rudak202305

Hm ... čega sve tu ima? Poezija, nutricionistički kutak, šah, crteži ... I još mnogo toga!! Ema Požgaj, 2.F GRADITELJSKA, PRIIRODOSLOVNA I RUDARSKA ŠKOLA VARAŽDIN, HALLEROVA ALEJA 3, 42000 VARAŽDIN, gprs@ss_gprs_vz.skole.hr

IM PRE SSUM RUDAK Školski list ucenika i u ˇ citelja Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin ˇ Broj 2., svibanj 2023. IZDAVACˇ Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin (GPRŠ) Hallerova Aleja 3, 42000 Varaždin ZA IZDAVACAˇ Vesna Vrcek, prof. - ravnateljica ˇ UREDNICA I LEKTORICA Jasna Matovinovic, prof. ´ GRAFICKO ˇ -TEHNICKA UREDNICA ˇ Marinela Schatten, mag. inf. LIKOVNI PRILOZI Jelena Inkret, 1.f, Ema Požgaj, 2. f , Valentina Ivanušic, 4.f, Laura Breški, 4. f , Tara Slunjski, 4.f , ´ Barbara Posavec , 4.f POEZIJA, PROZA Rafaela Deglin, 1. f, Tea Rodeš, 1.f, Petra Bolfek, 2. f, Lana Kokotec, 4. d, Lea Mikulec, 4. f INTERVJU Dominik Kucljak, 1. gim, Tena Henec, 1. gim PREDLOŠCI Pixbay PRILAGODBA ZA WEB Marinela Schatten, mag. inf. NASLOVNICA Ema Požgaj, 2.f Dragi citatelji! ˇ Cast nam je predstaviti drugi broj školskog lista Rudak. ˇ Pronaci´ cete pregršt zanimljivih radova naših u ´ cenika od poezije, crteža, intervjua pa sve do ˇ šahovskih problema ... Prolistajte, procitajte! ˇ Uredništvo

Neki osjećaji su kao stari prijatelji. Za mene je tuga takva. Zaboravim je kad je nema, ali sjećam se da je loša i da mi radi loše stvari. Ona je kao soba. Sjećaš se kako izgleda dok nisi unutra, ali samo kad uđeš u nju, osjetiš njezinu stvarnu toplinu. Jedanput sam se izvukao i ponovo ću jer znam da je moguće, ali taj proces izlaska…bio je nešto najgore što sam morao napraviti u životu. Sjećate se filma Potraga za Nemom? 1

Sjećate se Dore i njene poznate pjesmice Samo plivaj? Trudim se plivati. Nastaviti putem koji sam zacrtao, ali osjećam se kao da plivam protiv morske struje. Nešto tako malo i slabo protivi se nečem tako snažnom i velikom. prepustiti toj struji, ali bojim se da ta struja vodi Želim se ravno u usta morskog psa, a ako se to dogodi, povratka više nema… Na semaforu se upalilo zeleno svjetlo. Ljudi oko mene se ponovo počinju kretati. Nanesem osmijeh na lice jer nitko ne smije znati kakve unutarnje bitke vodim. Na kraju krajeva, nitko ne zna kakve oluje viju iza tu bezbri đih osmijeha, žnih i nasmiješenih lica. Tea Rodeš, 1. f 2

