
Vlč. dr. Đuro Puškarić ..... 26

Fra Nikola
Stanislav Novak .................. 27

S a d r ž a j: Poruka na početku Godine župnih pastoralnih i
ekonomskih vijeća u Riječkoj nadbiskupiji
Poruka na početku nove
pastoralne godine Unaprijediti i promicati
Unaprijediti i promicati djelovanje župnih
djelovanje župnih pastoralnih suradnika
pastoralnih suradnika ..................... 2-3

Ured za pastoral: vlč. Mato Berišić i
vlč. dr. Nikola Vranješ
Godina župnih pastoralnih i
ekonomskih vijeća ......................... 4 - 5

Neuobičajeni početak
školske godine .................................... 6-7

Sestre Družbe Važno je što više unaprijediti i promicati poslanje
Presvetog Srca Isusova ..............................8 aktivnijih vjernika u župama, župnih pastoralnih
suradnika kao i svih onih koji na bilo koji način, po
Sjećanje na podhumske žrtve ......9 svojoj ulozi i službi, mogu potaknuti druge da se
približe Kristu, da se oduševe njime i krenu za njim.
Caritas ...........................................................10
1.Župna zajednica je, kao što je dobro osuvremenjivanje djelovanja župe. Kao pred-
Događanja ...................................................11 poznato, najkonkretnija redovita cr- stavnici različitih dijelova i skupina župne
kvena struktura. U njoj se vjerski ži- zajednice, župni pastoralni vijećnici ne čine
Iz povijesne riznice vot odvija u različitim okvirima svakodnev- tek formalno predstavničko tijelo. Upravo
Uz 10. obljetnicu nog života. U njoj se kršćani rađaju u vjeri po kao prepoznati, izabrani i okupljeni u vijeće,
posvete crkve sv. Križa krštenju; u njoj slave i rastu u milosti drugih pozvani su vlastitim prijedlozima i savjetima
u Srdočima ........................................12-13 sakramenata; u njoj se obitelj povezuje s Cr- obogaćivati i župnikove pastoralne odluke,
kvom i njezinim poslanjem; jednom riječju, ali i ukupnu dinamiku djelovanja zajednice.
Proslava Velike Gospe u njoj se uči i ostvaruje život vjere za najveći Iz svog vjerničkog života i iskustva, vijećnici
(Trsat i Krasno) .................................14-15 broj kršćana. Već ovih nekoliko navoda jasno mogu crpiti poticaje kako bi bili proročki glas
daje do znanja koliko je važno poslanje župe koji upozorava na ono što je stvarno potreb-
Medicinski kutak kao crkvene zajednice. No, ona to svoje po- no za život župe u pojedinim okolnostima.
Preduhitrite prehlade slanje prikladno i dobro ostvaruje samo ako K tomu, izuzetno je važno da vijećnici budu
i koronavirus ............................................16 su svi njezini članovi aktivni vjernici, tj. ako konstruktivni, usmjereni na stvaranje i ga-
se trude to biti. Nažalost, znamo za tolike žu- jenje zajedništva, na zajednički rad, na pro-
Crkvena glazba pne članove ne može ni po čemu, značajnije, micanje službi i zaduženja drugih vjernika,
Upisi u Nadbiskupijsku školu ustvrditi da se trude biti aktivnim članovima kao i na poštovanje i promicanje svećenikove
za crkvenu glazbu ..............................17 Crkve. Ali to ostale, svjesne vjernike i crkve- uloge u zajednici.
ne pastire ne bi smjelo obeshrabriti. Štovi-
Duhovni kolaž ............................................18 še, to bi svima trebao biti dodatni poticaj da 3.Sljedeći važan čimbenik u ukupnom
snažnije ostvaruju svoje poslanje služenja unaprjeđenju skrbi za župnu zajed-
Dan domovinske zahvalnosti Bogu i ljudima u Kristovoj ljubavi. Zato je nicu i njezino poslanje su župna eko-
Na zvonik Vele važno što više unaprijediti i promicati po- nomska vijeća (ŽEV). Iako brojem manja od
crikve podignuta slanje aktivnijih vjernika u župama, župnih drugih vijeća, ova su tijela također iznimno
hrvatska zastava ..................................19 pastoralnih suradnika kao i svih onih koji na važna, pogotovo što se tiče pomoći oko od-
bilo koji način, po svojoj ulozi i službi, mogu govornog i na pastoralno dobro župe usmje-
Gospićko-senjska biskupija ...........20-21 potaknuti druge da se približe Kristu, da se renog ekonomskog upravljanja dobrima
oduševe njime i krenu za njim. zajednice. Župni ekonomski vijećnici, pod
Hodočašća ...................................................22 vodstvom župnika, pozvani su se profilirati
2.U ovom je pogledu posebno važno kao poštene, razborite i ekonomski i finan-
Događanja ...................................................23 da župnici, župni vikari, đakoni, ali cijski upućene osobe. Kao takvi trebaju se
i vjernici laici u crkvenim službama neprestano pokazivati pravim župnikovim
Riječka nadbiskupija ...............................24 i ulogama promiču ponajprije angažman i suradnicima kako bi mu pomogli da župna
djelovanje župnih pastoralnih vijeća (ŽPV). ekonomska sredstva i materijalna dobra
Iz župa ...........................................................25 Vjernici laici koje su izabrali drugi župljana, zajedno usmjeravaju prema duhovnim i pa-
Naši pokojni kao i oni koji su po službi ušli u ovo važno storalnim potrebama zajednice. Ove godine
Vlč. dr. Đuro Puškarić .......................26 pastoralno tijelo, imaju izuzetnu čast, ali i osobito je važno odgovorno koristiti sredstva
Fra Nikola Stanislav Novak ...........27 veliku odgovornost za trajno unapređenje i kako bi župe u doba korona-krize ne samo
Izložba
Lice Marijino na Korzu ......................28

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnička priprema: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR 4124020061100122753; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR 4124020061100122753; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Neuobičajen početak školske godine

Broj 7/534 2020. PORUKA

financijski preživjele, već se i pobrinule da se ne Pismo nadbiskupa Ivana Devčića na početku pastoralne godine
zanemare važni pastoralni projekti. U tom pogle-
du sve župnike i ekonomske vijećnike pozivamo Zajedno obnovimo život naših župa
koliko god je to moguće, pri kraju 2020. godine u
kojoj naš grad promičemo kao Europsku prijestol- Neka se i u našim župnim zajednicama osjeti „novo
nicu kulture, promiču crkvenu sakralnu baštinu normalno“ koje bi se trebalo ogledati u želji, volji i snazi vjere
svoje župe i brinu se o njezinoj obnovi. Tako će koju je imala prva kršćanska zajednica koja se nalazila pred
ŽEV i cijele zajednice dodatno pridonijeti ople- mnogobrojnim kušnjama i izazovima, ali koja nije malaksala,
menjivanju lokalne kulture kršćanskim duhom nego se naprotiv širila i bivala sve snažnija.
i vrijednostima što je neizostavni element nove
evangelizacije. NDraga braćo i sestre!
alazimo se na početku nove školske, pastoralne i katehetske godine. Svaki je po-
4.Katoličke obitelji, vjeroučitelji u školi, žu- četak za nas Kristove vjernike prilika za obnovu pouzdanja u njegovo vodstvo.
pni katehete, odgojiteljice u predškolskim No, prilika je to i za nove iskorake koje smo kao kršćani pozvani konkretno činiti
ustanovama, polaznici Metropolitanskog u svomu životu, svatko u pozivu i službi na koju je pozvan.
pastoralnog instituta, ali i župni čitači, akoliti,
ministranti, sakristani i pjevači, kao i svi ostali Ovu novu pastoralnu godinu započinjemo u životnim prilikama kakve još nismo su-
suradnici, neizostavni su čimbenik obnove i una- sreli, barem ne u posljednjih nekoliko desetljeća, a možda i duže. Pandemija koronavirusa
prjeđenja župne zajednice. Sve njih, počevši od i bolesti Covid-19 cijeli je svijet, pa tako i Crkvu, primorala na organiziranje života i
obitelji, nužno je trajno podržavati i pastoralno djelovanja kakvo do sada nismo poznavali. Tako je u našemu društvu već uvriježen izraz
pratiti. Kršćanskim obiteljima svi zajedno mora- za novu životnu situaciju, a taj je „novo normalno“. To „novo normalno“ podrazumijeva,
mo pomoći kako bi iznova postale sidrištem mo- između ostalog, svakodnevno praćenje novih epidemioloških mjera, kao i dnevnog broja
litve i katehetske pouke svojih članova u vjeri. novozaraženih osoba u našoj zemlji, ali, nažalost, i broja onih koji su izgubili bitku s
Važno je i da svećenici na poseban način vrednuju ovim virusom, potom usklađivanje različitih osobnih situacija i događanja s postavljenim
teološko kvalificirane osobe, kao što su vjerouči- ograničenjima i slično. Sve to u našemu društvu stvara osjećaj neizvjesnosti, nelagode i
telji i vjeroučiteljice. Njihov je katehetski dopri- straha. Kao ljudi i kao kršćani suosjećamo sa svim ljudima koji na različitim dijelovima
nos, u mjeri u kojoj to mogu ostvariti, za župu Zemlje trpe posljedice pandemije. Te se posljedice tiču zdravlja i kvalitete života pojedinca,
osobito vrijedan. Ovo je danas još važnije jer smo ali i gospodarstva, materijalne i društvene sigurnosti, obrazovanja i ukupnih kulturnih ti-
u vremenu u kojemu sve više prepoznajemo vri- jekova življenja svakog društva. Posljedice pandemije osjeća i Crkva u svome pastoralnom
jednost zdrave teologije koju smo dužni promicati
u našim zajednicama kako nam vjerski život ne bi Idjelovanju, pa tako i naša Riječka nadbiskupija.
stradavao pod naletima vjerskog neznanja ili pak pak, draga braćo i sestre, i u ovakvoj situaciji Bog nas poziva da nipošto ne klonemo
fanatizma. duhom, već da zauzeto, potaknuti vjerom i ljubavlju, činimo sve što možemo kako
bismo crkveni život i zajedništvo unaprijedili i učinili ga ljepšim i kvalitetnijim. Upravo
5.Zaključno sve vas, braćo i sestre, želimo po- zato sam ovu novu pastoralnu godinu posvetio obnovi života i djelovanja župnih zajed-
taknuti da se zajedno, i svećenici i vjernici nica kao onih u kojima se uistinu živi i svjedoči zajedništvo Crkve. A srce svake župne
laici, ponajprije trudimo živjeti i promicati zajednice, uz župnika, su župna pastoralna i ekonomska vijeća. U tom smislu namjera
kršćansko zajedništvo te ljubav i solidarnost u je ove pastoralne godine posebno intenzivirati djelovanje ovih vijeća. Stoga, sve članove
našim obiteljima i župama. Tek iz ljubavi i zajed- župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća posebno pozivam da u pastoralnoj godini koja je
ništva, hranjenih kršćanskom vjerom, možemo pred nama i u društvenim okolnostima u kojima jesmo pokušaju biti što čvršći stupovi
djelovati oko prepoznavanja, uvažavanja i promi- svoje župe. Praktično govoreći da svojim vjerničkim i pastoralnim angažmanom u ovim
canja poziva i službi jedni drugih. U Crkvi smo tijelima ojačaju župno zajedništvo i ohrabre u vjeri ostale župljane u župi kako bi crkveni
svi potrebni; Bog sa svima računa. Pozivi, službe, život u njihovim zajednicama pod vodstvom župnika i župnih upravitelja postajao sve
zaduženja i uloge jesu različiti, ali su međusobno više bedem utjehe, nade i sigurnosti te pravo rasadište vjere. Naravno, ovim putem po-
ovisni i upućeni jedni na druge. Tek kada druge zivam i sve druge župne pastoralne suradnike koji nisu izravno uključeni u rad župnih
vjernike i njihove pozive, službe i uloge prepozna- pastoralnih i ekonomskih tijela, počevši od kršćanskih obitelji, župnih kateheta, školskih
mo i doživimo kao obogaćenje na korist svih, mo- vjeroučitelja, sakristana, čitača, pjevača, volontera Caritasa i ostalih, da se svi zajedno
žemo ustvrditi da napredujemo na putu istinske potrude svoje djelovanje u župama uzdići na višu razinu kvalitete i odgovornosti. Neka se
kršćanske vjere i ljubavi. To je glavni preduvjet i u našim župnim zajednicama osjeti „novo normalno“, ali ne na način da nam televizijsko
služenja u Crkvi. Ova pastoralna godina nam je ili radijsko praćenje sv. mise zamijeni živo sudjelovanje na misnim slavljima ili da nam
svima prilika da zajedno porastemo u takvim sta- internetska komunikacija sa župama zamijeni živu riječ sa župnikom i ostalim župljanima
vovima te tako osjetimo sreću i radost kršćanskog u župi. Naša se „novost“ treba ogledati u onoj želji, volji i snazi vjere koju je imala prva
poziva. Ne propustimo takvu priliku! kršćanska zajednica koja se nalazila pred mnogobrojnim kušnjama i izazovima, ali koja
nije malaksala, nego se naprotiv širila i bivala sve snažnija. To je mogla jer su se njezini
dr. sc. Nikola Vranješ, izv. prof. članovi svakodnevno napajali na Izvoru žive vode, Isusu Kristu, jer su se hranili Božjom
teološki ekspert i savjetnik riječju i jer su svoje životno pouzdanje imali u Gospodinu. Takva nam je „novost“ života

u Uredu za pastoral Riječke nadbiskupije Bu vjeri potrebna i danas.
udimo svjesni, braćo i sestre, da Bog preko nas želi intervenirati u povijest. Ta je
njegova želja aktualna i ništa manje izazovna i u ovim nesigurnim prilikama. Zato
se svi zajedno iznova zagledajmo u Krista, našega jedinog i pravog Učitelja, i u
njemu potražimo snagu i odlučnost za sve ono što kao vjernici u novoj pastoralnoj godini
možemo učiniti za dobro naših župa. Učinimo naše župne zajednice ugodnim mjestom
gdje će svatko moći osvježiti i ojačati svoju vjeru te tako duhovno ojačan biti Kristov
svjedok u ovomu svijetu. Svatko od nas ima određeni milosni dar od Boga, evanđeoski
rečeno, talente kojima je pozvan obogaćivati život Crkve i svijeta. Obnovimo snagom
Duha Svetoga iznova svoje talente i poziv na koji nas je Gospodin pozvao te ih u novoj
pastoralnoj godini iskoristimo na vlastito dobro i spasenje, kao i spasenje svih oko nas.
Neka nam svima u tome pomogne moćni zagovor naše nebeske Majke Marije.

Vaš,
Ivan Devčić, nadbiskup

3

DPOORGUAKĐAANJA Broj 7/534 2020.

Razgovor s Godina župnih
koordinatorom pastoralnih i
pastoralnih ureda i ekonomskih vijeća
povjerenstava vlč.
Matom Berišićem
i teološkim
ekspertom i
savjetnikom
Ureda za pastoral
dr. Nikolom
Vranješom

Ovogodišnji Ured za pastoral Riječke nadbiskupije: vlč. dr. Nikola Vranješ i vlč. Mato Berišić
program
događanja kao i
obično predviđa
brojne susrete
svećenika i vjernika
na zadanu temu,
ali uz velik oprez
i pitanje hoće
li se oni zbog
epidemiološke
situacije moći
održati.

Razgovarao: Danijel Delonga

Pred početak nove pastoralne godine članovi nadbiskupijskog Najveći broj sudionika koji se mogu okupiti na nekom doga-
Ureda za pastoral započeli su svoje redovite aktivnosti. Novi đanju za sada nije točno određen, ali određeno je da kod slavlja
koordinator pastoralnih ureda i povjerenstava Riječke nad- sakramenta krizme sudjeluje samo 10 krizmanika. Ako u župi ima
biskupije vlč. Mato Berišić na dužnost je stupio prije ljeta umjesto više kandidata morat će biti podijeljeni u dvije ili više skupina te
dosadašnjeg nadbiskupskog vikara za pastoral mons. Matije Mati- će župa krizmu slaviti u više nedjelja. Naravno, sve se mora odvi-
čića. Uz njega je i dosadašnji teološki ekspert i savjetnik Ureda za jati u dogovoru župnika sa župljanima i roditeljima pa je slavlje
pastoral vlč. dr. Nikola Vranješ koji je povodom Godine župnih pa- sakramenata inicijacije, prve pričesti ili krizme moguće i odgoditi
storalnih i ekonomskih vijeća potpisao poruku upućenu vjernicima do proljeća.
na početku pastoralne godine.
m Novog koordinatora pastoralnih ureda i povjerenstava Riječ-
Ovogodišnji program događanja kao i obično predviđa brojne ke nadbiskupije vlč. Matu Berišića zamolili smo da istakne važ-
susrete svećenika i vjernika na zadanu temu, ali uz velik oprez i pi- nije događaje predviđene ovogodišnjim pastoralnim planom i
tanje hoće li se oni zbog epidemiološke situacije moći održati. Kako programom.
će se stvari odvijati s obzirom na nova pravila koja nam nameće
Covid-19 i hoće li biti mogući susreti vjernika, edukativni semina- Dopustite mi da na početku zahvalim Ocu nadbiskupu, mons.
ri, hodočašća…, tek ćemo vidjeti. dr. Ivanu Devčiću na povjerenju koje mi je ukazao. Želim zahvaliti i
svim djelatnicima Ordinarijata na podršci koju su mi iskazali i koju
Trenutno su otkazani ili odgođeni svi veći skupovi svećenika mi iskazuju na početku ove moje službe.
ili vjernika koji podrazumijevaju i veći broj sudionika, a svaki se
događaj s manje sudionika odvija uz poštovanje mjera zaštite od Od događaja predviđenih ovogodišnjim Nadbiskupijskim pa-
prenošenja zaraze. storalnim planom i programom svakako bih istaknuo susrete
članova župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća na župnoj, deka-

4

Broj 7/534 2020. DOGAĐANJA

natskoj i nadbiskupijskoj razini. Jedan je od značajnih događaja i proslava 50. IZ PORUKE ZA
obljetnice našeg nadbiskupijskog Caritasa koji svakodnevno pomaže potrebitima, POČETAK
kao i uobičajeno nadbiskupijsko hodočašće. Puno je događanja koja bismo željeli
ostvariti i koja su predviđena ovim godišnjim programom, no pitanje je što će od PASTORALNE
toga biti moguće ostvariti. Živimo u vremenu u kojemu je teško nešto sa sigurno- GODINE
šću planirati jer epidemiološka situacija je ta koja diktira mogućnost organizacije
nekih događaja. Koronavirus zahvatio je mnoga područja života pa tako i područ- Posebno je važno da župnici, župni
je pastorala i života Crkve. vikari, đakoni, ali i vjernici laici u
crkvenim službama i ulogama
m Što je s redovitim događanjima i slavljima sakramenata u župama kao što promiču ponajprije angažman
su mise, prve pričesti, krizme, vjenčanja, sprovodi… Kakao je za sada to ure- i djelovanje župnih pastoralnih
đeno, što se smije i pod kojim uvjetima?
. . .vijeća (ŽPV).
Što se tiče redovitih događanja u župnim zajednicama, slavljima sakrame-
nata i sprovoda, poznata je Odredba koju je donijela Hrvatska biskupska kon- Sve župnike i ekonomske vijećnike
ferencija. Uz te odredbe, vrijede i odredbe koje je donio naš Ordinarijat. U ovim pozivamo da, koliko god je to
trenutcima važno je da mi, vjernici, budemo razboriti i strpljivi. To nam je ujedno moguće, pri kraju 2020. godine
i prilika da zaronimo u nutrinu svoje duše kako bismo sami sebe bolje upoznali
i shvatili koliko u životu jednog vjernika znači slavljenje svete mise i ostalih sa- u kojoj naš grad promičemo kao
kramenata. europsku prijestolnicu kulture,

Slavlje sakramenta prve svete pričesti dopušteno je u odredbi koju je poslao promiču crkvenu sakralnu baštinu
naš Ordinarij. Potrebno je poštovati epidemiološke mjere i preporuke te dostojno svoje župe i brinu se o njezinoj
pripremiti djecu za slavlje svete pričesti. Župnik najbolje poznaje situaciju u svo-
joj župi i vjerujem kako će svaki svećenik Riječke nadbiskupije napraviti ono što . . .obnovi.
je najbolje za dobrobit svoje župe.
Katoličke obitelji, vjeroučitelji u
Također, slavlje sakramenta svete krizme odvijat će se uz sve preporuke i školi, župni katehete, odgojiteljice
mjere koje je izdao Stožer civilne zaštite i uz upute Ordinarijata. S tim uputama
župnici su upoznali ovogodišnje krizmanike, kumove i roditelje krizmanika. Po- u predškolskim ustanovama,
navljam, okolnosti u kojima se nalazimo i živimo nisu baš najbolje. Pandemija je polaznici Metropolitanskog
zahvatila čitavo čovječanstvo i svi se teško snalazimo u ovoj situaciji. Uz Božju
pomoć i pomoć naše nebeske Majke Marije vjerujem da ćemo nakon ove pande- pastoralnog instituta, ali i župni
mije svi biti bolji ljudi i autentični kršćani. čitači, akoliti, ministranti, sakristani
i pjevači, kao i svi ostali suradnici,
Dr. Nikola Vranješ, kao teološki ekspert i stalni savjetnik Ureda za pa- neizostavni su čimbenik obnove i
storal, na početku ove pastoralne godine potpisali ste poruku vjerni-
cima u kojoj navodite da je cilj Godine župnih pastoralnih i ekonom- . . .unaprjeđenja župne zajednice.
skih vijeća potaknuti i ohrabriti aktivne vjernike da budu još aktivniji. Što
svaki od njih može učiniti za svoju župu? Tek iz ljubavi i zajedništva, hranjenih
kršćanskom vjerom, možemo
Smisao ove pastoralne godine je poticanje župnih pastoralnih suradnika na djelovati oko prepoznavanja,
daljnje pastoralno djelovanje u župnim zajednicama. Među njima prvenstveno
mislimo na članove župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća jer su oni i izabrani uvažavanja i promicanja poziva i
od vjernika da budu promicatelji i pokretači, uz župnika, svih pastoralnih aktiv- službi jedni drugih. U Crkvi smo svi
nosti. Ali uz njih su i svi ostali pastoralni suradnici, lektori, akoliti, ministranti,
sakristani, obitelji, vjeroučitelji. Svatko može dati svoj doprinos. Ove pastoralne potrebni; Bog sa svima računa.
godine želimo ih na to potaknuti.

m Ima li u župi zaista mjesta za sve župljane? Naime, iako su svi pozvani su-
djelovati u životu župe, vidimo da samo manji broj ljudi to zaista čini. Zbog
čega je većina još uvijek slabo aktivna?

