samosniklogotovo

Sezonsko

samoniklo bilje,
ljudi i konji

FALA

Udruga za terapijsko i rekreativno jahanje

Uvod

Često upitani o prehrambenim navi-
kama konja, kreirali smo i realizirali
projekt„Sljemensko samoniklo bilje
i konji“ koji je temelj za stvaranje
priručnika kojeg trenutno čitate.

Smješteni u vrlo pitoresknom dijelu
Medvednice na samoj granici PP
Medvednica svakodnevno smo okruženi
– prirodom. Od divnog jutarnjeg pjeva
ptica u proljeće
do gotovo meditativnih zimskih
zvukova žvakanja sijena, naših vjernih
suputnika i prijatelja, konja na imanju.
Zahvalni smo na tome, što još uvijek,
iako smo smješteni gotovo u samom
centru grada Zagreba, možemo
biti dijelom prirodnih mijena te
svakodnevno promatrati„disanje“
prirode kroz kišu i Sunce, maglu i
oblake, kroz naše životinje, korisnike i
ostale koji nas svakodnevno posjećuju
te postavljaju mnoga pitanja.

Poznavanje prirodne raznolikosti flore
i faune predstavlja najveće blago
i potencijal za razvoj društvenog
potencijala svakog naroda. No uz samu
prirodu, također, značajne su metode
u očuvanju tradicionalnih i narodnih
naziva i ljekovitih svojstava bilja – a
to znanje prenosilo se„s koljena na
koljeno“ tijekom dugih tisućljeća
povijesti. Upoznavanje, korištenje i
zaštita samonikloga bilja ne predstavlja
u svakom narodnu neki„dovršen
posao“, nego je to trajni zadatak svih
nas.

Zadatku edukacije pristupili smo i s pozicije očuvanja
prirodne raznolikosti. Za nas to je jedno od najvažnijih
obilježja, ali i šarm grada Zagreba, jer se do samoga središta
grada neprekinuto proteže pojas livada, podsljemenskih
šuma, vrtova, kultiviranih vinograda i voćnjaka. Tijekom
niza radionica korisnici programa upoznali su endemske
vrste sljemenskog samoniklog bilja i njihova ljekovita
svojstva s obzirom na sezonska obilježja bujne vegetacije,
odnosno prema fazama rasta korijena, lista i plodova. Na
radionici smo razlučili jestive od nejestivih biljnih svojti i na
taj način omogućili korisnicima sudjelovanje na očuvanju
prirodne raznolikosti PP Medvednica. Vrijednost našeg
zadatka prepoznao je i Gradski ured za poljoprivredu i
šumarstvo,Grada Zagreba. Svrha je priručnika, u godinama
koje dolaze, da još brojni hrvatski građani prepoznaju
vrijednost očuvanja prirode i konjogojstva, jer se oni
međusobno nadopunjavaju u području PP Medvednica.

Konji su biljojedi, je možda ili djelomično
a njihova prehrana onemogućen. Konji već
obuhvaća biljke stoljećima sudjeluju u
koje tradicionalno svakodnevnom životu
konzumira i čovjek. svih većih gradskih
Obzirom na držanje centara diljem EU, a
u vrlo kontroliranim u posljednje vrijeme
uvjetima, pristup sve je izraženiji
određenim biljnim interes stanovništva za
vrstama koje su kulturno-rekreativno-
im vrlo potrebne u zdravstvenim
svakodnevnom životu, aktivnostima u prirodi.

Tisućama godina
fascinirani smo
konjima kao mitskim
ili manje mitskim
bićima, a njihova
prehrana nezaobilazan
je dio biološke
raznolikosti, te su vrlo
značajne životinje u
očuvanju prirodne
ravnoteže ekosustava
u našem podneblju.

Tijekom projekta, željeli smo korisnike up-
oznati s procesima rada s konjima, obzirom
na ljekovita svojstva samoniklog i jestivoga
bilja, te integralnim pristupom u razumi-
jevanju blagotvornih i štetnih učinaka
samoniklog bilja kako na ljude tako i na
životinje.

Priča

Točno na granici Ovaj priručnik nastao je
između divlje temeljem iskustva prikupljenih
prirode i gradskog na terenu i bogate literature
naselja, smjestila o samoniklom i ljekovitom
se udruga Fala, bilju (vidi bibliografiju). To
u živopisnom znanje nastajalo je doslovno
predjelu PP tisućama godina prije našeg
Medvednica vremena. Budući da su konji
koji privlači biljojedi, njihova prehrana
posjetitelje uglavnom se temelji na istim
tijekom cijele biljnim vrstama koje nalazimo
godine. u ljudskoj prehrani, odnosno
u narodnoj medicini koju se
prenosilo„s koljena na koljeno“
i danas.

Radionicu „Sljemensko faunu, s posebnim naglaskom
samoniklo bilje i konji“ na endemske biljne vrste i
namjenili smo svima koji su svojte. Tu na blagim padinama
voljni sudjelovati na zaštiti Medvednice, iznad 300 m
prirodne raznilokosti, te rastu šume pitomog kestena –
aktivno promicati vrijednosti biljne svojte koja se poslužuje
samoniklog bilja i njihove na jelovnicima u brojnim
ljekovitosti za ljude i konje. krajevima Europe i Hrvatske.
Na taj način zagrebačka Tek je u novije vrijeme
udruga i korisnici sudjeluju konvencionalna medicina
na očuvanju tradicije, te potvrdila neupitnu i stoljećima
možda najvrednijega blaga – poznatu ljekovitost kesten
prirodne i kulturne baštine u pirea!
podsljemenskom području.
Naša baština obuhvaća floru i

Do sasvim tehnoloških rješenja, konji su
nedavno, još postali skupi„za održavanje“,
sredinom 20. st., postali su simbol„luksuza“ pa
konji su bili velikim i danas kažu kako konja mogu
dijelom sastavni posjedovati samo„potkovani“
dio mnogih (op.a. oni boljeg imovinskog
domaćinstava u stanja). Djelomično, takva
podsljemenskoj tvrdnja i nije daleko od istine.
zoni. Svojim Svaki konj zahtijeva oko 0,5 do
radnim 1,0 ha (ili 1,25 do 2,5 hektara)
sposobnostima ispaše, odgovarajuće kvalitete
sudjelovali su u ako nema dodatnog hranjenja,
svakodnevnim što u današnje vrijeme nije
životima mnogih lako ostvariti. Većinom, u
obitelji. Ljudi su ih urbanim sredinama danas,
koristili kao radnu konji se čuvaju i„održavaju“ u
snagu u obradi kontroliranim sredinama, što je
polja, izvlačenje također propisano raznolikim
trupaca za ogrijev Zakonima o držanju životinja
iz šuma, pomagali i kopitara. Postoje propisi koji
pri svakodnevnim uvjetuju držanje u štalama
zadacima koji (stajama) - drenažni sustav,
su za ljude bili sustav ozračivanja itd, veličinu
ili vremenski ispusta (slobodnog prostora za
predugački ili kretanje konja-pašnjak), radni
fizički prezahtjevni. prostor konja itd., održavanje
Dolaskom jeftinijih zdravlja konja (kopitara) itd.

Obzirom na mnoga realna ograničenja, što prirodna
što društvena, konji danas postaju„zrcalna slika“
naših uvjerenja, stila života, prehrane te našeg
poimanja prirode kao takve.

Mnogi ljudi znaju da
konji u svojoj prehrani
„koriste“ biljke. Kakve
su to biljke, da li su
sve uvijek zdrave
za naše konje, da li
mogu izazvati neke
loše posljedice po
njihovo zdravlje i u
kojoj količini, logična su
pitanja koja postavlja
svaka osoba koja ima
priliku posjedovati te
plemenite životinje ili
raditi s njima.

„Pripitomljavanje modernog konja dovelo je do brojnih
situacija u kojima je narušena njihova dobrobit.
Pravilno upravljanje može smanjiti ili eliminirati mnoge
od tih situacija.

