Zvona 6 srpanj 2022

BROJ 6/553MJESEČNIK ZA
KRŠĆANSKU KULTURU
CIJENA 7 KN

SRPANJ/KOLOVOZ 2022. - RIJEKA
GODINA IZLAŽENJA LX.

Svečana Večernja i
Medalje zahvalnosti sv. Vida

Živite svoje kršćansko
poslanje ne protiv
drugih nego s
drugima

Događanja

Sinodalna Crkva –
poziv na zajedništvo i
promjene

Svjetski susret obitelji

Obitelj je prvo mjesto
gdje učimo ljubiti

20 godina Ureda za obitelj
Riječke nadbiskupije

Svaki čovjek treba
radost ljubavi

S. Benedikta Nina Krapić,
mag. Iur, djelatnica
Caritasovog doma za žene
i djecu žrtve obiteljskog
nasilja „Sveta Ana“

Nasilje je
bolest sistema

Proslava sv. Vida, zaštitnika nadbiskupije i grada Rijeke

Blago progonjenima
zbog pravednosti

S a d r ž a j: Proslava sv. Vida, zaštitnika
nadbiskupije i grada Rijeke
Proslava sv. Vida, zaštitnika
nadbiskupije i grada Rijeke Blago progonjenima
Blago progonjenima zbog pravednosti
zbog pravednosti .............................2-3

Svečana Večernja i Medalje
zahvalnosti sv. Vida
Živite svoje kršćansko
poslanje ne protiv
drugih nego s drugima .................4-5

Kolumna
Sv. Vid i karneval ..................................5

Događanja U nadvladavanju suvremenih kušnji propovjednik
Sinodalna Crkva – poziv na je potaknuo vjernike da ostanu čvrsto povezani
zajedništvo i promjene .................6-7 s Bogom, u osobnoj molitvi, molitvi u obitelji, na
nedjeljnoj svetoj misi u zajedništvu vjernika.
S. Benedikta Nina Krapić,
mag. Iur, djelatnica Caritasovog
doma za žene i djecu žrtve
obiteljskog nasilja „Sveta Ana“
Nasilje je bolest sistema ..............8-9

Caritas ......................................................... 10

Događanja
32. Susret hrvatskih
misionara i misionarki ..................... 11

Iz povijesne riznice
Grad na Rječini pod
upravom pulskih biskupa ..... 12-13

20 godina Ureda za obitelj
Riječke nadbiskupije
Svaki čovjek treba
radost ljubavi ................................. 14-15

Događanja ................................................. 16

Crkvena glazba
Nadbiskupijski zbor iz
Rijeke – petnaest godina
glazbenog života ............................... 17

Duhovni kolaž .......................................... 18 Od Gospe do svetog Vida simbolično je Zgrablićem te mnogobrojnim svećenicima Ri-
u srijedu 15. lipnja u 18 sati krenula ječke nadbiskupije. Slavlju proslave nebeskog
Crtice iz Gorskog kotara procesija od najstarije riječke župne cr- zaštitnika Riječke nadbiskupije, katedrale i
Vilko Golubić, kve Uznesenja BDM (Vele crikve/Assunte) do grada Rijeke odazvali su se predstavnici grad-
neponovljivi učitelj ........................... 19 riječke prvostolnice, katedrale sv. Vida, ispred ske i županijske vlasti, drugih vjerskih zajed-
koje je svečano euharistijsko slavlje predvo- nica koje djeluju u gradu na Rječini, predstav-
Gospićko-senjska biskupija ......... 20-21 dio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić u nici Sveučilišta u Rijeci, KBC-a Rijeka te drugi
zajedništvu s: riječkim nadbiskupom mons. uvaženi gosti i mnogobrojni vjernici koji su
Riječka nadbiskupija ...................... 22-23 Ivanom Devčićem, riječkim nadbiskupom ko- ispunili Trg Grivicu. Svima njima na početku
adjutorom mons. Matom Uzinićem, krčkim euharistije pozdravnu riječ uputio je riječki
Iz župa .................................................. 24-25 biskupom mons. Ivicom Petanjkom, gospićko- nadbiskup mons. Ivan Devčić.
senjskim biskupom mons. Zdenkom Križićem,
Svjetski susret obitelji porečkim i pulskim biskupom u miru mons. „Radujemo se blagdanu svetoga Vida, za-
Obitelj je prvo mjesto Ivanom Milovanom, pomoćnim zagrebačkim štitnika grada Rijeke. On koji se mučeništvom
gdje učimo ljubiti ........................ 26-27 biskupom mons. Mijom Gorskim, vojnim or- proslavio. Raduje se nebeska crkva proslavlje-
dinarijem mons. Jurom Bogdanom, zadarskim nih, a mi u zajedništvu vjere i slavljenju svetih
Rijeka milosti tekla nadbiskupom koadjutorom mons. Milanom otajstava naslućujemo radost neba, ostvarene
na slavu Boga i vječnosti - zauvijek u Bogu, njihovu blizinu,
za pomoć potrebitima ................... 28

Izdavač: RIJEČKA NADBISKUPIJA I GOSPIĆKO SENJSKA BISKUPIJA; Uređuje: Helena Anušić;
Tehnički urednik: Danijel Delonga; Grafička priprema: Alen Čar - Slim; Tisak: TISKARA ŠULJIĆ, Viškovo;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Uredništvo: tel: 385 51 651 006, fax: 581 221;
e-adresa: [email protected]; Žiro-račun: Nadbiskupija riječka mjesečnik Zvona, ERSTE BANKA,
HR2424020061500117497; Broj računa za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK, IBAN:
MJESEČNIK ZA KRŠĆANSKU KULTURU HR2424020061500117497; Godišnja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Proslava sv. Vida

Broj 6/553 2022. SVETI VID

pomoć i zaštitu.“, rekao je na početku „Ostati pravedan, ustrajno
propovijedi šibenski biskup mons. Tomi- oduševljen za Krista Spasitelja,
slav Rogić potaknuvši vjernike na molitvu
sv. Vidu da ‘svoga grada ne zaboravi, da ostati svjedok Božje ljubavi i
nad njim bdije, a nama isprosi snagu vjere dobrote za čovjeka u ovome
koja nevolje pobjeđuje i u vjernosti Kristu
ustrajava, da takvih uvijek bude u gradu svijetu izazov je današnjeg
vjernika. Kušnje u kojima se
Upod njegovom zaštitom’. nalazimo kao da traže iznova
poznavši vjernike s crticama iz ži- svjedočiti da je samo jedan Bog,
vota ovoga sveca, čije mučeništvo
se dogodilo na početku Diokleci- ”stvoritelj i spasitelj po svome
janova progonstva, 304. ili 305. godine, Sinu. Da čovjekov život dobiva
poručio je da nam njegov nagovor i danas iz prvih stoljeća te je Crkva Božja uvijek smisao po vječnosti na koju je
treba u potrebama Crkve, naroda Božje- iznova oprana krvlju mučenika. S tim u od Boga pozvan. Svjedočiti da
ga, kršćanske obitelji i svakog čovjeka po- vezi podsjetio je na Isusovo blaženstvo: je Krist uskrsnuo, da je živ i da je s
naosob, u našem hodu kroz nevolje života, Blago progonjenima zbog pravednosti, nama do svršetka svijeta. Iz toga
u našem svjedočenju vjere u Krista, u na- njihovo je kraljevstvo Božje! proizlazi živa želja biti pravedan,
šem hodu prema vječnosti.
U nadvladavanju suvremenih kuš- sačuvati poštenje (u svim
Vrijeme svetog Vida – vrijeme prve nji propovjednik je potaknuo vjernike da odnosima), poštenje koje se tako
Crkve, prvih stoljeća – vrijeme je progona ostanu čvrsto povezani s Bogom, u osob-
i iskušenja. Vrijeme kada su kršćani bili noj molitvi, molitvi u obitelji, na nedjeljnoj jasno očituje u Isusovu zlatnom
nepoželjni, poručio je u nastavku propo- svetoj misi u zajedništvu vjernika. Ostati
vjednik dodajući da kršćanima zakoni oduševljeni u vjeri poput prvih mučenika, . . .pravilu: ne čini drugome što ne
nisu išli na ruku. Kršćani nisu odgovarali kao sveti Vid – zagledani u vječnost, u želiš da drugi učini tebi!
tadašnjem društvu koje je častilo mnoge Uskrslog Krista. On ima zadnju riječ, nje-
bogove, kazao je mons. Rogić. mu idemo. Život s Bogom zauvijek i naš je Sačuvati čovjeka - sliku Božju,
cilj, istaknuo je šibenski biskup. po Božjoj zamisli, usprkos onoj
U kontekstu današnjeg vremena, ši- koja se nameće kao nova u
benski biskup je kazao da 21. stoljeće nosi Rika svetoga Vida, latinski “Terra
nove izazove, kušnje, možda i progone, ali Fluminis sancti Viti, kako se u prošlosti . . .nekoj apsolutnoj slobodi novog
drugačije vrste. U nekim krajevima svi- nazivao grad na Rječini, dostojanstveno
jeta ti progoni gotovo su jednaki onima i svečano i kroz prijepodnevne sate pro- određivanja što je dobro a što zlo.
slavljao je blagdan svog nebeskog zaštit-
nika sv. Vida. Hodočasničku misu u 8 sati Traje i ponavlja se prvi grijeh
služio je rektor katedrale mons. Matija
Matičić. Misu na talijanskom jeziku u
9:30 vlč. dr. Nikola Vranješ, a onu u 11
sati mladomisnik don Josip Mijoč koji je
služio mise trodnevne duhovne priprave.
U prigodi večernjeg slavlja, riječki nadbi-
skup koadjutor mons. Mate Uzinić daro-
vao je mons. Rogiću prigodan dar – sliku
svetoga Vida.

H. Anušić

praroditelja: ne kako Ti Bože

hoćeš, nego kako hoćemo

mi, kako hoću ja. To onda ruši

dostojanstvo čovjeka, ruši i sliku

obitelji, stvara nerazumljive

odnose u društvu i postavlja

krivi cilj: trenutna i brzo ostvariva

sreća ma kako kratko trajala i ma

kako u tome prošao brat i sestra

pored mene. To su izazovi i kušnje

(progoni) koji se nadvijaju na

današnje kršćane“,

poručio je mons. Rogić.

3

SVETI VID Broj 6/553 2022.

Pozvani smo u svijet unositi vrijednosti zbog kojih ćemo

” Živite svoje kršćanskouvijek radije birati biti progonjeni nego biti progonitelji
Svečana
Večernja
i Medalje

poslanje ne protivzahvalnosti
sv. Vida drugih nego s drugima

Piše: Danijel Delonga Nadbiskup Uzinić u propovijedi
je dao odgovor na sporadične
Tradicionalne Medalje zahvalnosti sv. šenom riječkom Korzu, gdje se miješaju
Vida ove su godine dobitnicima uru- simboli dviju proslava i dviju tradicija. „Ta prigovore da Grad Rijeka
čene na svečanoj Večernjoj 14. lipnja, izmiješanost koja se nama na prvu može uči- organizacijom proslave Dana
uoči svetkovine zaštitnika Riječke nadbisku- niti čudna, zapravo je važna pouka i poruka
pije i grada Rijeke. Medalju zahvalnosti do- koju mi katolici moramo izvući: da živimo u grada i svojega zaštitnika
bilo je 7 laureata koje su predložili župnici iz gradu koji je slojevit, u kojemu nas ima ra- sv. Vida te održavanjem
7 dekanata Riječke nadbiskupije. Pjevanjem zličitih u kojem ne dijelimo svi iste stavove i odgođene povorke Riječkog
je Večernju molitvu predvodio Nadbiskupij- iste poglede, koji je sekularan i pluralan. U karnevala samo tri dana
ski zbor pod ravnanjem maestra Giovannia tom gradu u kojem imamo i znak karnevala kasnije, miješa sveto i profano
Geracia, koji je nakon liturgijskih obreda i znak sv. Vida, i zahvaljujemo Bogu što ga u kontekst koji je nespojiv. To
održao i koncert, a svečanom tonu doprini- idalje imamo, možemo i trebamo živjeti svo- se najbolje vidi na ukrašenom
jelo je i sudjelovanje kanonika prvostolnog je kršćansko poslanje i svoju kršćansku egzi- riječkom Korzu, gdje se miješaju
kaptola. Nadbiskup koadjutor mons. Mate stenciju. Ne protiv drugih, nego s drugima“, simboli dviju proslava i dviju
Uzinić uputio je prigodnu propovijed u kojoj rekao je nadbiskup Uzinić. „Međusobno se tradicija. „Ta izmiješanost koja
je pozvao vjernike da u multikulturalnom podržavajući i potičući jedni u drugima ono se nama na prvu može učiniti
gradu žive svoje kršćansko poslanje ne pro- čudna, zapravo je važna
tiv drugih nego s drugima. Nakon toga sve- Pdobro.“ pouka i poruka koju mi katolici
čano je uručio Medalju zahvalnosti sv. Vida ropovijed je zaključio pozivom vjer- moramo izvući: da živimo u
ovogodišnjim dobitnicima. nicima da ne slijede logiku karneva- gradu koji je slojevit, u kojemu
la koji završava traženjem i osudom nas ima različitih u kojem ne
U propovijedi je, nadbiskup Uzinić, krivca za sve nevolje. Umjesto toga neka sli- dijelimo svi iste stavove i iste
nasljedujući primjer Isusa Krista i sv. Vida jede primjer Isusa Krista koji je prekinuo taj poglede, koji je sekularan i
ranokršćanskog mučenika, istaknuo kako vrtlog optužbi i nije prebacio krivnju za ono pluralan“, rekao je nadbiskup.
se kršćanima ne smije dogoditi da od progo- što se događa na druge nego ju je preuzeo na
njenih postanu progonitelji. Tada se udalja- sebe. „Tada će se dogoditi pobjeda nad zlom
vaju od Boga, ne svjedoče njegovu Božansku i mržnjom. To je ono čemu bismo trebali te-
ljubav i ne slijede primjer Isusa i brojnih žiti. Ne dominirati nad drugima nego staviti
svetaca. Bio je to nadbiskupov odgovor na im se na službu. Ne nametati terete drugi-
sporadične prigovore da Grad Rijeka orga- ma nego preuzeti teret drugih. To je vrijed-
nizacijom proslave Dana grada i svojega za- nost koju smo mi kršćani pozvani unositi u
štitnika sv. Vida te održavanjem odgođene ovaj svijet. I zbog toga ćemo uvijek radije
povorke Riječkog karnevala samo tri dana birati biti progonjeni nego biti progonitelji.
kasnije, miješa sveto i profano u kontekst Radije biti mučeni nego biti mučitelji, kao i
koji je nespojiv. To se najbolje vidi na ukra- sv. Vid.“, zaključio je nadbiskup Uzinić.

4

Broj 6/553 2022. SVETI VID

Medalju zahvalnosti sv. Vida ove je godine dobilo Sv. Vid i
7 marljivih župnih suradnika, a istaknuti su kao karneval
kandidati 7 dekanata Riječke nadbiskupije.
Proslava sv. Vida kao Dana grada Rijeke
Ljubica Tometić, župa sv. Ivana Krstitelja u Zlobinu - Bakarski dekanat. Gđa. Ljubica već te nadaleko poznati Riječi karneval, ko-
šezdeset i jednu godinu svira orgulje te je voditeljica župnog zbora. Uz sviranje i vođenje jim se grad Rijeka diči, dvije su naoko
zbora, zauzeta je i u svim aktivnostima župe te je uvijek spremna pomoći svećenicima koji nespojive stvarnosti. Manifestacije su to razli-
su na službi. čitog konteksta i sadržaja, a vrlo ih jasno raz-
Branka Pavičić, župa Pohođenja BDM u Triblju - Crikve- dvaja i kalendar u kojem se odvijaju. Imaju ipak
nički dekanat. Rodom iz Slavonskog Broda, na crikveničko velik zajednički nazivnik, a to je Grad Rijeka.
područje, dolazi 1998. god., s mužem Davorom i troje djece. Ove ih je godine pandemija COVID-19 još
Uz brigu za bolesnog sina Pavla, kao majka njegovateljica, više približila, vrijeme održavanja karnevalske
izrazito je aktivna sudionica u životu župne zajednice, po- povorke pomaknuto je zbog pandemije gotovo
najviše brigom za održavanje i uređenje liturgijskog pro- u isti termin, oba su događaja održana u raz-
stora, no i u svemu u čemu može pomoći župniku. Svojim maku od samo 3 dana. Tako bliski kalendarski
kršćanskim življenjem primjer je drugima, a župniku pose- susret logičan je razlog što ih je gradska upra-
bice pomaže u ostvarenju kontakata sa župljanima koji su va pokušala ugurati i u zajednički kontekst.
se udaljili od života Crkve.
Nevenka Žagar, župa sv. Hermagora i Fortunata u Gerovu - Delnički dekanat. Orguljaši- Naravno, iz vjerničkog kuta gledano jed-
ca koja je prije 27 godina, na poticaj tadašnjeg župnika Gerova započela osnivanje župnog no s drugim nemaju nikakve veze. Slavljenje
zbora koji u kontinuitetu djeluje sve do danas. Rodom je iz Prezida, sa suprugom Ivanom svetca zaštitnika euharistijom, molitvom i kul-
nedavno je proslavila pedesetu obljetnicu braka. turnim događanjima te s druge strane bezbriž-
Vjekoslav Čipčić, župa Presv. Srca Isusovog na Zametu u Rijeci - Kastavski dekanat. no karnevalsko veselje, dvije su odvojene, čak
Rodom iz Dugopolja kod Splita, nakon sklapanja braka s Ivankom 1990. dolazi u Rijeku. nespojive, tradicije. Ipak iz kuta uprave Gra-
Aktivni je sudionik Domovinskog rata nakon kojeg se aktivnije uključuje u život i rad župne da Rijeke vizura je potpuno drugačija. Staviti
zajednice na Zametu kao član župnih vijeća te kao sakristan, ali i svekolika pomoć u pasto- datum održavanja karnevala, gradskog pono-
ralnom radu. Zajedno sa suprugom aktivan je u djelovanju sa, u dane kada se slavi Dan grada, gotovo
župnog Caritasa kao i u svim projektima župe. Posebice je logičan izbor. Pa je logično bilo i na Korzu
nakon odlaska u prijevremenu mirovinu od kada se njegov vidjeti naizmjence izvješene zastave sv. Vida i
angažman pretvorio u svakodnevni.
Nikola Kraljić, župa sv. Jakova u Opatiji - Opatijski de- Ikarnevala.
kanat. Rodom iz Omišlja na otoku Krku Nikola već tride- zazvalo je to komentare kako je za katolič-
setak godina aktivno surađuje u pastoralu župe. Zajedno ke vjernike neprihvatljivo miješanje Riječkog
sa suprugom Olgom obnaša službu sakristana. Oboje su u karnevala i proslave nebeskog zaštitnika,
mirovini. Na usluzi su i od povjerenja i u ostalim zadaćama sv. Vida mučenika. A upravo to je učinjeno,
i potrebama u župi. ne samo vremenom kad se karneval održa-
Ana Kovačević, župa Marije Pomoćnice u Rijeci – Prvostolni dekanat. Rodom je iz Budaka vao, nego i načinom na koji je u toj prigodi
u Lici, ali od svoje devetnaeste godine živi u Rijeci. U župi Marije Pomoćnice, i kao župljan- bio okićen naš grad i njegova glavna ulica po-
ka i kao članica svjetovne grane salezijanske družbe (salezijanski suradnici), aktivna je od vezujući tako ova dva događaja u zajednički
1976. god. Od brojnih aktivnosti u župi ističe se njezina revna briga za održavanje i uređe- kontekst. Logična je to reakcija vjernika koji ne
nje liturgijskog prostora i ruha kao i djelovanje u pastoralnom vijeću. žele miješati ove dvije tradicije, stvarnosti koje
Supružnici Rajko i Miljena Šimić, župa sv. Barbare u Kostreni - Trsatski dekanat. Iz su inače teško spojive. Jer za vjernike karneval
rodnih Gruda supružnici Šimić preselili su u Rijeku 1974. god. Slijedeće godine sele u Ko- mora završiti kada započne vrijeme molitve,
strenu – sv. Barbaru te se nastanjuju u tadašnjoj korizma.
župnoj kući za koju brinu sve dok ista nije srušena
zbog proširenja rafinerije u Urinju. Cijelo vrijeme Priznajmo, čudno je i zbunjujuće bilo vi-
bili su istinski i važni suradnici u pastoralu i du- djeti sve te zastave na Korzu, ali one zaista
šobrižništvu župe, kako kao brižni čuvari i poslu- ne bi trebale utjecati na to kako će vjernici
žitelji župne kuće i crkve tako i kao vjerodostojni proslaviti zaštitnika i svetca kojemu se utječu.
i autentični kršćanski vjernici koji su primjerom Poštujmo da uprava Grada ima pravo birati na
svog kršćanskog življenja u obitelji, susjedstvu i na koji će način proslaviti Dan grada i kada će
radnom mjestu. Njihov primjer svjedoči koliko je održati karneval i na njima je procjena može li,
važno djelovanje kršćanskih supružnika u jednoj
župnoj zajednici. Zi kako, spojiti te dvije tradicije.
apravo, možda bi i sami trebali biti
5 svjesni da vjerska proslava sv. Vida,
vjekovnog zaštitnika grada Rijeke i
proslava Dana grada nisu nužno povezane
manifestacije. Njihova povezanost ovisi o su-
radnji dvaju organizatora: Riječke nadbiskupije
i Grada Rijeke.