. Otvorila je svoju krojačnicu u kojoj je šivala najljepše kostime za "daske koje život znače". Ništa ju nije više veselilo od dolaska u kazalište u kojem je gledala svoje kreacije. K njoj nisu dolazili samo kazališni glumci, nego i pjevači i televizijski voditelji. Radeći svoj posao pronašla je i životnog partnera, supruga kojeg je voljela čak više od svog posla. Kada su se vjenčali, ona je imala 24 godine, a on 27. Reklo bi se: "Stari su se ženili!", ali te priče nikako nisu bile prepreka njihovoj ljubavi. S vremena na vrijeme bi me se i sjetila. Poslala je neko pisamce, ali već je tad počela pisati ko purgarica iako joj se s vremena na vrijeme potkrala neka domaća riječ što bi mene uvijek razveselilo. Zima je i jako mi je neobično da nema snijega. Ti zimski, snježni dani bude u meni najljepše uspomene mog djetinjstva. Sjećam se te snježne, ne tako davne, 1947. kada sam se sa svojim prijateljima grudala od škole do kuće. Svakog dana poslije ručka odlazila bih preko ceste k mojoj najboljoj prijateljici Mandi. Sanjke bismo vukle do vrha najvećeg brijega u našem malom, ali tako predivnom selu. Onda bismo zajedno sjele na njih i spustile se sklapajući oči zbog snijega koji nam je išao u lice od te velike brzine. Na kraju staze nikada nismo znale kako zakočiti pa smo samo pale, a ona bi se toliko smijala da nas je čulo cijelo selo i uvijek bi vikala: “Idemo još bržeše!” Taj njezin zanosni osmijeh i pozitivan duh uvijek je zabavljao svakog koga je susrela i uvijek je sanjala velike snove koji su se nama u tim danima činili nemogućim. Ipak, ona je vjerovala da sve može s vjerom u Boga, ali i u sebe. Već u osnovnoj školi najdraži predmet joj je bio likovni. Obožavala je crtati, a najviše je voljela crtati neke nove odjevne predmete. Često je sate i sate provodila s bakom pokraj stare krojačke mašine i malo po malo učila zanat, ali to joj nije bilo dovoljno. Sanjala je o tome da ode u veliki grad, u Zagreb i da tamo usavrši zanat i otvori svoju krojačnicu. Osim toga, jako je voljela kazalište u koje su je jednom godišnje vodili mama i tata. Bila je uporna i svoje dvije ljubavi, svoje snove, odlučila je pretvoriti u stvarnost. Otišla je u Zagreb i onakva kakva je bila, sva vesela i pričljiva, brzo je stekla mnogo prijatelja. Osmijeh izgubljen u snijegu 3

Jednom mi je tako pisala da je dobila dijete, sina. I uživali su njih troje u svojoj obiteljskoj idili. Mali Mihael više i nije bio tako mali, završio je srednju školu i taman završavao fakultet kad je započeo rat. Njen Mihael je, bez previše razmišljanja, odlučio staviti pušku na ramena i krenuti u borbu za svoju zemlju, za ideale koje su roditelji u njega godinama ugrađivali. Nažalost, jednog četvrtka 1993., pred Silvestrovo, javili su joj da je njezin sin jedinac poginuo na bojištu. Kao i svakoj majci, ništa joj nije palo tako teško kao smrt vlastitog djeteta. Ubrzo nakon toga i muž joj se razbolio od silne tuge za sinom. Ona, ne više tako mlada, ostala je bez onih koje je najviše voljela. Srce joj se slomilo na komadiće. Njihov stan kao da više nije bio njihov. Sve stvari i svaki korak podsjećao ju je koliko su još skupa mogli živjeti i stvarati uspomene. I onda se vratila u naše malo selo. Veselila sam se što ćemo opet biti blizu i da ću opet moći čuti taj njen zarazni smijeh prepun ljubavi i dobrote, ali toga nije bilo. Kad sam ušetala u njenu kuću, vidjela sam staru mršavu baku s krunicom u rukama koja je tiho izgovarala svoje molitve. Zagrlila sam ju, ali zima više nije bila ista zima ni smijeh više nije bio onaj isti smijeh. Jedino što se nije promijenilo su velike plave oči koje su skrivale svu tugu našega rata, ali i svu ljubav ovoga svijeta koju sada, u tihim i strpljivim razgovorima, daje onima kojima ju je nekad davno davala u osmijehu i snovima. 4 Rafaela Deglin, 1. f

5 Laura Breški 4.f Tara Slunjski 4.f Franz Kafka, Inspiracija

Barbara Posavec 4.f Franz Kafka, Preobrazba Valentina Ivanušić 4.f 6

Bio si moja bajka. Zapravo, trebao si biti. Sve je djelovalo tako bajkovito. Priča s uvijek sretnim završetkom. Ona priča koju sanjaš, kojoj se nadaš. No, kako je svijet pun boja postao siv? Otkud magla u mojoj bajci? Zar moja bajka neće imati sretan završetak? Čemu onda da se nadam? Zašto baš ja? Zašto ja nikad ne ostvarim svoju bajku? Zašto nikad ljubav ne osjetim? Izgorjela sam! Pretvorila sam se u pepeo, baš kao i moja priča. A ova priča? Ova priča je završena kao i sve druge. Samo puste riječi i procjene. 7