Pravilan smještaj i uravnotežena hranidba životinja
važni su pokazatelji dobrobiti životinja. Zakonodavstvo
propisima uvjetuje i pomaže ostvarivanje što boljih
uvjeta. Kod smještaja konja, važno je poznavati
fi ziološko ponašanje konja, nužnost vježbanja i
socijalnih interakcija te boravka na pašnjaku, čime se
smanjuje mogućnost pojave stereotipija.“

Dobrobit konja - smještaj i hranidba
Margić1 J., K. Matković
Stručni rad

Ljudi obzirom na prehrambene navike i stil života u
svojoj prehrani koriste proizvode od biljnog i životinjskog
porijekla ili samo biljnog porijekla. I ljudi i biljojedi unose
vitamin C putem prehrane / hrane, dok mesožderi sami
proizvode C vitamin.

Konji su isključivo biljojedi, dakle nikada im nećemo
ponuditi neki nama možda, ukusni mesni„šnicl“ - reg. kulin.
tanko rezan komad mesa koji se ob. stučen peče, pirja ili
prži [bečki šnicl]; odrezak ili bilo koji oblik hrane koji sadrži
meso ili mesne prerađevine.

Vitamini su organski Uz ove spojeve, mnogi drugi čine
spojevi topivi u vodi – B i „krug“ zdravlja ili ne-zdravlja/
C ili u masnoćama A, D, E, bolesti, uz sve ostale vanjske
K te su spojevi koje svaki elemente koji svi zajedno
organizam treba za mnoge čine ravnotežu unutar svakog
životne zadaće. pojedinog organizma. U nekim
stadijima razvoja medicine,
Ugljikohidrati nastaju dominantne znanstvene teorije,
fotosintezom u biljkama biljke su odbacivale kao jednu
iz ugljik-dioksida, oni od prihvatljivih metoda liječenja,
su saharidi ili šećeri. smatrajući je zastarjelom. No danas
Ugljikohidrat često je poznata i prihvaćena činjenica
označava svaku hranu da unošenjem raznolikih biljaka,
koja je posebno bogata raznolikim načinima njihove
složenim ugljikohidratom pripreme, sastava pripravaka itd. u
škrobom (poput organizam postižemo kvalitetniji,
žitarica) ili jednostavnim uravnoteženiji i zdraviji psihofizički
ugljikohidratima poput balans.
šećera.

Ako biljke s toliko dobrobiti djeluju na ljude, zašto bi u
ovom slučaju kod konja bilo drugačije?!

Kao što smo već naglasili, konji su isključivi biljojedi i sisavci.
Specijalizirani na biljnu hranu oni imaju nešto veći želudac,
dugačak probavni sustav, jaču čeljust i široke kutne zube . Vrlo je
bitno što jedu jer ne mogu povratiti ono što pojedu (u jednjaku
imaju “ventile” koji vraćaju samo u jednom smijeru). Loša i
neredovita prehrana konja, može izazvati zaustavljanje rada
crijeva – kolike – koje dovode do uginuća konja. Konji su osjetljivi
na sve vrste toksina, te na mikrotoksine koji potječu iz pljesnive
hrane i toksine koji potječu od otrovnih biljaka. Fermentacija se
obavlja u slijepom i debelom crijevu na kraju probavnog trakta.
Konji nemaju žučni mjehur, pa žuč iz jetre stalno istječe, te su
zbog ove činjenice vrlo osjetljivi na masnoće. Prehrana se kod
pojedinih biljojeda mijenja ovisno o godišnjim dobima. Sisavci
biljojedi su npr. konji, ovce, goveda i primati. Konji spadaju u u
red neparnoprstaša, a domaći konji su zapravo domesticirani
oblik divljih konja (Equus ferus), te zajedno s magarcima i zebrama
spadaju u porodicu konja - Equidae.

Konji su poput ljudi,„zrcalo“ okruženja u kojem žive.
Obzirom na raznovrsnost prehrane, životnih uvjeta
(držanje, namjena i održavanje) i socioloških (životinje
krda, pokazuju međusobne vrlo jasne interakcije
izmijenjivanjem nježnosti ili pak netrpeljivosti)
promatranjem u nešto slobodnijem okruženju možemo
mnogo naučiti o sebi i njima te o važnosti zdrave prehrane
ili liječenja biljem, odnosno onim što nam je u mnogim
slučajevima vrlo dostupno, ali o tome ne znamo uvijek
dovoljno.

U podsljemenskoj zoni gotovo na svakom
koraku možemo uočiti raznovrsno bilje koje
je i konjima i ljudima vrlo zdravo ili čak ljeko-
vito, u nekim slučajevima vrlo štetno ili pak
otrovno.

Temeljem stoljetne prakse u narodnoj medicini,
brojne samonikle biljne vrste koristile su se za
pripremu lijekovitih napitaka, tinktura i ulja.
Mnogi od vas koji upravo čitate ovaj tekst možda
koristi aspirin, a da pritom ne znate o kakvom je
točno lijeku riječ. Ljekovitost bijele vrbe (lat. Salix
Alba) poznata je ljudima već tisućama godina,
a u svezi je i s divljom ružom koja također raste
u PP Medvednica. Baš poput tih biljaka i aspirin
ima protuupalna i povoljna imunološka svojstva
za ljude i konje. Ustvari Aspirin je spoj djelovanja
koje u tradicionalnoj medicini pripisujemo
samoniklom ljekovitom bilju. Različite druge
biljne svojte koje smo upoznali tijekom radionica,
također se koriste za ublažavanje boli, snižavanje
temperature, za liječenje reumatskog artritisa i
osteoartritisa, te kao antiagregans – koristi se za
preveniranje srčanoga ili moždanoga udara u
rizičnih skupina.

Pod ljekovitim biljem podrazumijevamo biljke kojima
možemo preventirati, a kasnije možda i izliječiti razne
tegobe pa čak i bolesti. Naravno, pri korištenju biljaka
važno je konzultirati se s liječnikom/cima, te na temelju svih
dostupnih informacija procjeniti kako, kada i da li uopće
koristiti određene biljke i pripravke određenih biljnih vrsta.

Od plodova samoniklog bilja, npr. vrbe i hrastove kore,
pripremju se ljekoviti kuhani napitci koji ublažavaju ili posve
uklanjaju zdravstvene poremećaje. Tu je važno naglasiti
da upravo sušenjem i kuhanjem iz biljaka nestaju otrovi, a
posebnim metodama destilacije iz pojedinih samoniklih
biljaka mogu se proizvesti vrijedne tinkture i ulja.

Dugogodišnjim promatranjem ponašanja konja u
„slobodnom kretanju“ primijetili smo vrlo zanimljive
prehrambene navike naših konja na koje mi kao njihovi
čuvari nismo niti najmanje djelovali, osim u osnovi. Osnova
prehrane naših konja dok se nalaze u svojim prostorima /
boxevima je sijeno, tzv. tvrda hrana najmanje 3 x dnevno
te je prilagođena svakom individualno, obzirom na dob,
pasminu, težinu, opće stanje, zdravlje i namjenu npr. u
našem slučaju, terapijski i rekreativni konji. Tvrda hrana je
hrana biljnog podrijetla koja sadrži mnogo celuloze i veći
postotak vode, npr. sijeno, djetelina i sviježa zelena hrana.

Bilje sa livada i pašnjaka otrovno bilje pa su trovanja na
ponekad ili često sadrži pašama vrlo rijetka. Okruženi
uvjetno škodljive biljne šumom, livadama te prirodnim
vrste koje su škodljive u izvorom vode u blizini, od
zelenom stanju. One uzrokuju samih početaka odlučili smo
uglavnom prolazne probavne konjima prepustiti„glavnu
smetnje, a svojstvo škodljivosti riječ“ te uz njih učiti o njihovim
gube sušenjem, dok neke prehrambenim navikama. Oni
biljne vrste pak postaju uz međusobnu interakciju
škodljive sušenjem. Biljke koje sami odlučuju što, koliko i kako
su škodljive ili pak otrovne će jesti slobodno kretajući se
najčešće se mogu pronaći obližnjom šumom i dostupnim
na mokrim i / ili močvarnim prostorima, uz nadzor i
pašnjacima, no, životinje u kontrolu.
pravilu nagonski izbjegavaju

Tako je nastala ideja za projekt i prepoznati. Određene
„ Sljemensko samoniklo bilje otrovne vrste bilja ,ukratko
i konji“, koji je na temelju ćemo opisati i naglasiti , te
terenskih spoznaja te podijeliti s vama loša iskustva
putem radionica doveo do ostalih, kako ne bismo
saznanja koja ćemo u vidu nikoga doveli u po život,
ovog priručnika podijeliti ozbiljne situacije. Isto tako
s vama. Obzirom na veliki navesti ćemo neke endemske
broj biljaka koje mogu biti i zaštićene biljke s ovog
zastupljene u prehrani kako područja koje je zabranjeno
ljudi tako i konja, mi ćemo ubirati, konzumirati itd., neke
obraditi one najdostupnije biljne vrste koje su od davnina
i najjednostavnije, koje će upotrebljavane u narodnoj
početnici – promatrači ili medicini, a mi smo ih ostavili
novi korisnici najlakše uočiti žive i netaknute u prirodi, te
smo samo svjedoci njihova

Otrovne biljke Sljemena
koje ćete lako prepoznati

U ovom poglavlju treba uzeti u
obzir kako su neke navedene
biljke ujedno i ljekovite, te
njihova upotreba ovisi o načinu
kako se unose u prehranu,
količini, njihovim svojstvima,
načinu željenog korištenja itd.
Neke biljne vrste su ljekovite
za ljude, a za konje ne. Neke su
otrovne i za njih i za nas.