Bilo kako bilo, zastave sv. Vida ove su
godine vijorile nad maskiranim glavama u kar-
nevalskoj povorci. Jedinstvena je to bila prilika
da zaštitnik grada Rijeke sv. Vid, simbolično,
s nebesa blagoslovi građane Rijeke i okolice
tijekom njihove najpopularnije zabave: karne-
valske povorke.

Danijel Delonga

SINODALNI HOD Broj 6/553 2022.

Okrugli stol Riječke nadbiskupije

Sinodalna Crkva – poziv
na zajedništvo i promjene

Nadbiskup koadjutor
Mate Uzinić rekao
je da će Riječka
nadbiskupija nastaviti
sa slušanjem i
susretima sinodalnog
tipa, jer iskustva
sudionika govore
da su bili potrebni i
plodonosni.

Crkva se mora mijenjati jer mijenjaju se i vjernici koji ju čine, cionalnog modela Crkve koji je bio oslonjen na nasljeđe i društvene
jedan je od zaključaka Okruglog stola održanog 9. lipnja u strukture i krenuti u smjeru ostvarivanja dijaloške i zajedničarske
Velikoj dvorani ordinarijata u Rijeci kojim je završena prva Crkve.“

faza Sinodalnog hoda u Riječkoj nadbiskupiji u okviru procesa koji Okrugli stol animirao je vjeroučitelj Dario Perković, a članovi

se odvija u svim biskupijama Katoličke Crkve. No, to nije i kraj Povjerenstva za sinodalno savjetovanje Riječke nadbiskupije, dr.

Sinodalnog hoda, kako za cijelu Katoličku Crkvu, tako i za ovu Natalija Bogović, s. Martina Vlahović, p. Šime Marinović i bogo-

mjesnu. Najavio je to nadbiskup koadjutor Mate Uzinić te rekao da slov Apolinar Barbiš iznijeli su više detalja o promišljanjima vjer-

će nastaviti sa slušanjem i susretima sinodalnog tipa, jer iskustva nika na provedenim sinodalnim savjetovanjima.

sudionika govore da su bili potrebni i plodonosni. „Važno je uklju- Vjernici koji su sudjelovali u njima mišljenja su da je proces

čiti se, svojim promišljanjem i djelovanjem“, rekao je nadbiskup. Sinodalnog hoda znak da Crkva želi promjenu te da je potrebno

Istaknuo je kako ova Sinoda Katoličku Crkvu potiče na povratak jačati zajedništvo. Potrebno je posvetiti se čovjeku i konkretnim

na sam izvor zajedništva vjernika, Isusa Krista i prvu Crkvu,

pa bi i svaka promjena trebala biti nadahnuta tim uzorom. Vlč. Mario Gerić je izrazio zadovoljstvo kvalitetom susreta
Nakon brojnih sinodalnih savjetovanja održanih u prote-
klih 6 mjeseci s raznim skupinama vjernika i u svim župama koji su održani, ali i zabrinutost zbog, po njegovu mišljenju
Riječke nadbiskupije, Povjerenstvo za sinodalno savjetovanje
iznijelo je izvješće temeljeno na prikupljenim promišljanjima slabog odaziva. „To govori da je ideja sinodalne Crkve,

vjernika. „Provedena savjetovanja bila su razgovori o kon- koja raste i razvija se kao zajedništvo vjernika, neke
kretnim životnim situacijama, ne apstraktno razmišljanje“, oduševila, ali još uvijek nije dovoljno zaživjela.“
rekao je vikar za pastoral mr. Mario Gerić te predstavio što je

učinjeno. Susreti su obuhvaćali desetak tematskih jezgri o ko- Vjernici koji su sudjelovali u njima mišljenja su da je
jima su sudionici bili pozvani iznositi svoja promišljanja. Za-
počinjali su molitvom, zazivom Duha Svetoga i čitanjem Božje proces Sinodalnog hoda znak da Crkva želi promjenu te

riječi. Vlč. Gerić je izrazio zadovoljstvo kvalitetom susreta koji da je potrebno jačati zajedništvo.
su održani, ali i zabrinutost zbog, po njegovu mišljenju slabog

odaziva. „To govori da je ideja sinodalne Crkve, koja raste i

razvija se kao zajedništvo vjernika, neke oduševila, ali još uvijek problemima, pronaći nove ponude za mlade, u župama poticati če-

Onije dovoljno zaživjela.“ šće susrete župljana..., neki su od prijedloga artikuliranih na susre-
potrebi da se mijenjaju postavke djelovanja mjesne Crkve i tima sinodalnog savjetovanja.
jača unutarcrkveno zajedništvo izjasnili su se brojni sudi-
onici okruglog stola. Potaknuo je na to i riječki nadbiskup Sličnim susretima vjernika u svim biskupijama svijeta, sino-
dalni hod Katoličke Crkve započeo je u listopadu prošle godine s ci-
Ivan Devčić koji je istaknuo da postoji kvalitetna jezgra vjernika, ljem da potakne na promišljanje o aktualnom stanju Crkve. Kakvu
a njihov je broj manje bitan. Da bi trebalo prestati opterećivati se Crkvu želimo i u kojem smjeru ona treba ići da bi ostala vjerna Isus
brojnošću vjernika, a više pozornosti obratiti na njihovo duhovno i Kristu? Osnovna su pitanja o kojima promišljaju vjernici diljem
teološko osnaživanje, potvrdio je i dr. Nikola Vranješ u teološkom svijeta, a sažetci i zaključci bit će izneseni na Biskupskoj sinodi u
osvrtu na kraju susreta. „Ova su sinodalna savjetovanja ukazala Vatikanu u listopadu 2023. godine.
na ono što od ranije znamo. Potrebno je napraviti odmak od tradi-
Danijel Delonga

6

Broj 6/553 2022. SINODALNI HOD

Ova Na sinodalnim savjetovanjima ljudi su iznijeli svoja svjedočanstva vjere i u tome
Sinoda je leži najveća vrijednost Sinode. Danas su Crkvi i svijetu najpotrebniji svjedoci,
zapravo autentičnost i svećenika i laika. Ima zanimljivih razmišljanja. Donosimo neka:
revolucija
• Činjenica da je Crkva ušla u ovaj proces Sinode znak je da Crkva želi promjenu. Tre-
Nakon Drugog vatikanskog ba međutim biti svjestan kako se zajedništvo sve dok se živi na zemlji nikada neće
sabora i okretanja svećenika ispuniti na potpun način. Ne smije se nikada prestati truditi ići putem obnove ali
prema narodu, ovo je druga uvijek i ostati mudri i svjesni realnosti ovozemaljskog života. Puninu sreće i našeg
revolucija jer se vjernike po međusobnog zajedništva može se postići tek u Nebu.
prvi put nešto pita, jedno je od
mišljenja koje su vjernici iznijeli • Ova Sinoda je zapravo jedna revolucija, nakon Drugog vatikanskog sabora i okre-
na sinodalnim savjetovanjima. tanja svećenika prema narodu, ovo je druga revolucija jer se vjernike uopće po prvi
put nešto pita! Problem je i u tome što vjernici laici nisu navikli govoriti, vidi se
Sinodalna savjetovanja da se boje jasno i glasno izreći svoje stavove i mišljenje i zato na tome treba raditi.
provedena su na svim Trebalo bi laike ohrabriti da javno iznose svoja uvjerenja.
razinama; s Nadbiskupijskim
pastoralnim vijećem, • Činjenica je da ima laika kojima se dalo veliko povjerenje i koji rade na osjetljivim
Prezbiterskim vijećem, područjima. Bilo bi svakako dobro da se poradi više na samom međusobnom pove-
svećenicima Nadbiskupije, zivanju laika.
bogoslovima, molitvenim
zajednicama i • Potrebno je veće zajedništvo među klerom.
pokretima (zajednicama • Veliki problem je jaz između klerika i laika tj. odnos „mi“ i „vi“ kojeg treba nadići
Neokatekumenskog puta i
Javnim vjerničkim društvom jer sve je to ista Crkva. Što zajedništvo među klericima i laicima bude veće, a razli-
Omnia Deo, zajednicama ke manje to će Crkva više autentična.
mladih), vjeroučiteljima, • Dvije su ključne riječi koje trebaju određivati odnose između klera i laika: povjere-
polaznicima Metropolitanskog nje i razumijevanje. Nažalost uvijek postoje osobe koje nisu otvorene niti za jednu
pastoralnog instituta te od ovih stvarnosti. Takvi ruše zajedništvo, zapravo ruše Crkvu. Treba izgrađivati
u velikom broju župa odnos da smo svi „mi“, svatko sa svojim poslanjem. Postoji jedna Crkva i to smo svi
Nadbiskupije. „mi“. Svi sudjelujemo u njenom poslanju.
• U nekim se savjetovanjima reklo kako su vjernici inače prisutni na nedjeljnoj svetoj
misi, međutim pravog zajedništva nema. Pitanje uloge i mjesta vjernika laika često
se svjesno ili nesvjesno zanemaruje. Vjernici laici često imaju osjećaj da se od njih
ne očekuje da išta kažu, a i ulogu koju imaju, na primjer savjetodavna uloga župnih
pastoralnih vijeća, često je samo prilika da se zadovolji forma bez stvarnog utjecaja.
Istaknuto je da nam primjer može biti prva Crkva, kako su se pogani obraćali na
kršćanstvo vidjevši ljubav koja je vladala među kršćanima i istinsko zajedništvo.
• U sinodalnom savjetovanju s mladima izneseno je kako je problem što vjernici često
imaju svoju sliku i viziju Crkve. Ne žele prihvatiti Crkvu i vjeru onakvu kakvu im
Crkva naviješta, odbijaju katolički nauk koji im je ponekad možda čak i dosadan.
• Čuju se i razmišljanja da svećenici nisu prilagođeni ljudima. Nemaju osjećaja za
ljude. Potrebno je promijeniti pristup i mentalitet. Shvatiti kolika je vrijednost sva-
koga čovjeka i svake duše. Potrebno je posvetiti se čovjeku, staviti čovjeka na prvo
mjesto.

Vjernici Crkvu vide OVAKO:

• Većina ne odvaja Crkvu od Boga. Smatraju da je vodi Duh Sveti i po njoj mogu
upoznati Boga. Crkvu doživljavaju svojim utočištem u teškim trenutcima života te
veliki dio njih svjedoči da su u Crkvi pronašli ljubav i mir. Manji broj odjeljuje Boga
od institucije Crkve zbog ponašanja svećenika, neznanja i razočaranja u crkvene
vlasti.

• Na pitanje što ih privlači Crkvi, a što ih odbija, odgovaraju da ih privlači mir, Božja
riječ, propovijedi, Euharistija, te da imaju povjerenje u Crkvu, svećenike i biskupe.
Odbija ih licemjerje i dvoličnost, skandali. Redovito iz tih razloga gube povjerenje
u svećenike i biskupe.

• O sablaznima i neugodnim iskustvima u Crkvi većina se izjašnjava kako ih unutar
Crkve ništa ne sablažnjava te da nisu imali neugodnih iskustava. Dio njih pak svje-
doči da su imali određena neugodnih iskustava ili poznaju nekoga tko ih je imao.
Sablažnjavaju ih uglavnom slabosti svećenika, propovijedi o politici i naučavanje
izvan nauka Crkve (posebice mladi).

• Postoje mišljenja da bi vjerske sadržaje trebalo prilagoditi mladima te da bi Crkva
trebala pronalaziti načine kako više djelovati i biti prisutnija u svijetu. Mnogi sma-
traju da je ovo zadnje razdoblje, posebno u pandemiji doprinijelo otuđenju vjernika
jedni od drugih te uzrokovalo mnoge podijele.

• Na temu zajedništva u Crkvi mišljenja su podijeljena. Neki osjećaju zajedništvo i
prihvaćenost u Crkvi no drugi imaju neugodna iskustva te smatraju da mnogo puta
nisu doživjeli ljubav i zajedništvo u Crkvi, posebno od drugih vjernika.

• Više od polovice sudionika smatra da se u Crkvi, sa strane biskupa i svećenika, ipak
čuje glas vjernika dok nešto manji broj smatra da hijerarhija ne čuje glas vjernika.
Razloge vide u tome što su se vjernici i biskupi/svećenici previše udaljili jedni od
drugih, dok neki smatraju da su vjernici previše pasivni te da niti ne žele išta govo-
riti i savjetovati.

• Većina se pozitivno izjašnjava na temu poslušnosti i prihvaćanja autoriteta u Crkvi.

7

RAZGOVOR Broj 6/553 2022.

S. Benedikta Nina Krapić, mag. Iur, Nasilje
djelatnica Caritasovog doma za žene je bolest
i djecu žrtve obiteljskog nasilja „Sveta sistema
Ana“
Smatram da je danas
temeljno poslanje kršćana
učiti ljubiti, a čovjek to može
naučiti samo u zajednici.
Poslanje kršćanina je graditi
zdravu zajednicu i zato
danas imamo vapijući
apostolat - učiti ljude dobrim
odnosima.

Razgovarala: Helena Anušić

m Pitanje nasilja u obitelji višeslojno je pitanje koje se ne tiče ču, nismo umreženi na suvremen način, nemamo stratešku inter-
samo fizičkog nasilja jednog subjekta prema drugom, nego i nu komunikaciju i strateški osmišljenu formaciju. Radimo sjajne
društva kao takvoga, pa i Crkve. Ono što osobito ističete jest stvari i zato se mora više činiti u vidu jedinstvenih standarda za
gubitak zajedništva na svim poljima? rad i razvoj naših komparativnih prednosti. Ravnamo se po suvre-
menim državnim i profesionalnim standardima i to je dobrodošlo,
Nasilje je bolest sistema, poruka o stanju cijele zajednice u no ne možemo tu stati s osmišljenim usavršavanjem jer bi to bilo
kojoj se događa, a događa se u našim zgradama, susjedstvu, župi. premalo. Caritasove kuće iznad profesionalnosti imaju posveće-
Nismo svi naučili zdravo ljubiti i biti zajedno. Smatram da je danas nost. Imaju jak identitet i bilo bi sjajno da se upravo to osvijesti
temeljno poslanje kršćana učiti ljubiti, a čovjek to može naučiti i da se umjesto sporadičnih poruka pošalje jedinstvena poruka o
samo u zajednici. Poslanje kršćanina je graditi zdravu zajednicu i našim sposobnostima, rezultatima, kulturi, ljudima, snagama.
zato danas imamo vapijući apostolat - učiti ljude dobrim odnosima. Smatram da je upravljanje identitetom za nas veliki neiskorišteni
Educirati za ljubav! potencijal i da je organizacijska kultura najvažnija prednost Crkve-
nih ustanova i prava je šteta što nije standardizirana i što se njome
Kad susretnem žrtvu nasilja koja dolazi u sigurnu kuću moje ne upravlja. Za tako nešto je potrebno ulagati u stručnu i duhovnu
pitanje ostaje: gdje je zajednica? Gdje je primarna obitelj, prijate- formaciju osoba koje rade i volontiraju u našim ustanovama i udru-
lji, susjedi, rodbina, župa? Ovdje netko nije odigrao ulogu koju gama, mi imamo sjajnu priču, ali je treba zajednički i inovativnije
mu je Bog povjerio. Zašto? Obrazac nasilnog ponašanja se očituje izreći. Obitelji se više ne može pristupati stihijski nego strateški
brzo nakon početka veze, pa se pitam gdje su ljudi koji nas vole zato što je na udaru sa svih strana! Ako se raspadne obitelj raspada
dovoljno da nam govore istinu kad ulazimo u odnose? Naše žene se pojedinac, raspada se društvo.
trpe prosječno 7 godina u nasilnim vezama. Toliko trpe jer mnoge
osjećaju da nemaju kome i kamo otići. Ljudi usvajaju nasilna pona- m Djeca ‘kopiraju’ ponašanje svojih roditelja. Gledajući nasilje
šanja u našim obiteljima, društvu, djeca negdje uče da je u redu da
se nekoga vrijeđa, posjeduje, da se stres rješava alkoholom i sukob u obitelji, može li se ponoviti obrazac ponašanja?
udarcima.
Odnos prema nasilju se formira u obitelji. Ako dijete gleda
m Do sada smo iz više kutova razgovarali o temi nasilja u obi- nasilje roditelja ili se ono tjelesno kažnjava i zanemaruje za nje-
telji, osobito važnosti prijavljivanja nasilja, no danas ćemo pro- ga će to biti normalno ili barem prihvatljivo. Vidim dva problema
govoriti o konsenzusu, odnosno postojanju ili ne postojanju “kopiranja“; prvi je odnos djeteta prema sebi samome, a drugi
istoga u Crkvi u pristupu radu sa žrtvama obiteljskog nasilja. odnos djeteta prema okolini. Ako je dijete zanemareno ili smo mu
Iskustveno, što nam možete posvjedočiti? primjerom pokazali da je u redu da živimo u strahu, depresivnosti,
nasilju – kako možemo očekivati da će ono voljeti i prihvatiti sebe i
Crkva je prvak u pružanju pomoći žrtvama nasilja, imamo više da će se znati zaštititi od destrukcije iznutra ili izvana? Nasilju se
ustanova koje se bave nasiljem u obitelji, no svaka priča svoju pri- učimo tako što smo mu neposredno izloženi ili ga opažamo, bilo to

8

Broj 6/553 2022. RAZGOVOR

m Tema o kojoj se ne govori dovoljno u javnosti jest nasilje nad starijim osobama.

Obiteljsko nasilje je i zanemarivanje potreba starijih osoba koje dovodi do uznemirenosti ili vrijeđa njihovo dostojanstvo i time joj
nanosi tjelesne ili duševne patnje. Veliki broj starijih osoba trpi ovaj oblik nasilja. O tome treba jasno progovoriti imenovati takva
ponašanja prema starijim osobama. Najčešći počinitelji su supružnici i djeca. Starije osobe ne prijavljuju nasilje jer osjećaju sram,
strah i krivicu, osobito ako se radi o njihovoj djeci koja im uskraćuju mirovine, fizički ih kažnjavaju, izoliraju i slično. Važno je potražiti
pomoć!

Svi smo pozvani, prije svega na primjećivanje. Pitanje: kako si? je sjajan početak. Svatko je osobno pozvan da nasljeduje Krista
i bude primjer i početak zdravog zajedništva.

u obitelji ili društvu u kojem živimo. To je već spomenuti problem se susjedi ne žele ‘miješati’, župna zajednica također, kao i sama

zajednice. Ne možemo reći da će osoba koja je bila zlostavljana zlo- mišljenja žrtava da su same krive za situaciju u kojoj se nalaze.

stavljati u svojoj obitelji, ali to je čimbenik rizika za ponavljanje. Neskloni smo “umiješati se“ iz više razloga, najviše iz straha.
No, mi nismo uvjetovani, imamo slobodu, prije svega slobodu za Djelomično i zbog difuzije odgovornosti. Svatko misli da će u po-
ljubav. Stoga, novo i dobro iskustvo ljubavi, osobito kod osoba koje moć priskočiti onaj drugi. Što je više ljudi svjedočilo nekoj kriznoj
su je bile lišene - čini čuda. situaciji to je manja vjerojatnost da će netko pomoći. Svatko pret-

m Radite sa ženama, žrtvama nasilja u obitelji, zbog čega se na postavlja da je netko već nešto poduzeo ili da je netko odgovoran
vrijeme ne odluče na bijeg od nasilnika, kada se ono prvi puta za rješavanje tog problema. No, to nije kršćanski princip, mi smo
dogodi? Zašto u takvim trenucima ne razmišljaju o djetetu ili pozvani živjeti iznad psiholoških fenomena i pitati se u svakoj si-
tuaciji na što nas Bog ovdje poziva I zašto nas je poslao ovamo?
djeci koja su izložena nasilju u obitelji?
cdzsotsnevoiaoejnlcodskjpiaakjnojiČssaehjlaiiiiluhlknknrjijouoooeleeildmmorpdsineštkouooekčeprćgemlimbiujhonaiatini.iiicjzdooulŽaeidgna:keuroponnoćžogmreneaivasavojjuonzeeamdslsarjiaotumtesjagvuknćtanaieiijšghlaazeedbm.sajeukirMešelzaojtssseonzmiduu,jmojansdeežgntiicaieišassveluvkkjj,žjeeaaieiopljmsnseputrtvi.eraiošaRoovlsokoemoaubd,tiszirijaipućjleaneoiođczm,nzcviaabiiijodcteosiigeurjlanposioloutvebdčaisgilsneuiloheicu-sdiseaopmallfžeroiieneštktokaOmiovniuhde-dannomlkČoarusšoisejvžeiseeŽlmpljumorzobtoanovoiaerdbšvaaniamistndanpiaisjapmoeidšmlodjaopnagbonaaosrčmrjršvaeeartao,ksamntrtKazaieonollrasoijipeaekpgnzr.rrookiaeeMksmauuupapkez.zkroonđieemonuethpaikztaoošiadijćmamuziepnon,noujsaotenavtodoiaoisdgnjšezeioramibnmevkneđaoajopeekrkkconnoroidnjooivervasnjeuitšsdecgiaiudrtizmnuhu,aajg.saoenmovcžmgileejaaaikuts.b,artzUisaitrtvžijoo.uoaekdMtnpdoknoaavioonanssialjliueee--i
u kojima se liječe sve vrste devijantnih modela ponašanja. Na-i baš zato se lako zapletu u strah od manipu-
dati se možemo kada se konkretni koraci poduzmu, odrade se cje-lativnih prijetnji počinitelja nasilja da će imse formira u obitelji. Akodijete proživljavaju nasilje u obitelji, a ti zna-
kovi nisu fizički vidljivi?
”lovito i kad to ima rezultat.„oduzeti djecu“. dijete gleda nasilje roditelja
Nasilje je jedan viciozni ciklus napetosti, ili se ono tjelesno kažnjava i Sve što izlazi iz okvira uobičajenog pona-
zanemaruje za njega će to šanja djeteta ili žene može ukazivati da se ne-
ispada, obećanja i nade iz kojeg se nije lako što kod kuće događa. Djeca mogu pokazivati
izvući, vuče ta nada. Govorimo o nadi koja ekscesivna ponašanja i bježati od kuće, pose-

nema nikakvog smisla ako počinitelj ništa biti normalno ili barem gnuti za sredstvima ovisnosti, samoozljeđivati
ne poduzima da popravi svoje ponašanje i ako prihvatljivo. se, agresivno se ponašati, narušiti rad i ocjene,
tražiti pretjerano sigurnosti i ljubav. S druge stra-
nema konkretnih promjena. Postoje razni pro-

grami i tretmani za počinitelje nasilja, liječenja za ne možemo primijetiti izolaciju, povučenost, depre-

ovisnike, zajednice poput Cenacola za muškarce i žene sivnost, strah i pretjeranu brigu za mamu, beskonačnu

strpljivost i uslužnost kojom nastoje svima ugoditi, pretjeranu od-
govornost, kao da su oni odrasli.