Bolfek Petra 2.f Nikad nisam željela sve. Možda mjesec, ali ne i zvijezde. Makar, ne sve. Nisam djevojka kojoj skidaš zvijezde s neba. Donesi mi mjesec! Zvijezda ima tako puno, a ja ne želim nešto što svi mogu imati. Mjesec je samo jedan. Pa zašto onda ne bi bio moj, zar ne? Nikad nisam željela sve. Roman da, ali ne i pjesmu. Pjesmu može napisati svatko, staviti svoje stihove i rime. Pjesma se lako pamti, ali kako zapamtiti cijeli roman? Pa zašto onda roman ne bi bio o meni? Nikad nisam željela sve, zaista. Željela sam tebe na trenutak, a ne zauvijek. Nikad nisam željela sve. Možda je baš i to problem. Ne želim sve. Ali što ako ja ipak zaslužujem baš to? Što ako ja zaslužujem sve? Ali kako? Kako da želim sve kad drugoj skidaš zvijezde s neba. 8 NIKAD NISAM

9 Od 1940. godine svoj život odlučili smo staviti na kocku. Prijelaz s analogne i mehaničke tehnologije na digitalnu donio je revoluciju koja mijenja naš način života kao nikada prije. Požude za trenutnim pobjedama, ostvarenjem “misija“ i odmorom od produktivnog načina života nadvladale su zdravi ljudski razum. Internet mijenja svijet, videoigre mijenjaju način na koji se igramo. Odyssey -elektronička igra budućnosti . Sve se činilo pouzdanim i sigurnim dok računala nisu preuzela tržište koje iskorištava ljudsku lakovjernost. Rane osamdesete, početak katastrofalne revolucije. Od danog svijeta stvorili smo „Matrix“. Dolaskom interneta djeca i mladi već su tada počela provoditi zabrinjavajuće puno vremena igrajući videoigre. Dogodila se digitalna tranzicija koja je uvelike otežala razumijevanje i kontroliranje djece koja su ujedno glavni potrošači. Dnevno se putem internetskih platforma prenosi više od 500 000 igara koje kontinuirano prati svjetina podvrgnuta utjecajima revolucije. U trenu prekida videoigara, gotovo se uvijek dogodi agresivna reakcija, najčešće osoba koje nisu takve naravi. Moramo shvatiti da je pretjerana posvećenost videoigrama simptom, a ne glavni problem. Vidljivi su elementi moralne panike u kojoj se pokušava stvoriti mišljenje kako se prijeteća opasnost može ukloniti jedino radikalnim i zaštitničkim mjerama. Roditelji su zabrinuti. Ne znaju s kime djeca razgovaraju, koga susreću ni kakav sadržaj gledaju. Takva je zabrinutost opravdana. Kako te roditelji čuvaju i štite od interneta ??? Cilj je educirati roditelje, stručnjake i industrije kako i na koji način mogu zaštititi sebe i djecu na internetu. Rješenje nije samo isključiti mobitel i ostale uređaje ili izbjegavati internet. Odrasli smo uz internet te ne smijemo na takav način prekinuti dotok informacija jer bismo time prekinuli i našu komunikaciju. Svi vjeruju da postoji poveznica između nasilnih igara i nasilja. Međutim, prikupljeni podaci pokazuju suprotno. Istraživanje se provelo među mladima koji igraju vrlo nasilne videoigre i utvrđeno je da upravo nasilnici biraju takve igre.

10

11 Ema Požgaj 2.f

12

Ist eine Frage, die in der Deutschstunde gestellt wurde. Außer den Lehrer sind da noch die Schulpädagogin, unser Schulpsychologe, die Schulleiterin, die Bibliothekarin, der Hausmeister und natürlich unsere Putzfrauen und andere. Zwei Schüler aus der 1. Gim-Klasse haben ein Interview geführt - Dominik Kucljak mit der Schulleiterin Frau Vesna Vrček und Tena Henec mit der Bibliothekarin Frau Elvira Gotal. Hier steht, was sie erfahren haben: WER ARBEITET ALLES IN DER SCHULE? WER ARBEITET ALLES IN DER SCHULE? Interview mit der Schulleiterin von Dominik Kucljak Dominik: Guten Tag und vielen Dank, dass Sie diesem Interview zugestimmt haben. Als erstes, was bedeutet für Sie Schulleiterin, zu sein? Frau Vrček: Schulleiterin zu sein, bedeutet, sich für die ganze Schule, Schüler, Lehrer und Finanzen zu kümmern. Dominik: Warum wollten Sie Schulleiterin werden? Frau Vrček: Ich wollte die Schule verändern. Ich wollte die Schule lebendiger, attraktiver und besser als vorher machen. Dominik: Kommen viele Schüler zu Ihnen zu einem Gespräch? Frau Vrček: Meistens am Ende des Schuljahres, wenn die Schüler Noten bekommen und unter Stress sind. Ich wünschte, sie würden öfter kommen mit Vorschlägen und Fragen. Dominik: Ist es schwer Schulleiterin zu sein? Frau Vrček: Ja, es ist nicht leicht. Ich finde es schöner, Schüler zu unterrichten. Dominik: Sind Sie mit den Leistungen der Schüler zufrieden? Frau Vrček: In unserer Schule gibt es viele gute Schüler, aber ich bin mit den Ergebnissen des Abiturs nicht zufrieden. Dominik: Was denken Sie über das Bildungssystem von Kroatien? Frau Vrček: Das Bildungssystem von Kroatien ist nicht schlecht, aber es solllte modernisiert werden. Dominik: Wo würden Sie gern arbeiten, wenn nicht in der Schule? Frau Vrček: Ich würde gern in einem Chemielabor oder als Molekularbiologin arbeiten. Dominik: Und am Ende, können Sie einem zukünftigen Schulleiter / leiterin ein Tipp geben? Frau Vrček: Er oder sie sollte mutig, entschlossen sein und gute Nerven haben. Dominik: Vielen Dank für das Gespräch. 13