Definitivno ima mjesta za sve župljane da se još više uključe u život i aktiv-
nosti u svojoj župi. Zbog čega je još uvijek relativno malen broj vjernika zaista u
to uključen, više je razloga i teško je ukratko reći što je tome uzrok. Od vjerskog
indiferentizma, individualizma, vjerske anonimnosti, povučenosti u sebe i u krug
svoje obitelji, do shvaćanja župe kao „servisa za religijske usluge“ i još mnogo
toga, sve su to razlozi zbog kojih je još uvijek malen broj ljudi aktivan. Upravo
zbog toga je ova pastoralna godina posvećena poticanju vjernika na veći anga-
žman u župi i župnim aktivnostima

m Ovog ste ljeta, kao pastoralist, imenovani i stručnim suradnikom nadbisku-
pijskog mjesečnika Zvona. Kakva su Vaša razmišljanja o našem mjesečniku?
Što očekujete, kojim bi se temama mjesečnik trebao baviti?

Ured za pastoral i do sada je imao svoju ulogu i svojevrsnu odgovornost u
sastavljanju ovog mjesečnika. Stoga je nadbiskup smatrao da bi i formalno netko
iz Ureda za pastoral trebao biti suradnik u uredništvu Zvona.

Po meni, Zvona, osim što su informativnog karaktera, ujedno su i pastoral-
nog karaktera. Ona dakle imaju svoju informativnu, povijesnu i kulturnu ulogu,
ali u prvom redu trebaju imati onu pastoralnu. Dakle, trebala bi biti ogledalo
Riječke nadbiskupije, ali onda i biti prisutna u pastoralu. Trebala bi pratiti i
razlučivati aktualnu pastoralnu situaciju, pratiti pastoralna događanja i život
Crkve i društva, biti promicatelj dobrih teoloških, društvenih i kulturnih tema.
Mislim da bi Zvona trebala biti poveznica vjere i kulture i svakako tim temama
treba dati prednost.

5

DOGAĐANJA Broj 7/534 2020.

Neuobičajen Što o novoj školskoj godini u
početak novim uvjetima kažu ravnatelji

Školska godina 2020./2021. započela Kako se snalaze u novim okolnostima i organizaciji nastave prema
je bitno drugačije nego prijašnje. I
dok su se odrasli tijekom ljeta polako uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije Covid-19, pitali smo
naviknuli na nošenje zaštitnih maski u
zatvorenim prostorima i na održavanje ravnateljicu Katoličke osnovne škole Jasnu Buketa te bivše vjeroučitelje,
tjelesnog razmaka pri kontaktu s drugim
osobama, djeca su intenzivnije te mjere sada ravnatelje, Adrianu Glavan i Arsena Badurinu.
osjetila tek odlaskom u školu. Zbog pande-
mije koronavirusa Hrvatski zavod za javno Jasna Buketa, ravnateljica Katoličke
zdravstvo 24. kolovoza svim predškolskim osnovne škole Josip Pavlišić
i školskim ustanovama izdao je upute
za sprječavanje i suzbijanje epidemije Katolička osnovna škola spremno je dočekala učenike u ovoj
Covid-19. U njima se navode opće mjere školskoj godini. Srećom u velikoj zgradi škole učionice su prostrane
zaštite od zaraze kao što je osobna higije- pa učenici i pod nastavom mogu održavati razmak i neće morati
na, dezinfekcija, čišćenje i provjetravanje nositi zaštitne maske. Maske su ipak preporučene za starije razre-
prostora, održavanje tjelesnog razmaka de kada se kreću hodnicima i zajedničkim prostorijama. Spremni
te izbjegavanje kontakata, ali i predlažu smo i za rad kod kuće, već sada jedna učenica iz opravdanih razloga
načini kako te mjere provesti. neće pohađati nastavu.

Za svaku će školu najveći izazov Nastavno osoblje u ovom je trenutku ključno. Složit ću se s konstatacijom da su škole
zasigurno biti kako učenike natjerati da sada kao bolnice. Kao što liječnici moraju posebno paziti na svoje zdravlje da bi zdrav-
međusobno ne komuniciraju. U uputa- stveni sustav funkcionirao, tako moraju i učitelji, da bi obrazovni sustav mogao odraditi
ma HZJZ-a navodi se niz mjera kojima bi predviđeno. Možemo pretpostaviti da će tijekom godine među djecom biti pozitivnih na
trebalo osigurati da se učenici različitih Covid-19 i tada će razredna odjeljenja vjerojatno morati u samoizolaciju i pratiti nastavu
razreda unutar škole što manje susreću. od kuće, ali ako se nastavnici zaraze teško će biti pronaći zamjene i održavati nastavu.
Dakako, sa svojim vršnjacima iz istog Stoga veliku pozornost usmjeravamo i na ograničavanje kontakata među nastavnicima i
razreda moraju se susresti, ali i tu je po- općenito na njihovu zaštitu.
trebno održavati razmak. Ako su učionice
premale, tada učenici, i učitelji, moraju Svakako je dobro da djeca pohađaju školu, to je za njih najbolje mjesto za učenje i
nositi zaštitne maske. To ne vrijedi jedino boravak. Iskustva s nastavom kod kuće ovoga proljeća pokazala su da učenici, pogoto-
za razrednu nastavu, odnosno učenike do vo u nižim razredima, ne mogu dobiti ujednačenu kvalitetu obrazovanja. Stoga smo ih
4. razreda osnovne škole. spremno dočekali na početku ove školske godine i pružit ćemo im najbolje što možemo. U
našoj je školi važna i duhovna dimenzija, za nju su posebno zaduženi vjeroučitelji Dario
Školama se preporuča čak i dijeljenje Perković i Martina Marijanović te duhovnik mons. Sanjin Francetić. Oni pozivaju na
razrednih odijeljena na manji broj učenika molitvu i pouzdanje u Božju pomoć.
i rad u dvije smjene. Pored toga moguć je
i kombinirani sustav pohađanja nastave Adriana Glavan,
u školi i povremenog rada od kuće ili čak ravnateljica OŠ Kostrena
da istovremeno dio učenika prati nasta-
vu u školi, a drugi dio od kuće. Sve je to Ova će školska godina definitivno biti izazovna, ali ja sam opti-
moguće, naravno, ali pitanje je ne će li biti mist i uzdam se u Boga. Nastava će se odvijati pod posebnim uvje-
potreban veći broj nastavnika jer zasigurno tima, no ako bude sinergije između obitelji, škole i učenika mislim
će biti preopterećeni oni koji budu morali da će sve biti u redu i da ćemo postići cilj, a to je zaštita zdravlja
izvoditi nastavu s učenicima u školi pa djece. Uspješnost ove školske godine jako puno ovisi i o obiteljima.
zatim online za one koji su ostali kod kuće. Važno je shvatiti da smo svi na istoj strani, da nam je isti cilj i ako
se svi budemo pridržavali mjera opreza, uspjet ćemo.
Sve su to pitanja postavljena ponajpri-
je ravnateljima škola jer na njima je Što se tiče OŠ Kostrena, mislim da ćemo uspjeti održati sve preporučeno, a tu na
bio najveći teret organizacije nastave potpori i pripremi zahvaljujem osnivaču škole Primorsko-goranskoj županiji i općini Ko-
na početku školske godine. Za sada go- strena. Učenici predmetne nastave morat će nositi maske u učionicama, a niži razredi
tovo sve su škole odlučile primiti učenike, nemaju tu obvezu.
nastavu održavati u školi pa makar i pod
maskama. Djeci je svakako potrebno ići u Arsen Badurina, ravnatelj
školu, dobivati poduku stručnih osoba te SŠ dr. Antuna Barca Crikvenica
viđati svoje vršnjake. Ipak, pitanje je kakve
su moguće posljedice na psihičko zdravlje Bit će ovo svakako drugačija godina, vjerujem da će i učenici i
djece koja pohađaju školu u ovakvim uvje- učitelji osjećati određeni pritisak, ali svatko će to doživjeti na svoj
tima, posebno ako za vrijeme cijelog svog način. Svejedno, mislim da je dobro da djeca dolaze u školu jer na
boravka u školi budu morali nositi zaštitne taj način ipak imaju kontakt s vršnjacima. Pored toga, dolazak u
maske na licu. Što će biti, teško je znati jer školu osigurava da svaki od njih dobije kvalitetom jednaku podu-
moguće je i da broj zaraženih u Hrvatskoj ku. Ako rade u programu online nastave, to nije moguće jer učenje
naglo poraste pa škole opet zatvore svoja kod kuće ovisi o mnogo toga i nemaju svi jednake uvjete niti pomoć
vrata, a djeca će opet morati pratiti virtual- roditelja.
nu nastavu od kuće.
Uspjeli smo ispoštovati upute HZJZ-a vezane uz specifičnosti naše škole. S obzirom
D. Delonga da u razredima ne možemo osigurati razmak učenika, morali smo se odlučiti za model
koji predviđa nošenje maski učenika i nastavnika čak i u razredima. Što se organizacije
boravka u školi tiče, moći ćemo osigurati da se učenici što manje susreću. Osnivač škole,
PGŽ, osigurao je sredstva za sve što je potrebno da bi se provele mjere zaštite. Jedan od
velikih izazova mogao bi biti nedostatak nastavnika. Ako veći broj njih izostane, bit će
teško pronaći zamjene. U svakom slučaju, krećemo u novu školsku godinu i nadamo se
da ćemo i u ovim izmijenjenim okolnostima, uz Božju pomoć, iz nje izvući najbolje što
možemo.

6

Broj 7/534 2020. DOGAĐANJA

Predsjednik Vijeća HBK-a

za katehizaciju i novu

evangelizaciju, đakovačko-

osječki nadbiskup mons. dr.

Đuro Hranić uputio je uoči

početka neuobičajene

školske godine poruku

nade roditeljima,

učenicima i učiteljima,

vjernicima, svećenicima

i redovnicama, kojom ih Prvi dan nastave u Katoličkoj osnovnoj školi “Josip Pavlišić”
potiče da, s pouzdanjem
u Boga, hrabro prihvate novI govor
sve izazove i poteškoće

koje ona nudi. Iz poruke
prenosimo odabrane

o kršćanskoj nadiodlomke.

1. BOG BDIJE NAD svi potrebni utjehe drugoga (…) svi dijelom Dragi svećenici, redovnice i redovnici,
SVIJETOM stvarnosti kojoj ne možemo izmaći: pripad- vjeroučitelji i katehete! Vrijeme koje je iza
nost braći (usp. papa Franjo, Homilija 27. nas pokazalo je vašu veliku stvarateljsku i
Iznova smo, ovaj put na drastičan na- ožujka 2020.). kreativnu moć u naviještanju kraljevstva
čin, postali svjedocima ranjivosti globalizi- Božjega. Mnogo je toga nastavilo živjeti i u
ranoga svijeta. Ne samo da nas ova kriza 2. NAVIJEŠTANJE BOŽJE redovitom pastoralu i evangelizaciji, mnogo
poučava granicama ljudske moći, nego du- RIJEČI U STVARNOSTI će se toga još morati i učiniti. Na pronalaže-
boko doživljavamo iskustvo da će se „ljudi u NOVOG NORMALNOG nju novoga govora, na predstavljanju druk-
potpuno planiranom svijetu naći neopisivo čijega, a istoga kršćanstva, od srca vam svi-
usamljeni“ (papa Benedikt XVI.). Premda Budući da je pripovijedanje, kao temelj- ma zahvaljujemo.
svaka osobna ljudska povijest ima neuni- na misao pape Franje, osnovni put svake ……………
štivu vrijednost, ona kao da danas nestaje evangelizacije, cilj navjestiteljskog poslanja
pred globalnošću pandemije. samo je srce evanđelja, koje se mora donije- Dragi učenici, dragi roditelji! Vrijeme
………….. ti današnjem djetetu i odraslom čovjeku. To koje je pred nama izazovno je vrijeme za sve
je put koji ne može više voditi u svijet kakva nas. Zahvaljujem vam što ste i ove školske
No, iako pred silnim, žalosnim brojka- nema, nego je to put u „novo normalno“. godine izabrali s nama ići dio zajedničkoga
ma svakodnevno zaraženih polako gubimo Jasno je da ćemo se na tom putu osim pri- životnog puta. Premda u ovom trenutku još
osjećaj za dostojanstvo pojedinca koji pati povijedanja služiti i ‘učenjem na daljinu’, ne možemo reći što će nas sve na tom putu
ili umire, te se čini da ostajemo ravnodušni odnosno svim mogućim suvremenim sred- čekati, čvrsto vjerujem i znam da je na tom
za njegovu sudbinu, moramo ipak primije- stvima, no Crkva i navjestitelji evanđelja putu s nama Onaj koji će nam reći: „Ne boj-
titi da je vrijeme kroz koje prolazimo isto- nikada ne smiju zanemariti potrebu osob- te se. Ja sam s vama!“ (usp. Mk 6,50).
dobno i znak istinske moći čovječanstva: noga prenošenja vjere i susreta s onima ko-
znak moći solidarnosti i požrtvovnosti za jima smo poslani.
druge. Rastemo u svijesti da smo svi važ- …………..
ni i potrebni, ‘svi pozvani veslati zajedno’,

Katehetski dan Riječke nadbiskupije

Pomognite učenicima da Boga upoznaju i uzljube

„Okupili smo se danas u kate- Mandat je primilo je 35 vjero-
drali da na početku nove školske učiteljica i vjeroučitelja, od toga 23
godine zamolimo Boga za pomoć laika, 4 svećenika, 2 svećenička kan-
i zagovor te potaknemo među- didata, 3 redovnice i 3 osobe za vjer-
sobnu solidarnost i zajedništvo u ski odgoj u vrtićima. Njih 10 primilo
godini punoj izazova koja je pred je stalni mandat, na neodređeno vri-
nama“, rekao je riječki nadbiskup jeme, a ostali na godinu dana.
Ivan Devčić 30. kolovoza na po-
četku mise u riječkoj katedrali Nadbiskup je u propovijedi oku-
pod kojom je vjeroučiteljicama i pljene pozvao da u svoj rad s dje-
vjeroučiteljima dodijelio kanon- com u školi uključe i osobni odnos
ski mandat za predavanje vjero- s Bogom. Potaknuo je vjeroučiteljice
nauka. Uobičajeni je to bio uvod i vjeroučitelje da se potrude svoje
u misu i susret koji je ipak bio vjeroučenike dovesti do Boga tako
znatno drugačiji no inače. Zbog da ga oni ne samo upoznaju nego i
mjera zaštite od zaraze, ovog se puta uoči početka školske godine uzljube.
nisu okupili svi vjeroučitelji nego samo oni koji su morali primiti Pozvao ih je i da se i sami preobraze i približe Bogu kako bi
mandat, izostao je uobičajeni edukativni susret u Nadbiskupskom mogli mladima to svjedočiti. „Druge možemo voditi Kristu samo
domu, a sudionici su na misi nosili zaštitne maske. ako smo i sami pošli za njim. Pokazujmo svojim životom ono prema
čemu želimo voditi svoju djecu i učenike.“

D. Delonga

7

DOGAĐANJA Broj 7/534 2020.