Kod majki možemo prepoznati strah, uznemirenost, depresiv-

m Važno je pitanje zakona koji stvara beskućnike - žene s dje- nost, izolaciju , poremećaje hranjenja ili uzimanje mnogo lijekova,
com se gura u nemoguće situacije, u nove gradove i slično, a alkohola i slično. Izolacija je specifična metoda manipulacije poči-
počinitelja ostavlja kući. Molimo vas za komentar, kao i pitanja nitelja, njemu je cilj postići moć i kontrolu nad žrtvom i to će naj-
dječjih vrtića koji nisu uključili ove primjere u mogućnost izrav- lakše napraviti ako je izolira. Žena koja je imala hobije, prijatelje
nih upisa. odjednom u nekoj vezi prekine činiti ono što je veseli i izbjegava
susrete.
Logično bi bilo da se počinitelj izuzme iz obitelji, a da žrtva

ostane s djecom kod kuće. No, naš zakon ne predviđa takva dugo- m Ako govorimo o konkretnom pastoralu sa žrtvama nasilja u
ročna rješenja. Da bi se zaštitile žene odlaze u sigurne kuće. Ako obitelji, koji koraci bi trebali biti poduzeti?
odu u drugi grad daju otkaz koji se tretira isto kao da bi bio iz
hira, a ne iz životne opasnosti. Predstoji im dovršiti postupke pred Prije svega umrežavanje! Na razini ustanova i udruga koje se
državnim tijelima koji će urediti odnose između njih, djece i poči- bave istom ranjivom skupinom, a onda šire. Sjajan bi bio projekt
nitelja. Iznova grade prijateljstva. Upisuju djecu u odgojno - obra- obiteljskog centra koji će umrežiti ustanove zdravstva i socijalne
zovne ustanove, svi znamo što znači upis djeteta u vrtiće ili jaslice skrbi na suvremen način. Otvoriti mjesto za obitelji u riziku gdje
usred godine, nema mogućnosti izravnih upisa, stoga majka mora uvijek mogu doći partneri, roditelji, djeca u potrebi.
pričekati sa zapošljavanjem do otvaranja mjesta za upis. U sigurnoj
kući boravi do godine dana i sve nosimo zajedno, a onda nastavlja Jedna od najslabijih karika je priprema za brak. Sama Crkva
samostalno. Potreban joj je dobar posao i poslodavac koji razumije tako šalje poruku da je to samo formalnost. Priprema za sakra-
da nema kome ostaviti djecu na čuvanje. Opet se vraćamo na zajed- ment u četiri dana nasuprot zahtjevima za poništenje braka djeluje
nicu. Umreženost. Ovdje je snaga naših župa koje mogu biti svjetlo smiješno. Često mi žene znaju reći da ne bi bile sklopile brak da
za jednoroditeljske obitelji: imati popis stanodavaca i poslodavaca su prije prošle detaljna ispitivanja motiva za ulazak u brak kakva
u župi, posudionicu dječje opreme, grupe za susrete roditelja. To bi prolaze na ženidbenom sudu kad uđu u postupak za proglašenje
bilo značajno za samohrane roditelje osobito u pogledu smještaja, ništavosti braka.
nevjerojatno je svjedočiti potrazi za stanovima, najmodavci ne žele
djecu u stanu, kućni ljubimci su prihvatljivi, ali djeca ne dolaze u Također, više se posvetiti mladim obiteljima. Kad dobiju djecu
obzir. rjeđe dolaze u zajednicu i ostaju prepuštene same sebi. Potrebna je
kršćanska zajednica koja ih prati, timovi specijalizirane da prate,
osnažuju i savjetuju mlade parove. Kad oni ne mogu na ispovijed
i duhovni razgovor - idimo mi k njima. Imamo silu ljudi, laika i

m Ono što je zabrinjavajuće jesu rezultati istraživanja koji govo- posvećenih osoba koji mogu pomoći našim obiteljima i koje bi bilo
re kako su osobe koje trpe nasilje nerijetko prepuštene sebi jer dobro organizirano ponuditi obitelji prije nego dođe do krize.

9



Broj 6/553 2022. DOGAĐANJA

32. Susret Crkvi u Hrvatskoj sve
hrvatskih
misionara ii posvjedoče
misionarki

više trebaju misionariCrkvau

Hrvatskoj sve je
manje spremna
ići daleko, sve je
više Crkva koja
ima potrebu
da oni drugi

”izdaleka dođu
nam Isusa Krista.

Unedjelju 3. srpnja započeo je služ- Crkva koja je spremna ići daleko, sve više Isus nije čekao da ljudi
beni dio programa 32. Susreta dođu k njemu
hrvatskih misionara i misionarki Crkva koja ima potrebu da oni drugi izda-
koji su se u Riječkoj nadbiskupiji zajedno Unatoč izrazito visokim temperaturnim
boravili od 2. do 6. srpnja. Susret je okupio leka dođu i posvjedoče nam Isusa Krista. vrijednostima koje su zagrijale grad na Rje-
pedesetak sudionika, od kojih dvadesetak čini, program 32. Susreta hrvatskih misionara
misionara i misionarki iz 12 zemalja: Tan- Ono iskustvo evangelizacije koje imate, i misionarki, koji se u Riječkoj nadbiskupi-
zanije, DR Konga, Bolivije, Ruande, Solo- ji održava od 2. do 6. srpnja, u ponedjeljak
monskih otoka, Ugande, Haitija, Brazila, evangelizacije onih koji su daleko, sve više 4. srpnja nastavljen je u prijepodnevnim sa-
Ekvadora, Gane, Nigerije i Antigve i Bar- tima radionicama i razmjenom iskustava u
bude. U prijepodnevnim satima misionari nam treba kako bismo mogli evangelizira- Bogoslovnom sjemeništu “Ivan Pavao II.”, a
su sudjelovali na liturgijskom slavljima u večernjim satima zajedno su slavili misu
u župama gdje su vjernicima posvjedočili ti one koji su nam blizu.“ Potkrijepio je to u katedrali sv. Vida u Rijeci. Predvodio ju je
svoja misionarka poslanja, a zajedničku predsjednik Vijeća za misije HBK krčki biskup
misu slavili su u večernjim satima u ba- rezultatima istraživanja koji su objavljeni mons. Ivica Petanjak u suslavlju s nacional-
zilici Majke Božje Trsatske. Predvodio je nim ravnateljem Papinskih misijskih djela u
riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate nedavno u medijima o duhovnosti u RH i BiH mons. Lukom Tunjićem i riječkim nad-
Uzinić koji je na početku zaželio dobro- biskupom koadjutorom mons. Matom Uzini-
došlicu misionarima, kao i nacionalnim koji upozoravaju da se tek 69% ispitanika ćem te ostalom braćom svećenicima i misi-
ravnateljima Papinskih misijskih djela u onarima.
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. smatra religioznima, a samo 17% ‘čvrstim
U propovijedi nadahnutoj evanđeoskim
U tom susretu s Isusom u Nazaret- vjernicima’. Termin ‘čvrsti vjernici’ tre- ulomkom (Mt 9, 18-26) kojega je promatrao u
skom domu, propovjednik je objasnio kako svjetlu misionarskog poziva i odaziva, mons.
je misionarima ovaj susret bitan kako bi se balo bi propitati jer u današnje vrijeme Petanjak je poručio da se Isus u pročitanom
prisjetili početaka i razloga zašto su krenu- ulomku predstavlja kao savršeni misionar
li, a vjernicima u Hrvatskoj susret s misio- mnogo je onih koji se tako izjašnjavaju, a koji nije ostao u ‘svojoj kući’, nije čekao da
narima pomaže osjetiti da je svatko od nas ljudi dođu k njemu, nego on ide njima i na
pozvan i poslan biti misionar, ali i biti misi- ne slijede Isusa po uzoru kako nam se on tom putu susreće različite kategorije ljudi.
onarima pomoć i podrška. Jedan od načina „Isus nikoga nije odbio niti ikome pristupio s
te pomoći jest molitva, ali potrebna je i ma- objavio, rekao je mons. Uzinić upozorava- predrasudom“, rekao je mons. Petanjak. Mi-
sionarima je poručio da s vjerom u Boga na-
Uterijalna pomoć, poručio je propovjednik. jući na još jedan podatak anketnih istraži- stave svjedočiti i donositi Isusa Krista ljudima
kontekstu današnjeg vremena ovoga vremena i približiti Isusa čovjeku koji
upozorio je da domovinska Crkva vanja koji glasi da je najmanje religioznih je žedan čuti Radosnu vijest i koji želi slijediti
ima sve manje snage slati, a sve Krista na njegovome putu.
više primati misionare. „Sve manje smo na teritoriju Sjevernog Jadrana. To je

podatak koji se ne smije zanemariti. Kao

drugu upozoravajuću činjenicu, nadbiskup

je naveo još jedno istraživanje o mišljenji-

ma građana o pobačaju. U zemlji u kojoj se

većina izjašnjava kao ‘katolik’, oko 75% is-

pitanih smatra da pobačaj ne treba zabra-

niti. Ovaj podatak ukazuje da se problem

takvog stava ne može rješavati zakonskim

putem, kao i novom evangelizacijom, nego

onom prvotnom – prvotnim navještajem

Evanđelja.

Narednih dana misionari su sudjelo-

vali u radnom dijelu Susreta u Bogoslov-

nom sjemeništu „Ivan Pavao II.“ te slavili

misu u katedrali sv. Vida i hodočastili su u

Gorski kotar. H. A.

11

IZ POVIJESNE RIZNICE Broj 6/553 2022.

GRAD NA Katedrala u Puli. Samostojeći zvonik,
RJEČINI građen najvećim dijelom od kamenih
POD blokova uzetih iz Arene, sagrađen je u
UPRAVOM baroknom slogu početkom 18. stoljeća, ali
PULSKIH
BISKUPA je dovršen tek 1924. godine.

Kao značajan lučki i trgovački grad kroz povijest, današnja Rijeka je tek 1925.
godine postala središtem biskupije. Dotada je bila podvrgnuta crkvenoj
upravi pulskih, a potom od 1787. godine senjsko-modruških biskupa.

Piše: Goran Moravček su 1028. godine labinski i riječki arhiđakonat. Pulski biskup bio je
sufragan Akvilejske patrijarhije, a potom od 15. st. Mletačke me-
tropolije. Pula je potpala pod mletačku vlast 1331. godine.

Složene crkvene prilike u Rijeci

Sa svojim zaleđem zapadno od Rječine, Grad Sv. Vida, današ- Kako je središte biskupije bilo na području pod upravom Mle-
nja Rijeka, bio je u sastavu drevne Pulske biskupije cijeli niz tačke Republike, dok je Grad Sv. Vida bio od 15. stoljeća Habsbur-
stoljeća, od 1028 do 1787. godine. Pulska biskupija je osno- ški posjed, crkvene (ne)prilike bile su složene. Jer, pulskome bisku-
vana vjerojatno u 4. stoljeću, ali se Antonius, prvi poznati biskup pu, Mlečaninu, znao je biti onemogućavan dolazak na austrijski
spominje kasnije (oko 510. - 545.). Nakon njega znana su nam još̌ teritorij te je riječki arkiđakon imao veliku moć zahvaljujući i po-
83 pulska biskupa. dršci svjetovnoga gospodara.

Kao značajan lučki i trgovački grad kroz povijest, današnja Venecija i Habsburgovci razgraničili su posjede u Istri 1535.
Rijeka je tek 1925. godine postala središtem biskupije. Dotada je godine, ali razmirice, koje su se prenijele i na crkveno područje,
bila podvrgnuta crkvenoj upravi pulskih, a potom od 1787. godine nisu prestajale. Ratovi su gospodarski i demografski opustošili po-
senjsko-modruških biskupa. Nisu uvjerljivi dokazi za postojanje luotok (1508. 1535., 1615. – 1617/18.), kao i epidemije.
Tarsatičke biskupije na području riječkoga Staroga grada, o koje-
mu vrela šute između 9. i 13. stoljeća. Pronalazak velike crkve s Rijeka je bila pod Habzburzima od 1465. godine, a mletačko-
prekrasnim podnim mozaicima pod Kosim tornjem svjedoče nam o austrijska granica u Istri protezala se od rječice Gliniščice (Rosan-
ranom postojanju kršćanske zajednice na području Tarsatike, od- dra) između Trsta i Milja, do uvale Stupova sjeverno od Plomina
nosno današnje Rijeke. Tarsatika se posljednji put spominje 799. na istočnoj obali Istre. Šire pazinsko područje, istok poluotoka sje-
godine u vezi s pogibijom furlanskog markgrofa Erika, franačkog vernije od sela Zagorje kod Plomina, dio Ćićarije i šire područje
vojnog zapovjednika. Od tada do 13. stoljeća nema spomena o na- Trsta bilo je pod vlašću Austrije, kojoj je pripadala trećina Istre.
selju s desne obale Rječine koje se razvilo u današnju Rijeku. An- Ostali dio poluotoka bio je pod Mletačkom Republikom. Podjela
drija Rački piše da je grad u najstarije doba bio pod jurisdikcijom Istarskog poluotoka zadržat će se, uglavnom, do ukinuća Mletačke
biskupa u Pićnu. Republike 1797. godine mirom u Campoformiju.

Dolaskom Pule pod mletačku vlast biskupi su pretežno bili iz Uoči najžešćih austrijsko-mletačkih razmirica, koje će kulmi-
mletačkih pokrajina Italije. Biskupiji sa sjedištem u Puli pripadali nirati Uskočkim ratom (1615.-1618.), gradsko vijeće Rijeke traži
da se grad izuzme iz crkvene nadležnosti biskupa iz Pule. U to je
doba pulski biskupi bili su braća Claudio (1582.–1605.) i Cornelio

12

Broj 6/553 2022. IZ POVIJESNE RIZNICE

Sozomeno (1605.–1618.). Austrijske vlasti zabranjuju 1606. odr-
žavanje veza s pulskim biskupima. Tako se i moglo dogoditi da te
godine akvilejski patrijarh, a ne mletačka crkvena vlast, naređuje
Giovanniu Sandalichu neka se ne upliće u upravljanje zemljišti-
ma kapele Svih Svetih na Drenovi budući da je za to bio ovlašten
jedino riječki arhiđakon.

Gradski kapetan Stefano della Rovere u doba sukoba s Vene-
cijom zalagao se za osnivanje biskupije sa sjedištem u gradu Sv.
Vida te imenovanja arhiđakona riječkim biskupom. Nastojanja
je podržao austrijski nadvojvoda Ferdinand, ali je Rim bio protiv
takvog rješenja. Usprkos tome, riječki arkiđakon se smatrao rav-
nim pulskom biskupu te ne čudi što se riječka Assunta nazivala
katedralom. Tako će crkva biti nazivana i do priključena Rijeke
senjsko-modruškoj biskupiji 1787. godine, pa i dalje do uspostave
Riječke biskupije 1925. nakon čega je za stolnicu izabrana isuso-
vačka crkva posvećena sv. Vidu, zaštitniku grada na Rječini.

Pulski biskupi stolovali su u katedrali Uznesenja Marijina
sagrađenoj na temeljima crkve sv. Tome. U drugoj polovici 5.
stoljeća crkva je dograđena te dobila oblik trobrodne bazilike.
Tijekom stoljeća katedrala je preuređivana. Crkva je za vrijeme
mletačkog napada 1242. godine znatno stradala. U 15. stoljeću je
rekonstruirana u gotičkom stilu, a klasicističko pročelje dobila
je 1712. godine dok je biskup bio Giuseppe Maria Bottari (1654.-
1729.). Samostojeći zvonik, građen najvećim dijelom od kamenih
blokova uzetih iz Arene, sagrađen je u baroknom slogu početkom
18. stoljeća, ali je dovršen tek 1924. godine.

Oltarnu sliku u riječkoj Assunti sredinom 19.
stoljeća kopirao je Giovanni Simonetti prema
Tizianovu predlošku Uznesenja Marijina. Kopija

slavne Tizianove slike na glavnome oltaru
riječke Assunte simbolična je poveznica Rijeke s
biskupom Bottarijem s kojim je završena katolička

obnova u tadašnjoj Pulskoj biskupiji.

Biskup Giuseppe Maria Bottari Nadgrobni spomenik biskupu Bottariu u bazilici dei Frari, Venecija

Prije nego što je sjeo na biskupsku stolicu u Puli 1695. go-
dine, Bottari je kao franjevac konventualac bio provincijal pado-
vanske provincije (1683. – 1686.) i general Reda (1689. – 1695.).
Bio je također savjetnik i dvorski propovjednik Leopolda I. Ha-
bsburškog (1640.-1705.). To mu je bila preporuka da može, nakon
duljeg razdoblja austrijsko-mletačkih sporenja i ratovanja, viziti-
rati dio pulske biskupije koji se nalazio pod upravom Habsburgo-
vaca. Biskup Bottari, koji se isticao mirotvornim i humanitarnim
djelatnostima, vizitirao je u lipnju 1701. godine župe riječkog
arhiđakonata. Prije njega pulskim biskupima su često to pravo
uskraćivale austrijske vlasti.

Giuseppe Maria Bottari bio je značajan i priznat biskup. Pre-
minuo je u Puli 1729. godine. Sahranjen je u Veneciji u bazilici
Santa Maria Gloriosa dei Frari. Na glavnome oltaru bazilike na-
lazi se slika s motivom Uznesenja Marijina u nebo (1516.–1518.),
djelo Tiziana, koji je i sahranjen u toj crkvi.

U doba biskupa Bottarija obnavljala se u baroknom slogu
Zborna crkva Uznesenja Marijina u Rijeci, koja je trajala od 1716.
do 1726. godine. Uređeno je novo svetište s trijumfalnim lukom
od crnog mramora te podignut sadašnji barokni glavni oltar. Tro-
šak gradnje oltara podmirila je obitelj De Orlando, a izradio ga
je slovenski kamenorezac Luka Mislej (1658/1670-1727) Pado-
vanski kipar Jacopo Contiero isklesao je kipove svetih Šimuna,
Ane, Margarete i Antuna. Oltarnu sliku je sredinom 19. stoljeća
kopirao Giovanni Simonetti prema Tizianovu predlošku Uznese-
nja Marijina. Kopija slavne Tizianove slike na glavnome oltaru
riječke Assunte simbolična je poveznica Rijeke s biskupom Botta-
rijem s kojim je završena katolička obnova u tadašnjoj Pulskoj
biskupiji.

13

DOGAĐANJA Broj 6/553 2022.

Novinarki Novog lista Mirjani Grce zahvalnicu Ureda
za obitelj uručili su mons. Ivan Nikolić i nadbiskup Mate

Uzinić u riječkoj katedrali 13. lipnja. Bila je to javna
zahvala novinarki koja je svih 20 godina vjerodostojno

pratila aktivnosti Ureda i o njima pisala u lokalno
najtiražnijim dnevnim novinama. Baš je toga dana Novi

list objavio njezinu veliku reportažu pod naslovom „20
godina Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije: Svatko

od nas treba ljubav i svatko treba davati ljubav“.

Ovdje prenosimo samo neke dijelove objavljenog
teksta, ali i na taj način podsjećamo na djelatnosti
Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije i zahvaljujemo

djelatnicima na svemu što čine.

Svaki čovjek treba

20 godina Ureda
za obitelj Riječke

radost ljubavinadbiskupije

Svaki čovjek treba radost Šimun Žepina, Vedrana Blašković, Vesna Drmić i vlč. Ivan Nikolić
ljubavi – tim je riječima naš
razgovor u povodu 20.
obljetnice rada Ureda za
obitelj Riječke nadbiskupije
zaključila prof. Vedrana
Blašković, asistentica voditelja
Ureda, zapravo duša i srce
samog Ureda jer već 20
godina osmišljava i sudjeluje
u provođenju svih programa
koje Ured nudi.