Tisa Paprat / bujad
Pteridophyta
Taxus baccata
Bujad blokira B vitamin, tako
Svi dijelovi biljke su vrlo će se i simptomi manifestirati
otrovni. 100 iglica može kao nedostatak B vitamina.
usmrtiti odraslog čovjeka, Konj će se kod trovanja
iste sadrže vrlo otrovan zanositi u hodu, zauzimati će
alkaloid taksin. Crveni neprirodni položaj. Životinja
plodovi nisu otrovni ,osim je uplašena, drhti, jako joj
gorke otrovne sjemenke koja lupa srce, onda prestaje jesti,
se nalazi unutar njih. legne i ugiba.

Kukurijek Helleborus

Rod otrovnih biljaka iz porodice Bunika
Hyoscyamus niger

žabnjakovki (Ranunculaceae). Biljka je neugodna mirisa,

Kukurijek donosi izlječenje, ali raste uglavnom pored
još lakše može izazvati smrt. Neki naselja. Trovanja kod
historičari smatraju da je Aleksandar životinja na ispaši su
Makedonski umro od prevelike rijetka,one su otpornije na
doze kukurijeka kojeg je predugo alkaloide bunike od čovjeka.
uzimao kao lijek. Znakovi trovanja Naš naziv za buniku znači da
su ovi: slinjenje, škripanje zubima, kod čovjeka može izazvati
povraćanje, kolike i proljev (smrdljiv bunilo.

i krvav tekući sadržaj). Disanje je

ubrzano, srce jako udara , bilo je

frekventnije, životinje su umorne i Iako otrovan, i korijen

drhte. i sjeme koristi se u

narodnoj medicini za

Livadni šafran /mrazovac izradu tinkture kao
Colchicum autumnale L. lijek za giht. Mrazovac
se često spominje kao

Svi dijelovi ove biljke “biljni arsen”. I doista, 5

su jako otrovni, grama sjemenki može

stoga je vrlo nužno izazvati smrt. Simptomi

znati razliku između trovanja su grčevi,

šafrana i mrazovca. proljev, povraćanje,

Mrazovac cvate bolovi u trbuhu,

na jesen, a većina mučnina, krvavo

šafrana na proljeće. mokrenje i opći kolaps.

Hrast lužnjak Quercus robur L.

Kod starih Grka hrast se za Badnjak u kuću unosi
smatrao Svetim drvom i bio odsječen mladi hrast ( još
je posvećen Zeusu. Kod Latina ga nazivaju: Slovenci panj ,
bio je posvećen Jupiteru, koji Srbi badnjak, u Samoboru
se njim i hranio ,sve dok ga nije križbam, u Primorju i
Cerera naučila saditi žitarice. otocima krlj, okolica Rijeke
Baltički Slaveni posvećuju sveti božićnjak, oko Gorice božić).
dub bogu Perunu koji gospodari Uz primjerenu ceremoniju
munjama i gromovima. baca se u vatru u kojoj tinja
sve do Božića, a ponegdje
U Hrvatskoj i danas imamo čak do Nove Godine.
narodne običaje u kojima se
Hrastov list su rado stavljali
Indijanci u svoje mokasine
radi sprječavanja žuljeva.

Iako glasi kao ljekovit ali i
prilično otrovan, u veterini
se može koristiti čaj od
hrastove kore kod pojave
proljeva i kolika kod konja,
za nametnike nematode,
te za ispiranje rana kod
raznih upala. U prevelikim
količinama uzrokuje
oštećenja jetre i bubrega.
Kod ljudi je izuzetno ljekovit
u raznim oblicima, iako kod
prevelike oralne uporabe
može doći do zatvora crijeva
pa se preporučuje mjera
opreza.

Kalina Ligustrum vulgare L.

Kostriš

Ova biljka je grmolikog izgleda. obični staračac ili
Cvjeta od VI-VII mjeseca, a obični kostriš
nalazimo je na sunčanim i suhim
terenima. Također se uzgaja kao Senecio vulgaris L.
ukrasna biljka. Naraste do 5 m
uvisinu, njezin plod je okruglasta Širom svijeta ova biljka je
crna i sjajna bobica koja se dugo prisutna kao invazivna vrsta i
održava na grančici. Plodovi su korov. Ovaj korov je otrovan
gotovo crne boje, gorkog okusa za ljude, konje, goveda
i otrovni zbog saponozoida. itd. Ipak ova simpatična
Konzumiranjem plodova ove općepoznatabiljka nije
biljke u većoj količini dolazi do otrovna za kuniće, a ptice
jakih grčeva, želudčanih tegoba te jedu njezine sjemenke bez
zatajivanja cirkulacije. poteškoća. Sadrži alkaloid
senecionin čiji su metaboliti
Kukuta ili divlja mrkva izrazito otrovni za jetru
Conium maculatum čovjeka. Obični kostriš je
prijenosnik virusne bolesti
Kukuta raste na zapuštenim salate, potom nekih gljivica,
mjestima, na rubovima puteva, a domaćin je i nematodama.
uz živice i ograde. Vrlo je otrovna Dakle, za čovjeka je škodljiva
biljka, u prošlosti, u antičko doba cijela biljka.
bila je poznata kao sredstvo za
izvršenje smrtnih kazni - trovanje
cijanidima.

Velebilje Atropa belladonna

Bobica ove biljke je: višesjemena, Žabnjak ljutić
sočna, kiselkasto-slatka, ukusna, Ranunculus acer L.
vrlo otrovna, veličine višnje i ima
tamnoljubičast sok. Smrtna doza je Žabnjak ljutić je otrovna
4 -20 bobica. Nikada ne dolazi do biljka zbog sadržaja alkaloida
povraćanja, a smrt dolazi uslijed i kardiotoničnih glikozida.
obamrlosti dišnog sustava. Raste Smatra se uzročnikom
na brdskim predjelima veličine peludnih i kontaktnih
oko 2m, obično u bukovoj svjetlijoj alergijskih reakcija. U
šumi ili šumarcima s dosta svijetla. prehrani životinja na paši je
otrovna. Životinje ovu biljku
Đurđica Convallaria majalis izbjegavaju kad imaju hrane,
no na oskudnim pašnjacima
Đurđica raste u šumama i ili kad je na pašnjaku ima
obroncima, u sjeni. Konzumacija mnogo, ipak se uspijevaju
većih količina dovodi do zastoja otrovati. Sušenjem se otrovi
srca kojem prethodi slabost, razgrađuju te je u obliku
povraćanje, proljev, smetnje vida sijena ova biljka jestiva, iako
i vrtoglavica. Nakon branja ove vrlo slabe kvalitete.
biljke dobro operite ruke. Iako
lijepa, otrovna je i u tragovima.
Konji je neće sami pojesti pa čak
kada im je i ponuđena.

Preslica Equisetum Arvense L.