Tena: Danke, dass ich Sie interviewen darf. Warum sind Sie Bibliothekarin geworden? Frau Gotal: Ich habe schon immer gern Bücher gelesen. Sie sind für mich ein „Tor zur Welt“. So habe ich interessante Sachen über meine Umgebung erfahren. Tena: Wie wird man Bibliothekarin? Frau Gotal: Man muss natürlich studieren. Tena: Wie lange arbeiten Sie als Bibliothekarin? Frau Gotal: Etwa 12 Jahre. Zuerst arbeitete ich in der Universitätsbibliothek und jetzt in der Schulbibliothek. Tena: Was machen Sie am liebsten? Frau Gotal: Am liebsten arbeite ich mit den Schülern. Tena: Wie viele Bücher haben Sie gelesen? Frau Gotal: Ha, ha. Ich weiß es nicht genau. Ich versuche 1-2 Bücher im Monat zu lesen. Tena: Kommen Schüler gerne zu Ihnen in die Bibiothek? Frau Gotal: Ich denke schon. Tena: Nutzen auch die Lehrer die Bibliothek? Frau Gotal: Ja. Sie leihen Fachliteratur aus, aber auch andere Bücher, etwas nach ihrer Wahl. Interview mit der Bibliothekarin von Tena Henec 14

15 Plan kazališta Hermanna Helmera Hermann Helmer, projektant kazališta

Spomen ploča na ulaznom stubištu kazališta Janko Jambrešćak, graditelj kazališta 16

17

...sudjelovali u programu platforme Pukotine na Sceni Zvonimira Rogoza koji je bio posvećen brizi za mentalno zdravlje tijekom odrastanja. Gošće su bile pjevačica Nika Turković, aktivistica i novinarka Marta Divjak i studentica Severina Lajtman koje su podijelile vlastito iskustvo odrastanja. U razgovoru je sudjelovao i tim psihoterapeuta. ..zavirili u prostore iza kazališnih dasaka, vidjeli gdje se glumci pripremaju za izlazak na scenu, kako izgleda krojačnica, gdje se skriva šaptač, što radi inspicijent… 18

U našoj školi djeluje Šahovski klub pod voditeljstvom profesora Ivice Inkreta koji priprema učenike za ekipna i pojedinačna natjecanja. Šah 19

Učenica Jelena Inkret iz 1.F razreda pripremila je nekoliko šahovskih problema. Pokušajte ih riješiti! Skrivena rješenja pronađite na ostalim stranicama lista!! 20

Naši sportski uspjesi KARATE Ja sam Lana Kokotec i treniram karate već 8 godina u klubu Klenovnik. Počela sam trenirati kad još nisam ni znala što je to zapravo sport. Karate je japanska borilačka vještina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane koja uvijek dobro dođe u životu. U Hrvatskoj se karate počeo trenirati 1956. u džudo-klubu Mladost u Zagrebu. Jedan od opasnih, ali i veoma zanimljivih sportova. Na početku mi se i nije svidjelo, bila sam malo lijena što se tiče bilo kakvih poslova, a kamoli sporta na koji se mora redovito dolaziti. No, s vremenom sam ga zavoljela i drago mi je zbog toga jer sam postala uspješna u tome sportu. Počela sam hodati na natjecanja, osvajati prva mjesta, naravno ne uvijek, ali dobro mi je išlo. Iako sam puno puta nastradala u borbi, nikad nisam odustajala jer bilo je to nešto što sam obožavala više od bilo čega. Sve je bilo dobro dok nije došla korona. Više nisam mogla ići na treninge jer sam imala popodne školu, a i nismo uspjeli dobiti dvoranu. Godinu dana bez treninga! Bila je to teška godina, ali srećom brzo je prošla. 21