Od kada je prije 20 godina mons. dr. Ivan Devčić, riječki nad- doista opravdao svoje osnivanje, da je po svim svojim programima
biskup metropolit, vizionarski osnovao Ured za obitelj Ri- prepoznat ne samo u Crkvi, nego i u društvu.“
ječke nadbiskupije, Ured je Pripremu za brak nadogradio
programima za obitelj, kako mu i ime govori, a stručnjaci koji u Posebno izdvaja program Pripreme za brak koji je Ured odr-
njemu rade njegovo su djelovanje razgranali u promišljenu cjelinu. žavao i tijekom dvije pandemijske godine. „Tada smo pripremu za
Mons. Ivan Nikolić, voditelj Ureda od njegovog početka kaže da je brak održavali online, putem Zooma. Iznenadili smo se jer su se
Priprema za brak prvi kontakt ureda s budućim korisnicima jer mladi javljali iz cijele Hrvatske, i iz mnogih drugih zemalja. Mislim
da nakon toga slijede mnogi sadržaji ponuđeni bračnim parovima i da je ta naša online priprema za brak bila jedina u cijeloj Hrvat-
cijelim obiteljima. Riječ je o programima: Praćenje mladih bračnih skoj, a i šire.“
parova, Roditeljska škola, Bračno i obiteljsko savjetovalište, Obi-
teljska škola i Zajednice obitelji te Obiteljska duhovnost. Svi su ti Praćenje mladih bračnih parova
programi ove godine, upućuje Vedrana Blašković, prva suradnica,
na neki način utemeljeni na pobudnici pape Franje Amoris Laetitia Ured već godinama organizira i program za mlade bračne pa-
– Radost ljubavi. rove i u tome ustraje jer se pokazao vrlo korisnim. Praćenje mladih
bračnih parova godinama je Ured provodio kao kontinuirani tro-
Mons. Nikolić je podsjetio da su programi Ureda usmjereni do- godišnji program, s 30-ak tema s ciljem educiranja mladih bračnih
brobiti svakog čovjeka te da je misija Ureda zaštita braka i obitelji. parova o tome kako smanjiti i prevladati bračne krize i kako stva-
„Za ovih 20 godina Ureda za obitelj možemo zaista biti zahvalni. rati čvrste i zdrave temelje svoje obitelji. Te radionice održavaju se
Svake godine Ured ima oko 2.200 korisnika, što znači da je u dva jednom mjesečno i na njima se mlade bračne parove poučava kva-
desetljeća kroz njegove različite programe prošlo gotovo 45 tisuća litetnoj komunikaciji, međusobnoj predanosti, uvažavanju i pošto-
korisnika. To samo po sebi govori o važnosti Ureda, o tome da je vanju. Ove godine je u te susrete uključeno 136 osoba, a teme ko-
jima se bave inspirirane su pobudnicom Amoris Laetitia. „Na tom
programu praćenja mladih bračnih parova ljudi se osnaže da bi se

14

Broj 6/553 2022. DOGAĐANJA

izazove rješavalo u svjetlu Evanđelja. Radimo po pobudnici Amoris Ljubav i darivanje
Laetitia, koja među ostalim poziva na otvaranje prema onima koji temelj su Božanskog
su potrebiti, a moguće je da se nisu našli u Crkvi na način na koji zajedništva
su očekivali. Tu je i Papin poziv: nemojte biti užurbani (svjetovnim
riječima bismo to nazvali stres), zaustavite se – budite nježni pre- Bračni parovi i djeca ispunili su katedralu
ma sebi i drugome“, kaže o tom važnom programu djelatnica Ure- pjesmom i veseljem, a misu je predvodio
da, umirovljena profesorica vjeronauka Vesna Drmić, angažirana u nadbiskup koadjutor Mate Uzinić. Bila je to i
svim programima Ureda. prilika za proslavu 20. obljetnice djelovanja
Ureda te je nakon mise nadbiskup podijelio
Roditeljska škola zahvalnice voditeljima radionica za mlade
bračne parove
Roditeljska škola je još jedan od preventivnih programa Ureda
za obitelj i mnogima je odavno poznata, a predstavio nam ju je dje- Drugoga dana trodnevne pripreme za proslavu sv. Vida,
latnik ureda psiholog Šimun Žepina. „Roditeljska škola je program zaštitnika Riječke nadbiskupije, 13. lipnja u riječkoj ka-
na kojem se jednom godišnje okupe roditelji s djecom na tri dana. Za tedrali okupili su se polaznici i suradnici programa koje
njih pripremimo predavanja i radionice na određenu temu, s ciljem nudi nadbiskupijski Ured za obitelj. Bračni parovi i djeca ispu-
razvijanja specifičnih vještina. Tako smo na nedavnoj Roditeljskoj
školi, održanoj u Lovranu, pokušali povezati pobudnicu Amoris Lae- nili su katedralu pjesmom i veseljem, a misu je predvodio nadbi-
titia s nekim psihološkim vještinama koje su važne za odgoj djeteta.“
skup koadjutor Mate Uzinić. Bila je to i prilika za proslavu 20.
Važnost komunikacije
obljetnice djelovanja Ureda te je nakon mise nadbiskup podijelio
Savjetovalištu Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije ljudi se
obraćaju s različitim životnim teškoćama. Ono je otvoreno svima, a zahvalnice voditeljima radionica za mlade bračne parove koje su
rad je individualan, u parovima ili grupni, te po potrebi i u suradnji
sa specijaliziranim ustanovama. Radi se o Bračnom i obiteljskom se u proteklih godinu dana provodile u katoličkoj osnovnoj školi,
savjetovalištu koje će iz Ureda u Nadbiskupijskom ordinarijatu na
jesen ove godine biti preseljeno na Škurinje, u sklop zgrade Caritasa. 2 katolička vrtića te 7 župa u 7 dekanata Riječke nadbiskupije.

Vedranu Blašković, koja je užom specijalizacijom bračni i grupni Na početku mise nadbiskup Uzinić je čestitavši djelatnici-
terapeut te se u Uredu bavi i terapeutskim i savjetodavnim radom,
pitamo kada se i kako najčešće poremete odnosi u braku. „U brak ma Ureda istaknuo kako je slika obitelji najbolji prikaz misterija
se ulazi s ljubavlju, ali kroz život naiđu situacije kroz koje se odnos
poremeti. Jedan drugome kažu poneku riječ koja ih pomalo udalji Presvetog Trojstva. Blagdan Presvetog Trojstva uvijek iznova
jedno od drugoga, pa na to često onda dolazi druga riječ, itd. Uda-
ljavanje u braku dolazi nekako nesvjesno, i supružnici odjednom nameće pitanje kako je moguć jedan Bog, a tri Božanske osobe.
shvate da im se to dogodilo i da nisu dobro. Uglavnom, ili se udalje,
ili se jako svađaju, kao da zahtijevaju jedan od drugoga nešto što je- „Odnosi osoba u Presvetom Trojstvu slični su odnosima u obite-
dan drugome ne mogu dati. Kada se jave u savjetovalište, uglavnom
radimo na tome što im je potrebno i kako se iznova mogu povezati. lji. To su odnosi jedan za drugoga. Otac je za Sina, Sin za Duha
Moje je iskustvo da se gotovo svi parovi žele ponovo povezati, ali ne
znaju kako. Svetoga. Neka nam promišljanje o Presvetom Trojstvu pomogne

Jako puno ljudi dolazi s problemima u braku, i mlađih i starijih da i mi, u svojim obiteljima i inače, budemo više jedni za druge“,
parova, tako da su naši terapeutski termini stalno popunjeni. Ljudi
dolaze i zbog problema s djecom, s tinejdžerima, ali često se dođe do rekao je nadbiskup.
toga da zapravo roditelji međusobno imaju problem. Kad se to uvidi
i riješi, već je puno napravljeno i za dijete. Zapravo s kojim god da Propovijedao je mladomisnik Josip Mioč, predvoditelj trod-
problemom supružnici dođu, često se sve svodi na njihovu komuni-
kaciju i međusobno neslušanje, na to da ne razumiju jedan drugoga. nevne priprave uoči nadbiskupijske svetkovine te objasnio da
Zato se sve više udaljavaju, a onda iz toga dolaze i pitanja ima li taj
brak smisla. Ako se uspiju čuti i razumjeti – onda nađu smisao“, vjera u Trojedinog Boga ostaje otajstvo koje Crkva nikad nije
opisala je Blašković.
mogla niti željela do kraja objasniti. Upravo zbog toga ta objava
Svako naše iskustvo
netko je već prošao ostaje sferi vjere, jer teško ju je samo razumom prihvatiti. Vjera

Naše Savjetovalište ima stručne vanjske suradnike iz raznih u Presveto Trojstvo temelji se na Božanskoj objavi i govori o
ustanova za probleme koji su malo teži, pa kada je to potrebno, ljude
upućujemo tim stručnjacima, kaže Vesna Drmić, koja u Uredu radi odnosima savršene ljubavi i darivanja u jednome Bogu. „Ti nam
i duhovne razgovore.
odnosi ukazuju da su ljubav i darivanje uzor i mjera ljudskog i
„Nekad je ljudima zaista potreban samo razgovor i da kroz
razgovor čovjek dolazi do rješenja svojih problema sam. Općenito obiteljskog života. Pozivaju nas biti za druge jer tada možemo
je vrijeme otuđenja, a korona je to još povećala. Važno je čovjeku
posvijestiti da je ono što sada ima radost i dar – čovjek to sam uvidi Vbiti jedno. Tada stvaramo zajedništvo“, rekao je propovjednik.
već u razgovoru, već kad izgovori ono čime je opterećen. Kad osvije- oditelj Ureda za obitelj mons. Ivan Nikolić na kraju je
sti u sebi da nije radostan – već je na dobrom putu. Pita se – a zašto mise zahvalio svim djelatnicima, suradnicima i polaznici-
nisam, počne tražiti. U razgovorima s ljudima ne čujete ništa što već ma programa koje Ured priprema i nudi. Uz standardnu
na neki način niste doživjeli ili unutar obitelji ili među svojim prija- pripremu za sklapanje sakramenta ženidbe, redoviti su cjelogo-
teljima. Svako naše iskustvo netko je već prošao. Isus je sva iskustva
prošao u svom kratkom životu, i u njemu imate onoga na koga ćete dišnji Tečajevi za mlade bračne parove, godišnja Roditeljska i
se nasloniti. Pa i ako pomislite da je vaše pitanje nerješivo, Isus je tu
već bio. Svi mi koji radimo u Uredu za obitelj, crpimo iz Evanđelja i Obiteljska škola te duhovne obnove u korizmi i došašću. Podsje-
u tom duhu djelujemo“, rekla je Vesna Drmić.
tio je kako su teme ovogodišnjih susreta nadahnute enciklikom
Mirjana Grce, Novi list 13. lipnja 2022.
Amoris laetitia kojoj je papa Franjo posvetio cijelu proteklu go-

dinu kao pripremu za Svjetski susret obitelji od 22. do 26. lipnja

u Rimu.

Mons. Nikolić i nadbiskup Uzinić na kraju mise zahvalnicu

su uručili i novinarki Novog lista Mirjani Grce koja je ovih 20

godina vjerno pratila aktivnosti Ureda i o njima pisala u lokalno

najtiražnijim dnevnim novinama. D. Delonga

15

DOGAĐANJA Broj 6/553 2022.

Svetkovina Tijelova Svetkovina Duhova

Tijelovska procesija je vrhunac Božje

ulicama grada Rijeke objave čovjeku

Nakon što je ponovno, zahvaljujući župniku najstarije riječ- U nedjelju 5. lipnja Crkva je proslavila Duhove – Pedesetnicu,
ke župne crkve mons. Sanjinu Francetiću, 2018. godine oživljena rođendan Crkve. Riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić predvodio
tradicija Tijelovske procesije ulicama grada, u četvrtak 16. lipnja je svečano euharistijsko slavlje u katedrali sv. Vida i pod misom
nakon liturgijskog slavlja župljani predvođeni svojim župnikom I podijelio sakrament potvrde krizmanicima. Suslavili su rektor ka-
župnim zborom koji je predvodio pjevanje, učinili su isto. U propo- tedrale mons. Matija Matičić i mladomisnik don Josip Mijoč.
vijedi na misi koja je prethodila procesiji, kao i postajama tijekom
procesije mons. Francetić je istaknuo Euharistiju kao srž blagdana Govoreći o važnosti svetkovine Duhova, podsjetio je kako su
Tijelova, ali i kršćanskog života. kroz povijest čovječanstva ljudi vjerovali u razne bogove te su po-
stojale i još uvijek postoje različite ideologije. To nam govori da je
Procesija je zaključena molitvom u crkvi. Mons. Francetić je čovjeku samom, bez Božje pomoći i nadahnuća, teško spoznati tko
tom prigodom objasnio da se na Tijelovo klanjamo Gospodinu i za- je Bog. Međutim, Gospodin je od početka uočio tu čovjekovu nevo-
hvaljujemo za dar njegove prisutnosti među nama. Gradska vreva, lju i počeo se objavljivati te objavio kakov je njegov plan s čovjekom.
gužva uz koju je prolazila procesija, ne čini manje svetom jer ono što
je sveto jest da vjernici tom procesijom ispovijedaju Krista Spasite- „Ljudi su sretniji kada se međusobno ljube i poštuju, kada žive
lja koji može promijeniti svijet. Međutim, važno je I da sami vjernici kao braća. Kao primjer onoga što se događa kada se ne poštuje
žive svetije, a Euharistija nas poziva na međusobnu slogu i ljubav. ta Božja zapovijed, nadbiskup je podsjetio na rat u Ukrajini, ali i
druge ratove kroz povijest. Ratovi se događaju kada izgubimo osje-
ćaj da smo braća, da nas jedan Bog nadahnunje. U tom smislu je
svetkovina Duhova važna. Ona je vrhunac Božje objave nama, o
tome tko je Bog i što je učinio za naše spasenje i spasenje svijeta.
Bog je poslao Sina da nas spasi, a Duh Sveti da sve to potvrdi i da
nas obrati da budemo braća i sestre od istoga Oca na nebesima,
Sina i Duha Svetoga koji nas nadahnjuje i jača u našim slabostima
i teškoćama“, zaključio je nadbiskup Devčić.

H. A.

Misa zahvalnica za kraj školske godine

Crkva siromaha
za siromahe

Tijelovo u Crikvenici

Svetkovina Tijelova svečano je u četvrtak 16. lipnja proslav- „Danas smo došli ovdje kako bismo zahvalili za školsku godinu
ljena u župama Riječke nadbiskupije. Svečano liturgijsko slavlje i koja je iza nas, za sve milosti koje smo primili, osobno ali i kao za-
procesiju u župi Uznesenja BDM u Crikvenici predvodio je gene- jednica, Crkva“, rekao je riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate
ralni vikar Riječke nadbiskupije vlč. Mario Tomljanović. Suslavili Uzinić započinjući propovijed na misi zahvalnici za kraj školske
su župnik vlč. Marko Stipetić i župnik druge crikveničke Župe, sv. godine, koju je predslavio 7. lipnja u crkvi sv. Jeronima, uz kon-
Antuna Padovanskog, fra Ivan Gavran. celebraciju povjerenika za mlade Riječke nadbiskupije vlč. Ivana
Seletkovića.
U poticajnoj propovijedi koju su u velikom broju i preko zvuč-
nika pratili i vjernici ispred crkve, na početku je istaknuo da nas “Živimo u vremenu u kojem se o Crkvi svašta govori. No, što
svetkovina Tijelova upućuje na veliku tajnu našega života te pred- bi Crkva trebala biti?”, upitao je propovjednik te istaknuo da je to
stavlja iskaz Crkve o Gospodinovom izlasku među nas. U Tijelov- Crkva koja je na strani skromnih, odbačenih, ugroženih. „To je
skoj procesiji koja je nakon mise krenula ulicama Crikvenice sudje- opredjeljenje Crkve kakvu želi papa Franjo. Opredjeljenje Crkve
lovalo je nepregledna kolona vjernika koji su sudjelujući u molitvi siromaha za siromahe, ne na strani moćnika, nego na strani onih
i pjesmi posvjedočili Kristovu prisutnost u svojim srcima, ali i po- koji zbog njih trpe. To je mjesto i pozicija Crkve, koja i danas treba
taknuli mnogobrojne turiste da se zaustave i s poštovanjem odaju biti proročka, kao što je i bila zajednica predvođena Ilijom. Treba-
počast Presvetom Oltarskom Sakramentu. mo biti zahvalni što živimo u vremenu u kojem imamo Papu koji
pokušava organizirati takvu Crkvu, kao i što se vas, mladi, kroz
Preminula s. Cecilija ovu srednjoškolsku pripremu putem vjeronauka formira da budete
Magdalena Sabljak dio te Crkve“, naglasio je mons. Uzinić.

Č. s. Cecilija Magdalena Sabljak, re- Takvu Crkvu opisuje i Isus u evanđeoskom ulomku toga dana.
dovnica Družbe sestara Presvetog Srca On zajednicu Crkve predstavlja s dvije značajne slike – jedna je sol
Isusova, rodom iz Rakovice, preminula je u zemlje, a druga je svjetlo svijeta, pojasnio je propovjednik.
petak 10. lipnja u Rijeci (Donja Drenova),
u 88. godini života i 66. godini redovništva.

Pogreb s. Cecilije bio je u ponedjeljak
13. lipnja na starom drenovskom groblju, a
misa zadušnica slavljena je nakon sprovod-
nih obreda u samostanskoj kapeli Navješte-
nja Gospodnjega na Donjoj Drenovi.

16

Broj 6/553 2022. CRKVENA GLAZBA

Nadbiskupijski zbor iz Rijeke

Nadbiskupijski zbor
je srce mjesne
crkve okupljene
oko euharistijskog
stola, u kojem je
vidljivo zajedništvo,
sudjelovanje i
entuzijazam crkvenih
pjevača iz raznih župa.

Piše: Andrejka Srdoč Geraci Ciljevi Nadbiskupijskog zbora

Što je Nadbiskupijski zbor? Nadbiskupijski zbor izvršava važnu liturgijsku službu za cijelu
mjesnu crkvu, te ima simbol jedinstva i zajedništva raznih župnih
Nadbiskupijski zbor je šira zajednica vjernika koja se sastaje pjevačkih zborova. Kao zadaću ima animirati izvanredne događaje
slaviti i živjeti sakramente pod vodstvom svoga dušobrižnika, od- u životu nadbiskupije na lokalnoj i nacionalnoj razini te promo-
nosno svoga nadbiskupa. U većini slučajeva Nadbiskupijski zbor virati duhovno-meditativne koncerte; promovirati novi liturgijski
čine pjevači, orguljaši i dirigenti koji su već angažirani u svojim žu- repertoar vodeći računa o specifičnosti određenog liturgijskog slav-
pama, ali se stavljaju na raspolaganje na višu crkvenu službu. Da- lja; uključiti pjevače i zborove iz različitih župa; razviti uzoran li-
kle, član nadbiskupskog zbora ne pjeva samo u svojoj župi, nego je turgijsko – glazbeni stil.
prisutan na dijecezanskoj razini. On se osjeća dijelom nadbiskup-
skog projekta. Na taj se način ostvaruje ono toliko željeno zajedniš- petnaest godina glazbenog života
tvo sinodalnog hoda koje naša crkva trenutno živi. Često je teško
spojiti župne zajednice da se ujedine u neke zajedničke projekte. Riječka nadbiskupija oduvijek je vodila brigu o ljepoti i kvalite-
Pjevači su, u tom slučaju dobar primjer zajedništva i u potpunoj su- ti liturgijskog pjevanja. Prije petnaest godina, točnije 2007. godine
protnosti negativnostima koje mogu opterećivati župne zajednice. na inicijativu mr. art. Andrejke Srdoč osnovan je Nadbiskupijski
Nadbiskupijski zbor je zajednica vjernika koja zajedno pjeva i moli. zbor čije je djelovanje odmah podržao riječki nadbiskup mons. dr.
Ivan Devčić. Ideja je bila unaprijediti sakralno i liturgijsko zborno
S glazbenog stajališta, zbor može postati mjesto koje promovi- pjevanje u Riječkoj nadbiskupiji i time pridonijeti duhovnom i kul-
ra kulturu i glazbenu umjetnost; potom mjesto gdje se uči novi re- turnom napretku grada Rijeke.
pertoar, gdje se može doživjeti Crkvu, i na taj način postaje uzor za
nasljedovanje u svojim župnim zborovima, odnosno postaje jedan Osnivanjem Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu 2008.
magnet zajedništva. Prijateljstvo, zajedništvo, predanost, traganje zbor dobiva i važnu didaktičku ulogu, jer u njemu učenici škole
za lijepim, te liturgijski i slavljenički duh su stvarnosti koje pokre- mogu oplemeniti svoja zborska, liturgijska i osobna iskustva. Sa-
ću zbor. Ovdje je dakle poziv i ostalim biskupijama da započnu ovo kralni repertoar zbora kreće se od gregorijanskih napjeva i rene-
valjano iskustvo, da krenu na put koji nije podjela, nego zajedniš- sansnih polifonih kompozicija, preko kompozicija cecilijanskog
tvo. Naravno, birajući ljude i glazbenike sa solidnom vjerskom i pokreta do zborskih kompozicija modernih suvremenih autora.
glazbenom pripremom. Na čelu Nadbiskupijskog zbora trebaju biti Zbor se prihvatio i zadatka promocije nove liturgijske glazbe skla-
pravi voditelji, jer samo tako će moći ići naprijed i rasti. Nadamo se dane na hrvatske tekstove, a u skladu s odredbama II. vatikanskog
da će i ovaj tekst potaknuti i zborove mladih Riječke nadbiskupije koncila. Do sada je zbor održao brojne koncerte, mise i duhovna
da se ponovno ujedine u Nadbiskupijski zbor mladih. skazanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Od njegovog osnutka vodi ga
maestro Giovanni Geraci zajedno sa svojom suprugom Andrejkom
Srdoč Geraci. Trenutno sudjeluje oko 40 pjevača iz raznih župa iz
Rijeke i okolice.

Za sve zainteresirane koji se žele uključiti mogu se obratiti na
e-mail: [email protected] ili na broj 091/8831970.