Preslica je dobila ime po palustre). Ima kumulativno
latinskoj rjieči equus što znači djelovanje, pa razdoblje
konj i seta što znači struna, zbog latencije najčešće traje
sličnosti njezinih grančica s od tri tjedna do nekoliko
konjskom strunom. U prošlosti mjeseci. Simptomi uključuju
bila je najrasporostranjenija poremećaje nervnog
biljka, nekada drvo, iz grupe sustava, opću preosjetljivost
bescvjetnih biljka, iz koje je, i uzbuđenje, trzanje uškama
smatra se, nastao crni ugljen. i nozdrvama, poremećenu
Poznata su otrovanja konja sposobnost kretanja i
močvarnom preslicom (E. uginuće. Klijenut živaca
lica je tipični simptom
otrovanja močvarnom
preslicom. Također su
zabilježena trovanja
i poljskom preslicom
(Equisetum arvense). Prema
Forenbacheru, trovanja
preslicom poznata su u
Hrvatskoj kao “pijanost
konja”, a najčešće se
pojavljuju u predjelima uz
Savu prema Samoboru, oko
Zagreba, Velike Gorice, u
Posavini i Lonjskom polju.

Za ljude je izuzetno ljekovita.
Zbog kremičke kiseline, koja
sadrži silicij i kalcij, i danas se
preslica najčešće koristi kod
problema s vezivnim tkivom
i hrskavicom.

Kozlac Gospina trava

Arum maculatum L. Hypericum perforatum

Kozlac je u svježem stanju Ova biljka u manjim ili
otrovan. Čak samo branje propisanim količinama
kozlaca može prou¬zročiti jake nije štetna, tako i za
upale kože. Prilikom žvakanja u vanjsku upotrebu. Kod nas
ustima javljaju se otekline, jako su zabilježena trovanja
„paljenje“ u želucu i crijevima. kada se zbog posljedica
Uz znakove oduzetosti, fotodinamičnog djelovanja
otrovani (osoba ili životinja) hipericina u životinja
jako slini, povraća, gubi glas, pojavljuje fotodermatoza
dobija grčeve i smet¬nje u upale kože i njuške te,
radu srca. preosjetljiost na svjetlost -
fotosenzibilizacija. Životinje
koje su se njome hranile
postale su fotofobične, te
dobile razna oštećenja na
koži.

Uz navedene biljke, vrste
samoniklog bilja koje najviše
štete konjima su i: mak ,
suncokret, orlovska bujad,
kiselica divokozjak, ljulj, lupina,
pjegasti kozlac, žabnjak ljutić,
soja, različak, kukolj, lan,
kukurijek...

Ovdje su navedene biljke koje
su loše i za nas i za konje, te smo
ih tijekom radionica posebno
odvajali.

„Živo biće nije nikakva iznimka
u velikoj harmoniji prirode,
prema kojoj se sve stvari
prilagođuju jedne drugima;
ono ne narušava opći sklad; ne
suprotstavlja se silama niti se
bori protiv njih. Naprotiv, ono
je dio opće povezanosti stvari i
život životinje; na primjer, samo
je djelić sveukupnog života
svemira.“

Claude Bernard

Samoniklo i ljekovito bilje
za nas i za konje

Pored vrlo štetnih samoniklih Vrba Salix
biljaka za ljude i konje, tako
ćemo u prirodnom okruženju (bijela vrba – salix alba)
pronaći samonikle biljke koje
su svima nama korisne i zdrave. U grčkoj mitologiji, kada
Mi smo naišli na vrlo veliki broj su Orfej i Argonauti naišli na
biljaka koje možemo koristiti Hesperides (ninfe) u svom
na raznolike načine, naravno vrtu, tri nimfe se se pretvorile
uz prethodnu edukaciju. U u stabla: Erytheia je postala
ovom slučaju, pokazati ćemo brijest, Hesperiea topola, a
biljke koje je vrlo jednostavno i Aigle vrba.
lako raspoznati početniku koji
je tek zakoračio u predivno Vrba je je od davnina
bogatstvo prirode. One su bila cijenjen lijek pa su
samonikle, jestive i koriste se ga koristili i preporučivali
na razne načine, zanimljive Teofrast, Dioskurid i Galen,
svojim ljekovitim djelovanjem... za liječenje upalnih procesa
Saznanja o nekima sežu u i protiv krvarenja. U kineskoj
daleku prošlost čovječanstva.
Njihova ljekovita djelovanja
prepoznala je i medicina
današnjice. One su postale
neodvojivim dijelom naše
svakodnevnice, iako šetnjom
prirodom, često pored njih
prođemo ne raspoznajući
njihovu pravu vrijednost.

medicini je tkđ. popularan Crvena djetelina
lijek, a spominje se i u Trifolium pratense
egipatskim medicinskim
spisima.U narodu, vrba Pripadnici slavnoga naroda
se smatra biljkom koja Kirkiza smatraju da listove
može štititi od zla. Zato su djeteline treba kratko
se za tjeranje raznih zlih prokuhati i jesti u kombinaciji
sila oko kuća, izrađivale s pečenjem (janjetinom). Tako
vrbove metle. Koristili su je su najfiniji. Općenito, smatra
i za lunarne, tj. mjesečeve se da bi najzdravije bilo uz
magije. Zna se odavnina svaki komad mesa na tanjuru
da tamo gdje raste vrba, pojesti najmanje trostruko
sigurno ima podzemnih više salate. Crvena djetelina
voda. Početkom 20 st., je omiljena hrana konjima.
znanstvenici su započeli s Izuzetno hranjiva, puna je
proizvodnjom acetilirane proteina, te je po važnosti
salicilne kiseline koja se u prehrani konja odmah
na tržištu prodaje pod iza lucerne. Sadrži obilje
nazivom ASPIRIN ! Pučka biljnih hormona, vitamina E,
medicina tradicionalno bjelančevina, selena, kalija,
koru vrbe rabi za unutarnju cinka i magnezija, pa se
primjenu u obliku čaja odavna koristi za poticanje
kod prehlade,visoke ženske plodnosti te liječenje
temperature, gihta, ženskih„problema“ u
parazita, za umirivanje menopauzi.
živaca itd., a rese vrbove
kore preporučuju se za
liječenje uzbuđenih stanja i
nadraženosti, te kod ženskih
tegoba. Konjima je kao
hrana izuzetno korisna za
prevenciju kolika i raznih
upala.

Lucerna Medicago sativa

Lucerna je među najvrijednijim liječenje čireva. Indijska
i najstarijim krmnim kulturama. ayurvedska medicina je
Nalazimo je na poljima, livadama, njezin list upotrebljavala u
pašnjacima, tratinama, uz liječenju edema, artritisa i
puteve, svugdje od nizinskog čireva. U lucerni se nalaze
do planinskog područja. Biljka velike koncentracije
naraste do 60 cm visine, a vitamina (A, B1, B2, C, D, E),
korijen joj seže do 9 m u dubinu. a od minerala kalij, kalcij i
Odgovara joj plodno tlo bogato magnezij. Konji je pronalaze
dušikom. Medonosna je biljka. na livadama, uz rubove šuma
Tradicionalna kineska medicina na svijetlim prostorima, te
koristila je pripravak od njezina je za njih kao i nas, izuzetno
lišća za poboljšanje apetita i zdrava i hranjiva.

Šumska jagoda je zaboravu jer je njena
Fragaria Vesca L. ljekovitost dokazana za
mnoge bolesti želuca, jetre
Kršćani su kiticama jagoda pa čak i hepatitis, čišćenje
ukrašavali haljine Djevice Marije, krvi, astmu, proljetni umor
a u astrologiji je jagoda poznata itd... Zbog velike količine
kao simbol Venere. Pjesnicima askorbinske kiseline (C
i slikarima oduvijek je bila vitamina) njezino se lišće
inspiracija ljepote boje i ljubavi. tkđ. koristi kao čaj odnosno,
Cvjeta od travnja do svibnja, a zamjena za ruski čaj.
može ponovo cvasti u jesen.

Raste na različitim mjestima
u šumama, na livadama,
proplancima, čistinama, između
grmova, te u vrtovima. Službena
farmacija šumsku jagodu otela

Kalina Ligustrum vulgare L. Kupina Rubus fruticosus L.