S. Martina
Vlahović
položila
doživotne
redovničke
zavjete

Sestre Družbe Presvetog Srca Isu- nije autentičan. Nakon toga oni po- S. Martina Vlahović rođena je u Mrkoplju u župi
sova 14. kolovoza proslavile su pola- mažu izabraniku da vjerodostojno živi Gospe Žalosne i odrasla u obitelji s još troje
ganje doživotnih redovničkih zavjeta svoj poziv“, objasnio je propovjednik.
svoje članice s. Martine Vlahović. Misu „Neka se i u vašoj želji za Kristom oči- braće. Završila je teološki studij na Teologiji u
je u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske tuje zrelost vjere i to na takav način da Rijeci. Radila je kao vjeroučiteljica u Osnovnoj
u Rijeci predvodio riječki nadbiskup to i drugi mogu prepoznati u vama“, školi Fran Franković, a od 2019. godine je v.d.
Ivan Devčić, a zavjete je s Martina poručio je nadbiskup sestrama pod- ravnateljica Ženskog učeničkog doma Marije
položila u ruke s. Dobroslave Mlakić, sjetivši kako su kršćani od samih po-
vrhovne predstojnice Družbe.  četaka bili prepoznatljivi u društvu po Krucifikse Kozulić na Pomeriju u Rijeci. 
svom svjedočenju vjere, odnosu prema S. Stjepanka Hodić cijeli je svoj život radila na
Četiri su sestre, s. Anita Crnković, bližnjima, radosti i ljubavi koju su po- administrativnim poslovima u Nadbiskupskom
s. Marijeta Gavrić, s. Stjepanka Hodić kazivali prema svim ljudima. uredu Riječko-senjske nadbiskupije, a potom
i s. Jeronima Vuglovečki na toj misi
proslavile 50. obljetnicu polaganja za- Vrhovna glavarica s. Dobrosla- u Bogoslovnom sjemeništu Ivan Pavao II. u
vjeta, a s. Danijela Lušetić, s. Emanue- va Bogu je zahvalila za sestre koje su Rijeci. S. Marijeta Gavrić veći je dio svog života
la Božić i s. Berislava Mikuljan, slaveći veliki Božji dar Družbi i domovinskoj
60. obljetnicu u duhu su bile s njima Crkvi. „Raduje nas i to što se ove go- kao medicinska sestra  radila s bolesnim i
jer nisu mogle prisustvovati slavlju. dine to radosno slavlje odvilo upravo starijim osobama u inozemstvu, u Karlsfeldu i
u kapucinskoj crkvi jer je naša Majka Neussu, a posljednjih 6 godina u Svećeničkom
Nadbiskup je u propovjedi sestra- utemeljiteljica, službenica Božja Ma- domu u Rijeci. S. Anita Crnković radila je kao
ma govorio o Božjem pozivu koji je rija Krucifiksa Kozulić položila svoje
svaka od njih osjetila te njihovim po- zavjete u ruke glasovitog  kapucinskog vjeroučiteljica na župama Riječko-senjske i
glavarima i duhovnicima koji su im provincijala fra Bernardina Škrivani- Zagrebačke nadbiskupije, zatim 12 godina kao
pomagali taj poziv prepoznati i prihva- ća, graditelja kapucinske crkve u Ri-
titi. „Crkva putem svojih poglavara i jeci.“ odgojiteljica u Pazinskom kolegiju. Sada je
učitelja uvijek provjerava je li netko učiteljica novakinja. S. Jeronima Vuglovečki cijeli
stvarno od Boga pozvan ili taj poziv Danijel Delonga
je život katehizirala djecu po župama Riječko-
senjske nadbiskupije i u Istri, a posljednjih godina

u školi i župi Jordanovac u Zagrebu.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE U lapidariju hotela „Kaštel“ u Crikvenici u subotu, 15. ko-
“SESTRE PRESVETOG SRCA lovoza predstavljena je knjiga “Sestre Presvetog Srca Isusova
ISUSOVA U CRIKVENICI” u Crikvenici” autorice Sanje Škrgatić, ravnateljice Centra za
kulturu “Dr. Ivan Kostrenčić”. Knjiga je objavljena u povodu
100. obljetnice dolaska prvih sestara Presvetog Srca Isusova u
svibnju 1920. u Crikvenicu. Uz autoricu Sanju Škrgatić, o knjizi
je govorila recenzentica knjige, vrhovna predstojnica Družbe se-
stara Presvetog Srca Isusova s. Dobroslava Mlakić.

Na početku prisutnima se obratila autorica knjige koja je
sve srdačno pozdravila i zahvalila na dolasku. Vrhovna predstoj-
nica, s. Dobroslava istaknula je da, iako naslov i podnaslov knji-
ge sugeriraju da se u njoj govori samo o djelovanju sestara u Cri-
kvenici, Družba se smješta u širi povijesni i prostorni kontekst.
U odnosu na dosad objavljene knjige o povijesti Družbe, ova je
knjiga posebna po tome što je dvojezična. Stranice se sastoje
od dva stupca; lijevi je stupac napisan na hrvatskome jeziku, a
desni na engleskom jeziku.

Predstavljanju knjige nazočila je zamjenica gradonačelnika
grada Crikvenice, gđa Silvia Crnić koja je pozdravila sve prisut-
ne i predstavljačicama knjige uručila buket. Nakon predstavlja-
nja knjige uslijedio je glazbeni program u kojem je Igor Paro,
istaknuti instrumentalist održao koncert s nizom kompozicija
za baroknu lutnju (teorba) ranobaroknih autora 16. i 17. sto-
ljeća.

Ana Marija Antunović

8

Broj 7/534 2020. DOGAĐANJA

Zahvalno slavlje Sjećanje na
Gospi Lurdskoj i podhumske
Dan domovinske žrtve
zahvalnosti
Uznak sjećanja na podhumske žrtve - tragični događaj
Upovodu godišnjeg zahvalnog slavlja Gospi Lurdskoj i Dana do- koji se zbio 12. srpnja 1942. godine, na groblju u Sobo-
movinske zahvalnosti u srijedu 5. kolovoza u vrtu samostana lima, kod spomen obilježja održan je komemorativni
Družbe sestara Presvetog Srca Isusova na Pomeriju u Rijeci skup i sveta misa koju je predvodio rektor Bogoslovnog sje-
slavljena je misa koju je predvodio fra Siniša Pucić, OFM, mladomi- meništa “Ivan Pavao II.” u Rijeci vlč. mr. Mario Gerić. Su-
snik. Suslavili su mons. Nikola Imbrišak i mons. Sanjin Francetić. slavili su župnik župe Jelenje vlč. Ivan Milardović, vlč. Ivan
Friščić, mons. Sanjin Francetić, mons. Ivan Miklenić, vlč.
„Ključno je u životu uzimate li stvari zdravo za gotovo ili sa za- Đulijano Trdić i vlč. Marko Pavlinović.
hvalnošću.“, rekao je na početku propovijedi fra Siniša apostrofirajući
engleskog književnika Gilberta Keitha Chestertona. Izrazivši zahval- Osvrćući se na liturgijska čitanja toga dana, vlč. mr. Ge-
nost Bogu na darežljivost prema svima nama, istaknuo je da je bogat rić istaknuo je da se u Božjoj ruci nalazi čovjekova sigurnost.
čovjek koji to vidi i svoj život prikazuje kao najljepši izraz zahvalnosti. „Ruke Isusa Krista označene su ranama ljubavi, a ne putevi-
Govoreći o 25. obljetnici vojno-redarstvene akcije “Oluja”, kojom je ma smrti. Bog nas je stvorio za vječnost, na svoju sliku i traj-
Hrvatska izvojevala pobjedu i oslobodila okupirane prostore, kazao je no smo zaštićeni pod rukama nebeskog Oca. Kroz iskustvo
kako je najčešća riječ koja je bila na usnama hrvatskom narodu kada mučeništva podhumskih žrtvi očituje se snaga vjere. Oni su
je dočekao Dan pobjede bila – „hvala“. “Na prvom mjestu hvala Gos- mučeništvo podnijeli ‘držeći se za ruku nebeskog Oca’ koji
podinu bez čije pomoći ne bi pobijedili, ne bi bili danas slobodni. To su ih nije ostavio u trpljenju“, rekao je propovjednik. Talijan-
najbolje znali naši branitelji koji su tijekom cijelog Domovinskog rata ski fašisti počinili su te nedjelje, 12. srpnja 1942., krvav i
nasuprot puno nadmoćnijem neprijatelju po brojnosti i naoružanju osvetnički zločin nad nevinim civilima iz Podhuma, ubivši
stavili u svoju zaštitu Boga kao svoga branitelja, čuvara, jedinu svoju najmanje 91 mještanina u dobi od 16 do 60 godina. Selo su
sigurnost. Stoga su i pobijedili, jer su u oslobađanje voljene Hrvatske spalili, a preživjele, njih oko 800 staraca, žena i djece, odveli u
krenuli, ne vođeni mržnjom prema neprijatelju, nego s vjerom u Boga, talijanske koncentracijske logore. „Na primjeru podhumskih
s nadom da će sa svojim obiteljima ponovno živjeti u miru kao svoji žrtava možemo naučiti i moliti da poput njih svoj život može-
na svome, te s ljubavlju prema jedinoj nam Domovini. I danas, u ovu mo Bogu predati i u križu biti sjedinjeni s njime“, poručio je
zahvalnu misnu žrtvu ugrađujemo svoju zahvalu za žrtvu njihova ži-
vota, osobito onih koji su poput Isusa Krista išli do kraja u toj ljubavi, Ppropovjednik.
darujući svoj život kako bi mi danas uživali ono što se novcem ne može rije misnog slavlja ispred spomen obilježja održan
platiti već samo prolivenom krvlju – a to je sloboda.” Vjernike je po- je komemorativni skup. Događaj je okupio brojne
taknuo na neprekidnu molitvu za tolike živote koje je rat ugasio, jer Podhumce i Grobničane, potomke i rođake ubijenih i
tako najbolje nasljedujemo raspetog našeg Spasitelja koji je umro za protjeranih, predstavnike civilnih i crkvenih vlasti. Prigodne
sve ljude i treba našu ljubav i molitve za svaku dušu, bez obzira živjela riječi uputili su jelenjski načelnik Robert Marčelja, načelni-
ca Općine Čavle Ivana Cvitan Polić koja je, između ostaloga,
Ppravedno ili nepravedno ovdje na zemlji. izrazila žaljenje što spomenik žrtvama još uvijek nije obnov-
odsjećajući na povijesne činjenice vezane uz osnutak Zavoda i ljen. Obećala je da će obnova krenuti iduće godine, a njeno
brige za brojnu siromašnu djecu, propovjednik je istaknuo da obećanje podržao je Tomislav Klarić koji je na komemoraciji
je Riječka Majka bila teško iscrpljena i bolesna gotovo dvije go- bio kao izaslanik premjera RH te je istaknuo kako će učiniti
dine, do rujna 1909. godine. “Sestre su se molile i utjecale zagovoru sve da Vlada pomogne obnovu spomenika. Prigodnim riječi-
Majke Božje Lurdske za ozdravljenje Majke i ona je potpuno ozdravila. ma skupu se obratila i izaslanica predsjednika RH i savjetni-
Stoga su sestre u zahvalu Bogu i njegovoj Presvetoj Majci za potpuno ca za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, te predsjed-
ozdravljenje Majke dale izgraditi špilju Gospe Lurdske.” Zaključujući nik županijske skupštine Erik Fabijanić. U glazbenom dijelu
propovijed, okupljene vjernike, njihove obitelji, sestre Presvetog Srca programa nastupili su zborovi Korezina i Zvir, a recitalom je
Isusova, našu Domovinu, sve poginule u Domovinskom ratu, kao i događaj uveličala Petra Mavrinac.
cijeli hrvatski narod, preporučio je Bezgrješnom Srcu Marijinu. Na
kraju mise fra Siniša je podijelio mladomisnički blagoslov nakon koje- Helena Anušić
ga je održana procesija sa svijećama do kapele Gospe Lurdske koja se
nalazi u vrtu samostana.

9

CARITAS Broj 7/534 2020.

U porastu donacije Caritasu

Koronakriza prouzročila je mnoge poteškoće gospodarstvu, ali s druge

je strane potaknula pozitivne pomake u karitativnom djelovanju.

Još od vremena karantene i zatvaranja gotovo svih javnih prostora
i djelatnosti tijekom travnja, a zatim i nakon otvaranja u svibnju
i lipnju, povećan je broj donacija prehrambenih proizvoda nadbi-
skupijskom Caritasu. Razlozi su višestruki, od jačanja svijesti da je po-
trebno pomoći drugima, do Vladinih mjera kojima se proizvođačima i
prodavačima omogućuju olakšice ukoliko doniraju hranu u karitativne
svrhe.

Tako je Caritas Riječke nadbiskupije u posljednjih nekoliko mjeseci
zaprimio 30 tona prehrambenih proizvoda koje su zatim djelatnici Ca-
ritasa dostavili u brojne domove za bolesne, starije i nemoćne, beskuć-
nike ili siromašne, djecu i žene u potrebi…

Redovite su donacije tvrtki koje proizvode ili prodaju prehrambe-
ne proizvode: Kaufland, Metro, Cash&Carry d.o.o., Tutti Frutti, Ni-
kas, Dukat, Ultra Gros - Jeruzalem - Rijeka d.o.o, Biomax d.o.o, Stanić
d.o.o., Plodine, Atlantic grupa, tjestenina Klara Marić i solana Pag 91
d.o.o. Donacije obuhvaćaju pekarske proizvode, voće i povrće, sokove,
šećer, sol, slatkiše, brašno i tjesteninu. Tu su i proizvođači mliječnih
proizvoda Zdenka d.o.o., Euro-milk d.o.o. i Mini mljekara - Veronika.
Oni su bili zahvaćeni posebnim mjerama Vlade za pomoć malim mljeka-
rama koje su naročito bile pogođene nemogućnošću plasiranja vlastitih
proizvoda uslijed trajanja Odluke o mjeri obustave rada tržnica i svih
objekata u sustavu tržnica u kojima se obavljaju druge djelatnosti, bu-

Ldući da značajan dio svojih proizvoda plasiraju upravo na tržnicama.
okalne tvrtke pred Uskrs su se novčanim donacijama uključile u
tradicionalnu akciju pripreme i podjele 1000 paketa u svim žu-
pama Riječke nadbiskupije. Akciju su novčano pomogli Zorović
Maritime Services, GEC d.o.o, Erste banka, a pridružila im se i Pri-
morsko-goranska županija. Distribucija paketa odvijala se u vrijeme
opće karantene kada je brojnim starijim osobama puno značilo da im
netko donese paket hrane na vrata. Iz tog su se razloga u podjelu pa-
keta uključili i mladi volonteri, studenti okupljeni u Centru za mlade
Miroslav Bulešić.

U pomoći najpotrebnijima sudjelovali su i brojni građani, pojedi-
načnim uplatama putem letka koji je objavljen u Novom listu. Više od
stotinu građana na ovaj je način uplatilo donaciju čime je prikuplje-
no 25 000 kuna. Caritas nadbiskupije Rijeka od srca zahvaljuje svim
dobrotvorima, donatorima i volonterima koji pomažu da Božja ljubav
pretočena u djela stigne do što većeg broja potrebitih.

Danijel Delonga

Pomoć školarcima

nadbiskupijSKI Caritas pomaže
obiteljima u opremanju školaraca

Na početku svake školske godine Caritas pomaže obitelji s više
djece koja idu u školu. Tako su i ove godine osnovnoškolcima podi-
jeljeni paketi s bilježnicama i priborom, a srednjoškolcima po 20 bi-
lježnica. U paketima za osnovnu školu, čija je vrijednost 200 kuna,
nalazi se 20 bilježnica te različiti pribor za crtanje, modeliranje,
geometriju, zadaćnice i kajdanka. Pakete će dobiti 23 osnovnoškol-
ca, a bilježnice još dvadesetak srednjoškolaca.

Brojne su još obitelji kojima bi trebala ovakva podrška jer po-
četak školske godine veliki je udar za svaki kućni budžet. Ako želi-
te pomoći obiteljima s više djece da opreme svoje školarce, do kraja
rujna možete uplatiti namjensku donaciju na račun Caritasa HR
88 2340009 11000 72735, s naznakom „za školarce“. Caritas će pri-
kupljenim novcem pripremiti još paketa s bilježnicama i školskim
priborom te ih podijeliti obiteljima koje ima u evidenciji.

10

Broj 7/534 2020. DOGAĐANJA

Ljetne priče iz
nadbiskupijskih kuća

Ovoga ljeta Katolička osnovna škola “Josip Pavlišić” i Hospicij
„Marija Kozulić“ doživjeli su niz građevinskih rekonstrukcija vrijednih
upamćivanja.

Piše: Jasna Buketa

Još su stari Grci znali da o dobrim djelima treba govoriti, da ih treba pre- Hospicij
nositi dobrim pisanjem i da se samo tako mogu otrgnuti zaboravu. Ovoga Katolička osnovna škola
ljeta Katolička osnovna škola “Josip Pavlišić” u Rijeci, doživjela je niz gra-
đevinskih rekonstrukcija vrijednih upamćivanja.

Dosadašnja sportska dvorana (u srcu zgrade; zbog statike je morala biti
izmještena), pretvorena je u dvije učionice. Škola je dobila prostrane učionice,
okrenute na južnu, sunčanu stranu. Na istom katu još dvije učionice za Cjelod-
nevni odgojno-obrazovni rad, u potpunosti su obnovljene i sanirane. Izgrađena
su i proširena dva toaleta (učiteljski i učenički) na 1. katu, osposobljena je čajna
kuhinjica za Učiteljsko vijeće.

U prizemlju zgrade, dosadašnja biblioteka pretvorena je u unutrašnju dvo-
ranu za tjelovježbu, načinjene su dvije svlačionice koje Škola do sada nije imala.
Ostaje za budućnost - prilagodba svlačionice za tjelesni za djecu s teškoćama.

U vanjskom dijelu Škole (5500 kvadratnih metara), izgrađeno je “malo”
igralište, a “veliko” sportsko i višenamjensko, kreće s izgradnjom u rujnu.
“Malo” igralište - s gornje strane prelijepe zgrade, nekadašnje Državne mađar-
ske kraljevske pomorske akademije, locirano prema sjemeništu dakle, poslužit
će učenicima razredne nastave za nastavu Tjelesne kulture. Vrijedi napomenu-
ti da je uređeni prostor, namijenjen i za izvanučioničku nastavu, za održavanje
sv. misa na otvorenom, te za druga okupljanja. Za tjelesni vani, za vježbe koje
ne uključuju timski rad, dakle za individualne vježbe, vježbe bez rekvizita- s
obzirom na prijenos virusa, Škola je dobila idealan prostor.

Inače rad izvan učionica, rad na otvorenom su bitne preporuke Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo, a vezano uz epidemiju i širenje zaraze koronaviru-
som.

Riječka nadbiskupija, osnivač Škole, tijekom srpnja, dobila je suglasnost
oko formiranja građevne čestice Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam,
ekologiju i gospodarenje zemljištem, za postupak izdavanja građevinske dozvo-
le - za rekonstrukciju knjižnice - preciznije nadogradnju sportske, školske dvo-
rane Katoličke osnovne škole “Josip Pavlišić” u Rijeci. Hoće li to biti moguće
u trogodišnjem nadbiskupijskom investicijskom planu, u rukama je Osnivača.
Mi žitelji Škole, možemo biti itekako zadovoljni učinjenim u ovom ljetnom in-

Itervalu.
riječki Hospicij, u neposrednoj blizini sjemeništa i škole, bio je poprište
brzih građevinskih intervencija. U roku od samo 2 tjedna, izmijenjana je
centralna, podna površina -svojevrsni hospicijski passage koji se već nakon
nepunih 8 godina upotrebe, u potpunosti ruinirao. Otkriveno je da je dio dosa-
dašnje podne obloge prekrio kameni pod sjajne izvedbe - gradnje stare stotinjak
i više godina, visoke umjetničke vrijednosti , impresivnog, neuništivog izgleda.
Nakon stručnih konzultacja, podni kamen je zaštićen, nova površina obrađena
i stavljena u funkciju.

Povijest se eto pojavila, izronila - treba je čuvati, a novu ulogu mjesta da-
nas učiniti kvalitetnom i korisnom. Potreba za hospicijskim smještajem raste
među našim građanstvom; lista čekanja se produljuje, ljudsku patnju i bol tre-
ba tretirati i prioritetno uvažavati. Do sada je u Riječkom hospiciju, preminulo
više od 2500 ljudi.

Ova priča zapleta, obrata, provedbe i katarze, hvalevrijedno je svjedočan-
stvo i zapravo istinska etička slika savjesti svakog od nas.

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 7/534 2020.

Uz 10. obljetnicu posvete crkve Sv. Križa u Srdočima

STOLJEĆA VJERE I
TRADICIJE NA SRDOČIMA

Crkva Sv. Križa na
području Srdoča prvi
put se spominje 1436.
godine, ali je vjerojatno
starija. Od najstarijih
vremena pripadala
je kastavskoj župi
sv. Jelene Križarice.
Prema drevnoj
kapelici, podignutoj na
graničnom području
između kastavskog i
riječkog teritorija, čitav
se najzapadniji dio
nekadašnje općine
Plase nazivao Sveti Križ.

Piše: Goran Moravček

Uriječkoj župi Srdoči ove se godine obi-
lježava 10. godišnjica gradnje nove
župne crkve posvećene Uzvišenju
sv. Križa. Crkvu je 12. rujna 2010. posvetio
riječki nadbiskup i metropolit dr. Ivan Dev-
čić. Dva dana ranije na crkveni su toranj po-
dignuta tri nova zvona, dar obitelji Kalem.
Jedno od najbrojnijih riječkih prigradskih
naselja, u kome živi blizu 12 tisuća stanov-
nika, dobilo je crkvu koja odjednom može
primiti više od 500 vjernika. Izgradnja cr-
kve sv. Križa, prema zamislima arhitekata
Marija Štefana i Željka Mahulje iz riječkog
Adrija projekta, počela je u ožujku 2009. Kao
podsjetnik na staru crkvu sačuvani su portal,
preslica i zvona. Crkva i župni stan građeni
su u doba vlč. Bože Mićanovića (1946.-2019.),
koji je bio župnik na Srdočima od 2003. do
2017. godine. Nakon njega dužnost je preu-
zeo vlč. Kristijan Zeba, koji je ujedno i dekan
Kastavskog dekanata.