Važniji nastupi Nadbiskupjskog zbora:
• 2010. NADBISKUPIJSKI EUHARISTIJSKI KONGRES

U RIJECI
• 2014. NACIONALNI SUSRET BOGOSLOVA

HRVATSKE U RIJECI
• 2015. DRUGI NACIONALNI SUSRET HRVATSKIH

KATOLIČKIH OBITELJI U RIJECI
• 2022. SVEČANA VEČERNJA 14. LIPNJA U

KATEDRALI, UOČI SVETKOVINE ZAŠTITNIKA
NADBISKUPIJE SV. VIDA

17

DUHOVNI KOLAŽ Broj 6/553 2022.

Srce svete Izložba
žrtve
Hrvatski sveci i blaženici
Piše: Daria Ljevar
“Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” naziv je
Hej Isuse, jednom smo se izložbe koja je 14. lipnja točno u podne otvorena u
crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva/
dogovorili da ću pisati o Assunta) u Rijeci. Izložba ima svoj 13. godišnji kontinuitet i prvi
puta predstavljena je u Rijeci. Svih tih godina autori su bili afirmi-
ovome, ja ne bih sada baš, rani hrvatski umjetnici, a ovogodišnju potpisuje splitska kiparica i
slikarica Karin Grenc.
ali si odlučio biti uporan pa
Izložbu je, nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja, otvorio
neka bude kako hoćeš. riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, a prigodne riječi,
uz autoricu izložbe, uputili su mons. Antun Sente, rektor Nacio-
“Takav nam Veliki svećenik i bija- nalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, Stanko Špoljarić, povjesničar
še potreban – svet, nedužan, neokaljan, umjetnosti i mons. Sanjin Francetić, župnik. Događaj je moderirala
odijeljen od grešnika i uzvišeniji od ne- Helena Anušić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću Riječke
besa...” Kakav si ti, tko si ti i ta tvoja žr- nadbiskupije, a skladbu “Ave Maris Stella (Zvijezda mora) Ivana
tva i zašto ja to ne mogu razumjeti ona- pl. Zajca, koji je svojevremeno bio orguljaš u ovoj riječkoj crkvi,
ko sasvim jasno? Znaš, život mi se plete izvela je sopranistica Monika Pranjić uz pratnju za orguljama Jele-
oko te žrtve i ne samo moj nego i ljudi ne Barbarić Mijalić.
oko mene, a i onih koji ovo čitaju. “To
on učini jednom prinijevši samoga sebe.” Nadbiskup, koji je ujedno bio inicijator predstavljanja izložbe
Dakle, ti si bio pametan i napravio sve u Rijeci, poručio je da nas pogled na hrvatske svece poziva na
jednom kako treba, savršeno, a ja? U svetost, a oni sami pokazuju na koji način to možemo postati.
krug pa hajmo opet i opet. Ti si Bog, a ja Izrazio je radost da se izložba predstavlja u Danima svetog Vida
čovjek koji te nije čuo dok si šutio, iako čime tim danima daje dublji značaj i poticaj da se ova svetkovina
znam da šutnjom govoriš najglasnije. Riječke nadbiskupije i grada Rijeke podigne na višu razinu. Vezano
Nakon što sam te pitala zar te ne boli uz projekt ove putujuće izložbe, istaknuo je da je ista od iznimne važnosti za afirmaciju mladih umjetnika koje
sve ovo, odgovorio si mi u Matejevu de- se ujedno potiče na kreativnost u sakralnoj umjetnosti, a time i u umjetničkom izražavanju nadovezati na ono
vetom poglavlju. Trznuo si se sjetivši se što obilježava naše gradove i podneblje. Ovime sakralna umjetnost ne ostaje samo u prošlosti, nego postaje
svoje velike boli. Vjerojatno kad se ovo naša sadašnjost i način da se kroz umjetnost poruka prenese budućim generacijama, rekao je mons. Uzinić.
bude čitalo, podsjećat će na, svima dobro
poznatu priču o patnji, boli i žrtvi bez ko- Pogled na hrvatske svece i blaženike kojega je Karin Grenc predstavila u Rijeci je uspješan pogled, a izlož-
jih nema uskrsnuća, ali ne želim da ovo ba, osim što se uklopila u prostor Vele crikve, uklopila je i njezine skele koje su simboli ranjenosti ove crkve.
bude samo priča. Kažeš, treba se sakriti
od očiju svijeta kad se posti, moli i kad Mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, okupljene je upoznao s poviješću
želiš da se tvoja žrtva zrcali na onima za projekta kazavši kako je isti započeo prije 14 godina u Križevcima entuzijazmom vjernika laika koji su, želeći
koje si ju podnio i jasno mi je zašto, ali častiti svoga sveca Marka Križevčana, htjeli prezentirati i ostale hrvatske svece i blaženike. Okupljeni su bili
voljela bih naučiti biti radosna dok žrtva oko Udruge za promicanje znamenitih Križevčana ”Dr. Stjepan Kranjčić”. Kranjčić je bio križevački župnik koji
traje, želim umijeti umijeće malih kora- je umro na glasu svetosti, a prvu izložbu naslikao je Zoran Komen. Nakon njega, svake godine pronašao bi se
ka, a teško je. Sve što sam planirala palo jedan ili skupina autora koji su imali zadatak naslikati hrvatske svece i blaženike, rekao je mons. Sente.
je pod težinom te žrtve, ali neka ovo ne
bude priča o težini, već o oslanjanju na Stručni pogled na izložbu dao je likovni kritičar Stanko Špoljarić koji je na samom početku istaknuo da je
pravu, svetu, tvoju žrtvu. Oprosti mi što
nisam izdržala do kraja i znala iskoristiti Nsvaki susret umjetnice sa svecem drugačiji, ali nošen vjerničkim zanosom.
sve što si mi dao na raspolaganje. Trudio a kraju se okupljenima obratila autorica izložbe. Izrazivši radost mogućnošću izlaganja u Rijeci, a oso-
si se cijelu godinu i baš si puno učinio, bito u crkvi Uznesenja BDM, kazala je kako ju je u stvaralačkom procesu vodio Bog. Dobivši zadatak
hvala ti na svemu. Naučila sam sve što iznijeti ciklus, najprije se upoznavala sa životom svetaca, razmatrala o njima i molila te se prepustila
mi koristi, došla u odnose s ljudima u Božjem vodstvu. „U drvu sam pronalazila njihove oblike lica. Svi su se oni uklopili u ovu crkvu i to je za mene
kojima si mi pokazao sebe, shvatila da bilo veliko iznenađenje. Ovaj prostor je doista vrlo poseban. U početku sam se plašila hoće li se uklopiti, ali
računaš na mene, bez obzira na moje mi- iskreno sam dirnuta jer ‘ne smeta’ i velika mi je čast i blagoslov što je tu izložena.“ Govoreći o simbolici ‘ranje-
nuse i zato želim da ova i svaka sljedeća nog drva’, drva koje je bilo odbačeno i iz kojega je stvorila skulpture svetaca i blaženika, kazala je da smo takvi
žrtva bude s tobom za cijenu Neba koje i svi mi jer iz tih rana i oštećenja nastaju najljepše stvari.
obećaješ. Ono što je s tobom, nije izgu-
bljeno, jer se ne umaraš praštati, tražiti Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ ostaje otvorena do 16. rujna i blagdana sv. Marcijana
i nalaziti. Samo me, molim te, nauči ne kada će svetu Misu u crkvi Uznesenja BDM služiti mons. Antun Sente.
zaboravljati tebe, kako bi moja žrtva u
tvojoj žrtvi postala sveta žrtva, koja je Verbum
Ocu vrlo mila.
Marion Flipo: Kuharica svete
Dok topiš neke stare ledenjake i Hildegarde na suvremen način
pročišćuješ zarasle putove, zahvaljujem
ti što si mi otvorio Nebo i što moje srce Sv. Hildegarda iz Bingena razvila je doista izvanredno po-
može i smije čeznuti ići Gore, jer ima znavanje hrane u službi ravnoteže i zdravlja. Crpeći iz toga drev-
kuda proći. nog znanja i unoseći u njega dašak vrhunske francuske kuhinje,
poznati francuski chef i autorica više knjiga o kulinarstvu Ma-
rion Flipo vodi nas na bajkovito kulinarsko putovanje kuhinjom
svete Hildegarde.

Polazeći od originalnih recepata, mlada kulinarska zvijezda
u ovoj jedinstvenoj knjizi, opremljenoj dojmljivim fotografijama
uglednoga kulinarskog fotografa Patricka Satera (The Travel-
buds) i izvornim citatima sv. Hildegarde, nudi dorađene suvre-
mene recepte prepune energije i jednostavne za izradu.

18

Broj 6/553 2022. CRTICE IZ GORSKOG KOTARA

VILKO GOLUBIĆ,
NEPONOVLJIVI UČITELJ

Književnik Ivan Cankar jednoć je napisao
da su učitelji svjetlo u mraku mučne
svakodnevnice. Ovo je priča o jednom
takvom učitelju.

Piše: dr. sc. Karmen Delač-Petković

Junak naše priče – učitelj Vilko Golubić – rođen je u Karlovcu Unatoč životnim nedaćama, kojih uz takve životne stavove
1860. godine. Nemamo podataka o obiteljskim prilikama, ali nikome ne manjka, učitelj Golubić je zadržao vedru narav i bio
znamo da je učiteljsku školu završio u Zagrebu 1879. Kao nadaleko poznat kao vrlo otvoren, društven i duhovit čovjek, uvi-

učitelj početnik postavljen je 22. studenog 1879. na školu u Brod jek spreman na šalu. Njegov jednostavan i topao pristup priskr-

Moravicama koja je bila njegovo prvo radno mjesto. I tu je ostao bio mu je mnogo prijatelja, ali ga je doveo i u brojne neobične

punih 40 godina, do kraja svog radnog vijeka. Pola toga razdoblja životne situacije pa se anegdotama o učitelju Golubiću i danas

službovao je na školi posve sam, pa je bio istovremeno i jedina Osmijemo.
“učiteljska sila” i “ravnajući učitelj”. Nakon toga mu se u školi vdje ćemo se prisjetiti samo jedne učiteljeve dogodovštine
pridružila učiteljica Anka Pavlović koja je uglavnom poučavala – priče kako se učitelj sklonio od kiše – koja nam mno-
djevojčice. go govori o njegovoj neposrednosti. Jednom se Golubić

Službenih podataka o radu škole u njegovo vrijeme nemamo ljeti zatekao u nekom manjem selu kad je opazio da se sprema

jer je školska zgrada, a s njom i školska spomenica i sva druga nevrijeme. Kako nije imao kišobrana pokucao je na vrata obli-

dokumentacija, izgorjela u ratu 1944. godine. Međutim, Golubić žnje kuće. Naime, učitelj je mnogo pješačio, a kad bi se umorio

je u narodu ostao zapamćen kao “pravi gospodin”, dobar čovjek obično bi svratio kod nekoga da predahne. To i nije čudno, ako

i sposoban i predan učitelj koji je jako volio svoj znamo da je odgojio čitave generacije mještana i

posao. Iz zapisa njegovih učenika jasno je da je Go- Iako više nije živ sve ih dobro poznavao. Bilo je to u vrijeme kad se

lubić znao prepoznati nadarene učenike, kao i one nitko od njegovih kuće nisu zaključavale pa je učitelj otvorio vrata
s poteškoćama u razvoju, te je svakome prilagodio i ušao. Unutra nije bilo nikoga jer su svi ukućani

školsko gradivo. Takav pristup službeno je zaživio učenika, glas o otišli pokupiti sijeno prije oluje. Učitelj je sjeo za
u hrvatskim školama tek u naše vrijeme. Golubiću prenosi stol ne bi li dočekao povratak ukućana. Čekao je
i čekao i konačno mu se počelo spavati. Kad ga je
Očuvano je malo pisane dokumentacije o radu

V. Golubića, nema ni podataka da je objavljivao u se s generacije na pospanost svega obuzela, učitelj je ušao u omanju
stručnim glasilima, a vjerojatno jest pa bi to bila sobu, tzv. kamaru, legao u postelju i čvrsto zaspao.
zanimljiva tema za istraživanje. Preostalo nam je generaciju. Ja ga Kad su se ukućani vratili, večerali su i pošli spavati
tek nešto njegovih fotografija. i ne znajući da u kući imaju nezvana gosta. A kad
Prilike u kojima su goranski učitelji radili na znam kao učitelja se domaćica u zoru probudila imala je što čuti – iz

prijelazu 19. u 20. stoljeća bile su iznimno teške. moga djeda koji je i kamare je dopiralo glasno hrkanje. Užasnuta žena
Da bi se oslobodili siromaštva i unaprijedili pouča- nije se usudila pogledati u kamaru već je otrčala
vanje, goranski učitelji su 13. rujna 1883. u Brodu sam preminuo pred probuditi muža i javiti mu da je kamaru zaposjeo

na Kupi osnovali Učiteljsko društvo Gorskog ko- četrdesetak godina. duh njihove pokojne bake i sad unutra glasno hrče.
tara, čija su pravila odobrena od vlasti 4. veljače Supružnici su zajedno lakše nadvladali strah i odš-
1884. Jedan od petorice inicijatora toga značajnog Dobar čovjek i još krinuli vrata kamare. A tamo, u postelji, spava i

projekta bio je i učitelj Golubić koji je postao član bolji učitelj, Golubić hrče gospon učitelj. Sve je, naravno, završilo smi-
Upravnog odbora i prvi predsjednik društva. Na je ostao upamćen jehom, a domaćini su učitelja zadržali na doručku,
tom je mjestu Golubić živo surađivao s kolegama iz uvjeravajući ga kako su počašćeni njegovim izne-

čitavog Gorskog kotara i javno protestirao protiv više od stotinu nadnim posjetom.
sramotno niskih učiteljskih plaća. Nastojao je uje- Golubića su ljudi voljeli, a on je Brod-Moravice
diniti učitelje pa im je 1911. uputio javni Proglas godina. Koliko se doživio kao svoj dom jer je tu, s obitelji, proživio
G– poziv na borbu za učiteljska radnička prava. veći dio života. Imao je sedmero djece iz dva braka,
olubić je običavao otvoreno i javno reći što učitelja može time a dvije su kćeri – Darinka i Danica – i same postale
ga tišti pa je bio naširoko poznat kao vrstan pohvaliti? vrsne učiteljice.
govornik i rodoljub, član Radićeve Hrvat-
Narod ga je, po umirovljenju, izabrao za načel-
ske seljačke stranke. Njegov se glas čuo, a poruke se pamtile. Bio nika općine i taj je posao obavljao sve do smrti svoje supruge, a
je ustrajan, dosljedan i nepopustljiv borac za socijalna prava, a onda se preselio u Zagreb gdje je, nakon kratkog bolovanja, umro
budući da se nikako nije dao “urazumjeti”, starojugoslavenske su 16. veljače 1935. godine u 75. godini života. Sahranjen je na za-
ga vlasti prisilno umirovile 1923. godine, kao politički nepoćudnu grebačkom Mirogoju, grob mu je sačuvan do danas, a njegovi ga
osobu.
Gorani redovno obilaze i održavaju.

19

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA Broj 6/553 2022.

Posjet kardinala Puljića Saborsko

Ličko-senjski župan Ernest Petry Posveta oltara
ugostio je u utorak 7. lipnja u zgradi
Ličko-senjske županije vrhbosanskog Na 14. nedjelju kroz godinu, 3. srpnja gospićko-
nadbiskupa u miru kardinala Vinka senjski biskup mons. Zdenko Križić u crkvi sv. Ivana
Puljića. Uz domaćina župana Petrya Nepomuka posvetio je novi oltar, a koncelebrirali su
susretu je nazočio i gospićko-senjski bi- tajnik i kancelar Mišel Grgurić, domaći župnik vlč.
skup mons. Zdenko Križić, te dr. Mirko Goran Antunović, te susjedni svećenici vlč. Josip Šte-
Šimić, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske fančić i vlč. Bruno Lovaković. Pjevao je župni zbor pod
nadbiskupije, suradnik kardinala Bru- vodstvom Ratka Petrušinskog.
no Paurević i kancelar i biskupov tajnik
Mišel Grgurić. Biskup je u propovijedi naglasio: „U ovoj crkvi u
Saborskom, u mjestu koje ima svoju mučeničku povi-
Nakon susreta u kabinetu ličko- jest i zato je na poseban način sveto mjesto, pod ovom
senjskog župana održana je tiskovna svetom misom posvetit ćemo novi oltar, žrtvenik koji
konferencija na kojoj je kardinal Puljić simbolizira samoga Isusa i njegovu žrtvu za spasenje
predočio lošu demografsku i materijal- svijeta. … Nemojte dopustiti da ovaj oltar, koji je zna-
nu sliku na prostorima Bosne i Hercego- men i vaše vjere i ljubavi prema Bogu, ikada bude pra-
vine koje među drugim konstitutivnim narodima nastanjuju i Hrvati. zan, da na njemu nema vaših prinosa, odnosno vaših
molitava, vašeg srca Bogu. Najdraži prinos Bogu koji
„Trenutno gradimo Starački dom i uz to Dječji centar, uz karitativne programe mu mi možemo prinijeti jesmo mi sami.“
u tim ustanovama. Sve što smo do sada činili zapravo je realizirano upravo dobrotom
i aktivnošću dobrih ljudi. Mi nemamo dovoljno financijskih izvora za ove projekte jer Nakon propovijedi molili su Litanije svih svetih, a
povremeno moramo preživljavati i vrlo nam je važno da kroz pomoć i dobročinstva uslijedila je i pohrana moći bl. Alojzija Stepinca u oltar.
zaliječimo mnoge ratne rane i otvorimo novu perspektivu života“ rekao je kardinal
Vinko Puljić. Mučenička povijest Saborskog seže u 1991. godinu
kada su 12. studenoga pobunjeni Srbi ubili 52 župljana,
Župan Ernest Petry istaknuo je kako je Ličko-senjska županija uvijek pomagala u ostale su protjerali, a župnu crkvu i cijelo selo porušili.
kriznim situacijama, a to će činiti i ubuduće. „Na određeni način naša je dužnost voditi U subotu 26. kolovoza 1995. bila je prvi put svečana
brigu o svim Hrvatima na području Europske unije, a posebno Hrvatima koji žive na misa u porušenom i spaljenom Saborskom nakon nje-
graničnim područjima, u ovom slučaju u Bosni i Hercegovini. Iznimna nam je čast što govog oslobođenja u akciji Oluja. Kamen temeljac za
ćemo se moći uključiti u ove projekte i pomoći u granicama naših mogućnosti. S nama izgradnju nove crkve blagoslovljen je 16. svibnja 2001.
je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić s kojim imamo izuzetnu suradnju koja Nova crkva izgrađena je na mjestu prijašnje i posveće-
se pozitivno reflektira na ovim prostorima, ali i znatno šire. Ovdje su s nama i nositelji na je 16. svibnja 2003.
jedinica lokalne samouprave i nekih ustanova s kojima ćemo danas dogovoriti surad-
nju, kao što smo nedavno učinili za narod Ukrajine“ rekao je župan Petry.

Biskup Zdenko Križić rekao je kako situacija među Hrvatima u BiH nije nimalo
dobra jer je hrvatski narod u BiH prepolovljen. „Situacija je vrlo ozbiljna i svima nam
je stalo da se sačuva opstojnost našega naroda na tim prostorima“, rekao je biskup
mons. Križić.

Nakon izjava za medije održan je sastanak kardinala Vinka Puljića i izaslanstva
sa županom Petryjem, biskupom Križićem, članovima Županije i Skupštine, pojedinim
predstavnicima lokalne samouprave i ravnateljem JU Nacionalnog parka Plitvička
jezera Tomislavom Kovačevićem.

Susret ministranata

Živimo tako

da ljudi

mogu vidjeti

naša dobra

djela Ima stabala čiji je plod jestiv i čiji plod nije jestiv. Isus kaže da stabla čiji
rod nije jestiv ona služe za ogrjev. Nećemo rušiti stabla jabuke, kruške
Susret ministranata Gospićko-senjske biskupije održan je 22. lip- ili šljive kako bismo ložili vatru. Ruše se ona stabla koja ne donose rod
nja u župi Uznesenja BDM u Brinju. Susret, na kojem se okupilo od kojega se možeš hraniti. Isus kaže jednostavno da ćemo osobu pre-
oko 200 ministranata, započeo je misnim slavljem koje je u župnoj poznati po plodovima. Prepoznati ćemo osobu prema njezinom radu i
crkvi Uznesenja BDM predvodio gospićko-senjski biskup mons. Zden- načinu života. To je poziv svima nama da donosimo dobre plodove. Na-
ko Križić u zajedništvu s generalnim vikarom Marinkom Miličevićem, žalost među ljudima ima onih koji su dobri i koji su loši. Isus nas poziva
koreničkim župnikom i prepozitom Senjskog kaptola Milom Čančarom, da živimo tako da ljudi mogu vidjeti naša dobra djela. Na taj način mi
otočkim župnikom i dekanom Tomislavom Šporčićem, kancelarom i bi- ćemo svjedočiti. Stoga, vi kao ministranti trudite se da budete primjer
skupovim tajnikom Mišelom Grgurićem, brinjskim župnikom i povje- u dobru. Na taj način biti ćete mali svjedoci u svojoj kući, školi, na ulici
renikom za Pastoral ministranata Josipom Tomljanovićem i drugim
svećenicima koji su na ovaj susret doveli ministrante iz župa kojima Pi svugdje gdje budete“, poručio je biskup Križić.
upravljaju. od svetom misom u asistenciji su bili domaći ministranti župe
Brinje, dok je prvo čitanje pročitala predstavnica župe Korenica,
U svojoj propovijedi biskup Križić ministrantima je pojasnio pojam a zazive Molitve vjernika čitali su predstavnici 6 dekanata Gos-
dobrote i ljubavi prema bližnjemu. U današnjem Evanđelju Isus u prvoj pićko-senjske biskupije.  
rečenici kaže “čuvajte se lažnih proroka”. Tko su lažni proroci? Može-
mo ovdje govoriti na različite načine, međutim rekao bih ovdje i upo- Nakon svečanog misnog slavlja i okrjepe ukusnim ručkom, mini-
zorio na lažne proroke koji su opasni za vas. Isus nam kaže da ti lažni stranti su pošli na rekreativni dio programa. Na obližnjem igralištu
proroci dođu nagovarati nas i to u ovčjem, janjećem ruhu. Doimaju se organizirano je nogometno natjecanje i ministrantska olimpijada, a
dragi, ali unutra su grabežljivi vuci. Isus nadalje uspoređuje čovjeka sa održan je i ministrantski kviz.
stablom. Postoji stablo koje donosi dobar rod i stablo koje donosi loš rod.