U kršćanstvu kopriva je poznata U vrijeme ratova ljudi su
kao„cvijet“- biljka arkanđela je koristili kao zamjenu za
Mihaela, a u astrologiji poznata ruski čaj. Listovi sadrže dosta
kao biljka vezana uz Veneru. U vitamina C. Lišće kupine ima
narodnoj medicini smatrana je antiskorbutično djelovanje
sredstvom za liječenje bolesti i što je poznato od najdavnijih
čišćenje krvi. Ona je bila omiljena vremena. Grčki liječnik iz I
biljka starih Grka. Plinije piše da st. (Dioskorid) prepoznao je
je mlada kopriva u proljeće dobra blagodati žvakanja kupinova
i zdrava hrana. Zapisi iz 1597. lišća za jačanje zubnog mesa.
god. autora John Gerrds savjetuju Protiv pušenja je odlična.
koprivu za bolje raspoloženje i
vitalnost jer “daje srcu veselost Žvakanje mladih izdanaka -
i vraća zdravu boju lica“. U pupoljaka kupine, pomaže
Švicarskoj se i danas, prodaje na kod nastojanja u prestanku
tržnicama. Povoljno djeluje kod pušenja, jer poslije žvakanja
anemije, reume i bolesti probavnih istih, cigareta nije ukusna
organa, kod migrene i bubrežnih niti fina. Vanjska upotreba se
poteškoća. Dokazano je njezino primjenjuje kod upala desni i
antibakterijsko djelovanje, a lako kožnih tegoba.
pokvarljivoj hrani npr. ribi i mesu,
omatanje u koprivu održati će Kod životinja povećava
svježinu. njihovu otpornost na
hladnoću u zimskim
mjesecima.

Odlična je protiv i za akutni
proljev kod konja.

Troskot, dvornik, Divlja ruža, divlji šipak
pasja trava, ptičja trava, Rosa canina L.

ptičji dvornik Raste pored živica ili u njima,
na pašnjacima, grmljem i
Polygonum aviciulare šikarom itd. Spada među
najstarije poznate biljne vrste
Najstariji zapisi koji datiraju koje su se rabile za ishranu.
iz vremena Kineske dinastije Razni stari zapisi i arheološki
Shin - nong oko 3000 godina nalazi govore o uporabi šipka
prije rođenja Krista, govore o već u kamenom dobu. Plinije
ljekovitoj uporabi troskota. Svaki je naziva “cynorrhodon” -
travar zna kojem bilju može rhodon - ruža, a šipak se rabio
vjerovati, a u taj popis sigurno za liječenje ugriza bijesnog
ulazi i troskot, temeljem nekih psa. Vjerovalo se da liječi
starih narodnih izreka. bjesnoću pasa, pa od tuda
potječe latinski naziv biljke.
Za lijek beremo cijelu biljku u Kao jestivog spominje ga i
cvatnji, sušimo je na toplom i rimski liječnik Galen. Ljudi ga u
prozračnom mjestu. narodnoj medicini koriste kao
lijek protiv padavice, bolesti
Cijela biljka je izuzetno ljekovita, bubrega, zubobolje itd. Konji
širokog spektra djelovanja na ga izuzetno vole u prirodi,
ljudski organizam. Njezin korijen nadomak ispusta.
se koristi u istjerivanju parazita
iz organizma. Kod životinja
nikada nisu zabilježena njezina
štetna djelovanja.

Tušt ili portulak Abdovina

Portulaca oleracea Sambucus ebulus l.

Živi uz rijeke, potoke, kanale U srednjem vijeku susretalo
i rubove šuma. Ova biljka se abdovinu u vrtovima
je otporna na visoke i niske gradova i zamaka, jer su
temperature, a sjajno uspijeva je konjušari vitezova
na lošim i siromašnim upotrebljavali kao lijek protiv
zemljištima i u doba suše. Ima bolesti konja.
male i sočne mesnate listove
na crvenkastim stabljikama. Bilinari srednjeg vijeka smatrali
Prava je riznica omega-3 su plodove abdovine vrednijim
masnih kiselina. Postoji velika od plodova bazge. U pučkoj
vjerojatnost da tušt upravo sada medicini slove kao vrlo dobar
raste u vašem dvorištu. Odličan lijek protiv šećerne bolesti.
je izvor antioksidanata, vitamina
C, A, B i E te omega-3 masnih Listovi i bobe sabiru se i suše
kiselina. Konji ga izuzetno vole na isti način kao i bazga, dok
„čupkati“ svagdje gdje na njega se cvjetovi ne upotrebljavaju.U
naiđu. korijenu, kao i u listovima,
dokazan je enzim koji
cijepanjem odvaja cijanovu
kiselinu. Bobe sadrže gorke
tvari, eterično ulje, tanin,
organske kiseline i šećer.

Maslačak

Taraxacum officinale

U narodu ga tkđ. nazivaju konjska Menta, Nana
žućenica, radić, mleč, popovo
gumance, žuhko zelje itd. Mentha

Maslačak u starom vijeku nije bio Imamo nekoliko vrsta i
poznat kao ljekovita biljka (nije ga podvrsta mente. Šeherezada
opisao niti Plinije, a niti u Sr. Vijeku je vjerovala da uklanja
Hildegarda od Bingena) zato što sexualnu nemoć. Prema
u toj tako običnoj biljci nisu mogli grčkoj mitologiji bila je nimfa,
naslutiti njezinu ljekovitost. Tek vrlo ljupka kćerka riječnog
je Hieronymus Bock ponudio o božanstva podzemnog svijeta.
njoj prvi upotrebljivi opis. Lišće U viktorijansko doba bila je
maslačka može se koristiti za simbolom čistoće. Neki misle
pripremu salata, juha i sokova, da potječe s Dalekog Istoka i
pripremati na isti način kao da se koristi barem 10 000. g.
špinat. Od cvijeta i listova možete Djeluje antiseptički, analgetski,
napraviti ukusan čaj. Korijen antibakterijski, antivirusno
osušiti i ispeći, on će poslužiti i umirujuće. Za probleme s
kao zamjenu za kavu, od cvijeća probavom, kod dišnih puteva,
napraviti vino. Maslačak djeluje suzbija upale i infekcije, bolesti
kao prirodan laksativ i diuretik, zuba i usne šupljine i etc. Konji
pomaže kod edema i nadimanja, je u prirodi vole uzimati u
normalizira razinu šećera i sirovom obliku, te na taj način
kolesterola u krvi, stimulira rad ublažavaju želučane tegobe, a
želuca te poboljšava apetit, čisti ujedno, nama, lijepo mirišu.
i regenerira jetru, pomaže kod
opeklina i uboda. Sjajna biljka i za
konje koji je izuzetno vole„tražiti“
po pašnjacima.

Tratinčica

Bellis perenis L.

Tratinčica je biljka planete Marsa. Bagrem
U narodu je poznata po tome da
joj se cvjetovi okreću prema suncu Robinia Pseudocacia L.
od istoka prema zapadu kao i
suncokret. Kršćani smatraju da je Porijeklom je iz Amerike, u
tratinčica nikla iz suza Marije na Europi se udomaćio tek u 17.
putu prema Egiptu. stoljeću, a donio ga je Jean
Robin, vrtlar na francuskom
Listovi su bogati C i A vitaminom. dvoru, po kojemu je bagrem
Nijemci, primjerice salatu od dobio latinski naziv.
listova tratinčice smatraju jednako
ukusnom kao onu od matovilca. Komadić kore, ako se drži
Novija istraživanja potvrđuju u ustima, liječi zubobolju. U
vrijednost tratinčice kao prirodnog prehrani se koriste cvjetovi
lijeka te preporučuju uporabu u i list, a ostalo u narodnoj
liječenju HIVa i karcinoma dojki (čaj medicini, te ima vrlo široku
ili svježi sok). Tratinčica je prirodan uporabu. Neki spojevi su
metabolik koji pokreće cijeli toxični. Konji vole jesti listove
metabolizam na pojačani rad i bolju i grančice.
izmjenu tvari, odlična je kod ženskih
bolesti ili problema (neuredne i
bolne mjesečnice, grčeva maternice
itd). Obnavlja stanice kože,
prosvjetljuje melanin u epidermi
i dubinski hidratizira kožu. Sok od
tratinčice idealan je za proljetne
kure čišćenja organizma od toksina
itd. Odlična za dišne puteve.

Za konje je izuzetno zdrava i ukusna
biljčica.