12

Broj 7/534 2020. IZ POVIJESNE RIZNICE

Crkva potječe iz prve Župa utemeljena 1964. Uzvišenje Svetoga Križa slavi
polovice 15. stoljeća godine dva događaja - otkriće Presvetog
Križa na kojem je Isus razapet
Na Srdočima se, uz proslavu Uzviše- Samostalna kapelanija Sv. Križ bila i mučen, a koji je početkom 4.
nja Svetog Križa koji obilježavamo 14. ruj- je do razgraničenja između jugoslaven- stoljeća u Jeruzalemu pronašla
na, od davnih vremena održava “Križevi- skog i talijanskog područja do 1924. pod sv. Jelena, majka rimskog cara
ca”, pučki blagdan krštenja mladoga vina. vlašću tršćanskoga biskupa, a nakon 21. Konstantina, te posvetu bazilike
Uzgoj vinove loze oživio je posljednjih siječnja te godine i uspostave Apostolske izgrađene u Konstantinovo
godina na širem kastavskom području, ko- administrature Kastva, jurisdikciju pre- doba na mjestu Raspeća.
jem tradicijski pripadaju Srdoči. uzima senjsko-modruški biskup dr. Josip Konstantinovu baziliku Perzijanci
Marušić. Za filijale Srdoči te Gornji i Donji su uništili 614. godine, a Crkvu
Crkva Sv. Križa na području Srdoča Zamet bila je osnovana 22. listopada 1931. Svetog Groba, koja se danas
prvi put se spominje 1436. godine, ali je samostalna ekspozitura sa sjedištem na nalazi na tom mjestu, sagradili su
vjerojatno starija. Od najstarijih vreme- Zametu. križari 1149. godine.
na pripadala je kastavskoj župi sv. Jelene
Križarice. Prema drevnoj kapelici, podi- Josip Frančišković, tada kanonik i Blagdan Sv. Križa proslava je i
gnutoj na graničnom području između arhiđakon u Bakru, imenovan je gene- spomen na najveće Božje djelo
kastavskog i riječkog teritorija, čitav se ralnim vikarom tog okupiranog dijela - njegovu spasonosnu smrt na
najzapadniji dio nekadašnje općine Plase kastavskoga dekanata i dijela modruške Križu i njegovo uskrsnuće.
nazivao Sveti Križ. Kod razgraničenja ri- biskupije početkom 1941. godine. Znatan
ječkog Podbrega s Kastvom 1554. godine dio modruške biskupije i cijela apostolska Križ je danas univerzalna
spominje se kapelica Sv. Križa kao jedna administratura Kastva, uključujući i sa- slika kršćanskog vjerovanja.
od graničnih točaka. Ime crkvice se spomi- mostalnu kapelaniju Sv. Križ, anektirani Nebrojene generacije umjetnika
nje i kasnije, ali uvijek u vezi s razgrani- su Kraljevini Italiji u travnju 1941. Tek pretvorile su ga ne samo u
čenjem kastavskog i riječkog područja. Taj će 1964. godine samostalna kapelanija sv. simbol vjere već i ljepote, koji
se kraj, koji je nekoć dosezao do mora, bio Križ u apostolskoj administraturi Kastva se ističe u crkvama, javnim
ustanovljen pod austrijskom upravom kao biti odvojena od tršćanske i priključena prostorima, domovima, a koji se
porezna podopćina, ili županija, nazvana senjsko-modruškoj biskupiji. Tada je bila također često nosi kao osobni
Srdoči prema najvećem naselju, a obu- utemeljena i župa Sv. Križ - Zamet, a do- nakit. Za razliku od toga, za
hvaćao je zaseoke Murine, Bačiće, Srdoče, tadašnji kapelan, o. Martin Mihoković prve kršćane križ je bio simbol
Blečiće, Markoviće, Dirake, Grbce, Šumce (1963.-1964.), isusovac, preuzeo je duž- jedino muke, jer je stajao izvan
i Marčeljevu Dragu. nost upravitelja nove župe. Isusovci su gradskih zidina kao prijetnja
upravljali župom na Srdočima do dolaska svima koji se nisu pokoravali
Narodni tribun Matko Laginja (1852.- vlč. Bože Mićanovića 2003. godine. rimskoj vlasti odbijajući prinositi
1930.) navodi kako je na blagdane dolazio žrtvu poganskim bogovima. Iako
služiti misu u Sv. Križ župnik iz Kastva, Starodrevna kapela Sv. Križa bila je su tada vjernici govorili o križu
ali “velika bi potreba bila da je svećenik poslije Drugoga svjetskog rata zapuštena, kao o instrumentu spasenja, on
nastanjen onde i da je škola, jer je deci kao i župni stan koji je bio izravno pogo- se u kršćanskoj simbolici počeo
predaleko do Kastva-grada”. Prostrana đen granatom, te su poslije Frane Ljubiči- češće pojavljivati tek nakon
kastavska župa, koja je u doba Laginje ća (1941.-1946.) Srdoči i Zamet ostali bez Milanskog edikta, kojim je 313.
imala 7.086 duša i filijale u Rukavcu (sv. dušobrižnika sve do 1949. kad u župu do- godine car Konstantin dao pravo
Luka ap.), Sv. Mateju-Viškovu (sv. Matej lazi Josip Šojat (1949.-1955.). Župna crkva kršćanima da javno ispovijedaju
ap.) i Zvoneću (sv. Antun pust.), uskoro Sv. Križa bila je preuređivana od 1964. do svoju vjeru.
je dobila novu samostalnu kapelaniju sv. 1977. godine, ali je zbog naglog rasta sta-
Križa, uspostavljenu 1901. godine. Privre- novništva u Srdočima i okolnim naseljima
meno je ondje misio župnik ili tko od ka- uskoro postala tijesna te je 2009. godine
stavskih kanonika, dok za kapelana 1902. počela gradnja nove crkve, koja je dovrše-
godine nije namješten Josip Aničić. On je na prije jednog desetljeća, a koja udovolja-
bio i prvi učitelj u Pučkoj školi sv. Križa va svim potrebama rastućeg stanovništva
na Srdočima, otvorenoj 14. listopada 1912. ovog dinamičnog riječkog naselja. U dvori-
godine. Škola je bila u zgradi kapelanije štu crkve nalazi se špilja Gospe Lurdske te
do 1940. kada je sagrađena nova školska poprsje bl. Alojzija Stepinca.
zgrada.

13

Broj 7/534 2020.

Velik
Gospa u
Krasnu

Prinesimo Mariji sve svoje
poteškoće i trpljenja, ali i nadanja

Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić predslavio je blagdan oružanju, pohlepe za novcem koji postaje novo božanstvo. „Ovom
Uznesenja BDM u središnjem marijanskom svetištu Gos- svijetu je potrebno ozdravljenje da uzraste nova civilizacija ljubavi.
pićko-senjske biskupije Krasnom, u suslavlju s petnaestak Uz svu znanost i tehnologiju čovjek ništa ne zna o tom virusu, no
svećenika Gospićko-senjske biskupije i Riječke metropolije, među najveći je problem virus praznine duha. Bez Boga nema odgovora
kojima i čuvarem svetišta Stipom Zebom. Procesija sa svećenicima
i kipom Gospe Krasnarske koju su nosile djevojke u narodnim noš- Kna mnoga pitanja“, zaključio je biskup Križić svoju propovijed.
njama, u pratnji zastava braniteljskih postrojbi i župnih obilježja, od prinosnih darova predstavnik Udruge specijalne polici-
krenula je iz svetišta do vanjskog oltara za euharistijsko slavlje. je Domovinskog rata Ajkule iz Rijeke Petar Prpić je prinio
Zbog aktualne epidemiološke situacije vezane za Covid-19, blagda- svijeću, a ovo je bilo njihovo jubilarno, deseto hodočašće od
nu Marijina uznesenja na nebo nazočilo je ove godine manje hodo- južnog Velebita do Krasna u dužini 200 km.
časnika, blizu pet tisuća, no i dalje je među njima bilo onih koji su
za susret s Gospom prepješačili i preko 100 kilometara da bi došli Čuvar svetišta vlč. Stipe Zeba zahvalio je na kraju svim dio-
u ovo Marijino svetište u srcu Velebita. nicima koji su pridonijeli uspješnosti proslave unatoč smanjenom
brojnu hodočasnike uslijed pandemije koronavirusa. Pohvalio je
„Okupili smo se u svetištu na gori gdje Marijin zagovor djeluje hodočasnike predstavnike Udruge specijalne policije Domovinskog
stoljećima. Prinesimo Mariji sve svoje poteškoće i trpljenja, ali i rata Ajkule kao i hodočasnike iz Gospića, Otočca, Udbine, Koreni-
nadanja, članove obitelji, mlade, stare i bolesne i sve koji idu u ce, Brinja, Senja, Kompolja, Švice te dva autobusa iz Kaštela, umi-
krivom smjeru da dobiju njezin zagovor“, poručio je na početku rovljenika i branitelja. Posebno je pohvalio Vladimira Tadejevića iz
mise biskup Križić. Gospića koji je hodočastio na Krasno 25. godinu zaredom.

U propovijedi, biskup je odnos Marije kao majke stavio u da- Pjevanjem je svečanost liturgiji dao združeni zbor pod ravna-
našnji kontekst istaknuvši da nema istinskog majčinstva bez pat- njem Ivana Prpića Špike i uz orguljsku pratnju bogoslova Kristi-
nje. „Niti jedna majka ne može izbjeći patnju, ako želi biti prava jana Pajdakovića, a kao solisti su nastupili akademski umjetnici
majka. Marija je svoje dijete dala u sigurne ruke, prikazala ga je Aljoša i Ivana Tanovitski.
Bogu u hramu. Danas imamo sliku nerođene djece u utrobama svo-
jih majki koje im ne žele dati život. Postoje mnogi koji se zalažu za Z. Ranogajec
ubojstva djece u majčinoj utrobi, a to nazivaju slobodom i pravima
žene i misle da bi taj čin trebao biti besplatan i lakše izvediv. S dru-
ge strane o pravima začete djece ne smije se govoriti. Hod za život
mnogima diže tlak, a takvi su za Hod za smrt. Zmaj našeg vremena
žuri proždrijeti dijete dok je još u majčinoj utrobi, a takvima je sta-
lo da se zmaj nasiti, jer u svijetu ima zla kojeg ljudi proizvode. Zato
su nam danas potrebne brižne majke koje su spremne žrtvovati se
da zaštite živote svoje djece. Zmaj nam je zaveo brojnu djecu kroz
drogu, alkohol, kriminal, prostakluk. Zmaj može razarati no na
koncu Bog pobjeđuje, sve je u njegovoj ruci.“

Biskup je dodao kao je moderni svijet koji je izložen virusu
Covid-19 duhovno bolestan, pun nepravdi, izrabljivanja, nasilja,
nemorala, licemjerja, laži, nebrige za stare i nemoćne, utrke u na-

Bdijenje

Proslava Velike Gospe u svetištu Majke Božje od Krasna počela je 14. kolovoza večernjim programom. U 18 sati održano
je pokorničko bogoslužje i ispovijed. U 19 sati križni put vodio je domaći sin, mladomisnik Ivan Devčić. Misu bdijenja u 20 sati
predvodio je Pero Zeba, svećenik Riječke nadbiskupije, brat čuvara svetišta Stjepana. S njime su koncelebrirali kanonici Senjskog
kaptola: Mile Čančar, Tomislav Šporčić, Marinko Miličević, Nikola Turkalj, Richard Pavlić, Silvije Milin te župnik Stjepan Zeba, sve-
ćenici Mile Rajković, Jure Ladišić, Herber Berisha, Nikola Prša, Pero Jurčević i mladomisnik Ivan Devčić. U 21.30 sati euharistijsko
klanjanje u svetištu predvodio je generalni vikar Marinko Miličević. Hodočasnici su pristizali s raznih strana. Mnogi su došli pješice
iz Otočca, Gospića, Perušića, Korenice, Slunja...

M. Medven

14

Broj 7/534 2020.

Velika
Gospa
na
Trsatu

Velik broj vjernika na Trsatu, no
ipak znatno manji nego inače

Vjernici su, kao i obično, na Trsat
hodočastili od ranih jutarnjih sati, ali
zbog znane situacije s koronavirusom
bilo ih je upola manje nego inače i
nastojali su pridržavati se socijalne
distance. Posvjedočili su to i čuvari
svetišta, trsatski franjevci.

Blagdan Marijina Uznesenja na nebo, Velika Gospa, 15. ko- cilju. „Cilj svega Božjeg djelovanja je pobjeda nad grijehom, a time
lovoza u trsatskom je svetištu uobičajeno proslavljena broj- posljedično i nad smrću, jer smrt je posljedica grijeha. Za Isusa je
nim euharistijskim slavljima na otvorenom u dopodnevnim smrt nadvladana uskrsnućem od mrtvih, a za Mariju uznesenjem
satima na koja je u svetište hodočastio veliki broj vjernika. Ipak, na nebo. A u sadašnjem životu Crkve smrt se pobjeđuje krštenjem
zbog znane situacije s koronavirusom bilo ih je upola manje nego i životom u skladu s krštenjem. U tom smislu cilj će biti postignut
inače i nastojali su pridržavati se socijalne distance, posvjedočili su kada više ne bude ni grijeha ni smrti. Tek tada će biti u potpuno-
to čuvari svetišta, trsatski franjevci. sti ostvarena čovjekova sličnost s Bogom, a sloboda od smrti koju
je Krist svojim uskrsnućem od mrtvih izvojevao, postat će svojina
Jednako je bilo i na središnjem euharistijskom slavlju koje je
u večernjim satima predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić, veliki Ncijelog spašenog čovječanstva.“
je broj ljudi sudjelovao u slavlju na Trsatskom perivoju, ali osjetno a putu do tog cilja opet je Marija primjer. „Put do tog cilja
manji no inače. Novi je gvardijan fra Krunoslav Kocijan na početku vodi, između ostaloga, preko pohoda drugima i susreta u
mise pozdravio sve hodočasnike kao i predsjednika Vlade RH An- vjeri s njima. Isus je sam rekao: ‘Što ste učinili jednom od
dreja Plenkovića te ministra Olega Butkovića. moje najmanje braće, to ste meni učinili’ (Mt 25, 45). U tome nam
je Marija opet uzor jer, nakon što je dala Bogu pristanak da bude
Nadbiskup je u propovijedi okupljenima objasnio značaj Ma- Majka njegova jedinorođenoga Sina i tako se neposredno uključi u
rijina primjera i uznesenja za sve ljude, posebno Crkvu, zajednicu Božje djelo spasenja čovjeka i svega stvorenoga, ona ne miruje nego
vjernika. „Crkva to smo, braćo i sestre, mi koji vjerujemo i trudimo to što joj je Bog učinio ide podijeliti s drugima i tako im donijeti
se nasljedovati svoga Spasitelja Isusa Krista, kojeg je Marija rodila. radosnu vijest spasenja. Iako je doživjela uzdignuće i unapređenje
To znači da smo, dok kročimo ovom zemljom, pozvani biti slični kakvo nitko od ljudi ni prije ni poslije nje nije doživio, ona ne podli-
Mariji Majci Crkve, a to znači i nebeskoj Majci svakog vjernika. ježe kušnji samodopadnosti i oholosti niti okreće glavu od čovjeka i
Zbog toga je blagdan Marijina Uznesenja na nebo blagdan naše njegovih potreba, kao što to u svim vremenima čine mnogi čim se
nebeske Majke, blagdan njezine proslave, zbog čega ga, kao njezi- domognu nekog višeg društvenog položaja i moći.“
na duhovna djeca, s posebnom radošću i ljubavlju slavimo. Upravo
jer u Mariji prepoznaju i štuju svoju duhovnu Majku, kršćanski se Nadbiskup je podsjetio i na proglašenje dogme o Marijinu
vjernici o svetkovini njezina uznesenja na nebo posvuda u njezinim uznesenju, 1. studenoga 1950. od pape Pia XII. Time je Crkva služ-
svetištima u velikom broju okupljaju, da bi joj iskazali sinovsku beno potvrdila od davnine prisutno vjerničko uvjerenje o Marijnu
odanost i zahvalnost za njezino posredovanje kod svoga Sina Isusa nebeskom uznesenju. Papa je dogmu o Marijinu uznesenju na nebo
Krista, kojega je ona, začevši ga po Duhu Svetom, rodila i nama za definirao ovim riječima: „Mi naviještamo, proglašavamo i definira-
Spasitelja darovala.“ mo kao od Boga objavljenu istinu da je bezgrešna, uvijek djevičan-
ska Marija Majka Božja na kraju svoga zemaljskog život s dušom i
Nadbiskup je istaknuo kako će se ono što su Krist, a zatim i tijelom uznesena u nebesku slavu.“
Marija doživjeli, a to su uskrsnuće i uznesenje u nebesku slavu,
dogoditi cijelom spašenom čovječanstvu koje je na putu prema tom D. Delonga

15

MEDICINSKI KUTAK Broj 7/534 2020.

Preduhitrite prehlade i
koronavirus

Priredio: dr. Ivan Host

Imunitet u velikoj mjeri ovisi od našeg stila života i prehrane. I upravo

je to područje gdje sami možemo odlučno doprinijeti jačanju obrane

našeg organizma.