20

Broj 6/553 2022. GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Lički Novi Premještaji i razrješenja U
GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI
Blagoslov novog
Križnog puta Mons. mr. Tomislav Šporčić razriješen je službe župnika župe Presvetog Trojstva u
Otočcu i excurrendo upravitelja župe sv. Mihovila u Dabru te se umirovljuje (237/2022).
U župi sv. Antuna Padovanskog u Ličkom Također, mons. Šporčić razriješen je i službe povjerenika za Pastoral obitelji i Pastoral
Novom glavna proslava ovog nebeskog zaštitnika župnih-pastoralnih i ekonomsko-financijskih vijeća Gospićko-senjske biskupije (222/2022).
održana je u župnoj crkvi, svečanim euharistij-
skim slavljem koje je predvodio gospićko-senjski Mons. Mile Pecić razriješen je službe župnika župe Presvetog Trojstva u Slunju i excu-
biskup mons. Zdenko Križić, a koncelebrirali su rrendo upravitelja župe Sv. Duha u Hrvatskom Blagaju te se umirovljuje (238/2022). Ta-
tajnik i kancelar Mišel Grgurić, domaći župnik kođer, mons. Pecić razriješen je i službe povjerenika za Pastoral medija Gospićko-senjske
vlč. Herbert Berisha, mons. Marinko Miličević, biskupije (223/2022).
generalni vikar i župnik gospićki, don Anđelko
Kaćunko, župni vikar u Gospiću. Vlč. Mile Rajković razriješen je službe župnika župe sv. Ivana Krstitelja u Švici te se
umirovljuje (239/2022).
Biskup je u propovijedi predstavio ovog omi-
ljelog sveca sv. Antuna koji je umro u 36. godini, Mons. Marinko Miličević razriješen je službe župnika katedralne župe Navještenja
a imao bogati duhovni život u kome je postigao BDM u Gospiću i excurrendo upravitelja župa Pohođenja BDM na Baškim Oštarijama i
golema životna ostvarenja. Postao je čovjek koji je sv. Martina, b. u Brušanima te se imenuje župnikom župe Presvetog Trojstva u Otočcu i
privukao sebi mase ljudi, bio im je utjeha i ohra- excurrendo upraviteljem župa sv. Ivan Krstitelja u Švici i sv. Mihovila u Dabru (240/2022).
brenje, znak Božje prisutnosti i njegove ljubavi. Također, mons. Miličević imenovan je povjerenikom za Pastoral obitelji Gospićko-senjske
Njegov kratki život ostavio je puno Božjeg blago- biskupije (225/2022).
slova stoga, ne možemo reći da je završio prerano.
Vlč. Anđelko Kaćunko razriješen je službe župnog vikara katedralne župe Navještenja
„Ljudski gledano, žao nam je kada umre re- BDM u Gospiću te je imenovan župnim vikarom župe Presvetog Trojstva u Otočcu, sv. Iva-
lativno mlada osoba, jer mislimo da je mogla poži- na Krstitelja u Švici i sv. Mihovila u Dabru (241/2022).
vjeti još puno godina, ali u Božjim očima sigurno
je dovoljno sazrela i Bog je vidio kako je najbolje da Vlč. Stanko Smiljanić razriješen je službe župnog vikara katedralne župe Navještenja
se sada njemu preseli. Vrijednost života nije u nje- BDM u Gospiću te je imenovan župnim vikarom župe sv. Križa u Ogulinu (242/2022).
govoj dužini nego u sadržaju, u tome kako je netko
živio. Sveti Antun i još mnogi drugi, po biblijskoj Preč. Nikola Turkalj razriješen je službe župnika župe sv. Terezije Avilske u Bužimu te
logici, živio je dugo, jer svi su mu dani i godine bili je imenovan upraviteljem Pastoralnog centra Baške Oštarije (243/2022).
ispunjeni“, rekao je biskup.
Vlč. Herbert Berisha razriješen je službi excurrendo upravitelja župa sv. Jakova, ap. u
Nakon sv. mise domaći župnik vlč. Herbert Bilaju i sv. Petra i Pavla, ap. u Ličkom Ribniku te je imenovan excurrendo upraviteljem župa
Berisha pozvao je biskupa, sve svećenike i vjerni- Pohođenja BDM na Baškim Oštarijama i sv. Martina, b. u Brušanima (244/2022).
ke da se upute u procesiji do križa i do prve postaje
križnog puta. Na čelu procesije nošen je križ, iza O. Anto Knežević, OCD, na prijedlog Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa,
njega ministranti, puk, svećenici i biskup koji je imenovan je župnikom katedralne župe Navještenja BDM u Gospiću (245/2022).
blagoslovio križ i prvu postaju i tako blagoslovom
obuhvatio sve postaje. O. Domagoj Jelača, OCD, na prijedlog Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa,
imenovan je excurrendo upraviteljem župa sv. Jakova, ap. u Bilaju, sv. Petra i Pavla, ap. u
Križni put izgrađen je darovima domaćih žu- Ličkom Ribniku i sv. Terezije Avilske u Bužimu te je imenovan i na službu župnog vikara
pljana, ali i darovateljima iz susjednih župa među katedralne župe Navještenja BDM u Gospiću (246/2022).
kojima ima onih koji su donirali pojedine postaje
i također izgradnju puta. Željko Stilinovići (Gar- O. Marko Maglić, OCD, na prijedlog Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, ime-
bun) i njegov sin Zvonimir krenuli su s otvaranjem novan je župnim vikarom katedralne župe Navještenja BDM u Gospiću (247/2022).
puta svojim strojevima i Mario Brkljačić direktor
GC gradnje Gospić sa svojim strojevima. Ploče Don Petar Belina, SDB, na prijedlog Hrvatske salezijanske provincije, razriješen je
za sve postaje križnog puta izradili su Tomislav službe župnika župe BDM Majke Crkve na Plitvicama i excurrendo upravitelja župe sv.
i Hrvoje Marincel iz Kompolja. Slike su klesane u Jelene Križarice u Rakovici (250/2022).
granitu visine 140 m i širine 90 cm, debljina ploča
je 5 cm. Župnik je akciju izgradnje križnog puta Don Stjepan Tribuljak, SDB, na prijedlog Hrvatske salezijanske provincije, razriješen
započeo početkom ožujka, a većina radova zavr- je službe župnog vikara župe BDM Majke Crkve na Plitvicama (251/2022).
šena je 10. lipnja. Na Gradini ima oko 600 m puta
do zadnje postaje. Na postojećoj pećini izgrađen Vlč. Josip Tomljanović razriješen je službe župnika župe Uznesenja BDM u Brinju i
je Isusov grob u koji je položen kip mrtvog Isusa. excurrendo upravitelja župa sv. Antuna Padovanskog u Letincu i sv. Ivana Krstitelja u Li-
Svaka postaja ima rasvjetu, tako i pećina i glavni picama te je imenovan župnikom župe BDM Majke Crkve na Plitvicama i upraviteljem Pa-
križ. storalnog centra „Plitvički Emaus“ (252/2022). Također, vlč. Tomljanović imenovan je na
dužnosti zamjenika ekonoma Gospićko-senjske biskupije (77/2022) i povjerenika za Pasto-
tekst: s. Robertina Medven, foto: Matija Šarić ral ministranata Gospićko-senjske biskupije (221/2022).

Vlč. Goran Antunović razriješen je službe župnika župe sv. Ane u Plaškom i excurrendo
upravitelja župe sv. Ivana Nepomuka u Saborskom te je imenovan župnikom župe Uznese-
nja BDM u Brinju i excurrendo upraviteljem župa sv. Antuna Padovanskog u Letincu i sv.
Ivana Krstitelja u Lipicama (253/2022).

Vlč. Bruno Lovaković razriješen je službe župnog vikara župe Sv. Križa u Ogulinu te
je imenovan župnikom župe sv. Ane u Plaškom i excurrendo upraviteljem župe sv. Ivana
Nepomuka u Saborskom (257/2022).

Vlč. Nikola Prša razriješen je službe privremenog upravitelja župe sv. Jurja, mč. u Za-
gorju (258/2022).

Vlč. Mario Vazgeč razriješen je službe excurrendo upravitelja župe Uzašašća Isusova
u Cerovniku te je imenovan excurrendo upraviteljem župa sv. Jurja, mč. u Zagorju i župe
Presvetog Trojstva u Modrušu (259/2022). Također, vlč. Vazgeč razriješen je dužnosti za-
mjenika ekonoma Gospićko-senjske biskupije (57/2022).

Preč. dr. Željko Blagus imenovan je excurrendo upraviteljem župe Uzašašća Isusova u
Cerovniku (260/2022).

Vlč. Dino Rupčić imenovan je excurrendo upraviteljem župe sv. Jelene Križarice u Ra-
kovici (261/2022).

Vlč. Šimo Božić razriješen je službe župnika župe sv. Nikole, b. u Cvitoviću i excurren-
do upravitelja župe sv. Jurja, mč. u Lađevcu te je imenovan župnikom župe Presvetog Troj-
stva u Slunju i excurrendo upraviteljem župe Sv. Duha u Hrvatskom Blagaju (262/2022).

Vlč. Ivica Tolla imenovan je excurrendo upraviteljem župa sv. Nikole, b. u Cvitoviću i
sv. Jurja, mč. u Lađevcu (263/2022).

Vlč. Mišel Grgurić razriješen je službe povjerenika za Pastoral ministranata Gospićko-
senjske biskupije te je imenovan povjerenikom za Pastoral medija Gospićko-senjske bisku-
pije (220/2022).

Mons. Mile Čančar imenovan je povjerenikom za Pastoral župnih-pastoralnih i eko-
nomsko-financijskih vijeća Gospićko-senjske biskupije (224/2022).

21

RIJEČKA NADBISKUPIJA Broj 6/553 2022.

Razrješenja i imenovanja
u Riječkoj nadbiskupiji

Svršetkom pastoralne godine 2021./2022. riječki nadbiskup koadju- Vlč. Petar Belanić razriješen je službe župnika župe sv. Ane – Volo-
tor mons. mr. Mate Uzinić, u vidu što primjerenijeg odgovora na aktualne sko te je imenovan župnikom župe sv. Andrije ap. – Mošćenice i upravite-
pastoralne i administrativne potrebe pojedinih župa, odnosno središnjih ljem župe sv. Jurja mč. – Brseč.
ustanova Riječke nadbiskupije, izvršio je slijedeće personalne promjene:
Vlč. Ivan Zimmerman razriješen je službe župnika župa sv. Andrije
Vlč. Marko Gregić, župnik župe sv. Ane – Rijeka (Gornja Vežica), ap. – Mošćenice i sv. Jurja mč. – Brseč te je umirovljen.
razriješen je službe kancelara Riječke nadbiskupije (i po službi člana i
zapisničara Prezbiterskog vijeća Riječke nadbiskupije). Vlč. Anto Aračić razriješen je službe župnika župe sv. Marka ev. –
Veprinac te je umirovljen.
Vlč. Goran Žan Labović Casalonga razriješen je službe vicekancela-
ra Riječke nadbiskupije i imenovan je kancelarom Riječke nadbiskupije (i P. Zrinko Nikolić, SMM, uz službu župnog upravitelja župe sv. Luke
po službi članom i zapisničarem Prezbiterskog vijeća Riječke nadbisku- ev. – Rukavac, imenovan je i župnim upraviteljem župe sv. Marka ev. –
pije), župnikom župe Presvetog Srca Isusova – Križišće i župnim upravi- Veprinac.
teljem župe sv. Antuna op. – Šmirka.
Vlč. Tomislav Nikolić, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u
Mons. Matija Matičić razriješen je službe ekonoma Riječke nadbisku- župama sv. Luke ev. – Rukavac i sv. Marka ev. – Veprinac.
pije (i po službi člana Prezbiterskog vijeća Riječke nadbiskupije), rektora
katedrale sv. Vida – Rijeka, zatvorskog kapelana – Rijeka, povjerenika Vlč. Jaroslaw Wilczynski, župnik župe sv. Jakova ap. – Jadranovo,
za pastoral turista, selilaca i za migrante, povjerenika za ekumenizam razriješen je službe upravitelja župa Presv. Srca Isusova – Križišće, sv.
i dijalog te članstva u upravnim vijećima i stavlja se na raspolaganje, na Dujma mč. – Drivenik i sv. Antuna op. – Šmrika te je imenovan i upravi-
godinu dana, Nadbiskupiji Cardiff, Wales, Velika Britanija. teljem župe sv. Jelene dj. i mč. – Dramalj.

Vlč. Mario Tomljanović, generalni vikar, imenovan je i rektorom ka- Vlč. Tomislav Kutleša razriješen je službe upravitelja župa sv. Jelene
tedrale sv. Vida – Rijeka. dj. i mč. – Dramalj i Pohođenja BDM – Tribalj te je imenovan pastoralnim
suradnikom u župama sv. Filipa i Jakova ap. – Novi Vinodolski, sv. Petra
Vlč. Ivan Friščić razriješen je službe župnika župe sv. Filipa i Jakova i Pavla ap. – Bribir, Pohođenja BDM – Tribalj i sv. Dujma mč. – Drivenik.
ap. – Grobnik, bakarskog dekana te je imenovan župnikom župe sv. Jurja
mč. – Rijeka (Gornja Drenova) Vlč. Pave Điko razriješen je službe župnog vikara u župama Presv.
Srca Isusova – Križišće, sv. Dujma mč. – Drivenik, sv. Antuna op. – Šmri-
Vlč. Nikola Vranješ razriješen je službe župnika župe sv. Juraj mč. ka i sv. Jakova ap. – Jadranovo te je imenovan tajnikom nadbiskupa Iva-
– Rijeka (Gornja Drenova) te je imenovan pastoralnim suradnikom u žu- na Devčića i duhovnikom u domu za starije osobe „Kantrida“.
pama sv. Romualda i Svih Svetih – Rijeka i sv. Luke ev. – Rijeka s dozvo-
lom za nastavak profesorske službe na postdiplomskom studiju KBF-a Vlč. Mateo Šutić razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Ma-
Sveučilišta u Zagrebu. teja ap. – Viškovo te je imenovan župnim vikarom u župama sv. Filipa
i Jakova ap. – Novi Vinodolski, sv. Petra i Pavla ap. – Bribir, Pohođenja
Vlč. Dražen Volk razriješen je službe župnika župe BDM Karmel- BDM – Tribalj i sv. Dujma mč. – Drivenik.
ske – Rijeka (Donja Drenova) te je imenovan župnikom župe sv. Filipa
i Jakova ap. – Grobnik i jednim od duhovnika u Propedeutskoj godini. Vlč. Franko Grižičić, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u
župi sv. Mateja ap. – Viškovo.
Vlč. Michele Cittadino imenovan je župnikom župe BDM Karmelske
– Rijeka (Donja Drenova). Vlč. Ivan Seletković, mladomisnik, imenovan je povjerenikom za
mlade Riječke nadbiskupije, dušobrižnikom samostana Družbe sestara
Vlč. Luka Klarica razriješen je službe vicerektora u Bogoslovnom Presvetog Srca Isusova – Rijeka (Pomerio) i pastoralnim suradnikom u
sjemeništu “Ivana Pavla II.” – Rijeka i župnog vikara u župama sv. Ro- župama sv. Bartola ap. – Cernik, sv. Franje Asiš. – Kukuljanovo i Presv.
mualda i Svih Svetih – Rijeka i sv. Luke ev. – Rijeka te je poslan na studij Srca Isusova – Škrljevo.
u Rim.
Vlč. Ivan Milardović, župnik župe sv. Mihovila ark. – Jelenje, ra-
Vlč. Robert Riemann razriješen je službe župnika župe sv. Terezije zriješen je službe ekonoma Bogoslovnog sjemeništa „Ivana Pavla II.“ –
Avil. – Ravna Gora te je imenovan župnikom župe sv. Antuna Pad. – Fu- Rijeka.
žine i upraviteljem župe sv. Jurja mč. – Lič.
Vlč. Ivan Devčić imenovan je rektorom Pripravničkog sjemeništa sv.
Vlč. Tomislav Zečević razriješen je službe župnika župa sv. Antuna Ivan Pavao II. u Rijeci, povjerenikom za zvanja i ministrante i v. d. eko-
Pad. – Fužine i sv. Jurja mč. – Lič te je imenovan župnikom župe sv. Izi- noma Bogoslovnog sjemeništa Ivana Pavla II. – Rijeka, Pripravničkog
dora ratara – Skrad/Divjake. sjemeništa „sv. Ivan Pavao II.“ – Rijeka i Svećeničkog doma – Rijeka.

Vlč. Tomislav Ravnjak, župnik župa sv. Nikole b. – Brod Moravice, Vlč. Mario Frlan, župni upravitelj župa sv. Filipa i Jakova ap. – Novi
sv. Petra i Pavla ap. – Podstene i Našašća Svetog Križa – Završje, razri- Vinodolski i sv. Petra i Pavla ap. – Bribir, imenovan je i župnim upravite-
ješen je službe privremenog župnog upravitelja župe sv. Izidora ratara ljem župa Pohođenja BDM – Tribalj i sv. Dujma mč. – Drivenik.
– Skrad/Divjake.
G. Branko Kovačević, oecc, razriješen je službe ravnatelja Ustanove
Vlč. Hrvoje Poljak, župnika župe sv. Ivana Nepom. – Vrbovsko, ime- za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.
novan je i župnim upraviteljem župe sv. Terezije Avil. – Ravna Gora.
Vlč. Mato Berišić, župnik župe sv. Ivana Krst. – Rijeka, imenovan je
Vlč. Josip Mijoč, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župa- v.d. ekonomom Riječke nadbiskupije i ravnateljem Ustanove za uzdrža-
ma sv. Ivana Nepom. – Vrbovsko i sv. Terezije Avil. – Ravna Gora. vanje klera i drugih crkvenih službenika.

Vlč. Marijan Žderić razriješen je službe župnika župa sv. Antuna Vlč. Vjekoslav Đapić, vikar za kler, imenovan je i zatvorskim kape-
Pad. – Čabar, sv. Vida – Prezid i sv. Andrije ap. – Tršće te je imenovan lanom u Rijeci.
župnikom župe sv. Ane – Volosko.
Vlč. Mario Gerić, vikar za pastoral, imenovan je i povjerenikom za
Vlč. Hrvoje Mandić razriješen je službe župnog vikara u župama sv. pastoral turista, selilaca i migranata i povjerenikom za ekumenizam i
Filipa i Jakova ap. – Novi Vinodolski i sv. Petra i Pavla ap. – Bribir te je dijalog.
imenovan župnim upraviteljem župa sv. Antuna Pad. – Čabar, sv. Vida –
Prezid i sv. Andrije ap. – Tršće. Antonio Vučković, bogoslov, imenovan je tajnikom nadbiskupa koa-
djutora Mate Uzinića i bilježnikom u Uredu kancelara.

Vlč. Matija Žugaj ekskardiniran je iz Riječke nadbiskupije i inkardi-
niran je u Bjelovarsko-križevačku biskupiju (Br. 300/2022).