Medvjeđi luk ljudi s lišajevima, gnojim
Allium ursinum L. čirevima, osipima, nadalje,
škrofulozni i bljedunjavi,
Divlji luk poznavali su svi stari trebali bi divlji luk cijeniti
narodi, a Rimljani su mu davali kao zlato. Mladi ljudi cvjetali
prednost u odnosu na češnjak. bi kao ruže i razvijali se kao
Dioskurid preporučuje divlji luk jele na suncu”.
za detoksidaciju organizma.
Poznati bilinar Kunzle piše: “Ni Za jelo u svježem stanju
jedna biljka na zemlji nije tako rabi se list i to u ožujku,
djelotvorna za čišćenje želuca, travnju i svibnju. Odličan
crijeva i krvi kao divlji luk.” Divlji je za pročišćavanju cijelog
luk je 1992. godine proglašen organizma, najviše krvi, te
biljkom godine u Europi. štiti krvne žile od stvaranja
Stariji ljudi sa sela znaju reći da arteroplakova. Odličan
medvjed dobro zna što mu je je u liječenju oboljenja
jesti poslije dugog zimskog sna, crijeva. Uništava bakterije
a to je divlji češnjak - luk, po i nametnike! Konji ga u
čemu je i dobio naziv medvjeđi proljeće, u šumi nalaze sami
luk. Da je i za čovjeka medvjeđi i jedu.
luk itekako dobar govori nam
sljedeća izreka - “Vječno boležljivi

Bazga Sambucus nigra L. na zapuštenim mjestima.
Najviše voli svježa tla. U novije
Ljekovitost bazge je vrijeme uzgaja se plantažno.
mnogostrana pa se ubraja Bazgu NE BI trebale uzimati
među najstarije ljekovito bilje. osobe koje imaju problema
Najčešće je samonikla, a raste sa žuči, čirom na želucu, sa
uz rubove šuma, šikara, putova, slabim želucem, jetrenim
ograda, na sunčanim šumskim komplikacijama.
krčevinama te u blizini naselja,

Stolisnik, hajdučka trava Ima protuupalno
Achillea millefolium djelovanje, blagotvorno
djeluje na ženske tegobe,
Prema grčkoj mitologiji Ahilova snižava povišenu tjelesnu
ozljeda pete i bol je po savjetu temperaturu, uspješno liječi
Afrodite trebala biti ublažena proširene vene i hemoroide
ljekovitim stolisnikom. Priče iz itd. U sijenu, kod prehrane
davne prošlosti govore da su konja, potiče apetit i zdravu
hajduci oko vrata nosili vijenac probavu, također pomaže
ispleten od stolisnika, te su njime kod kolika.
liječili i ublažavali ozljede, prema
čemu je nastao naziv hajdučka
trava. Osim ljekovitih svojstava
ovoj biljci su se u prošlosti
pripisivala i magična svojstva.
Postojalo je vjerovanje da stolisnik
štiti od zlih sila i da će svežanj
stolisnika postavljen na kućna
vrata uoči ivanjske noći zaštititi
članove kućanstva od bolesti
– otuda potječe naziv ivanjsko
cvijeće.

Inače je izuzetno korisna i biljka
široke primjene. Još danas vrijedi
u narodu poslovica da se pred
bazgom mora skinuti šešir, jer je
ona u stanju liječiti puno bolesti.
O bazgi postoji u povijesti i
narodnoj predaji još čitav niz
priznanja.

Cikorija, konjogriz Mjehurica ili
lampionček
Cichorium intybus
Physalis peruviana
Divlju cikoriju, iz koje su danas
nastale razne vrste, zbog Plodovi ove biljke beru se
njezine jestivosti koristili su i vade kao iz bombonijere.
u dalekoj prošlosti svi narodi Ovojnica je otrovna, a plod
Sredozemlja. Uzgajali su je i mjehurice pospješuje bolji
poznavali njezinu ljekovitost rad bubrega i izlučivanje
Rimljani, Grci i Egipćani. U mokraće. Plodovi se beru
pučkoj medicini cikorija od u ranu jesen, a cvjetanje
davnina predstavlja ranu biljke je od lipnja. Korisna
proljetnu prirodnu hranu, i to zbog vitamina i nutrijenata,
najčešće u miješanim salatama a primijenjuje se u liječenju
od divljeg samoniklog jestivog od crijevnih nametnika u
bilja i kao omiljeno rano ljudi i konja.
povrće. U proljetnim kurama,
cikorijom pročišćavamo
organizam, a preporučuje se
osobama sa slabim apetitom.
Konjima je odlična protiv
nametnika, bolesti probavnog
sustava te za bolje pražnjenje
crijeva.

Glatki sladić Srčenjak,
zmijino mlijeko
Glycyrrhiza glabra
Polygonum bistorta L.
Još od srednjeg vijeka ljudi
ga upotrebljavaju kao lijek U Engleskoj se
u narodnoj medicini. Utječe tradicionalno mladi listovi
na bolje izlučivanje sluzi kod rabe za izradu pudinga za
prehlade i kašlja, pomaže Uskrs. U narodu je uvriježeno
u jačanju imuniteta kod pravilo da korijen srčenjaka
nekoliko kroničnih bolesti npr. liječi posljedice ugriza zmija
tuberkuloze, bronhitisa, gripe, otrovnica. Listovi srčenjaka
hepatitisa B i C i herpesa. koje možemo sušiti dobro su
Upotrebljava se za liječenje sredstvo za tjeranje crva, glista
umora i zamora, artritisa i te ostalih nametnika i parazita
reumatske groznice. Njegova iz crijeva , naročito kod djece.
je upotreba nevjerojatno Također je dobro sredstvo za
široka i ljekovita za čitav niz liječenje raznih rana. Voli jako
raznolikih tegoba i bolesti. vlažna zemljišta. Odličan je
Konjima je iz istog razloga za konje, jednako koristan za
izuzetno ljekovit. tjeranje unutarnjih parazita i
nametnika iz organizma.

Trputac Plantago

Znanstvenici su otkrili da trputac rana. Američki Indijanci
stvara averziju prema pušenju prozvali su trputac„eliksirom
i smanjuje želju za nikotinom. života“. Zahvaljujući
Popularna je upotreba trputca bogatom sastavu, trputac
kod svih vrsta kožnih tegoba kao ima antiupalna i antiseptička
što su posjekotine, rane, čirevi, svojstva, djeluje kao
itd. Sjeme trputca koristi se za protuotrov i diuretik u
uništavanje parazita, ameba pravilnoj primjeni. Mlade
i glista. Široku je primjene, listove trputca može se
ima ljekovita svojstva , te jesti sirove i kuhane Ovu
zaustavljanja krvarenja iz manjih zanimljivu biljku jako dobro
podnose mačke i psi ukoliko
imaju osipe ili rane,možete
ih poprskati ekstraktom
trputca ili namazati mašću.
Trputac je odličan i konjima,
oralno i lokalno, iako ga
samovoljno u prirodi ne
uobičavaju uzimati..

Jaglac Primula vulgaris salatama, juhama i varivima.
Od jaglaca možete napraviti
Obični jaglac raste skoro čaj ili raditi slatkiše.
posvuda, livadama, šumama i
šumarcima, ranoproljetnica je.
Koristi se u liječenju reumatskih
tegoba, olakšava iskašljavanje
itd. Poznato je oko 500 vrsta
jaglaca u svijetu, a raste i cvate
od proljeća do jeseni. Cvijet
u prahu koristi se kao začin

Ptičja grahorica Šparoga
Vicia aracca L.
Asparagus officinalis L.
Ime joj potiče od latinske riječi
vincire (vezati), zbog njezine U Kini su šparogu poznavali
sposobnosti penje se po drugim još 3000. god. pr. n . e,
biljkama. Poznata je od davnina. kao i Egipćani, Grci i stari
Njene različite populacije Rimljani, znajući za njezinu
naseljavaju livade i pašnjake. ljekovitost i hranjivost.
Sjemenke su jestive i u prošlosti Novija znanstvena
(srednjem vijeku i II Sv. ratu) istraživanja ukazuju na
konzumirale su se u razdobljima jako antioksidativno i
nestašice druge hrane. Dobra je antikancerogeno djelovanje,
kao krmna hrana, ali ne u doba te se preporučuje u terapiji
cvatnje kada luči štetni cijanogeni kod raka mjehura, limfe,
glikozid. pluća, kože. Šparoga
pročišćava i obnavlja
(eritrocite) krv pogotovo kod
žutice i oboljenja jetre. Konji
je jedu samoinicijativno u
šumi i prirodi.

Mala skrižalina
Prunella vulgaris L.