Stižu nam godišnja doba - jesen i zima - Prehranom do zdravog Svježi zrak
kada je naš glavni fokus, što se zdrav- imuniteta
lja tiče, usmjeren na izbjegavanje pre- Iako je neizostavna za jačanje imuniteta,
hlada i gripe. Ove godine se njima pridružio Za dobar imunitet treba jesti namirni- zdrava prehrana nije sve. Za otporan organizam
i novi korona COVID-19 virus. Kako se radi ce domaćeg podneblja, po mogućnosti svje- potrebna je i redovita tjelesna aktivnost i držanje
o novom virusu i o novoj bolesti o kojoj još že. Moramo voditi računa da načinom pri- stresa pod kontrolom – naravno koliko je to god
malo znamo, a protiv koje još nema djelo- preme ne uništimo vrijedne sastojke hrane. moguće. Šetnja prirodom zimi i boravak na svje-
tvornog cjepiva u širokoj upotrebi, najveća Tako je povrće i voće najbolje jesti svježe, u žem zraku oslobađa od stresa, smanjuje krvni
je pažnja nekako ipak usmjerena zaštiti od salatama, odnosno kuhati na pari, kratko i tlak i poboljšava raspoloženje. Treba izbjegavati
koronavirusa. Najdjelotvornije je ove bole- u što manje vode. Nastojite izbjegavati ku- zatvorene prostore i što više boraviti na zraku, na
sti preduhitriti i spriječiti njihov nastanak. hanje ili prženje hrane. otvorenom.
Pri tome ključnu ulogu ima imunološki su-
stav organizma, koji je određen nasljednim Izbjegavajte namirnice koje sadrže ra- Često se zaboravlja na pročišćavanje i pro-
osobinama, životnom sredinom, ali veliku finirani šećer kao npr. industrijski proizve- zračivanje prostora u kojem živimo ili boravimo.
ulogu igraju i način prehrane i življenja. dene kolače i kekse, gotova ili polugotova Dezinfekcijom prostora može se spriječiti šire-
jela, industrijski proizvedene sokove i slič- nje virusa koje ste možda donijeli izvana. Češće
U trenutku kada dođemo u kontakt s no. Višak šećera narušava prirodne proce- pranje ruku pomaže u prevenciji širenja virusa i
virusima, bakterijama ili gljivicama zdrav se u organizmu. Zato kod pripreme hrane, bakterija.
imunološki sustav proizvodi antitijela u posebno kod pripreme kolača i voćnih sala-
borbi protiv tih mikroorganizama koji ga ta smanjite količinu šećera koju koristite i Važan je odmor
napadaju. Međutim ako je imunitet naru- koristite med kao zamjenu.
šen, mikroorganizmi će nadvladati obranu Važan je i odmor baš kao i optimizam. Psiha i
organizma i bolest će se razviti. Za dobar imunitet posebno su važne snažan imunitet također su u jakoj vezi pa će tako
namirnice koje sadržavaju antioksidan- kronični stres sigurno utjecati na pad imuniteta.
Nekvalitetna prehrana, smanjeni unos se – vitamine A, C i E, te minerale cink i Stres u kombinaciji sa slabim imunitetom loša je
vitamina i minerala, izloženost onečišće- selen. Također su važne namirnice bogate kombinacija. Zato odmor i opuštanje imaju veliku
nju, kompleksna je slika modernog čovje- beta-karotenom, poput žutog i narančastog ulogu u zdravlju. Kvalitetan i dobar san, popod-
ka na koju se nadovezuju još i premalo (ili voća i povrća te tamno zelenog lisnatog po- nevni odmor, opuštanje uz glazbu ili dobru knjigu
previše) fizičke aktivnosti i sve prisutan vrća. Važan je i zadovoljavajući unos ome- djeluju antistresno i jačaju obrambene sposobno-
„loši” stres , tj. distres. Rezultat svega je ga-3 masnih kiselina za koje je dokazano da sti organizma.
poremećaj u djelovanju cjelokupnog orga- jačaju imunitet. Omega-3 masnih kiselina
nizma. Ono što prvo primjećujemo je pad ima najviše u plavoj ribi. Poznata je činjenica da fokus na ciljeve i op-
imuniteta, smanjena otpornost organizma timizam utječu na naše raspoloženje u pozitivnom
Naglasak na smislu. Treba uvijek pronaći vrijeme za sebe, za
Pi posljedična podložnost infekcijama. raznovrsnosti aktivnosti koje nas vesele i dati si vremena za pre-
rehrana ima neprocjenjivu ulogu za dah. To je uz ranije navedeno najsigurniji način
naš organizam. Ona treba biti po- Kroz kvalitetnu i uravnoteženu pre- da se zaštitimo od raznih bolesti koje nam prijete.
dijeljena u manje obroke više puta hranu u pravilu možemo osigurati sve vi-
dnevno. Vrlo je važan i izbor namirnica. tamine i minerale potrebne organizmu za dodatci prehrani
Treba konzumirati svježe sezonsko voće i pravilno djelovanje i obranu od bolesti.
povrće koje nam u ovo doba godine, krajem Kako vitamine i minerale naš organizam Tek povremeno, ako simptomi ukazuju na to
ljeta i početkom jeseni, još uvijek u obilju ne može proizvesti samostalno, raznovrsna da je imunitet jako oslabio (ili postoje povećane
stoji na raspolaganju. Tome treba dodati prehrana je najbolji način da osiguramo nji- potrebe – npr. veći fizički i/ili psihički napor), mo-
žitarice i posno meso (piletina, puretina) i hov unos. Važan faktor je i piti dovoljno te- žete si pokušati pomoći dodatcima prehrani koje
ribu. Ovakva raznovrsna prehrana će tijelu kućine. Unosom dovoljno tekućine potiče- možete nabaviti u ljekarni. Važno je paziti na rav-
osigurati dovoljne količine hranjivih tvari, mo mijenu tvari i izbacivanje štetnih tvari notežu hranjivih tvari - zato ove dodatke ne smije-
vitamina i minerala – uz čiju će se pomoć iz organizma. Organizam kome nedostaje mo koristiti prečesto, nego naglasak treba staviti
lakše suočavati sa zimskim opasnostima. tekućine podložniji je i skloniji infekcijama. na pravilnu prehranu.

16

Broj 7/534 2020. CRKVENA GLAZBA

Upisi u Nadbiskupijsku školu
za crkvenu glazbu

U tijeku su upisi u Nadbiskupijsku školu za crkvenu glazbu za smjer
liturgijska glazba i orgulje za odrasle i početni tečaj za djecu i mlade.
Upisi traju do 15. listopada. Za više informacija i kontakte obratite se
na e-adresu ili telefon.

Piše: Andrejka Srdoč Geraci Organizacija školovanja Školska godina podijeljena je u 24
nastavna tjedna: od listopada do svibnja. Predavanja će biti održa-
Otvoreni su upisi u Nadbiskupijsku školu za crkvenu glaz- vana u popodnevnim i večernjim satima na sljedeći način: Klavir
bu u Rijeci, te posebno pozivamo župe koje nemaju svirača (24 individualna nastavna sata po 45 minuta), Teorija i solfeggio
ili zborovođu da pošalju na školovanje nadarene kandidate (24 grupnih predavanja po jedan sat), Tehnika zborskog pjevanja
ili na usavršavanje već postojeće svirače, orguljaše ili mlade koji (12 grupnih predavanja po jedan sat), Orgulje (12 individualnih
sviraju klavijature ili gitare. Nadamo se da će naša nadbiskupija nastavnih sati po 45 minuta), Osnove harmonije (12 grupnih pre-
steći što veći broj novih generacija koje će se upoznati s pravilnim davanja po jedan sat), Liturgijska muzikologija (4 radionice po dva
i dostojnim glazbenim dioništvom u svetoj liturgiji seminarima iz sata i online predavanja). Svaki redovni student dužan je pohađati
crkvene glazbe koji se održavaju tijekom cijele pastoralne godine u sve predmete u smjeru koji je izabrao.
Nadbiskupiji, online ili uživo.
Dodatne aktivnosti Tijekom godine škola organizira litur-
Cilj školovanja Prema pastoralnim smjernicama Katoličke cr- gijska slavlja i prigodne duhovne koncerte. Takve inicijative mogu
kve donesenim na II. vatikanskom koncilu, riječka Nadbiskupijska poslužiti za predstavljanje i vrjednovanje škole. Učenici uz pripre-
škola za crkvenu glazbu nudi stručnu izobrazbu crkvenih glazbe- mu i vodstvo svojih nastavnika mogu iskušati pred publikom svoje
nika koji su vrlo važni u župnim i redovničkim zajednicama. liturgijsko-glazbeno znanje.

Prvi stupanj Cilj prvog stupnja je usvajanje znanja iz osnova Način upisa Obrazac za upis treba dostaviti tajništvu škole do
liturgije i glazbe. Smjer Voditelja liturgijske glazbe traje sve dok 15. listopada, a moguće je dobiti ga putem e-maila:crkvena.glazba.
polaznik ne stekne traženo znanje. Na kraju školovanja, nakon po- [email protected] Prijave nakon navedenog datuma bit će prihvaćene
loženog ispita, polaznik stječe kvalifikaciju i može pristupiti dru- ovisno o broju slobodnih mjesta.
gom stupnju.
Uvjeti za upis Redovni polaznici za upis u prvi stupanj (smjer
Drugi stupanj Cilj drugog stupnja je usvajanje teorijsko-prak- Voditelj liturgijske glazbe) trebaju pokazati da posjeduju glazbenu
tičnih osnova iz orgulja i zborskog dirigiranja za potrebe litur- nadarenost (dobar sluh, intonaciju, osjećaj za ritam, itd.).
gijskih slavlja. Polaznik može izabrati jedan od dva predviđena
smjera orgulja: smjer Pratnja liturgijskih pjesama (promjenjivi i Polaznici koji se žele izravno upisati u drugi stupnj (smjer Or-
nepromjenjivi dijelovi mise) ili smjer Orguljaška literatura (studij gulje) trebaju pokazati osnovno poznavanje glazbene teorije; izve-
pedala, Mali preludij i fuga J. S. Bacha, jedna skladba iz razdoblja sti ritmički solfeggio srednje težine; izvesti ritmički i meloritmički
romantizma, pet liturgijskih popijevki iz kantuala). Na kraju ško- diktat te pjevanje a vista do dva predznaka, odsvirati na klaviru
lovanja, nakon položenog ispita, polaznik stječe kvalifikaciju. zadani program.

Stručni naslov Kandidatu koji je uspješno završio predviđeno Prijemni ispit bit će održan u listopadu. Datum će biti objav-
školovanje Riječka nadbiskupija izdaje potvrdu: Kvalifikacija za ljen naknadno. Tko donese dokument kojim potvrđuje navedenu
Voditelja liturgijske glazbe ili Kvalifikacija za orguljaša. naobrazbu bit će oslobođen od polaganja prijemnog ispita. Za sve
dodatne informacije obratite se tajništvu škole.

Mjesto održavanja nastave Zgrada Teologije u Rijeci,
Omladinska 14, Rijeka; Riječka nadbiskupija, Ul. Ivana Pavla II.,
br. 1, Rijeka.

Voditeljica škole Profesorica mr. art. Andrejka Srdoč Geraci.

PROGRAMI:
LITURGIJSKA GLAZBA
Prvi stupanj: Voditelj liturgijske glazbe
Drugi stupanj: Orgulje A – Pratnja liturgijskih pjesama
Orgulje B – Orguljaška literatura
POČETNI TEČAJ ZA DJECU (klavir, gitara, violina, dječji zbor)

Za više informacija ili za osobni razgovor obratite se: Supružnici Geraci
Mob: 091/975 2909 (Smjer Liturgijska glazba)
Mob: 091/5355384 (Početni tečaj za djecu) “
e-mail: [email protected]

Facebook: Nadbiskupijska škola za crkvenu glazbu Rijeka
Instagram: crkvena.glazba.ri

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 7/534 2020.

Spoznaja Objavljen zbornik
radova „Četiri
Mala sam i nikada neću biti velika, stoljeća kapucina u
Rijeci i Hrvatskoj
zauvijek ću se boriti s bolesnim ljudskim (1610.-2010.)“

shvaćanjem čovjeka i njegovim Iz tiska je izašao zbornik radova Četiri stoljeća kapucina u Rijeci i Hrvatskoj
(1610. - 2010.) koji je uredio izv. prof. dr. sc. Marko Medved. U izdanju Hrvatske
nezadovoljstvom. kapucinske provincije, Kršćanske sadašnjosti i Matice hrvatske – Ogranka Rijeka,
zbornik donosi radove s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 14. i 15.
Piše: Daria Ljevar listopada 2010. u Rijeci.

Jučer su me slučajno smjestili pokraj ras- Kapucinski samostan u Rijeci bio je prvi u Hrvatskoj, a dolazak reda u grad
pela u crkvi. Pogledala sam mu prvo stopala na Rječini označio je početak širenja na ovo područje. Nakon uvodnog slova pro-
pa koljena, sve do ruku i glave. Osjećala sam se vincijala Jure Šarčevića, zbornik donosi šesnaest znanstvenih članaka koji su, s
maleno kao zrno koje je palo na zemlju, nestalo obzirom na tematiku, podijeljeni
i ponovno postalo. Kroz glavu mi je protutnjilo u tri dijela.
proteklo razdoblje i više ga nisam mogla gledati.
On  je tako visoko, a ja na podu. Uzdiže me k Prvi dio zbornika donosi
sebi samo pogledom, koji je vikao mjesecima i radove hrvatskih i slovenskih
borio se, misleći kako se čudo događa samo ne- kapucina skupnog naslova Iz ri-
kima i kako je nemoguće spustiti ga na sebe. A ječke kapucinske prošlosti, a tiču
sada nisam mogla gledati, pokrila sam lice ruka- se raznih aspekata povijesti četi-
ma i plakala. Bio je u meni, iznad mene i pokraj ri stoljeća prisutnosti kapucina
mene, a mislila sam da takva iskustva imaju u Rijeci, temi kojoj se historio-
samo svetci, a On je bio tu. Znao je sve što želim grafija do sada nije u dovoljnoj
i sve čega se bojim, znao je i da se borim i nemam mjeri posvetila. Drugi dio zbor-
snage, zato me zagrlio i držao dugo, sve dok... nika obrađuje vrijedna otkrića iz
Prestala sam plakati i pogled mi se razbistrio, vi- knjižnice riječkoga kapucinskog
djela sam krunu od dvanaest zvijezda, bijaše po- samostana što se tiče glagolj-
sebna, jer je i Ona bila tu, znajući sve. Mala sam ske i hebrejske baštine. Treći i
i nikada neću biti velika, zauvijek ću se boriti s posljednji dio zbornika radova
bolesnim ljudskim shvaćanjem čovjeka i njego- donosi više radova iz povijesti
vim nezadovoljstvom. Tako malena i nesposob- kapucina diljem Hrvatske, od
na želim biti altruist! Sanjala sam jedan san koji Dubrovnika, Splita, Istre, do
postaje moj svaki dan, a sada želim ostati mala i Varaždina i Osijeka, a vrjednuje
voljena. Voljena od Komadića Bijelog Čuda koji i znanstveni opus kapucina Ha-
čuva moje tijelo, odgaja moj um i krasi moje srce! drijana Boraka. Na koncu se do-
“...da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nosi tekstualni i slikovni prilog
nego da ima život vječni!” Na početku još jedne s proslave četiri stotine godina
jeseni, drugačije od svih dosadašnjih, dovoljno je kapucinske prisutnosti u Rijeci.
znati da Malo Bijelo Čudo ima uši, oči, noge... i
ako ti nemaš snage doći k njemu, On će dotrča-
ti k tebi! Ti samo izreci Petrove riječi u svome
srcu: “Ti si Krist pomazanik, Sin Boga živoga.” 

Verbum

Čudotvorac iz Padove

Jan Dobraczynski: Roman o sv. Antunu Padovanskom

Jan Dobraczyński, jedan od najpoznatijih poljskih autora i katoličkih romanopisaca uopće,
poznat našoj publici po sjajnom romanu o sv. Josipu, Snaga ljubavi, u Čudotvorcu iz Padove donosi
nam toplu i snažnu pripovijest o životu sv. Antuna Padovanskog, „Svetca svega svijeta“.

Roman Čudotvorac iz Padove istančanim stilom govori o muškarcu plemićkoga porijekla, rođe-
nu u veličanstvenu dvorcu, koji je imao sve što je potrebno da postigne položaj i ugled u društvu, u
učenosti i – budući da je izabrao duhovni poziv – u crkvenoj hijerarhiji. Tomu se doista i posvetio i
postao ugledan i učen pripadnik Reda regularnih kanonika sv. Augustina. No onda se jednoga dana
taj muškarac, Fernando Bulhes, svega odrekao – svojega imena, ugode i mira – i zaputio se u bijeli
svijet u jednostavnom habitu, s grubim sandalama na nogama, kao Antun, novi pripadnik male
braće, sljedbenik Siromaška iz Asiza, Franje.

Pripovijedajući toplu životnu priču o omiljenom svetcu i najvećem čudotvorcu, Dobraczyński
nam u ovoj književnoj poslastici nudi i puno više – priču o životnom traganju i odvažnosti za pro-
mjene. Stoga je ovo knjiga za sve koji žele bolje upoznati Čudotvorca iz Padove, ali i za sve one koji
traže svoj put, kao i za one koji su pogriješili i sada moraju početi ispočetka.

18

Broj 7/534 2020. DOGAĐANJA

Trsat - Dan domovinske zahvalnosti

Misa zahvalnica za Domovinu
Upovodu proslave Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvat-
skih branitelja u mnogim crkvama Riječke nadbiskupije u
srijedu 5. kolovoza slavile su se mise zahvalnice za Domovinu
i za poginule i umrle hrvatske branitelje. Euharistijsko slavlje u Tr-

satskom svetištu predvodio je gvardijan fra Bernard Barbarić. Susla-

vili su vojni kapelan Specijalnih snaga HV-a Delnice p. Mirko Vukoja

i kapelan Policijske kapelanije sv. Vid (PU PG) vlč. Pavao Mokri.

“Grlo mi se stegne kada vidim policiju i vojsku u crkvi, jer vi

predstavljate našu zemlju. Vi ste snaga ovog naroda”, rekao je na po-

četku nadahnute i emotivne propovijedi trsatski gvardijan. “Ono što

su hrvatski branitelji dali za vrijeme Domovinskog rata, predstavlja

duh hrvatskog naroda. Bez obzira na ono što se govori u školama, su-

sjedstvu ili drugim mjestima, vi ste živjeli i činili ono što je sam Isus

rekao: ‘Nema veće ljubavi od ove: da tko život svoj položi za prijate-

lje. (Iv 15, 13).’ U ratu smo bili ujedinjeni u molitvi. Iako današnja

hladna vremena čine srca hladnima, nemojte to zajedništvo u molitvi

zaboraviti i izgubiti. Bog je jedina Istina i ostanite vezani uz Njega”, Prije mise održan je program pod nazivom “Zajedno u
rekao je propovjednik. Podsjetio je na prošlost u kojoj su Hrvati bili ratu – zajedno u miru – 1995-2020.” U svim gradovima
ponosan ratnički narod i činjenicu da smo imali Republiku prije En-
i općinama PGŽ položeno je cvijeće i svijeće za sve
gleske i mnogih drugih zemalja. Ostanite ponosni na ovo što jesmo,

makar nas ugnjetavali. Budite ponosni vjernici i Hrvati, poručio je poginule i umrle hrvatske branitelje, a na riječkom

fra Bernard okupljenim pripadnicima Specijalne policije iz Domovin- Korzu do 10. kolovoza mogla se pogledati izložba
skog rata ‘Ajkule’, članovima udrugama proizišlih iz Domovinskog fotografija ratnih postrojbi u VRO “Oluja” pod nazivom:
rata PGŽ, predstavnika Ministarstva hrvatskih branitelja, PU PG,
obitelji poginulih hrvatskih branitelja i ostalih koji su se okupili u “25 godina poslije – ratnici Hrvatskog primorja i

Trsatskom svetištu. Gorskog kotara u Domovinskom ratu”.

Na zvonik Vele crikve podignuta
hrvatska zastava

Upovodu proslave Dana domovinske zahval-
nosti i Dana hrvatskih branitelja 4. ko-
lovoza u 20.00 sati uz zvuke Lijepe naše,
koju je izveo Vladimir Mikler Lotus, umjetnik i
veteran Domovinskog rata, na zvonik Vele crikve
u Starom gradu u Rijeci podignut je veliki hrvatski
barjak koji je na zvoniku ostao do svetkovine Veli-
ke Gospe. Program je organizirala župa Uznesenja
Blažene Djevice Marije i udruga Primorski Hrvat.

Kiša u gradu koji teče prijetila je omesti pri-
preme ceremonijala podizanja prekrasnog i više
od deset metara velikog hrvatskog barjaka. Za-
stava je prvi puta podignuta prošle godine u isto
vrijeme zahvaljujući hrvatskim braniteljima koji
su župniku župe Uznesenja BDM, mons. Sanjinu
Francetiću, izrazili želju da hrvatska zastava na
Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih bra-
nitelja zavijori s jednog od najpoznatijih simbola
grada Rijeke. “Razgovarao sam prošle godine s ne-
kim našim braniteljima i prisjetili smo se kako je
tada, prije 24 godine, izgledao grad kada su išli u
‘Oluju’. Rekli su da bi bilo lijepo kada bismo mogli
podignuti zastavu na Kosi toranj. Pitao sam struč-
njake je li to izvedivo – i bilo je. To je bila proba za
ovo danas, za proslavu 25. obljetnice Oluje”, rekao
je mons. Francetić.

Događaj je uz župu organizirala udruga Pri-
morski Hrvat kojoj ovo nije jedina suradnja s naj-
starijom riječkom župom. Ovom prigodom najavili
su otvorenje izložbe “Lice Marijino u Rijeci”, po-
stavljenu u povodu 70-godišnjice od proglašenja
dogme o Marijinom uznesenju na nebo.

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 7/534 2020.