Primopredaja službi u Ordinarijatu

Novi kancelar te v.d. ekonoma nadbisku- ka. Službu v. d. ekonoma preuzeo je od mons.
pije i ravnatelj Ustanove za uzdržavanje kle- dr. Matije Matičića, a ravnatelja Ustanove od
ra 28. lipnja u Ordinarijatu su preuzeli svoje dosadašnjeg ravnatelja Branka Kovačevića,
nove službe. Vlč. Goran Žan Labović Casalon- oecc. Uz ove službe, vlč. Berišić i nadalje će
ga preuzeo je službu kancelara Riječke nad- vršiti službu župnika župe sv. Ivana Krstitelja
biskupijeod dosadašnjeg kancelara vlč. Marka – Rijeka.
Gregića. Uz ovu službu, imenovan je i župni-
kom župe Presvetog Srca Isusova – Križišće i Službe su preuzeli nakon čitanja Dekreta
župnim upraviteljem župe sv. Antuna op. – Šmirka. i polaganja ispovijesti vjere, u nazočnosti ri-
ječkog nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića i generalnog vikara
Vlč. Mato Berišić imenovan je v.d. ekonoma Riječke nadbiskupije i Riječke nadbiskupije vlč. Maria Tomljanovića.
ravnateljem Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službeni-

22

Broj 6/553 2022. RIJEČKA NADBISKUPIJA

Osnovano Pripravničko Nadbiskupijski susret
sjemenište sv. Ivan Pavao II. ministranata

Riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić predvodio je 6. lipnja u Radosno je bilo u subotu 11. lipnja u župi BDM Žalosne u
kapeli riječke Bogoslovije svečano misno slavlje u povodu proslave blagdana Mrkoplju u kojoj se održao nadbiskupijski susret ministra-
Marije Majke Crkve, zaštitnice Bogoslovije i tom prigodom izvijestio o Odluci nata. Kroz ovo pitoreskno goransko mjesto prošla je pro-
o osnivanju Pripravničkog sjemeništa sv. Ivan Pavao II. u Rijeci. U tekstu se cesija ministrantica i ministranata koji su sa svojim župnicima,
navodi: animatorima i vjeroučiteljima slavili misu u župnoj crkvi, a koju
je predvodio riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić.
„Polazeći od temeljnih odredbi o svećeničkom odgoju i izobrazbi Kon-
gregacije za kler „Dar svećeničkog zvanja – ratio fundamentalis institutionis Na početku propovijedi nadbiskup je ministrantima objasnio
sacerdotalis“, osobito brr. 58-60, nakon što sam se savjetovao s Nadbiskupij- bijelu boju njihova ruha kazavši da je ista dostojna slavlja blag-
skim pastoralnim vijećem i Nadbiskupijskim prezbiterskim vijećem Riječke dana, a upravo je to bila euharistija koja se slavila u mrkopalj-
nadbiskupije i čuo mišljenje biskupa Riječke metropolije – na blagdan njego- skom Marijinom svetištu. Drago mi je da smo u Marijinoj crkvi.
ve zaštitnice Marije Majke Crkve i o 19. godišnjaci pohoda Rijeci i Riječkoj Ona nas, kao što je činila s Isusom, uvijek prima u svoje krilo i
nadbiskupiji i boravka u Bogoslovnom sjemeništu u Rijeci njegovog naslov- pokazuje nam svoju blizinu i Božju ljubav jer je i sama bila naj-
nika sv. Ivana Pavla II., pape – donosim Odluku o osnivanju Pripravničkog bolji odgovor na Božju ljubav. Ako bismo tražili najboljeg učenika
sjemeništa sv. Ivan Pavao II. u Rijeci, sa sjedištem na adresi Tizianova 15, među učenicima njezina Sina, to bi bila Marija. Ona je Majka, ali
Rijeka, a sa zadaćom da u skladu sa spomenutim temeljnim odredbama or- i učenica i od nje trebamo učiti kako biti učenici, rekao je mons.
ganizira prvu etapu svećeničke formacije za svećeničke kandidate biskupija Uzinić.
Riječke metropolije, kao i za kandidate drugih biskupije koje za to budu ima-
le potrebu.“ Vrativši se temi boje ministrantskog ruha, u odnosu na litur-
gijsko ruho crvene boje koje je nosio nadbiskup, pojasnio je kako
Pripravničko sjemenište sv. Ivan Pavao II. svoje će djelovanje započeti se to ruho nosi za blagdane apostola i mučenika, a među njima
u prostorima Bogoslovnog sjemeništa Ivan Pavao II. u Rijeci, koje će zbog je i sv. Barnaba čiji blagdan se toga dana slavio. Njega možemo
zatvaranja Teologije u Rijeci kao područnog studija Katoličkog bogoslovnog gledati kao Isusovog učenika i učiti kako biti učenik, ali i kako
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu aktivno djelovati samo još jednu godinu. biti učitelj. Ovaj nam čovjek govori i jedno i drugo, poručio je pro-
povjednik. Pojašnjavajući je istaknuo da je apostol Barnaba kao
„S nadom da će Pripravničko sjemenište sv. Ivan Pavao II. u Rijeci učenik prvi u Crkvi napravio radikalan pokret kojega će mnogi
uspješno izvršiti zadaće prve etape svećeničke formacije, pomažući kandi- kasnije slijediti. Kada je osjetio Isusov poziv, prodao je njivu, sta-
datima i Crkvi u razlučivanju između nastavka svećeničke formacije ili iz- vio je pred noge apostolima da podijele drugima, i zatim krenuo
bora nekog drugog životnog poziva, na ovu novu stvarnost u životu Riječke za Isusom. Barnaba je bio čestit čovjek, ali je imao još dvije ka-
nadbiskupije i Riječke metropolije zazivam Božji blagoslov te zagovor Marije rakteristike koje su ga krasile – bio je pun Duha Svetoga i bio
Majke Crkve pod čijim će zagovorom djelovati, sv. Vida, nebeskog zaštitnika je dobar vjernik. To troje potrebno je za biti pravi ministrant,
Riječke nadbiskupije i sv. Ivana Pavla II., pape čije ime nosi“, zaključuje nad- poručio je mladima mons. Uzinić. „Trebate biti dobri ljudi. Mini-
biskup Uzinić u Odluci o osnivanju. strant ne može biti netko tko je zao, zločest. Pretpostavka za biti
ministrant jest biti dobar, biti opredijeljen za dobro.“ Kao drugu
Propovijedanje mons. pretpostavku za službu ministranta, propovjednik je naveo – biti
Antona Tamaruta bilo je dobar vjernik, te kao treću istaknuo otvorenost Duhu Svetom.
obilježeno ljubavlju Sve to pomaže nam biti ono na što smo pozvani – biti ministranti.
Ovo troje bio je sv. Barnaba.
Povodom 22. obljetnice smrti riječko-senjskog nadbiskupa i metropolita
mons. dr. Antona Tamaruta, 26. lipnja u katedrali sv. Vida, gdje počivaju U nastavku, a obraćajući se svećenicima, vjeroučiteljima,
njegovi zemni ostaci, služena je misa koju je predvodio riječki nadbiskup animatorima ministranata, poručio je da od sv. Barnabe mogu
koadjutor mons. Mate Uzinić u zajedništvu s riječkim nadbiskupom mons. učiti kako biti dobar učitelj. On je znao na pravi način prepoznati
Ivanom Devčićem, generalnim vikarom vlč. Mariom Tomljanovićem i dru- i voditi druge. „To je zadaća nas svećenika, župnika, animatora,
gim svećenicima. bogoslova, da najprije pronađemo te mlade ljude, uključimo ih i
onda im pomognemo rasti i razvijati se kako bi nas nadmašili“,
Uz 22. obljetnicu smrti blagopokojnoga nadbiskupa Tamaruta, ova go- poručio je mons. Uzinić odraslima, a ministrantima dodao: „Vi
dina osobito je važna jer je ujedno i 90. godišnjica njegova rođenja te 65.
obljetnica svećeničkog ređenja, rekao je mons. Uzinić dodajući da će se na- Pste budućnost naše riječke Crkve.“
vedene obljetnice svečanije obilježiti u prosincu kada je 90. godišnjica od otaknuo je župnike, vjeroučitelje i animatore da mladima
rođenja mons. Tamaruta. U propovijedi je govorio o okolnostima u kojima izlaze u susret, pronalaze ih i pomažu im bolje upoznati
je djelovao mons. Tamarut istaknuvši kako je to bilo vrijeme rata i poraća. Krista i Kristu služiti oko oltara kako bi mu kasnije služili
U Riječku nadbiskupiju došao je u prosincu 1987. kao riječko-senjski nad- kao učitelji.
biskup koadjutor, ali je nadbiskupiju preuzeo 1990. i službu vršio do izne-
nadne smrti 2000. godine. To razdoblje obilježio je Domovinski rat koji je, Zaključujući propovijed, još jednom je istaknuo važnu ulogu
iako Rijeka nije bila ratna zona, uključio veliki dio tadašnje Riječko-senjske Marije – Majke, učiteljice, ali i učenica. Barnaba je po njenom
nadbiskupije. Tu sliku rata možemo prenijeti u naše vrijeme u kojemu se uzoru od učenika postao učitelj i to je ono što se svima treba do-
događa rat koji prijeti cijelome svijetu. U tom kontekstu, nadbiskup Uzinić je goditi. Moramo biti učenici kako bismo postali učitelji. Neka nam
poručio da je nadbiskup Tamarut vršio svoju službu suosjećajući patnju onih pomogne On, koji je jedini pravi učitelj, da budemo i učenici i uči-
koji su trpjeli, ali svjestan opasnosti koja može proizići iz mržnje. Najgore telji, zaključio je mons. Uzinić.
je na mržnju odgovoriti mržnjom i zato je njegovo propovijedanje bilo obilje-
ženo ljubavlju. Naveo je riječi blagopokojnog nadbiskupa iz 1993. godine da Osim slavlja mise, ministranti su sudjelovali u raznovrsnom
je ljubav najjača energija kojom ćemo moći obnoviti domovinu. Propovijedao i bogatom programu koji je na sportskim terenima bio ispunjen
je ljubav i to je pomoglo da tadašnja nadbiskupija se obnovi ne samo mate- igraonicama i radionicama.
rijalno, nego da se obnovi kršćanski duh koji nije i nikada ne smije biti duh
osvete i mržnje, nego ljubavi.

Podsjetio je na važnu povijesnu činjenicu podjele Riječko-senjske nad-
biskupije na Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, a u čemu je
sudjelovao mons. Tamarut. Zaključujući homiliju izdvojio je još jednu osobi-
nu blagopokojnog nadbiskupa. Njegovo naučavanje i propovijedanje bilo je
kristocentrično. Bio je usmjeren na Krista i samo tako mogao je vjernicima
kojima je bio postavljen za pastira, biti okrepa i snaga u trenucima koji su
bili povoljni, ali i onim nepovoljnim.

Po završetku liturgijskog slavlja mons. Uzinić predvodio je molitvu kod
groba mons. Antona Tamaruta.

23

IZ ŽUPA Broj 6/553 2022.

Kozala Kantrida

Sv. Romuald Sveti Ante živio je punim plućima
obnovitelj Crkve
Mnogo se župljana i štovatelja sv. svima koji su pomogli u pripremi sveča-
Župa sv. Romualda i Svih Svetih proslavila je u ne- Antuna iz Rijeke i okolice okupilo 13. nog slavlja i radili na obnovi crkve.
djelju 19. lipnja blagdan svog nebeskog zaštitnika. Sve- lipnja na Kantridi u crkvi sv. Ante Pa-
čano liturgijsko slavlje u župnoj crkvi predvodio je riječ- dovanskog. „Sveti Ante je čovjek koji je Na kraju mise nadbiskup Uzinić
ki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Suslavili su živio punim plućima“, poručio im je nad- blagoslovio je novi župni barjak za pro-
župni vikar vlč. Luka Klarica, vlč. Mato Berišić i župnik biskup koadjutor Mate Uznić predvodeći cesiju i radove na dekoraciji unutrašnjo-
vlč. Luka Pranjić koji je na početku uputio pozdravnu misno slavlje. „Hoćemo li sti crkve. Uređen je oltrani prostor, ku-
riječ. se ostvariti kao ljudi ovisi tak za hodočasnike u kojemu mogu paliti
o tome hoćemo li biti sve- svijeće i razglas. Nakon mise vjernici su
Temeljeći svoju propovijed na zbornoj molitvi sv. Ro- ti“, objasnio je nadbiskup ponijeli kip sv. Antuna te predvođeni
mualda nadbiskup je navodeći prvi dio molitve: „Bože ti dodavši kako je postati križem, nadbiskupom, župnikom i sveće-
si nekoć po svetom Romualdu obnovio pustinjački život svet, ući u zajedništvo s nicima krenuli u procesiju oko crkve. Na
u Crkvi“, naglasio da je ovaj svetac ostao zapamćen kao Bogom, krajnji cilj i smi- kraju su tradicionalno uzeli blagoslov-
jedan od obnovitelja Crkve. „Kao što ljudi u svome životu sao svakog ljudskog živo- ljene ljiljane koji su simbol ovog sveca i
trebaju obraćenje, tako i Crkva treba obnove, jer u životu ta. svojom bjelinom pozivaju na čistoću koju
se događa da se naviknemo na jednoličnost i život posta- je svjedočio sv. Ante. Umjetnici ga često
ne kolotečina.“ Župnik Vjekoslav prikazuju s ljiljanima u desnoj ruci dok u
Kovač na početku je mise lijevoj drži malo dijete Isusa.
Navodeći drugi dio zborne molitve, „Udijeli nam da podsjetio na pobožnost 13
se odričemo sami sebe, nasljedujemo Krista i sretno sti- utoraka koja bila pripre- DD
gnemo u kraljevstvo nebesko.“, poručio je da smo u na- ma za proslavu blagdana
vedenoj okrenuti sebi. „Želimo li u svome životu poticati i koja je donijela duhov-
druge na promjene, vjerojatno nećemo doživjeti uspjehe, ne plodove. „Tijekom 13
nego klevete. Trebamo obnovljenu Crkvu i imamo Papu utoraka pobožnosti sv. Antunu brojni
koji to želi činiti“, rekao je mons. Uzinić dodajući da i izvrsni propovjednici naše Riječke nad-
među svećenicima, biskupima, sveopćoj Crkvi ima onih biskupije, a također i iz drugih biskupija,
koji ne žele slušati takve glasove koji potiču na obnovlje- lomili su nam kruh Božje riječi, posluži-
nu Crkvu. vali sakrament ispovijedi, kruh milosr-
đa i posvećivali na oltaru nebeski kruh
Crikvenica euharistije. Puno puta među okupljenim
vjernicima snagom sakramentalne pri-
Svetac cijelog svijeta sutnosti i Božje milosti pokazali su se
plodovi obraćenja i ostvarile se riječi sv.
Župa sv. Antuna Padovanskog u Crikvenici svečano Antuna da je propovijed sjetva, a ispovi-
je 13. lipnja proslavila župni blagdan. Središnje euhari- jed žetva“, rekao je župnik. Zahvalio je
stijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić u zajedništvu s generalnim vikarom Škurinje
Riječke nadbiskupije vlč. Mario Tomljanovićem, župni-
kom fra Ivanom Gavranom i svećenicima Crikveničkog Budimo ljudi i tako
dekanata. ćemo naučiti biti kršćani

U propovijedi nadahnutoj ‘svecem cijeloga svijeta’, Župa svetog Ivana Krstitelja na riječkim Škurinjama u petak 24. lipnja proslavi-
govorio je o temi svetosti. Sveti Antun nam na osobit la je svog nebeskog zaštitnika. Misno slavlje predvodio je generalni vikar riječke nad-
način pokazuje klasičan pogled na svece kao zagovorni- biskupije vlč. Mario Tomljanović, uz župnika vlč. Matu Berišića i druge svećenike.
ke u nevoljama. No, danas ne gledamo svece samo kao
zagovornike, nego pokušavamo u njima vidjeti one koji „Budimo ljudi i tako ćemo naučiti biti kršćani“, istaknuo je vlč. Tomljanović u
nam svojim primjerom pokazuju put. One koji nam govo- nastavku. “Kada molite, budite blagi, budite nasmijani. Nemojte u srcu prezirati
re kako i mi možemo i trebamo biti sveti, rekao je mons. drugoga. Budite oni koji će postati i ostati blagi mirotvorci. Neka nas sveti Ivan
Uzinić. pouči da znamo što je istina i da se za istinu treba boriti. Da znamo istinu staviti na
pijedestal, ali nemojmo nikada zaboraviti onaj blagi i milosrdni pogled našeg zaštit-
Na kraju liturgijskog slavlja predvodio je posvetnu nika.”
molitvu kod zavjetnog kipa sv. Antuna Padovanskog koji
se nalazi u crikveničkoj župnoj crkvi. Župnik, vlč. Mate Berišić, ovom prigodom uputio je riječi zahvale svima koji su
na bilo koji način sudjelovali i doprinijeli proslavi župnog blagdana. Na kraju misno-
Bribir ga slavlja vjernici su u zajedništvu, a predvođeni vlč. Tomljanovićem, izmolili litanije
svetom Ivanu Krstitelju. Nakon završnog blagoslova svećenici i vjernici zavjetno su
Sv. Petar i Pavao obišli kip svetog Ivana Krstitelja, a radost slavlja svoga župnog patrona prenijeli su
u dvorište župne crkve gdje su u zajedništvu nastavili proslavu.
Župa sv. Petra i Pavla ap. u Bribiru 29. lipnja pro-
slavila je blagdan svojih nebeskih zaštitnika. Svečano li- Marija Žagar
turgijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup koadjutor
mons. Mate Uzinić. Misi je prethodila procesija, a tije-
kom liturgijskog slavlja u crkvi je bio izložen Zlatni križ
krbavskih biskupa. Također, pod misom mons. Uzinić je
blagoslovio novu župnu zastavu jer je prethodna bila za-
paljena 1944. godine. Liturgijsko slavlje glazbeno je ani-
mirao zbor Omnia Deo, a toga dana vjernici su u župnoj
crkvi mogli razgledati izložba “Euharistijska čuda diljem
svijeta bl. Carla Acutisa”.

Mons. Uzinić je u propovijedi kazao da svetopisam-
ski sveci, poput svetih Petra i Pavla, vjernicima pred-
stavljaju neiscrpnu riznicu tema koje nam mogu biti
nadahnuća i uzori za život. Po završetku mise održan je
prigodan agape ispred župne crkve.

24

Broj 6/553 2022. IZ ŽUPA

250 GODINA ŽUPE PLEŠCE Fužine

U nedjelju 12. lipnja pontifikalnom misom koju je služio Proslavljen
riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, u župnoj crkvi sv. Ante,
u Plešcima obilježen je blagdan Presvetog Trojstva, zaštitnika zaštitnik
župe i mjesta Plešce, te 250 godina od uspostave župne uprave u župe
Plešcima osnivanjem kapelanije i imenovanjem prvog svećenika
za upravitelja vlč. Antuna Paulina iz Prezida. Ujedno je nadbi- Na sam blagdan sv. Antuna Pa-
skup pod euharistijskim slavljem podijelio sakrament potvrde dovanskog zaštitnika župe Fužine,
krizmanicima. misno slavlje u 10:30 za kraj školske
Mons. Uzinić je u propovjedi kazao da je potrebno sa zahvalnošću gledati na prošlost, ali promišljati godine predvodio je župnik Tomislav
sadašnjost, planirati budućnost uz Božju pomoć vodeći se sinodalnim hodom Katoličke Crkve. Zečević, koji je blagoslovio ljiljane i
Na kraju mise, upravitelj župe, vlč. Josip Tomić, podijelio je nagrade djeci koja su se uključila u djecu, pjevao je školski zbor sa vjero-
proslavu dječjim likovnim i literarnim radovima, te su odabrani za nagrade od strane Osnovne škole učiteljem, dok je svečano misno slav-
“Petar Zrinski” Čabar. lje u 18:00 predvodio vlč. Ivan Troha.
Također, zahvalio je Primorsko – goranskoj županiji na pokroviteljstvu, Gradu Čabru na sufinan- Uz njega, u koncelebraciji bili su vlč.
ciranju, Osnovnoj školi “Petra Zrinskog” Čabar, DVD Plešce i MO Plešce i ostalima koji su pomogli Ferdinand Vražić, vlč. Zlatko Čiba-
u organizaciji, čišćenju i pripremi za blagdan, kao i onima koji pomažu održavanje i obnovu crkvenih rić, vlč. Robert Riemann, vlč. Željko
objekata Župe Plešce. Savić – vojni kapelan u Delnicama,
Na misi je pjevao župni pjevački zbor Plešce, a nazočili su joj brojni župljani i hodočasnici iz okolnih te župnik.
župa. Misi su se odazvali i Antonio Dražović, gradonačelnik Grada Čabra i Marija Gašpar, predsjednica
Gradskog vijeća Grada Čabra. Uime mjesne vlasti, nadbiskupa je pozdravio Blaženko Ožbolt, predsjed- Svečano misno slavlje započelo
nik Mjesnog odbora Plešce. je blagoslovom novopostavljene ploče
na župnoj kući čiji tekst iz Spomeni-
Srebrni jubilej ce župe ističe postojanje prve crkve
svećeničkog ređenja sv. Antuna Padovanskog Godine
don Nikice Jurića 1722. Fužine su tada brojale tek 40
kmetova (obitelji). Nakon blagoslova
U crkvi sv. Andrije apostola u Bakru, u nedjelju 26. lipnja, župnik don Nikica Jurić proslavio je mi- uslijedila je procesija za kipom sv.
som 25. godišnjicu svećeničkog ređenja. Antuna prema župnoj crkvi uz župni
zbor, koji je svojim svečanim pjeva-
U velikoj župnoj bakarskoj crkvi, koju još nazivaju i konkatedralom, okupilo se mnogo vjernika iz njem uz pratnju orguljaša Daria
Bakra, župa Bakarskog dekanata, riječkih župa kojima je nekada don Jurić upravljao kao i vjernika iz Colnara uveličao liturgiju. U duhu
filijalne crkve sv. Kuzme i Damjana koja pripada bakarskoj župi. Na liturgijskom slavlju sudjelovala je svetkovine blagdana sv. Antuna, u
i slavljenikova sestra. Suslavili su generalni vikar Riječke nadbiskupije dr. Mario Tomljanović, koji je homiliji vlč. Ferdinanda Vražića,
i propovijedao, don Tunjo Blažević župnik crkve Marije Pomoćnice u Rijeci i vlč. Marko Šarić župnik mogli smo čuti kako sv. Antun tolike
Hreljina i Zlobina. godine nad nama bdije, govori, na-
vješćuje i propovijeda i to poslušavši
Generalni vikar u propovijedi je kratko protumačio čitanja dana i navještenu Riječ Božju, progovo- riječi svoga učitelja Isusa: „Idi i čini
rio o identitetu svećenika te uputio riječ slavljeniku. „Dragi Nikica, u životu si bio jako vrijedan čovjek i ono što ti ja rekoh!“
to je evidentno i jasno po ovom narodu koji je danas došao. Gdjegod si bio, ostavio si trag ljubavi. Ostavio
si ono što je najbitnije – ostavio si sebe. Kada ostavljaš sebe, onda ostavljaš neizbrisivost, jer sve što je Proslava župnog blagdana za-
prošlo je blagoslovljeno vrijeme. Hvala ti za tvoj veliki primjer kojim pokazuješ da svećenik mora biti počela je devetnicom, obuhvativši
jednostavan čovjek.“ mjesta Općine u kojima je slavljena
misa. Kroz bogat program devetnice
Nakon misnog slavlja don Nikici čestitali su i prigodno ga darivali Bakrani i Kuzmari. Uime župlja- uoči samog blagdana održana je i du-
na Bakra čestitku je izrekla gospođa Alma Hess. Čestitali su mu i predstavnici DVD- Bakar i KUD- a hovna obnova za branitelje, predava-
Sklad. Uime župljana Sv. Kuzma i vjernika koji dolaze na duhovne obnove srijedom u crkvu sv. Kuzme nje o crkvi sv. Antuna Padovanskog,
i Damjana i aktivno sudjeluju u pastoralu ove filijalne crkve, čestitala je i don Nikici zahvalila gospođa Put sv. Ante iz Fužina do Slavice, te
Biserka Krapić iz Srdoča, te je između ostaloga rekla: „Mnogima ste pomogli u najtežim trenucima. koncert u sklopu Festivala orgulja
Znamo da je to plod oživotvorenja Duha Svetoga u vašem životu, ali i vaše ljudske, iskrene zauzetosti za Heferer. U proslavi blagdana kroz
čovjeka u potrebi kojeg gledate kao brata u Kristu, kao nekoga koga vam je Bog poslao u vaš život da ga devetnicu sudjelovali su uz domaćina
spasite za Njegovo kraljevstvo.“ župni zbor iz Fužina, župni zborovi
iz Liča, Zlobina, Lokava, Delnica,
Don Nikica Jurić rođen je 15. travnja 1967. god. u Gradačcu u Bosanskoj Posavini. Teološki studij Gerova i Vrbovskog. Svojim nastu-
završio je u Rimu na Salezijanskom sveučilištu. Za svećenika ga je zaredio 21. lipnja 1997. god. riječko- pom proslavu su uveličali i MPZ Vre-
senjski nadbiskup mons. dr. Anton Tamarut. Tijekom svog župničkog staža don Nikica Jurić upravljao lo iz Fužina te KUD Delnice.
je župama sv. Josipa na Podmurvicama, sv. Jurja Mučenika na Gornjoj Drenovi, Majke Božje Karmelske
na Donjoj Drenovi, a od 2017 .god. župnik je župe sv. Andrije apostola u Bakru i filijalne crkve sv. Kuzme Martina Miloš
i Damjana. Godine 2014. inkardiniran je u dijecezanski kler Riječke nadbiskupije te oslobođen doživot-
nih zavjeta u Salezijanskoj družbi.