Rasprostranjena je vrsta na
području Europe, Azije i sjeverne
Afrike, a drugdje se smatra
udomaćenom. Mladi listovi su
jestivi, jedu se sirovi kao salata ili
kuhaju kao špinat. Jestiva i zdrava
ljudima i konjima zbog velikog
udjela C vitamina i karotina.

Livadna zečina, Livadna kadulja
crveni različak,
Salvia pratensis
konjska zob
Ime Salvia potječe od
Centaurea jacea L. latinskog salvare = spasiti,
liječiti, izliječiti.
Pripada rodu Centaurea (zečina)
kao i različak koji je kod nas Naši preci su visoko cijenili
zastupljen s oko 35 vrsta. Njezino kadulju kao ljekovitu biljku.
latinsko ime roda Centaurea Stih iz doba oko godine 1300.
potječe od kentaura ( pola konj, kaže: “Zašto da umre čovjek
pola čovjek) Hirona, začetnika kojemu kadulja raste u vrtu?
botanike i liječnika, u grčkoj “. Samo nam ime biljke govori
mitologiji. Ova biljka je navodno o velikom poštovanju koje
izliječila i samog Hirona. Po su ljudi za salviju gajili od
nekim drugim izvorima ime biljke davnina. Pročišćuje krv, čisti
potječe od lat. riječi centum.= sluz iz dišnih organa i želuca,
stotina i aureum=zlatnik obzirom jača tek i otklanja crijevne
na njezinu ljekovitost. Utvrđeni su smetnje i proljeve. Široke je
antitumorski učinci flavonoida i primjene kod ljudi, konjima
seskviterpena u ekstraktu livadne koristi u svježem obliku na
zečine. Sadrži biotin koji je odličan slične načine.
za nokte (kopita), kosu (grivu) i
kožu. Liječi upale očiju, otekline
i boli oka, probavne probleme i
odličan je za tretiranje anoreksije
jer potiče apetit. Regulira rad
bubrega, žuči i jetre.Odličan protiv
tjeskobe, depresije i stresa zbog
smirujućeg djelovanja na živčani
sustav. Nije naročito kvalitetna
krmna biljka zbog tvrde i grube
stabljike, ali mlade listove konji
pasu.

Anđelika Mišjakinja

Angelica sylvestris Stellaria media

Anđelika je u uporabi dulje Mišjakinja u isto vrijeme cvate
nego što postoji pisana i ima sjeme. Mladi i sočni
povijest o njoj, a ljudi je zbog izdanci mogu se jesti kao
aromatičnog okusa korijena zeleno povrće. Za čaj se može
odavno koriste kao hranu, začin koristiti u svježem stanju ili
i - lijek. Do nebeskih visina osušena. Često je korištena
uzdignuli su je svećenici i časne u narodnoj medicini kao
sestre u samostanima, gdje je lijek za tuberkulozu. Kneipp
bila jedna od glavnih ljekovitih ju preporučuje za tegobe sa
biljaka, uz druge biljke koje bubrezima i mjehurom, protiv
smiruju. U burnom srednjem krvavog kašlja i hemoroida.
vijeku prava privilegija bilo je Vanjskom uporabom koristila
imati dobru probavu i smiren se kod osipa, raznih rana,
duh, a upravo su u toj povlastici psorijaze i gnojnih čireva, za
uživali staleži svećenstva. ispiranje upaljenih očiju i lošeg
Djeluje smirujuće, potiče vida. Sadrži kalij, kalcij, bakar,
lučenje probavnih sokova vitamin C, rutin, željezo, silicij,
želuca i gušterače, te se stoga fosfor, saponine itd. Svinje
koristi kod loše probave, i guske rado jedu njezine
bolnih grčeva i nadutosti. izdanke, ptice sjemenke,
Smiruje i konjsku probavu. a konji je jedu cijelu jer se
izrazito dugo zadržava na
pašnjacima ako su zime toplije
čak cijele godine .

Jednogodišnja krasolika
Erigeron annuus L.

Invazivna je vrsta podrijetlom izoliranih derivata pokazuju
iz Sjeverne Amerike. Namjerno dobre antioksidativne i
je unešena u Europu potkraj 17. neuroprotektivne učinke na
stoljeća kao hortikulturna biljka. U živčane stanice.
Hrvatskoj je prvi puta zabilježena
sredinom 19. stoljeća (1857.). Iz
listova krasolike ekstrakcijom
su izolirani bioaktivni derivati
kafeinske kiseline. Testiranja tih

Čičak Aretium lappa L. Dvogodišnji dimak
Crepis biennis L.
Od čička se upotrebljavaju
list, korijen i sjeme biljke. Ima Medonosna je biljka, pčele na
izuzetno ljekovitu i široku cvjetovima sakupljaju nektar
primjenu kao antibiotik, i cvjetni prah. Dobra je krmna
antiseptik, antimikrobik itd. biljka u svježem stanju.
Listovi se upotrebljavaju kod
opeklina, modrica, tumor
hematoma itd., te kod crva
u crijevima. Sjeme čička se
koristi za čičkovo ulje, koje se
tradicionalno koristi kao lijek
za perut i gubitak kose.

Konji ga jedu samoinicijativno.

Čestoslavica, Sa ovom plavičastom
biljčicom
vidac, veronika, završiti ćemo
naše putovanje
potočnik, runje samoniklog, jestivog
Veronica officinalis i ljekovitog bilja
zagrebačke gore,
Čestoslavica je u narodu glasila pronađenog u
„biljkom za sve“! U narodu je našem okruženju
nazivaju i„muška vijernost“ jer joj tijekom radionica.
sa vrlo nježnim dodirom otpadaju Prepoznali smo
latice. Kada su Rimljani zauzeli mnoge biljke tijekom
germanska područja, saznali su različitih godišnjih
za ovu biljku koju su Germani doma, a neke od njih
izuzetno cijenili. Naravno, postala smo čak i iskušali
je omiljena i njima. Ta malena primijenjujući
biljka raste u šumama, livadama. neke tradicionalne
grmlju, zavlači se posvuda, recepture.
a ima nevjerojatno ljekovite
učinke na čovjekovo zdravlje od
spriječavanja ovapnjenja krvnih
žila pročišćujući krv do raznih
ekcema, reuma, želučanih tekoba
pa i dalje. Uglavnom koristimo
njezin cvijet, no konji je pronalaze
i jedu cijelu.

Recepti za pripremu i konzerviranje
ljekovitog samoniklog bilja

Slatko od maslačka Pogačice sv. Hildegarde

U prirodi gdje nije zagađeno, Samelje se valerijanu i
početkom proljeća (ožujak/ metvicu, te se s pomiješa
travanj) naberite 300 mladih s vodom, brašnom i uljem.
proljetnih cvjetova maslačka. Ispeći. Najslavnija frizijska
Stavite ih u lonac, prelijte s doktorica sv. Hildegarda
litrom vode, dodajte ocijeđeni preporuča pripremu pogačica
sok jednog limuna, te od valerijane i metvice – za
zakuhajte dok ne zavrije. Čim liječenje upale pluća i grčeva u
zakuha ugasite i ostavite da trbušnim organima. Neka njih
se poklopljeno ohladi i miruje često jede i bit će mu bolje!
preko noći.
Peršinovo vino
Nakon 24 sata šupljikavom
kuhačom izvadite cvjetove iz Poznat je lijek za srčane
lonca, stisnite ih rukama ili u bolesti, reumatsku bol i
gazi kako bi se posve ocijedili slabost srca, posebice za
u lonac, te zatim svu tekućinu starije - Peršinovo vino.
procijedite kroz dvostruku gazu
u drugi lonac. U procijeđenu Zakuhajte deset listića peršina,
tekućinu umiješajte 1 kg šećera litru organskog vina i dvije
pa stavite da se lagano kuha žlice vinskog octa.
sljedećih 3-4 sata, da se zgusne
do sirupa. Sterilizirajte staklene Neka vrije 5 minuta.
posude i ulijte još vrući Pomaknite sa vatre, dodajte
sirup u njih. Dobro zatvorite med i zakuhajte ponovno.
pa odložite u smočnici na Pijte triput na dan malu
mračnom. čašicu prije obroka. U slučaju
lupanja srca, smijete piti i veće
količine, dok se srce ne smiri.