Gospić

Blagoslov temelja novog samostana
sestara bosonogih karmelićanki
Temelje novog samostana sestara “To će biti gorući oganj lju-
Reda blažene Djevice Marije od bavi koji se ne gasi, koji će
gore Karmela, posvećenog Srcu mnogima donijeti mir duše,
Isusovu, u gradu Gospiću, 14. srpnja radost vjere i snagu za kršćanski život.
blagoslovio je Apostolski nuncij u Re- Prije osamdeset godina, po nadahnuću
publici Hrvatskoj mons. Giorgio Lin- blaženog Alojzija Stepinca nastao je
gua, u nazočnosti mnogih uzvanika prvi Karmel u Brezovici kod Zagreba,
koje je u svojoj sljedećoj pozdravnoj ri- posijano je sjeme, bogato vjerom i od-
ječi imenovao biskup domaćin Zdenko lučnošću M. Regine Terezije i triju nje-
Križić, među ostalima i nadbiskupa đa- zinih suradnica.
kovačko-osječkog mons. Đuru Hranića
iz čije nadbiskupije dolazi zajednica Danas mons. Križić, duhovni sin
redovnica karmelićanki, o. Darija To- Terezije Velike, polaže u zemlju Gospić-
kića provincijala Hrvatske karmelske ko-senjske biskupije mladicu sa stabla
provincije koja sa sestrama karmeli- izraslog iz prvog hrvatskog Karmela u
ćankama pripada istom Redu Blažene vrijeme, kada su zvukovi Drugog svjet-
Djevice Marije od gore Karmela te predstavnike civilne vlasti. skog rata postajali zaglušujući. Sadi je
s istom vjerom i istom nadom. Redovnice koje dođu imat će zadatak
„Draga braćo i sestre, srdačno pozdravljam sve vas koji ste se oku- održavati upaljenom istu ljubav, prvu ljubav koja obuhvaća sve druge
pili na ovaj sveti čin blagoslova temelja budućeg samostana. Temelj ljubavi.
simbolizira samoga Isusa koji je za sebe rekao da je ‘zaglavni kamen’ te Naša Gospa od Gore Karmela koju ćemo svečano proslaviti za dva
će kuća sagrađena na tom kamenu, tj. na vjeri u njega, ostati postojana dana, neka prati radnike, neka štiti i podržava one koji će prionuti uz
bez obzira na sve prijetnje i opasnosti kojima može biti izložena. Isus ovaj posao i sve koji će znojem svoga lica postati suradnici ovog Božjeg
je, bez sumnje, u ovom slikovitom govoru, mislio na živu građevinu: djela. Da zaista postane kuća Božja u kojoj će mnogi naći izgubljenu
svoju Crkvu, svoju zajednicu ili svakog pojedinog vjernika koji svoj ži- vjeru, nutarnji mir, odmor od svakodnevnih briga, ozdravljenje od rana
vot izgrađuje u skladu s Isusovom riječju i primjerom njegova života. prošlosti i svega onoga što nas koči u vjerničkom životu“, rekao je nun-
Stoga, i mi ovim blagoslovom molimo ponajprije, Isusa da u tom smislu cij Lingua.
ostane trajno zaglavni kamen ove redovničke zajednice koja će u ovom Nakon homilije nuncij je blagoslovio gradilište. Generalni vikar
samostanu živjeti i svesrdno moliti za ovaj narod i cijelu Crkvu“, rekao mons. Marinko Miličević pročitao je Povelju o današnjoj svečanosti
je u pozdravnom govoru biskup Križić. koju su zatim, nuncij Lingua i biskup Križić položili u temelje budućeg
samostana.
Nuncij, mons. Giorgio Lingua u homiliji je istaknuo kako će kuća
sestara karmelićanki biti kuća ljubavi, molitve i veliki svjetionik vjere. s . Robertina Medven

Senj Oštarije

GospA KarmelskA-RibarskA Misa za stare i
bolesne u svetištu
Šibenski biskup i senjski sin Tomislav Rogić Gospe od Čudesa
predslavio je u srijedu 16. srpnja središnju pro-
slavu blagdana Gospe Karmelske ili Ribarske U svetištu Gospe od Čudesa u Oštarijama kod Ogu-
kako ju nazivaju u Senju u suslavlju domaćeg lina tradicionalno se u prvoj nedjelji nakon Velike Gospe
ordinarija Zdenka Križića, umirovljenih bisku- 23. kolovoza služila hodočasnička misa za bolesne, sta-
pa Mile Bogovića i Ante Ivasa, domaćeg župnika re i nemoćne sa sakramentom bolesničkog pomazanja.
i profesora na riječkoj Teologiji dr. sc. Richarda Ovo je 51. godina ove prakse koju je uveo nekadašnji
Pavlića, članova drevnog senjskog kaptola na čelu župnik Ogulina i Oštarija mons. Juraj Petrović. Ovogo-
s prepoštom mons. Milom Čančarom, kao i više dišnji predvodnik misnog slavlja bio je profesor na Teo-
svećenika te predvoditelja ovogodišnje duhovne logiji u Rijeci i župnik Kostrene kao i domaći ogulinski
priprave, profesora za đakovačkom KBF-u dr. sc. sin mr. sc. Ivan Stošić, u suslavlju čuvara svetišta popa
Ante Japundžića. Svečanost slavlja uzveličao je Ante Luketića i drugih svećenika. Misu je glazbom ani-
katedralni zbor pod vodstvom Ivana Prpića Špike mirao župni zbor Oštarija pod vodstvom i uz orguljsku
i uz orguljsku pratnju Milana Dučića. U kasnijoj procesiji središtem Senja sudjelovali pratnju Mihaela Peca. „Ova misa ne želi biti alternati-
su brojni hodočasnici. va zdravstvu“, objasnio je propovjednik mr. Ivan Stošić.
Misu slavimo jer se želimo moliti za bolesne, jer molitva
Biskup Rogić je izrazio zadovoljstvo što je štovanje Gospe Karmelske postalo dio i ozdravljenje te vjera i zdravlje idu zajedno. U prošlosti
tradicije i vjere koju su stanovnici ovoga kraja primali kroz život i dalje ju prenosili. se nije molilo za bolesne jer se mislilo da je bolest Božja
„Ova proslava kao da je i naš pohod na brdo Karmel. Tražimo stalni zagovor Isusove kazna, a društvo je na takve gledalo poprijeko. Isus se
i naše majke, zaštitnice naše vjere koja otvara vrata raja i vodi nas putem vječnosti.“ borio protiv bolesti koja za njega nije bila samo tjelesne
Biskup Rogić je zatim iznio brojne želje i zagovore Majci Božjoj. „Da se začeta djeca ra- patnja već i prekid veza bolesnika s najbližima. Isus je
đaju, da nas isprosi mudrost života odnosno jasnoću razabiranja što je dobro a što zlo, bolesne vraćao u ljudsku zajednicu čime je istaknuta
da Gospa Karmelska svojim zagovorom osigura da cijeli svijet živi u slozi i zajedništvu moralna dimenzija bolesnika. Za Isusa zdravlje nije naj-
svih kršćana, za sav svijet i mir među narodima, za prestanak epidemije, da tehnički veće dobro već ono kada se čovjek vrati k Bogu. Bog je
napredak ne ugrozi ljudsku dušu.“ istinsko čovjekovo dobro i zbilja bez koje ništa ne može
biti dobro, pa niti zdravlje“, zaključio je mr. Stošić.
Nakon Mise uslijedila je svečana procesija ulicama drevnog biskupijskog središta
Senja s kipom Gospe Ribarske nakon čega je u završnoj molitvi ispred senjske katedra- U nastavku je podijeljen sakrament bolesničkog
le predvodnik trodnevnice, dr. sc. Ante Japundžić poručio: „Lijepa je i bogata tradicija pomazanja za većinu nazočnih vjernika u crkvi kao i
štovanje Marije u našem narodu. Nastojmo da to štovanje bude ukorijenjeno na vjeri onih izvan nje.
i da nas ona izgrađuje. Neka nas vjera nosi prema naprijed. Izgrađujmo se u Mariji-
noj školi vjere i ljubavi koja nas unatoč raznim  kušnjama i nevoljama svakodnevnog Zvonko Ranogajec
života izgrađuje i da nam vjera bude djelotvorna. Dr. Pavlić je kao domaćin na koncu
zahvalio svima koji su doprinijeli ovogodišnjoj proslavi Gospe Ribarske.

Z. Ranogajec

20

Broj 7/534 2020. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Udbina Blagdan sv. Marije Magdalene -
Dan Gospića
Blagdan
sv. Jakova, Na blagdan sv.
zaštitnika Marije Magdalene,
drevne 22. srpnja, građani
Krbavske Gospića proslavili su
biskupije svoju nebesku zaštit-
nicu i Dan grada. Pro-
Gospićko-senjski biskup u miru mons. slava je počela ispred
dr. Mile Bogović predslavio je na blagdan spomen-križa poginu-
zaštitnika drevne krbavske biskupije, sv. lim braniteljima na
Jakova mučenika misu u Crkvi hrvatskih gradskom groblju sv.
mučenika u subotu 25. srpnja na Udbini i Marije Magdalene.
to na 20. obljetnicu od uspostave Gospićko- Gradonačelnik Karlo
senjske biskupije. Starčević i njegovi su-
radnici u gradskoj upravi te predstavnici udruga, policije, domaći vjernici i gosti odali su počast
Biskup Bogović se u svojoj homiliji pod- poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata. Položili su vijence, zapalili svijeće,
sjetio početaka uspostave biskupije. „Kada a molitvu za sve pokojne predvodio je, kao i procesiju do katedrale župnik Mario Vazgeč. U proce-
su me iz Rima pitali koji datum ima neko siji su dvije djevojke i dva dečka nosili sliku Marije Magdalene, a pridružila im se gradska limena
značenje za crkvenu povijest ovog kraja, glazba.
odgovorio sam da je to blagdan sv. Jakova
jer je njemu bila posvećena krbavska kate- U katedrali je svečanu sv. misu predvodio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić u
drala. Tako je došlo do toga da je upravo taj zajedništvu s biskupom u miru Milom Bogovićem i brojnim svećenicima. Pjevao je katedralni zbor
dan 2000. godine određen kada će nova bi- pod vodstvom Franje Puškarića.
skupija zaživjeti. Tada sam u Gospiću preu-
zeo onaj biskupski štap u ruke koji su nosili Biskup je na početku svoje propovijedi naglasio da su Gospićani gradsko groblje posvetili
krbavski biskupi, a donesen je i njihov križ Mariji Magdaleni, nakon teško izborene slobode i neovisnosti i nju izabrali za svoju nebesku za-
iz 13. stoljeća. Taj štap i križ stavili smo u štitnicu. „U groblju su, njoj u čast podigli malu kapelicu. Nije mi poznato kako su naši pradjedovi
ruke Ivana Pavla II. na spomeniku pred cr- došli na ideju da baš njoj posvete groblje u našem gradu. Možda, zato što je Marija Magdalena
kvom. Dakle, na blagdan sv. Jakova pred 20 simbol žene i majke koja na groblju plače jer su joj mučenički ubili voljenu osobu bez ikakve krivi-
godina zaživjela je Gospićko-senjska bisku- ce? Koliko ih je i na ovom našem groblju završilo na sličan način? Koliko je tu suza proliveno ,zna
pija. Toga dana bilo je slavlje u Gospiću, a samo Bog.“
20. obljetnicu slavim u Crkvi hrvatskih mu-
čenika, nedaleko jakovarske postaje koja je Završavajući propovijed, potaknuo je prisutne: „Molimo našu zaštitnicu da trajno prikazuje
1185. postala katedrala.“ Bogu patnje i suze mnogih stradalnika ovoga grada, i one koji su stradali u njegovoj prošlosti, i sve
one koji danas pate, da ih patnja ne slomi, da u svojoj patnji dožive susret s Isusom koji će im dati
Biskup je zatim podsjetio na povijest snagu i ohrabrenje. Neka Marija Magdalena, koja je navijestila Isusovo uskrsnuće, svojim zagovo-
Krbave i Udbine: „U 15. i 16. stoljeću na rom navijesti uvijek novo uskrsnuće i našega grada: uskrsnuće na život, da naš grad bude bogat
ovim prostorima nestalo je katolika zbog životom, i blagostanjem, kako duhovnim tako i materijalnom. Amen.“
turskih napada i osvajanja. Povorke izbje-
glica kretale su se odavde u razne krajeve. Na kraju sv. mise, prije svečanog blagoslova, biskup Križić čestitao je gradonačelniku Karlu
Tim putem kretao se i Krbavski križ pa smo Starčeviću, gradskom vijeću, svim gradskim institucijama, svim Gospićanima Dan grada, da po
ga uzeli kao simbol raseljene Hrvatske koju zagovoru sv. Marije Magdalene grad bude grad sretnih, zadovoljnih stanovnika.
križem želimo povezati. Oslobođenjem od
Turaka nastaje obnova: dolazi novo katolič- Čestitkama se pridružio i župnik Vazgeč te najavio popodnevnu sv. misu na groblju ispred
ko stanovništvo, ali je tu već stiglo s Turci- kapelice posvećene sv. Mariji Magdaleni.
ma i ono pravoslavno. Teškoće suživota naj-
više su se osjetile u drugom svjetskom ratu s. Robertina Medven
kada je hrvatsko i katoličko stanovništvo
protjerano. Nakon Oluje došlo je ponovno Cerovnik
ovamo katoličko stanovništvo – najviše iz
Bosne. Upravo na ovom prostoru izgrađeno Biskup Križić posvetio
je novo hrvatsko svetište – CHM, a sve više obnovljenu crkvu i oltar
jača u narodu svijest da je Svehrvatskom crkve Uzašašća Isusova
grob(lj)u mjesto na Krbavskom polju.
Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić posvetio je u nedjelju 19. srpnja svečanom sv. misom
Crkva je uvjerena da s ovoga prostora u 12 sati obnovljenu crkvu i novi oltar u župnoj crkvi Uzašašća Isusova u Cerovniku, župi Ogulin-
mogu krenuti poticaji za jakovarske pro- skog dekanata. Na svečanosti su sudjelovali uz mjesnog župnika popa Antu Luketića i druge sve-
mjene, da i oni koji su se znali vladati kao ćenike. Slavlje je započelo tradicionalnom procesijom od kapele Srca Marijina pa do župne crkve u
„sinovi groma“ mogu rasti i postati vjerni kojoj su sa svojim stjegovima sudjelovali i članovi Dobrotvornog podupirajućeg društva Uzašašće
širitelji iste Radosne vijesti za koju je živio Gospodinovo iz Cerovnika, DPD Sv. Marko Križevčanin iz Skradnika te DPD Sv. Ivana Pavao II.
i radio, za koju je mučenički položio svoj iz Oštarija te članovi Križarskog društva Dragutin Fifka iz Josipdola. Svečanost je glazbom ani-
život sv. Jakov apostol, zaštitnik Krbavske mirao župni zbor uz orguljsku pratnju Franje Puškarića.
biskupije i krbavske katedrale. Tu vjeru ob-
novimo i ojačajmo i danas na 20. godišnjicu „Ovu su crkvu radili vaši preci, neki su je rušili, vi ste je opet gradili, neki su je oštećivali,
Gospićko-senjske biskupije. Velike promje- vi ste je opet popravljali. Ostala je čitava zahvaljujući vašoj vjeri, poručio je na početku biskup
ne su se ovdje dogodile, velika nam djela Križić te u homiliji progovorio o stalnoj borbi dobra i zla. „Mudri ljudi siju miris ljubavi, a zao duh
učini Gospodin, opet smo radosni … Oni zavodi sijući zlo u njihovim srcima te širi mržnju. To je stalna pojava u kojoj se dobro pomiješa sa
koji siju u suzama, žanju u pjesmi“, rekao zlim koje se tako razvija. Bog tolerira i prisutnost zla, jer ako bi Bog iskorijenio zločince, pitanje je
je biskup. koliko bi nas ostalo. Bog je strpljiv i nada se da će se grješni promijeniti. Kukolj vidimo samo u sr-
cima drugih a ne i u svome. Neki uočavaju zlo samo kada se dogodi, no nama trebaju oni koji će ga
Zvonko Ranogajec predvidjeti. Pročistimo oči srca i ne gledajmo samo zlo jer na svijetu ima puno dobrog i plemenitog.
I mnogi vjernici svagdje vide samo đavla, a ne vide Božja djela.“

Na kraju je domaći župnik pop Luketić podsjetio na faze obnove crkve zadnjih 6 godina, a od
stare crkve ostao jer jedino kip Gospe čudotvorne. Izrazio je zahvalu biskupu Križiću na nabavlje-
nim moćima mučenika bl. Alojzija Stepinca. Biskup Križić je na koncu blagoslovio novu zastavu
cerovničke filijale Vojnovca kao i daju kipova, BDM Snježne i Sv. Ane.

Z. R.

21

HODOČAŠĆA Broj 7/534 2020.

Krasno: Velebitskim junacima 2020.

Hodočašće pripadnika Specijalne policije

“Velebitskim junacima 2020. - 10. Velebitsko hodočašće Zahvale Majci Božjoj
- Krasno 2020.” geslo je jedinstvenog zahvalnog hodočašća, dugog 250 kilometara
koje su prije deset godina pokrenuli pripadnici Specijalne policije iz Domovinskog
rata “Ajkule” u suradnji s International police Association – Sekcija Hrvatske i
Sportsko-penjačkim klubom “Čopalj”. Za vrijeme Domovinskog rata veliki dio svo-
jega sudioništva proveli su upravo na Velebitu i u kolovozu 1995. se s velebitskih
visina spustili u Vojno-redarstvenu akciju “Oluja”. Na Velebitu je poginulo više od 50
hrvatskih branitelja, od toga 26 pripadnika Specijalne policije MUP-a RH i sudionici
hodočašća noseći cijelim putem zavjetnu svijeću odaju počast svojim poginulim su-
borcima i prenose istinu o Domovinskom ratu.

Krenuli su 4. kolovoza nakon misnog slavlja na Tulovim gredama, odnosno od
crkve sv. Franje u Podpragu gdje je spomen ploča s imenima 51 poginulog pripadni-
ka hrvatskih oružanih snaga koji su poginuli na Velebitu u Domovinskom ratu od
1991. - 1995. godine. Nakon mise i blagoslova zavjetne svijeće koju će nositi cijelo
hodočašće, krenuli su prema Visočici, a u svetište Majke Božje u Krasnom stigli
na proslavu svetkovine Velike Gospe. Tijekom hodočašća obišli su pozicije njihovog
boravka tijekom Domovinskog rata kao i mjesta pogibije hrvatskih branitelja, ali i neke od vrhova najviših velebitskih visova. Hodočašće su za-
ključili sudjelovanjem na misnom slavlju u svetištu Majke Božje od Krasna 15. kolovoza tijekom kojega su na misi predali zavjetnu svijeću, nošenu
cijelom dionicom.

H. Anušić

Planinarsko hodočašće Majci Božjoj Trsatskoj

Članovi Planinarskog društva “Opatija” krenuli su 14. kolovoza pješice s Poklona prema Trsatu

Svečano je bilo u svim marijanskim svetištima i crkvama na svetkovinu Ve-
like Gospe. Brojni hodočasnici pred Gospin lik pristizali su sa svojim molitvama,
zahvalama i prošnjama, a mnogi od njih i pješice. Prvi puta članovi Planinarskog
društva “Opatija” krenuli su 14. kolovoza u 18 sati pješice s Poklona, mjesta iz-
među Učke i Ćićarije koje je ime dobilo prema tradiciji hodočasnika koji su pješice
iz Istre hodočastili Majci Božjoj Trsatskoj i na tom mjestu bi ugledali Trsat i
poklonili se Gospi. Dvadeset planinara hodalo je kroz noć od Poklona, preko Br-
ložnika, Rukavca, zaleđem Kastva kroz Lozu i Lužinu do Marišćine. Grebenom
su nastavili iznad Riječkog korita preko Pašačkog mosta do Matašićevog mlina
te Orehovice prema Trsatu gdje su stigli 15. kolovoza u prijepodnevnim satima.
Hodočašće i teren kojim su prošli bio je kondicijski, a na nekim dijelovima teh-
nički zahtjevan. Ni kiša koja ih je pratila nije ih obeshrabrila da prvi put članovi
opatijskog planinarskog društva pred lik Majke Milosti stignu na proslavu njezi-
na uznesenja na nebo.