Prije misnog slavlja glazbeni duo „Aledory“ braće Alena i Doriana Škrobonje imali su koncert i
promociju svojeg nosača zvuka a također su pjesmom pratili misno slavlje. Duo „Aledory“ s vlč. Nikicom
surađuju od 2007.god. animirajući pjesmom duhovne obnove.

Gordana Fumić

Blagoslovljen kip Gospe Lurdske
i Gospin vrt u Gerovu

Na sedmu vazmenu nedjelju, 29. svibnja, župni upravitelj župa Gerovo i Hrib vlč. Ivan Marković,
blagoslovio je kip Gospe Lurdske kojega su darovali župljani te novi Gospin vrt. Tom prigodom, a na
radost svih župljana, posvetio je ove župe Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Kroz proteklih pet mjeseci puno župljana pomoglo je u uređenju ovog molitvenog kutka u dvorištu
župne kuće u Gerovu. Oko Gospinog kipa nalazi se deset kugli koje svijetle i podsjećaju na deseticu kru-
nice koju nam Gospa iz Lurda pruža i potiče moliti, rekao je župni upravitelj.

Na kraju je zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta i pozvao župljane da sve pro-
bleme predaju u molitve Mariji, osobito kada hodaju prema župnoj crkvi i prolaze novouređenim i blago-
slovljenim molitvenim kutkom.

25

AMORIS LAETITIA Broj 6/553 2022.

10. svjetski Obitelj je prvo mjesto
susret

gdje učimo ljubitiobitelji

Središnje slavlje 10. svjetskog susreta obitelji na Trgu sv. „Kako je to istina za vas bračne parove“, kazao je Papa. Pri-
Petra u Vatikanu u subotu 25. lipnja predvodio je prefekt hvaćanjem poziva na brak i obitelj, i vi ste napustili “gnijezdo” i
Dikasterija za laike, obitelj i život kardinal Kevin Farrell, u krenuli na put, a da niste unaprijed znali kamo će to točno odvesti
prisustvu pape Franje, koji je u homiliji istaknuo da je obitelj prvo i kakve bi vas nove situacije, neočekivani događaji i iznenađenja
mjesto gdje učimo ljubiti, prenosi Vatican News. „No, čak i dok na kraju čekali. To je ono što znači putovati s Gospodinom, na-
potvrđujemo to duboko uvjerenje, također dobro znamo da to nije pomenuo je, dodajući – svaki Isusov učenik svoj počinak nalazi u
uvijek slučaj, iz brojnih razloga i raznih situacija. I tako, hvaleći
ljepotu obitelji, također se osjećamo dužni, danas više nego ikada, Pvršenju Božje volje svakoga dana, kamo god to vodi.
braniti obitelj, rekao je Papa, te dodao: ne dopustimo da se obi- apa je naglasio kako nas kršćanski poziv zove na življenje
telj zatruje otrovima sebičnosti, individualizma, današnje kulture braka i obiteljskog života kao poslanje, pokazujući vjernost
ravnodušnosti i kulture odbacivanja, te da kao rezultat izgubi svoj i strpljenje unatoč poteškoćama, trenucima tuge i iskuše-
DNK, a to je duh prihvaćanja i služenja“, rekao je papa Franjo. njima. Nedvojbeno će biti i trenutaka otpora, odbacivanja i ne-
razumijevanja rođeno u ljudskim srcima, no uz milost Kristovu,
„Dragi roditelji, nastavio je Papa, Božja nam riječ pokazuje pozvani smo ih preobraziti u prihvaćanje drugih i besplatnu lju-
put: ne štititi svoju djecu od najmanje nevolje i patnje, nego po- bav, napomenuo je.
kušati im prenijeti strast za životom, probuditi u njima želju da
otkriju svoj poziv i prigrle veliko poslanje koje Bog ima na umu za Ovim je Svjetskim susretom obitelji u Rimu i cijelome svijetu
njih. Pomognete li svojoj djeci otkriti i prihvatiti svoj poziv, rekao zaključena i godina Obitelj - Amoris laetitia, u cijeloj Katoličkoj
je Papa roditeljima, vidjet ćete da će i njih „zahvatiti“ to poslanje; Crkvi posvećena ovoj Papinoj pobudnici.
i naći će snagu koja im je potrebna da se suoče i prevladaju životne
poteškoće. Na kraju, evanđeoski odlomak govori o Isusovu odla- Na kraju euharistijskoga slavlja pozdrav uime prisutnih upu-
sku prema Jeruzalemu, te je istaknuto kako slijediti Isusa znači tio je kardinal Farrell, najavivši da će iduće okupljanje obitelji s
krenuti na beskrajno „putovanje” s njim kroz događaje u životu. papom Franjom biti na tzv. „Jubileju obitelji“ koji će se obilježiti
u Rimu u sklopu Jubileja 2025. godine. Jedanaesti će pak Svjetski
susret obitelji biti održan 2028.

Nadbiskup Uzinić u crkvi sv. Jeronima u Rimu

PRIHVATITI I NESAVRŠENE OBITELJI

Na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, u petak 24. lipnja, u bismo, da mi pišemo Isuso-
Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu slavljena je misa za ve prispodobe, vjerojatno
obitelji i zajedničku delegaciju izaslanika iz Hrvatske i Bo- drugačije posložili stvari,
sne i Hercegovine, sudionike X. Svjetskog susreta obitelji. Predvo- upozorio je mons. Uzinić.
dio ju je predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj, riječki nadbiskup Važno je otkriti kakav je
koadjutor mons. Mate Uzinić, a na liturgijskom slavlju sudjelovali naš Bog, a on je dobri pa-
su i hodočasnici s otoka Lošinja. stir koji ide u potragu za
svakim, kako bismo se u
U liturgijskim čitanjima toga dana propovjednik je naveo pri- svojoj izgubljenosti prepo-
mjere neograničene Božje ljubavi. Podsjetio je na riječi pape Franjo znali u onima koje on traži
mladima da Bog nije hard disk koji pamti njihove pogreške, nego i skupa s njim ili u njegovo ime krenuli u potragu za braćom i se-
je milosrdni otac koji se raduje njihovim uspjesima i primjećuje nji- strama. A možemo im pomoći samo ako im pokažemo i objavimo
hove pokušaje. „On je milosrdni otac koji čeka izgubljenog sina, ne svojim ponašanjem i životom, a to uključuje i riječi, onakvog Boga
kako bi ga pogrdio, nego spasio i zagrlio, kako bi se radovao zbog kakav je On jest, kakav nam se objavio i kakvoga nam pokazuje
njega.“ To je Crkva pape Franje – ‘poljska bolnica’ koja ne stoji na
jednom mjestu i čeka da joj se donesu povrijeđeni, nego ide po ‘ra- Zdanašnja svetkovina.
njenike’. Upozorio je da koliko god je to stil o kojemu Crkva našega aključujući je izdvojio još jedno svjedočanstvo s Festivala obi-
vremena razmišlja, osjeća se da taj stil nije lako prihvatiti. telji, María Paule Casanove iz Argentine koja se bavi pasto-
ralom s ovisnicima o drogama. Ona je rekla: - Mi ne ozdrav-
Kao primjer naveo je prvo svjedočanstvo na Festivalu obitelji ljamo osobe koje nam dolaze. Mi ih ljubimo, jer ih mi ljubimo, mi
kojim je 22. lipnja započeo X. Svjetski susret obitelji i koje je neke ih ozdravljamo. – „To je ono što je Bog učinio nama i mi to možemo
neugodno iznenadilo. Izdvojena je obitelj koja u početku zajednič- činiti jedni za druge. Ne možemo ozdravljati i riješiti sve situacije,
kog života nije sklopila bračnu vezu, ali i danas nije regulirala brač- kao ni učiniti da svijet postane bez problema i patnji. To ne može-
ni status. Očekivalo se da će Papa pozvati obitelji čiji supružnici su mo napraviti, ali možemo ljubiti. U mjeri u kojoj ćemo ljubiti, u toj
u braku, no izdvojena je ‘nesavršena obitelj’, a sa željom da nas se ćemo mjeri dati doprinos Ljubavi kojom smo ljubljeni da se može
potakne na prihvaćanje takvih. To je aktualizirano u smjernicama ostvariti u nama i po nama drugima“, zaključio je mons. Uzinić.
Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj, upuće-
ne svećenicima i crkvenim zajednicama, u primjeni VIII. poglavlja Dan kasnije, u subotu 25. lipnja nadbiskup Uzinić s obiteljima
postsinodske apostolske pobudnice pape Franje „Amoris laetitia. i izaslanicima sudjelovao na liturgijskom slavlju kojega je na Trgu
sv. Petra predvodio predvodio je prefekt Dikasterija za laike, obitelj
No, komentari su da takav stil pastorala nailazi na otpor onih i život kardinal Kevin Farrell, uz homiliju pape Franje.
koji pomalo razmišljaju farizejski i imaju pismoznanski stil kojim

26

Broj 6/553 2022. AMORIS LAETITIA

Nadbiskupijski susret obitelji u Viškovu kao dio Svjetskog susreta u Rimu

Obiteljska ljubav:
poziv i put svetosti
Svjetski susret obitelji u Rimu, jubilarni deseti, zaključen je
u nedjelju 26. lipnja Angelusom pape Franje koji je pozor- svjetskoj nego i nacionalnoj, metropolijskoj i nadbiskupijskoj ra-
no slušan u izravnom prijenosu i na Trećem susretu obitelji
Riječke nadbiskupije održanom u Viškovu. Zbog pandemije CO- Pzini.
VID-19 predviđeni broj sudionika na središnjoj proslavi u Rimu apa je u Angelusu pozvao vjernike da čine dobro poradi slu-
bio je ograničen, stoga je preporuka ženja i pritom ne traže da im drugi plješću. „Kad se suo-
iz Vatikana bila da svaka biskupija u čimo s protivštinama, nerazumijevanjima, obraćamo li se
svijetu organizira svoj susret i poveže Gospodinu, molimo li za njegovu
se video-vezom s događanjima na Trgu postojanost u činjenju dobra? Ili pak
sv. Petra. Na početku misnog slavlja tražimo potvrde u odobravanjima,
okupljene obitelji u crkvi i ispred crkve a na kraju bivamo ogorčeni kad ih
u Viškovu video-porukom je pozdravio ne čujemo? Ponekad mislimo da je
i nadbiskup Mate Uzinić, koji je kao naš žar posljedica osjećaja pravde za
predsjednik Vijeća HBK za život i obi- neki dobar cilj, ali zapravo više puta
telj s obiteljima iz Hrvatske sudjelovao to nije ništa drugo doli oholost, po-
na susretu u Rimu. Hrvatska biskup- vezan sa slabošću, osjetljivošću i ne-
ska konferencija na ovaj je susret po- strpljivošću. Molimo, dakle, Isusa za
slala po jednu obitelj iz svake metro- snagu da budemo poput njega, da ga
polije, a iz Riječke je otputovala obitelj slijedimo čvrstom odlučnošću, da ne
Blašković iz Delnica. „Mi, vaši delegati budemo osvetoljubivi i netolerantni
ovdje, rado vas pozdravljamo, s vama kad se dajemo za dobro, a drugi to
se povezujemo i želimo obilje Božjeg ne razumiju, štoviše, kad nas obez-
blagoslova. Kako u ovom susretu ko- vrjeđuju. Ne, šuti i idi dalje“, poru-
jeg zajednički imamo ovdje u Rimu i u čio je papa Franjo.
našoj Domovini, tako i u vašim svakod- Nakon mise i prijenosa Angelu-
nevnim obiteljskim odnosima“, rekao sa na Viškovu je nastavljen susret
je nadbiskup Uzinić. obitelji duhovno-glazbenim progra-
mom u kojem su sudjelovala djeca
Voditelj nadbiskupijskog Ureda iz župnog zbora Nebeske iskrice te
za obitelj mons. Ivan Nikolić istaknuo župni vokalno-instrumentalni sa-
je da se svjetski susret odvija pod na- stav Mathaus. Bračni par Mataija,
slovom „Obiteljska ljubav: poziv i put Ankica i Mirko, ovom su prigodom
svetosti“ te podsjetio na tradiciju odr- proslavili 40 godina braka i nakon
žavanja ovakvih susreta ne samo na mise obnovili svoja bračna obećanja.
Danijel Delonga

Delegati HBK i BK BiH završno misno slavlje
Svjetskog susreta obitelji slavili u Loretu

U Svetištu nazaretske kuće u Loretu, u telji poput Marije rađamo Boga pretvarajući
kojemu se čuva nazaretska kuća koja je neko svoje živote, obitelji i Crkvu na taj način u
vrijeme bila smještena i na Trsatu, a što ovo Nazaretski dom.
talijansko Svetište povezuje s našom domovi-
nom, delegati HBK i BK BiH, 27. lipnja slavili Na misnom slavlju koncelebrirao je don
su završno misno slavlje kojim su zaključili Ante Vrhovac, svećenik Vrhbosanske nadbi-
svoje sudjelovanje na 10. svjetskom susre- skupije i delegat BK BiH koji je uputio prigod-
tu obitelji u Rimu. Euharistiju je predvodio nu propovijed u kojoj je između ostaloga na
predsjednik Vijeća HBK i riječki nadbiskup početku potaknuo sve na rast u velikoj tajni
koadjutor Mate Uzinić, koji je u uvodu pove- Božje ljubavi koja nam je dana. „Ako ste svje-
zao ovo svetište u kojemu se čuva spomen na sni da je Bog u vašem braku prisutan, rješenje
Nazaretsku obitelj, od Isusovog utjelovljenja za probleme će se pronaći“, poručio je obitelji-
do početka Isusovog javnog djelovanja, sa sv. ma propovjednik dodajući da je i Nazaretska
Ćirilom Aleksandijskim koji je branio i obra- obitelj imala problema, ali su ih nadvladali s
nio Isusovo božanstvo i Marijino Bogomate- povjerenjem u Boga.
rinstvo, a kojemu se slavi spomendan, i našom
zadaćom da u svom životu i životu naših obi- Nakon propovijedi bračni parovi obnovili
su u molitvenom ozračju i ispunjeni emocija-
ma svoje bračne zavjete.

27

Rijeka milosti tekla
na slavu Boga i za
pomoć potrebitima

Cilj koncerta bio je, kako su istaknuli organizatori,

prije svega slaviti Boga, ali u taj molitveno slavljenički

program uključiti i pomoć potrebitima. Upravo tako

se ostvaruju dvije zapovijedi ljubavi na koje nas

Gospodin poziva - da ljubimo Boga i da ljubimo

brata čovjeka, istaknuo je vlč. Ivan Seletković,

povjerenik za mlade Riječke nadbiskupije.
Nakon stanke od dvije godine,
zahvaljujući zajedničkom vjerenika za mlade, pozdravili su
trudu brojnih duša koje su i zahvalili izvođačima, te svima
koji su svojim vremenom i srcima
posljednjih mjeseci marljivo radile i na bilo koji način pomogli, kao i
davale sebe u organizaciju, ostvario onima koji su dolaskom podržali
se dugo očekivani slavljenički du- ovaj događaj te pomogli da rijeka
hovni koncert humanitarnog karak- milosti poteče gradom na Rječini.
tera, Rijeka milosti 3. U gradu na Zahvalili su i pastirima Riječke
Rječini, u perivoju svetišta Majke nadbiskupije, riječkom nadbisku-
Božje Trsatske, veliki broj vjernika pu mons. Ivanu Devčiću i riječkom
- od najmlađih do onih malo stari-
jih, okupio se u nedjelju 19. lipnja, nadbiskupu koadjutoru mons. Mati
kako bi kroz molitvu i pjesmu slavili Uziniću, kao i gvardijanu Trsatskog
Boga. Koncert nisu propustili riječki svetišta fra Krunoslavu Kocijanu za-
nadbiskup mons. Ivan Devčić i riječ- hvaljujući kojemu se koncert održao
ki nadbiskup koadjutor mons. Mate u svetištu Majke Milosti od časne
Uzinić koji su svojim dolaskom Nazaretske kućice. U pozdravnoj
potvrdili vrijednost ovog glazbe- i zahvalnoj riječi nisu izostavljeni
no-molitvenog, ali i humanitarnog svećenici, redovnici i redovnice, a na
projekta. Organizator događaja bio poseban način pozdravili su i jako
je Ured za pastoral mladih Riječke važne goste koncerta - beskućnike
nadbiskupije kojemu su u organiza-
ciji pomogli brojni volonteri, pokro- Ngrada Rijeke.
vitelji i donatori. isu izostavili spomenuti je-
dan jako važan detalj - 24
Prikupljeni novac od prodaje satno bdjenje pred Presve-
karata i dobrovoljnih prihoda nami- tim koje su organizirali mladi iz
jenjen je Prihvatilištu za beskućni- Centra “Bl. Miroslav Bulešić”, za
ke “Ruže sv. Franje”. Geslo Rijeke uspješnost i plodnost koncerta, kao
milosti 3 bio je: “Sol zemlje i svjetlo i sve molitelje iz cijele Hrvatske
svijeta”. “Kada želimo biti sol ze- koji su ovih dana molili, prikazivali
mlje i svjetlo svijeta znači da želimo mise, zagovarali za sve okupljene,
biti autentični kršćani, koji ljube za beskućnike, za grad Rijeku, a to
Boga i brata čovjeka”, poručio je vlč. su činili i na samom koncertu, pred
Seletković, a veliki broj okupljenih Presvetim koje je cijelo vrijeme bilo
to je i pokazao. izloženo u Auli Ivana Pavla II.

Marijino svetište ugostilo je Najdirljiviji trenutak bio je
neka od najpoznatijih imena hr- izlaganje Presvetog Oltarskog Sa-
vatske kršćanske glazbe: Amoro- kramenta i klanjanje predvođeno
se bend, Petar Buljan, sestre Palić studentskim kapelanom fr. Ivanom
i Vanessa Mioč. Svi su oni došli s Dominikom Iličićem, te paljenje
jednim, zajedničkim ciljem - staviti svjećica koje su vizualizirale da ovaj

Boga u središte, služiti Gospodinu grad i ova naša Domovina žele biti,
po darovima koji su im dani i tako, po uzoru na Krista, ‘sol zemlje i
uz pjesmu i u zajedništvu, ohrabriti svjetlo svijeta’. Prvu baklju je u ime
i zapaliti mnoga srca koja će nasta- svih beskućnika zapalio Dragan,
korisnik Prihvatilišta, od kojeg se
viti još jače izgarati za Njega.
Realizacija koncerta ne bi bila svjetlo proširilo na cijeli perivoj Sve-
moguća bez pomoći svih koji su se tišta, pokazujući da se Kristova svje-
na bilo koji način uključili i tome tlost želi širiti preko svake osobe, i
doprinijeli. Vlč. Seletković i sestra da ova okupljena srca žele gorjeti za
Mirjam Jerković, zamjenica po- Gospodina.