Eliksir sjevernih Keksi od cimeta
naroda i Vikinga i pirovog brašna
za umirenje živaca
Vikinzi su poznati po svojim
osvajačkim pohodima u prošlosti, a i protiv stresa
za odlazak u ratna osvajanja trebala
im je iznimna fizička spremnost i Sveta Hildegarda je
otpornost. I oni su pomoć nalazili u protiv stresa savjetovala
ljekovitim travama. Za obnavljanje nošenje ogrlice od
snage koristili su napitak od šipka, kalcedona, čašu kuhanog
koprive i troskota. vina i ove kekse.

Pomiješajte jednake dijelove sušene 45 g muškatnog oraščića
koprive, šipka i troskota. Zakuhajte u 45 g cejlonskog cimeta
3 decilitra vode i pustite da odstoji tri 10 g klinčića u prahu
sata, a zatim procijedite osvježavajući 1,5 kg pirovog brašna
napitak. 375 grama ghee maslaca
300 g muscovado šećera
Redovitim ispijanjem ove mješavine 300 g slatkih badema
omogućene su sljedeće blagodati: 4 žlice kiselog vrhnja
pola žličice soli
• čista krv, pomaže kod kožnih
bolesti, stimulira rad imuniteta, Brzo umijesite tijesto
limfnog sustava, izbacuje mokraćnu iz navedenih sastojaka
kiselinu iz zglobova, jača fetus i pustite da odstoji 30
u trudnica, potiče proizvodnju minuta. Izvaljajte kekse
mlijeka u dojilja, olakšava tegobe debljine tri milimetra.
menopauze, pomaže kod grčeva Pecite na 180 stupnjeva
i nadutosti, snižava krvni tlak, 20-25 minuta.
pomaže kod astme...

Oprez: Osobe koje su oboljele od
reume, artritisa, gihta, jake želučane
kiseline ili oštećenja bubrega ne bi
smjele piti ovaj napitak!

„Prehrana je važna pri ozdravljenju“

Hildegarda je već Glavna načela svete
u svoje doba znala Hildegarde su:
ono da je prehrana
jedan od najbitnijih Jedite prirodnu
faktora za ozdravljenje hranu i koristite
i prevenciju bolesti. ljekovite biljke,
Znanost danas, vodite skroman
potvrđuje ono što je i umjeren život
ona znala prije 850. i pridržavajte
se univerzalnih
duhovnih načela.

Hildegardu je Papa Benedikt
XVI proglasio crkvenom
naučiteljicom 7. listopada 2012.

Endemske biljke bliske

Sada ćemo vas odvesti tamo Dotaknuti
kamo smijemo samo pogle- ćemo se
dom i mirisom, fotoaparatom, endemskih
tamo gdje je ostalo tako malo biljaka
sačuvane ljepote, ljekovitosti Sljemena.
i ostalog da TO svi mi zajedno
moramo zaštititi! One se nalaze
visoko ili nisko, na livadama ili u
šumarcima, poljima ili puteljci-
ma, cvjetaju i mirišu, u bojama
ili zelene, nestaju i rađaju se.... u
blizini i uvijek„posebne“ jer ih
ima toliko malo.

nam i drage Gore

Što su i kakve su to endemske ili ekološki - svojim staništem
biljke? One su biljke koje su ili obitavanjem. Ta posebna
proširene, rastu na nekom područja često znaju biti
određenom, uskom ili manjem u potpunosti izolirana od
području ili pak vrlo velikom, ali nekih drugačijih ekosustava
rastu samo tamo. To područje u blizini, te predstavljaju
može biti definirano kao neko određene“otoke“. Centri
malo brdo, neka cijela država obitavanja neke endemske
ili čak kontinent , ali važno je vrste imaju veliku koncentraciju
da ta određena vrsta biljke, (brojnost) ili zastupljenost u
životinje itd. obitava samo na odnosu na površinu (1m2, 1
tom području, te je ona na km2 idr) na kojoj se nalaze.
njemu definirana zemljopisno

Neke od biljnih vrsta, koje možemo pronaći samo na tom
određenom mjestu, pronalazimo i na Sljemenu. Mali otoci
ugrožene zelene posebnosti, okruženi velikim morem
zelenila koje (još) nije ugroženo. Na Sljemenu tako možemo
naići na zaštićene (endemske) vrste bilja kao što su
medvedničke orhideje ili kaćuni.

Ta biljna vrsta živi na nego što je još važnije, na taj
različitim staništima, način ugrožen je i životinjski
gdje od proljeća do svijet. Također su ugrožene
jeseni ukrašava planinske i proljetnice poput visibaba,
livade, proplanke i rubove šafrana, pasjeg zuba, kukurijeka
šuma. Njihovi neobični i šumarica. Anemone sylvestris
cvjetići izrazito su dobro ili velika šumarica jedna je od
prilagođeni oprašivanju najugroženijih biljaka našeg,
kukaca. Najčeša vrsta su euroazijskog kontinenta.
kokice (lat. Ophrys), čiji Pozivamo posjetitelje da što
cvjetovi bojom, oblikom češće dolaze u posjet prirodi
i mirisom podsjećaju i prekrasnom biljnom svijetu
na izgled kukaca, te ih Medvednice, ali da ne beru
nazivaju kokica paučica zaštićene i posebno ugrožene
(Ophrys sphegodes), kokica biljne vrste. Na taj način izravno
pčelica (O. apifera), kokica podržavamo zaštitu planina i
mušica (O. insectifera) prirode, njihov biljni i životinjski
i bumbarova kokica (O. svijet uz konje, a najviše
fuciflora). No opasnost pčele i kukce čija je opće
od izumiranja ne prijeti poznata uloga nezamijenjiva u
samo bilju koje mnogi očuvanju prirodne ravnoteže i
posjetioci nesavjesno beru, raznolikosti.

U sklopu PP Medvednica pojasevima rasprostranjena
razvijeno je 9 posebnih su stabla vrbe i grmovi
rezervata šumske ruža – koje se tradicionalno
vegetacije, a danas o tim koriste u prehrani ljudi
područjima skrbe Grad i konja. Od plodova
Zagreb, lovačka društva, samoniklog bilja, npr. vrbe
ekološke udruge, Hrvatske i hrastove kore, pripremaju
šume i privatnici. Najveći se ljekoviti kuhani napitci
dio PP Medvednice pokriva koji ublažavaju ili posve
neendemska bukova šuma. uklanjaju zdravstvene
Upravo bukove šume poremećaje. Tu je važno
uobičajeno su najbogatija naglasiti da upravo sušenjem
područja za istraživanje i kuhanjem iz biljaka
i sakupljanje ljekovitog nestaju otrovi, a posebnim
bilja. U literaturi od metodama destilacije iz
starine poznajemo ilirske pojedinih se samoniklih
planinske šume u kojima biljaka mogu proizvesti
rastu koprive. U nižim vrijedne tinkture i ulja.

Od ukupnog broja sezonskih vrsta, na području PP
Medvednica zabilježeno je oko 23% svih endemskih biljnih
vrsta Hrvatske – od čega je zakonom zaštićena 91 biljna
svojta pod kategorijom endemskih i subendemskih biljaka.
Bilje koje nalazimo u području parkova prirode, uglavnom
pripadaju endemskim i subendemskim biljnim svojtama,
budući da je središte njihove rasprostranjenosti moguće
definirati s obzirom na nacionalne ili neke druge, prirodne
granice.

Najpotpuniji herbarij
hrvatskoga bilja

Na popisu posebno zaštićenih biljaka PP
Medvednica nalaze se, između ostalih,
stablo tise i breze, te brojne maćuhice,
kukurijeci, orhideje, ljiljani i šaš. Zbog
razvedenosti reljefa i tipova tla na
Sljemenu, tijekom prošlog stoljeća bilo je
zaštićeno 12 šumskih zajednica: uz veće
vodotoke u podsljemenu rastu šume
crne johe s dugim čašerima, a brežuljke
pokrivaju šume hrasta kitnjaka, bukve i
graba. Općenito crnogoricu susrećemo
na višim nadmorskim visinama. U
predjelu Horvatovih stuba i Lipe nalazi
se posebna biljna zajednica stabala tise
i lipe, dok se na području Krumpirišta
nalazi možda jedna od najstarijih
europskih i najljepših sljemenskih stabala
tise – stare preko 1000 godina!