H. Anušić

Zavjetno hodočašće Već niz godina, na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza župljani župa bakarskog
župljana bakarskog kraja hodočaste pješice na Trsat. I ove su godine krenuli u ranim jutarnjim
kraja na Trsat satima, oko 2 ujutro s Hreljina i do Trsata prošli kroz ostale župe bakarskog
kraja do svetišta Majke Božje Trsatske gdje su sudjelovali na misi u 7 sati. Na
hodočašću su sudjelovali župljani: Hreljina, Zlobina, Praputnjaka, Krasice, Škr-
ljeva i Kukuljanova.

15. pohod župljana Župe Plešce na Svetu Goru

Pohod vjernika iz sela i župe Plešce na Svetu goru, nadbiskupijsko svetište Majke
Božje Karmelske, 22. kolovoza održan je 15. godinu u kontinuitetu. Još za vrijeme
župnika pok. Josipa Malnara započelo je ovo hodočašće na inicijativu g. Marka Smole,
zaljubljenika u povijest goranskog kraja. U subotu 22. kolovoza hodočašćem se pove-
zao glavni žrtvenik crkve Presvetog Trojstva s prikazom Uznesenja i krunjenja Majke
Božje s glavnim žrtvenikom Majke Božje Karmelske. Uz vjernike iz župe Plešce, Majci
Božjoj Svetogorskoj hodočastili su i župljani iz župa: Brod na Kupi, Kuželj, Turke,
Gerovo, Čabar, Tršće i Prezid.

Na početku svete mise upravitelj župa Gerovo i Hrib, te upravitelj nadbiskupij-
skog svetišta, vlč. Ivan Marković, pozdravio je okupljene hodočasnike. Misno slavlje
predvodio je upravitelj župa Kupske doline, među njima i župe Plešce, vlč. Josip Tomić.

U propovjedi je istakao značenje i važnost Marijinog kraljevanja u životu po-
jedinaca, obitelj, društva i Crkve. Blagdan Majke Božje Kraljice zaključuje osminu
blagdana Uznesenja BDM, tako se i naš život zaključuje nagradom nebeskom ukoliko
stavimo Krista u središte našeg života, rekao je vlč. Tomić.

Misu je pjevao župni zbor iz Plešci, a na kraju mise obavljen je tradicionalni blago-
slov poljskih trava prema Rimskom obredniku iz 1929. Nakon mise i ophoda glavnog
žrtvenika Majke Božje Karmelske, upravitelj svetišta nazočnim je hodočasnicima bla-
goslovio svete krunice koje su vjernici mogli kupiti nakon mise.

22

Broj 7/534 2020. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Župa sv. Nikole biskupa Rijeka

Tri godine Cenakula
Svećeničkog marijanskog
pokreta u Rijeci

Riječki Cenakul, 36. po redu u župnoj crkvi sv.

Nikole biskupa u Rijeci na prvu subotu 1. kolovoza

bio je svim okupljenim štovateljima Bezgrješnog

Srca Marijina posebna prigoda za zahvalu

nebeskoj Majci za sve, tijekom protekle tri godine,

njenim posredstvom primljene milosti. održavao u župi sv. Franje Asiškog na Pehlinu gdje je predmolitelj bio
gvardijan tamošnjeg samostana pok. fra Vlado Rožić, a zatim i u župi
Po uzoru na apostole koji su se sastali s Marijom u jeruzalem- Presvetog Srca Isusova na Zametu u doba dok je u njoj župnik bio isu-
skom cenakulu – dvorani Posljednje večere, nakon čega su
za devet dana na njih sišli plameni jezici koji su ih ispunili Zsovac, pater Izidor Jedvaj. 
Duhom Svetim, na Cenakulima Svećeničkog marijanskog pokreta animljiva posebnost sadašnjeg riječkog Cenakula u župnoj
širom svijeta se na svaku prvu subotu u mjesecu, dan posvećen crkvi sv. Nikole biskupa jest svakako unikatni kip Majke
Prečistom Srcu Marijinu, okupljaju njegovi štovatelji. Susret uvi- Božje Fatimske, koji je svečano blagoslovljen na prvu subotu
jek započinje klanjanjem pred živim Gospodinom u Presvetom Ol- 1. prosinca 2018. uz sudjelovanje trojice svećenika. Nabavljen je
tarskom Sakramentu uz molitvu dvije krunice, za vrijeme kojega izravno iz Fatime donacijama članova Cenakula.
je nekoliko svećenika na raspolaganju za svetu ispovijed. Tijekom
propovijedi se razmatraju Gospine poruke iz službene knjige Sve- Najvažnije od svega je ipak istaknuti kako se sadašnji riječki Ce-
ćeničkog marijanskog pokreta “Svećenicima, Marijinim predragim nakul prije svega ističe po velikom odazivu vjernika duhovnim inicija-
sinovima”, tzv. “Plave knjige”. Poruke Blažene Djevice u obliku tivama. Tu se posebno može izdvojiti jedinstvena akcija posta i molitve
„nutarnjeg govora“ primio je osnivač Svećeničkog marijanskog po- za svetost svećenika naše nadbiskupije i za nova svećenička zvanja u
kreta don Stefano Gobbi (1930. - 2011.). Knjigu koja ima crkveni njoj koja je započela odmah nakon što je krajem 2018. godine u Riječkoj
imprimatur a nije dostupna u knjižarama je moguće nabaviti po nadbiskupiji proglašena Godina duhovnih zvanja.
završetku svakog susreta. U sklopu svete mise je i nezaobilazna
posveta Bezgrješnom Srcu Marijinu u skladu s fatimskim ukaza- Na prvom Cenakulu u 2019. godini tim je povodom upućen poziv
njima od prije više od 100 godina, kada ju je Majka Božja od nas i svim članovima da za vrijeme trajanja te godine jedan dan u mjesecu
zatražila. postom o kruhu i vodi te molitvom daju i svoj osobni vjernički doprinos.
Budući da se akciji tijekom 2019. godine odazvalo čak 106 postitelja,
Sadašnji riječki Cenakul Svećeničkog marijanskog pokreta je po- ona je nastavljena i u 2020-oj, te bez obzira na sve pandemijske neda-
krenuo 2015. u Crikvenici vlč. Slobodan Bunoza za vrijeme dok je bio će i ograničenja, broj postitelja trenutno iznosi visokih 90. Od samoga
župnik tamošnje župe Uznesenja BDM i dekan Crikveničkog dekanata. početka akcije svi su dani u mjesecu ‘pokriveni’, no kako broj ljudi koji
2017. godine Cenakul seli u Rijeku, gdje se nakon godinu dana održa- poste i mole u istom danu nije ograničen, i nadalje se mogu uključi-
vanja u župi sv. Ivana Krstitelja Škurinje premješta na Staro Krnjevo ti novi sudionici. Prijaviti se može i telefonski, brojem navedenim na
u župu sv. Nikole biskupa. Cenakul je otvorenog tipa i svi su novi Ma- mrežnoj stranici župe sv. Nikole biskupa Rijeka, gdje se mogu pronaći
rijini štovatelji uvijek dobrodošli. Neki od starijih štovatelja možda se i mnoge druge zanimljivosti o Cenakulu, toj jedinstvenoj i po cijelom
sjećaju i kako se prije 20-ak godina, kada je Rijeku (Trsat) u jednom svijetu proširenoj pobožnosti Bezgrješnom Srcu Marijinu.
navratu pohodio i don Stefano Gobbi, Cenakul u Rijeci neko vrijeme
Sanja Kovač

Dominikanci slavili blagdan Prije početka misnog slavlja, starješina samosta-
svog utemeljiitelja na fr. Ivan Dominik Iličić uputio je riječi pozdrava.
Euharistijsko slavlje predvodio je fr. Bernard Barba-
U samostanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci svečano rić, gvardijan s Trsata koji uskoro odlazi u Viroviticu
je proslavljena svetkovina utemeljitelja Reda na novu službu.
propovjednika - sv. oca Dominika.
Suslavili su novo postavljeni samostanski starje-
23 šina fr. Ivan Dominik, skorašnji trsatski gvardijan fra
Krunoslav Kvocajn, mons. Sanjin Francetić, župnik
najstarije gradske župe Uznesenja Blažene Djevice
Marije na nebo, braća dominikanci i drugi svećeni-
ci iz Rijeke. Asistirali su dominikanski i franjevački
novaci.

Propovjednik je održao jezgrovitu i nadahnu-
tu propovijed. Predstavio je dvije bitne Dominikove
osobine. Prva je molitva, a druga studij. „Molitva
prethodi svemu, produbljuje učenje, daje mu snagu,
a navjestitelju Radosne vijesti autentičnost“, rekao je
fr. Bernard.

Prije svečanog blagoslova, samostanski starje-
šina zahvalio je predvoditelju misnog slavlja i zaže-
lio mu sretan put na novu službu. Zahvalio je svim
svećenicima koji su koncelebrirali i novacima. Hvalu
je uputio svima koji su na bilo koji način pomogli da
slavlje svetkovine utemeljitelja dominikanskog reda
bude svečano.

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 7/534 2020.

LJETO U RIJEČKOM Naknadna imenovanja i razrješenja
ORATORIJU
u Riječkoj nadbiskupiji
Godina koju živimo po mnogočemu se ra-
zlikuje od bilo koje prije. Svakodnevica Na kraju pastoralne godine riječki nad- Nikola Gajić preuzeo župu sv. Jelene Križa-
i neke „normalne“ stvari svima su se biskup mons. dr. Ivan Devčić izvršio je do- rice u Kastvu.
promijenile, pa tako i u našem riječkom oratori- datne personalne promjene u Riječkoj nad-
ju. Prva je ovo godina u posljednjih 13 da zavr- biskupiji kako bi što primjerenije odgovorio Vlč. mr. Đuliano Trdić razriješen je
šetak škole i početak ljeta nismo živjeli zajedno na aktualne pastoralne i administrativne službe župnika župa sv. Bartola apostola u
na ljetnom oratoriju. No, naši salezijanci i mladi potrebe pojedinih župa, odnosno središnjih Cerniku, sv. Franje Asiškog u Kukuljanovu i
animatori nisu se dali obeshrabriti te su dali sve nadbiskupijskih ustanova. Preuzimanja Presvetog Srca Isusova u Škrljevu, te je ime-
od sebe kako bi i ovoga ljeta, unutar dopuštenih novih službi provedena su tijekom mjeseca novan župnikom župe sv. Nikole biskupa u
mogućnosti, pružili sadržaje za djecu i mlade na- srpnja i kolovoza o.g. Kraljevici. Vlč. Domagoj Duvnjak imenovan
šega grada. Tijekom lipnja i srpnja oratorij je bio je župnim upraviteljem u župama sv. Bar-
ispunjen mnoštvom manjih događaja kao što su Don Ivan Kordić SDB i don Šime Zubo- tola apostola u Cerniku, sv. Franje Asiškog
turniri za osnovnoškolce, mini olimpijske igre, vić SDB razriješeni su službe župnika i žu- u Kukuljanovu i Presvetog Srca Isusova u
tematske večeri, filmske večeri, klanjanje za mla- pnog vikara župe sv. Antuna Padovanskog Škrljevu.
de itd. Svaka večer zaključena je molitvom svete u Rijeci. Vlč. Vjekoslav Kovač razriješen je
krunice u 21.30 na dvorištu, koju mladi redovito službe župnika župe Svete Obitelji u Rijeci, Don Niko Sošić SDB razriješen je služ-
mole. te je imenovan župnikom in solidum župe sv. be župnika župe sv. Josipa u Rijeci, a upra-
Antuna Padovanskog u Rijeci. viteljem je imenovan don Josip Petrčić SDB.
Iako ljetni oratorij nismo uspjeli održati u Don Danijel Dragičević SDB imenovan je
uobičajenom terminu, on je premješten za kolo- Vlč. Marinko Kajić razriješen je službe župnim vikarom župe Marije Pomoćnice u
voz te je zadobio i novo ruho. Ove godine trajao župnika župe sv. Jelene Križarice u Kastvu Rijeci.
je čak tri tjedna te bio podijeljen na srednjoškol- te je imenovan župnikom župe BDM Kar-
ce, starije osnovnoškolce i mlađe osnovnoškolce. melske u Krasici i sv. Antuna op. u Dragi. Vlč. dr. Nikola Vranješ imenovan je te-
Ljetni za srednjoškolce potpuno je nova stvar i Vlč. Ivan Mandić imenovan je župnikom ološkim ekspertom i savjetnikom u Uredu
prvi put je održan od 11. do 14. kolovoza. Okupilo župa sv. Petra i Pavla u Bribiru i sv. Dujma u za pastoral Riječke nadbiskupije, stručnim
se 80 srednjoškolaca koji su zajedno s 12 salezi- Driveniku, a njihov je dosadašnji župnik vlč. suradnikom i savjetnikom za nadbiskupijski
janaca i animatora studenata upoznavali život mjesečnik Zvona, te nadbiskupskim pomoć-
nim ceremonijarom.
Jsvetoga Pavla.
edan dan su proveli i na izletu u Golubinja- Slavlje sv. Ignacija
ku gdje je program vodio don Mihovil Kur-
kut, a pridružili su se i novi povjerenik za Na svetkovinu sv. Ignacija, osnivača Družbe Isusove,
pastoral mladih Hrvatske salezijanske provincije u isusovačkoj crkvi Navještenja BDM u Opatiji 31. srpnja
don Branko Bendra te vlč. Anton Budinić iz Krč- slavljena je svečana euharistija koju je predvodio vrhbo-
ke biskupije. Uz formativne trenutke program je sanski nadbiskup kard. Vinko Puljić uz koncelebraciju
bio ispunjen molitvom, igrom, plesom i svakako riječkog nadbiskupa mons. Ivana Devčića, zadarskog nad-
susretom s živim Kristom u sakramentu Pomi- biskupa mons. Želimira Puljića i oko petnaestak svećeni-
renja i Euharistije. Iako je održan po prvi put, ka. Bila je to ujedno proslava zlatnog jubileja svećeništva
pokazao se velikim uspjehom. isusovca o. Ignacija Čižmešije koja se zbog COVIDA-19
nije mogla održati 5. srpnja u njegovom rodnom mjestu
Od 16. do 21. kolovoza održan je oratorij za Mičetincu.
starije osnovnoškolce, a od 23. do 28. kolovoza za
mlađe osnovnoškolce. Oni su dijelili zajedničku Na početku mise nazočne je pozdravio poglavar isuso-
temu „Oče naš“ te se nastojati što bolje upoznati vačke zajednice u Opatiji o. Mirko Nikolić. Pjevao je zbor
s molitvom koju nas je Isus naučio te što ona kon- župe sv. Jakova iz Opatije a sudjelovalo je mnoštvo vjerni-
kretno znači u životu svakoga od nas. ka iz Opatije i okolice te rodbina i prijatelji jubilarca.

U prigodnoj propovjedi o. Mirko Nikolić je opisao sv. Ignacija kao hodočasnika: od rodne
Loyole, diljem Europe sve do Svete zemlje i Rima gdje je preminuo 31. srpnja 1556. Naime
i sam je Ignacije u svojoj “Autobiografiji” sebe nazvao hodočasnikom na hodočašću života.
Najznačajnije njegovo djelo “Duhovne vježbe” su zapravo nutarnje duhovno hodočašće duše
usmjereno prema Bogu svome Stvoritelju.

Na kraju je spomenuo životno hodočašće jubilarca o. Ignacija Čižmešije koji je prije 50
godina 1970. u svom rodnom Mičetincu, župa Đurđevac, slavio svoju mladu misu. Životno
ga je hodočašće vodilo diljem cijele Lijepe naše. Najveći dio svoje pastoralne službe odradio
je u Osijeku gdje je proživio teške ratne godine Domovinskog rata i ostavio dubok trag u
nesebičnoj duhovnoj brizi za branitelje, prognanike, siromašne i ugrožene. Cijeli se život
posebno ističe ljubavlju prema prirodi po načelu svog imenjaka sv. Ignacija iz kontemplacije
“Kako postići ljubav” koja je kruna duhovnih vježbi i gdje on poziva da si vježbenik prizove
u pamet primljena dobročinstva stvaranja i da motri kako Bog stanuje u stvorenjima dajući
im život, bivanje, uzdržavanje i osjećanje.

Od 2012. o. Ignacije Čižmešija boravi u isusovačkoj zajednici u Opatiji gdje revno ispovi-
jeda i duhovno usmjeruje mnoge vjernike koji ga zbog toga posebno cijene.

P. T. T.

Mrkopaljski župni zbor
obnovio pjevani misni stavak
Peranovog Vjerovanja

Zbor župe BDM Žalosne iz Mrkoplja, poznat je po svom pjevanju ne samo u Riječkoj
nadbiskupiji, već diljem Hrvatske. Broji četrdesetak članova. Stare fotografije i dokumenti
govore o dugoj, stogodišnjoj tradiciji zborskog crkvenog pjevanja u Mrkoplju.  Zbor se i danas
iznova pomlađuje novim članovima, a u njemu pjevaju mnoge generacije župljana.

Ususret Proštenju BDM Žalosne u rujnu, odlučili su obnoviti pjevanje nekad redovito
pjevanog, a danas uglavnom recitiranog misnog stavka – “Vjerovanje”, fra Ive Perana. Kako
zvuče, možete poslušati na youtube kanalu.

Marijan Padavić

24

Broj 7/534 2020. IZ ŽUPA

volosko - Sv. Ana

Župa sv. Ane u Voloskom proslavila je 26. srpnja svoju zaštitnicu
i župni blagdan. Središnje misno slavlje ispred župne crkve predvodio
je vlč. Laurent Kružić, mladi svećenik rodom iz Voloskog, trenutno na
poslijediplomskom studiju u Rimu. Zbog poznatih mjera zaštite, u ovom
turističkom mjestu pored Opatije u jeku turističke sezone na misi se
okupio ipak manji broj ljudi nego inače, a izostala je uobičajena proce-
sija i druženje nakon mise.

„Ipak, i na ovaj smo način pokazali zajedništvo te da svejedno mo-
žemo lijepo i svečano proslaviti naš župni blagdan“, rekao je na kraju
mise župnik vlč. Petar Belanić. Podsjetio je i da se blagdan roditelja
Blažene Djevice Marije, sv. Joakima i sv. Ane, slavi kao dan djedova i
baka, odnosno starijih osoba te izrazio žaljenje što brojni od njih zbog
mjera opreza nisu mogli sudjelovati u ovoj proslavi.

g. vežica - sv. Ana Mune - marija
Magdalena
Župljani župe sv. Ane na Gornjoj Vežici blagdan svoje
zaštitnice proslavili su 26. srpnja, a misu je predvodio Župa sv. Marije Magdalene u Muna-
župnik vlč. Michele Cittadino. Nagovor je započeo ma 22. srpnja proslavila je svoju zaštitni-
čestitkom imendana svima koji se zovu Ana, Hana i cu. Misno slavlje predvodio je župnik Jo-
Anita. „Značenje imena Ana zapravo je milost. Sveti sip Blažotić. Na svetoj misi su sudjelovali
Joakim i Ana nisu mogli imati djece, te su se u starijoj udruženi zborovi okolnih župa koji su pje-
dobi odlučili moliti Gospodinu i žrtvovati. Naposljetku smom uzveličali slavlje. Nakon blagoslova
ih je Gospodin darovao djevojčicom imena Marija. i “ofara” oko oltara, župljani su se sakupi-
Stoga se svetoj Ani utječu mnoge žene željne poroda, li na zajedničko druženje i zakusku.
trudnice, rodilje i majke općenito“, objasnio je župnik.

bakar - sv. margareta

Bakrani su blagdan sv. Margarete, zaštitnice svoga grada, proslavili 13. srpnja
svečanim misnim slavljima kao i prošlih godina. No, ove godine prvi puta je sv.
misa bila na otvorenom, iza crkve sv. Margarete, na Žalu ribara, zbog pandemije
izazvane korona virusom, a i vjernika je bilo manje, iako su došli i iz ostalih
župa Bakarskog dekanata i Rijeke.

Misnom slavlju prethodila je procesija s relikvijom - rukom sv. Margarete,
koja je krenula ulicama Bakra od crkve Majke Božje od Porta do crkve sv. Mar-
garete.

Misno slavlje predvodio je don Tunjo Blažević župnik župe Marije Pomoćnice
iz Rijeke, a uz župnika Bakra vlč. Nikicu Jurića, i druge svećenike. Na misnom
slavlju bio je i gradonačelnik Grada Bakra Tomislav Klarić sa suradnicima.

Bartoja na Cerniku

Župa Cernik proslavila je u ponedjeljak 24. kolovoza blagdan svog nebeskog
zaštitnika sv. Bartola apostola. Svečano euharistijsko slavlje u dvorištu župne cr-
kve predvodio je don Josip Radić, utemeljitelj javnog vjerničkog društva “Omnia
Deo” u zajedništvu s dekanom Bakarskog dekanata vlč. Ivanom Friščićem, žu-
pnikom vlč. mr. Domagojem Duvnjakom, župnim vikarom vlč. Markom Pavlino-
vićem, dugogodišnjim cerničkim župnikom, sada umirovljenim svećenikom vlč.
Perom Zebom i drugim svećenicima.

Zaključujući propovijed istaknuo je kako su pred nama veliki izazovi, osobito
na polju vjere. Bez trpljenja nema sposobnosti da budemo spašeni. Zato nas Bog
poziva da se odupiremo idelopoklonstvu i svakom grijehu, kazao je don Radić.

opatija - Sv. Jakov Mise trodnevnice predvodio je o. Tonči Trstenjak DI., a tema trod-
nevne duhovne pripreme bila je Krist na žalu – kako se Isus obraća
Grad Opatija 25. srpnja svečano je proslavio svog nebeskog zaštit- i kako poziva. Vjernici su imali priliku i pogledati filmove o sv. Be-
nika sv. Jakova ap. Središnje misno slavlje u župnoj crkvi okruženoj nediktu čiji su redovnici sagradili Opatijsku opatiju te o sv. Ignaciju
samostanom po kojem je mjesto dobilo ime, predvodio je porečki i pul- Loyolskom, osnivaču Družbe Isusove čiji redovnici sada upravljaju sa-
ski biskup u miru mons. Ivan Milovan. Župnik o. Ivan Tambolaš DI mostanom i župom.
objasnio je kako je ove godine izostala tradicionalna procesija s kipom
sv. Jakova središtem Opatije zbog mjera opreza i zaštite od Covid-19, a
i okupljenih vjernika bilo je manje no inače.

Pohod ukrajinskog biskupa župi plešce
Na 18. nedjelju kroz godinu, 2. kolovoza, svečano misno slavlje u Tomićem. Riječi dobrodošlice i zahvale uz prigodne poklone uputili su
župnoj crkvi u Plešcima predvodio je kurijalni biskup Ukrajinske gr- Marko Smole, Slavko Gec, Jelena Gec i Goran Majetić. Sva prikupljena
kokatoličke crkve i titularni biskup Vagade te tajnik Svetog Sinoda milostinja i darovi te nedjelje bili su namijenjeni za pomoć djeci u rat-
Ukrajinske grkokatoličke crkve Bohdan Dzyurakh, C.Ss.R., u zajed- nom zahvaćenom području Ukrajine. Nakon mise uslijedilo je druženje
ništvu s o. Andriyem i o. Mykolom, te domaćim župnikom vlč. Josipom i počašćenje vjernika i hodočasnika ispred župne crkve.

25

NAŠI POKOJNI Broj 7/534 2020.

Posljednji ispraćaj dr. Đure Puškarića

Svjedočenje vjere
u Crkvi i društvu

U svojih je 49 godina svećeništva duhovno

i materijalno pomogao brojnima, posebno

svećeničkim kandidatima i studentima koje

je usmjeravao primjerom i savjetom. Značajni

su njegovi poticaji i vjernicima laicima koje je

upućivao na udruženo djelovanje i na zauzeto

svjedočenje vjere u Crkvi i društvu.

Svećenik Riječke nadbiskupije dr. Đuro Puškarić pokopan je lozofsko-teološki studij na Sveučilištu u Beču. Nakon dvije godi-
7. kolovoza u svojoj rodnoj Slavoniji, u mjestu Vođinci. Spro-
vodni obred predvodio je župnik Ante Šiško, misu zadušnicu ne studij nastavlja u Rimu gdje je završio teologiju. Za svećenika
vlč. Vinko Delinac, rodom iz Vođinaca, a pokojnika je ispratila naj-
bliža rodbina, prijatelji i mještani. U propovijedi je o njemu govorio Beogradske nadbiskupije zaređen je 1971. godine u župnoj crkvi
ovogodišnji mladomisnik Sisačke biskupije vlč. Ivan Ćorić kojemu
je mjesec dana ranije pokojnik propovijedao na mladoj misi. Na Kraljice Svete Krunice u Vođincima. Nakon ređenja odlazi na krat-
putu iz Rijeke u Vođince od pokojnika su se oprostili i mještani
Vrbovskog čiji je bio počasni građanin. ku pastoralnu praksu u Smederevo, a potom opet na studij u Rim,

Preminuo je na dan Gospe Snježne i Domovinske zahvalnosti, gdje je na Patrističkom institutu „Augustinianum“ Lateranskog
5. kolovoza u KBC-u Sušak u Rijeci, u 75. godini života i 49. godi-
ni svećeništva. Boraveći u Svećeničkom domu u Rijeci posljednjih sveučilišta doktorirao 1977. godine. Do 1980. boravio je u njemač-
nekoliko godina, strpljivo je podnosio bolesti srca i dijabetesa koje
su mu otežavale kretanje i životne uvjete. U svojih je 49 godina sve- koj biskupiji Augsburg, a zatim je 1. studenog 1980. godine inkar-
ćeništva duhovno i materijalno pomogao brojnima, posebno sveće-
ničkim kandidatima i studentima koje je usmjeravao primjerom diniran u tadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju.
i savjetom. Značajni su njegovi poticaji i vjernicima laicima koje
je upućivao na udruženo djelovanje i na zauzeto svjedočenje vjere Deset godina bio je župnik u Vrbovskom, dvije godine u Ogu-
u Crkvi i društvu. „Mnogo je ljudi prošlo kroz ovu župnu kuću“,
kako je u šali znao reći, i svima je nastojao pomoći, usmjeriti ih i linu, a od 1992. u Rukavcu, do umirovljenja 2016. godine kada je
omogućiti im da ostvare ono što žele. Objašnjavajući zašto to čini,
govorio je „bojim se grijeha propusta“. Posvjedočio je to u propovi- preselio u Svećenički dom. Nekoliko je godina uz župu Rukavac
jedi i vlč. Ivan Ćorić, mladomisnik koji je studentske dane u Rijeci
živio s njim u župnom stanu u Rukavcu i koji je potvrdio da je po- upravljao i župama Veprinac i Ičići. Svugdje gdje je službovao ob-
kojnik najzaslužniji za ostvarenje njegova svećeničkog poziva. „Bio
je iskren, istinoljubiv i tvrdoglav, zbog toga je mnogima bio trn u navljao je crkve i crkvene objekte. Kuću Ive Robića u Ičićima pre-
oku. Ali bio je to jer je bio Božji“, rekao je vlč. Ćorić.
uredio je, po želji pokojnika, u sakralni objekt u kojemu se slave
Dr. Đuro Puškarić rođen je 1945. godine u Vođincima. Nakon
završene osnovne škole i sjemeništa, upisao je kao stipendist fi- mise. Mještani Vrbovskog 2009. godine imenovali su ga počasnim

građaninom, a mještani Veprinca pamte ugledne goste i bogat pro-

gram proslave 500. obljetnice Veprinačkog zakonika 2007. godine,

Uza što je najzaslužniji bio njihov tadašnji župnik.
z župničku službu, tijekom 36 godina svećeničkog djelova-
nja u Riječkoj nadbiskupiji bio je i dekan, član prezbiter-
skog vijeća, član zbora savjetnika, ravnatelj nadbiskupij-
skog Caritasa te povjerenik za katoličke laičke udruge i pokrete.

Za djelovanje tijekom Domovinskog rata, smirivanje tenzija

na početku rata kada je službovao u Ogulinu te kasnije promociju

Hrvatske u međunarodnim katoličkim krugovima kako bi što prije

bila priznata, predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom

Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske koji se dodjeljuje za pro-

micanje moralnih društvenih vrjednota. D.D.

Jačanje laikata

Kao povjerenik za katoličke laičke udruge i pokrete ustrajan
je bio u jačanju svijesti katoličkog laikata te je puno učinio po
pitanju udruženog djelovanja laika. Bio je duhovnik i jedan od
osnivača Udruge hrvatskih katoličkih muževa koja je od 2000.
godine, u desetak godina djelovanja, kao članica međunarodnog
udruženja Unum Omnes pokrenula i realizirala brojne kulturne
i društvene projekte. Kao povjerenik za laičke udruge bio je
pokretač i voditelj projekta dodjeljivanja Medalje zahvalnosti sv.
Vida zaslužnim vjernicima laicima o blagdanu zaštitnika Riječke
nadbiskupije.
Čitatelji Zvona pamtit će ga po njegovim kolumnama i uvodnicima,
a bio je i član uredništva našeg lista.

26

Broj 7/534 2020. NAŠI POKOJNI

Fra Nikola Stanislav Novak

Kapucin ispovjednik, čuvar
svetišta, prirodoslovac i novinar

U Osijeku je predavao biologiju i geografiju, a u Dubrovniku je više od

dva desetljeća bio upravitelj svetišta Gospe od Milosrđa te voditelj

vjerskog programa na Radiju Dubrovnik.

Okrijepljen svetim sakramentima, 24. kolovoza preminuo je vremena, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, u jeku najže-
fra Stanislav Nikola Novak, franjevac kapucin, svećenik. šćih progona Crkve. “Tada izabrati redovnički i svećenički poziv
Pogrebne obrede na groblju Kozala i misu zadušnicu u ka- značilo je svjesno na sebe preuzeti one najteže vidove evanđeoskih
pucinskoj crkvi Gospe Lurdske u Rijeci 27. kolovoza predvodio je Blaženstava”, rekao je propovjednik. Njegov odlazak u sjemeništa
krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak. visokom cijenom platila je njegova obitelj. Fra Nikolin otac bio je
električar i zbog odlaska sina u samostan, bio je ubijen tijekom
Toplim riječima od pok. fra Nikole oprostili su se riječki nadbi- rada na jednom kvaru u centrali.
skup mons. dr. Ivan Devčić, provincijal Hrvatske kapucinske pro-
vincije fra Jure Šarčević, župnik župe Gospe Lurdske i gvardijan Zaključujući propovijed mons. dr. Petanjak potaknuo je oku-
kapucinskog samostana u Rijeci fra Eugen Pavlek te ispred Franje- pljene da ih rastanak od fra Nikole potakne da u drugima za života
vačkog svjetovnog reda Elida Verunica. Riječki nadbiskup zahva- traže onaj trun zlata za koji je sv. Leopold tvrdio da se nalazi u sva-
lio je Bogu na životu, djelu i svjedočanstvu vjere fra Nikole koji je kom čovjeku. Tada će duh Blaženstava već ovdje na zemlji zasjati
prihvatio poziv sv. Franje da ‘obnovi Crkvu’. Taj poziv i danas je i tada ćemo o svome prijelazu u vječnost moći čuti Isusove riječi:
posebno aktualan kada smo potrebni poniznosti i zaljubljenosti u “Dođi k meni i budi dionik nebeskog kraljevstva. Blago tebi što si
Krista. Nadbiskup je zahvalio braći kapucinima i svim franjevcima vjerovao i živio to Kraljevstvo već na zemlji.”
na življenju Franjinog obnoviteljskog poziva, a posebno pokojniku
na autentičnosti, vjerodostojnosti i živom svjedočenju vjere u Gos- H. Anušić
podina.

Crtice iz života fra Nikole iznijeli su fra Eugen Pavlek te fra
Jure Šarčević koji je, između ostaloga, istaknuo kako je fra Nikola
osobito cijenio zajedničku i osobnu molitvu. Čak i u poznim godi-
nama dolazio je na molitvu s braćom u samostanu, svjestan da bez
molitve nema autentičnog življenja redovništva.

Nakon pogrebnog obreda služena je misa zadušnica u kapucin-
skoj crkvi Gospe Lurdske u kojoj je fra Nikola proveo svoje posljed-
nje godine života. Krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak u propovi-
jedi se osvrnuo na evanđeoski tekst o Isusovom govoru poznatijem
kao ‘Blaženstva’. “Za razliku od Mojsijevih Deset zapovijedi koje
govore što čovjek treba činiti, Blaženstva kažu što čovjek može biti.
Njima su postavljeni najviši mogući kriteriji prema kojima se čo-
vjek može ostvariti, a da nogama čvrsto stoji na zemlji. Blaženstva
polaze od svakodnevne zbilje koja je uvijek u kontrastima, suko-
bima, napetostima i nevoljama svake vrste. Polazeći od toga, Isus
govori o blaženicima koji će se utješiti, nasititi, Boga gledati... To
znači da ne postoji idealan svijet, jer kad bi postojao ne bi bilo Bla-

Fženstava”, rekao je mons. dr. Petanjak.
ra Nikola Stanislav Novak oduvijek se trudio živjeti duh
Isusovih Blaženstava, čak i u vrijeme kada o njima nije oz-
biljno razmišljao. Ona ne traže nešto od čovjeka, nego svega
čovjeka. U tom je duhu pokojni fra Nikola s desetak godina ušao
u redovničko sjemenište i u djetinjstvu se odlučio Kristu sav daro-
vati, kazao je mons. dr. Petanjak. Podsjetio je kako su to bila teška

Fra Nikola Stanislav Novak je rođen u Lopatincu, župa sv. Juraj je djelovao od 1988. gdje je više od dva desetljeća bio gvardijan
na Bregu u Međimurju. U kapucinski Red ušao je 1950. godine i upravitelj svetišta Gospe od Milosrđa, a bio je i biskupski
u Varaždinu. Doživotne zavjete položio je 1956. u Zagrebu. Za konzultor, kateheta, delegat za obavijesna sredstva i urednik,
svećenika  je zaređen 1961. u Zagrebu. Od 1961. do 1966. voditelj vjerskog programa na Radiju Dubrovnik. Sudjelovao je
studirao je prirodoslovne nauke u Padovi (Italija). Od 1966. kao u kauzi za proglašenje svetim sv. Leopolda Bogdana Mandića.
svećenik djelovao je u kapucinskim samostanima u Osijeku i Od 2008. bio je i odgojitelj postulanata. Od 2011. godine
tu je na srednjoj Serafskoj školi predavao biologiju i geografiju. boravio je u kapucinskom samostanu u Rijeci i tu je vršio službu
Bio je samostanski poglavar i urednik lista Bl. Leopolda ispovjednika. Osim već spomenutih službi u dva je navrata bio
Mandića. Od 1982. do 1985. bio je u Karlobagu. U Dubrovniku provincijalni savjetnik (definitor).

27

Lice
Marijino
na Korzu Na dvadeset panoa posjetitelji na
Korzu do 20. kolovoza mogli su
Počevši od kultne ikone Gospe Trsatske iz
vidjeti neke od najpoznatijih riječkih
14. stoljeća, preko drvenih gotičkih kipova, umjetnina, ali i one koje široj publici

renesansnih reljefa, mramornih i srebrnih skulptura nisu poznate. Od kiparskih se
djela ističe kasnogotička Pieta koja
do brojnih slika na platnu, može se ustvrditi da je
se nekad nalazila u župnoj crkvi
malo koje lice u Rijeci bilo tako omiljeno kao ono Uznesenja Blažene Djevice Marije

Marijino, poručili su organizatori izložbe. na nebo, danas u Pomorskom
i Povijesnom muzeju Hrvatskog
Župa Uznesenja BDM u Rijeci u primorja Rijeka, djelo drvorezbara
suradnji s Katedrom za umjet- Leonarda Thannera iz Bavarske, kao
nost ranog novog vijeka Odsje- i obojeni sedreni reljef Bogorodice
ka za Povijest umjetnosti Filozofskog s Djetetom među svijećnjacima
(Madonna dei Candelabri) iz kapele
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, udru-
na Škurinjama, nastao prema
gom Primorski Hrvat i uz podršku slavnom istoimenom, no danas
izgubljenom mramornom reljefu
Grada Rijeke, u povodu 70 godina firentinskog ranorenesansnog kipara
Antonija Rossellina. Iz doba baroka
od proglašenja dogme o Marijinom nezaobilazna su dva mramorna
lika najznačajnijeg riječkog kipara
uznesenju na nebo i ususret svetko- Antonija Michelazzija. Riječ je o
Mariji na velikom reljefu s prikazom
vini Velike Gospe na riječkom Korzu
Poklonstava pastira iz Riječke
priredila je u ponedjeljak 10. kolovo- katedrale te monumentalnom
kipu na glavnom oltaru u crkvi
za otvorenje izložbe “Lice Marijino svetog Jeronima. Zbog svoje
monumentalnosti i likovne snage
u Rijeci”. Prigodne riječi uputili su nezaobilazna je srebrna Bogorodica
augsburškog zlatara Johanna Davida
župnik župe Uznesenja BDM mons. Sanjin Francetić, prof. dr. sc. Nina Kudiš i zamjenik grado- Salera, te nešto kasniji Marijini
likovi u mramoru i drvu nastali pod
načelnika Grada Rijeke g. Nikola Ivaniš. Otvorenju su nazočili dosadašnji gvardijan i čuvar Tr- dlijetom Dionizija Hoffera, Agostina
Benvenutija i Ivana Rendića. Osim
satskog svetišta fra Bernard Barbarić, njegov nasljednik fra Krunoslav Kocijan te koordinator ikone Gospe Trsatske, ujedno i
najstarijeg djela na izložbi, ljepotom
Npastoralnih ureda i povjerenstava Riječke nadbiskupije vlč. Mato Berišić. se ističu platna iz franjevačke crkve
a inicijativu mons. Francetića, te u suradnji s Katedrom za umjetnost ranog novog vije- na Trsatu, a naslikali su ih Pietro de
ka Odsjeka za Povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, osmišljena Pomis, Serafin Schön, Cristoforo
je izložba posvećenu Marijinu liku u umjetničkoj baštini Rijeke. Današnja župna, nekad Tasca i Valentin Metzinger. Konačno,
Zborna crkva posvećena je upravo Velikoj Gospi, odnosno Mariji koja je nakon završetka ovoze- među vrijedne, no gotovo nepoznate
slike s likom Djevice valja istaknuti
maljskog života bila dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu. Iako se ovaj blagdan slavio sto- radove Bartolomea Litterinija
iz Nadbiskupske palače, kao i
ljećima prije, tek je prije sedamdeset godina, odnosno 1. studenog 1950. papa Pio XII. proglasio Giovannija Simonettija te Fakunda
Fistera iz nekadašnjeg augustinskog
ovu vjersku istinu – dogmu.
samostana.
Lik Marije od davnina je prisutan u povijesnoj memoriji grada Rijeke i, nekad zasebnog

naselja, Trsata. Njezino je lice ovjekovječeno na brojnim kipovima i slikama sačuvanima u grad-

skim crkvama, samostanima, grobljima i muzejima. Pod Marijinim je zaštitničkim velom Rijeka

stoljećima prosperirala pružajući dom brojnim umjetnicima u potrazi za naručiteljima svojih

djela. Tako su nastajale antologijske umjetnine bez kojih bi slika i identitet grada bili nezamisli-

vi. Autori su izložbe prof. dr. sc. Nina Kudiš, izv. prof. dr. sc. Damir Tulić, Marin Bolić, mag. hist.

art. i Mario Pintarić, mag. hist. art. Autor fotografija je izv. prof. dr. sc. Damir Tulić, a izložbu je

grafički oblikovao Ivan Braut, mag. hist. art. H.A.

28