Počelo je sve dolaziti u normalu, pandemija se smirila. Tada sam opet počela trenirati no odustala sam od natjecanja. Pružila mi se prilika da postanem sutkinja. Nisam bila sigurna želim li to no ipak sam pristala. Položila sam sve testove bez ikakve muke i tako postala prva sutkinja u povijesti našeg kluba. Dočekala sam svoje prvo suđenje koje je odlično prošlo. Nikad nisam mislila da bi tako daleko mogla dogurati jedna mala djevojčica koja je došla uhvatiti samo malo sportskog duha. Zadovoljna sam time, sretna i ponosna na samu sebe. U planu mi je i dalje trenirati karate te ostati u sudačkim vodama. Lana Kokotec, 4. d 22

23

KREMŠNITE OD BATATA SASTOJCI: 720 g batata 2 l mlijeka 2 vanilin šećera 20 g stevije/200 g šećera (po potrebi) 2 pudinga od vanilije 200 g gustina 2 listića želatine 7 dcl vrhnja za šlag Petit Beurre keksi PRIPREMA: Batat oguliti i kuhati na pari sve dok ne omekša i zatim ga još toplog pasirati. Kuhati 1,5 l mlijeka i u njega dodati 20 g stevije/200g šećera (može se dodati manje ili uopće ne dodati ako je kolač dovoljno sladak) i 2 vanilin šećera. Kada mlijeko zavri, postupno ga dodavati pireu od batata i polako miješati. U drugu zdjelu pomiješati prašak za puding i gustin sa 5 dcl mlijeka. Kada smjesa zakipi, potrebno je kuhati još 5 minuta i miješati. Nakon toga, smjesa se makne s vatre i u nju se stavi želatina. Smjesu opet postupno dodajemo u pire od batata. Napravi se šlag od 5 dcl vrhnja za šlag te se doda u smjesu. Na dno pekača stave se Petit keksi, ulije se pire i od ostatka vrhnja za šlag napravi se šlag koji se stavlja na kremšnite. Batat je pun vlakana koja su vrlo važna za normalan rad crijeva, sadrži antioksidanse koji potiču rast dobrih bakterija i sadrži vitamin A koji je važan za vid. Elena Blažunaj, 3.E24

25 MOJI ZDRAVI MUFFINI SASTOJCI: SUHI SASTOJCI: o 140 g integralnog pirovog brašna o 120 g mljevenih zobenih pahuljica o 1 ravna žličica sode bikarbone o 1 žličica cimeta o pola žličice soli o 30 g mljevenih oraha o 50 g tamne čokolade o 100 g smrznutih aronija MOKRI SASTOJCI: o 2 jaja o 50 g otopljenog kokosovog ulja o 150 g grčkog jogurta o 2,5 žlice meda PRIPREMA: U zdjelu se pomiješaju suhi i mokri sastojci (bez čokolade, oraha i aronije) i kratko se sjedine pjenjačom. Doda se sjeckana čokolada, mljeveni orasi i umiješaju se špatulom. Na kraju se doda aronija i pažljivo umiješa. Košarice za muffine napune se skoro do vrha i peku u pećnici zagrijanoj na 180 °C oko 18 minuta (dok ne poprime zlatnožutu boju). Dobar tek! Integralno pirovo brašno ima više bjelančevina, a manje kalorija od pšeničnog brašna te je lakše probavljivo. Bjelančevine odnosno gluten u piru se razlikuje od pšeničnog glutena i zbog toga pirovo brašno dobro podnose ljudi koji su osjetljivi na gluten (nije pogodno za osobe koje boluju od celijakije). Hana Posavec, 3.E

26 SASTOJCI: 3 jaja 500 g svježeg posnog sira 125 g zobenih pahuljica 125 g raženih pahuljica 1 prašak za pecivo 1 žlica chia sjemenki 1 žlica lanenih sjemenki na vrh čajne žličice cejlonskog cimeta malo soli PRIPREMA: Pjenasto izmiješati jaja, dodati svježi sir, sol i prašak za pecivo. U to umiješati zobene i ražene pahuljice, staviti chia i lanene sjemenke te cimet. Sve dobro promiješati i staviti u kalup obložen papirom za pečenje. Peći na 180 °C oko 35 minuta. PROTEINSKI KRUH Zobene pahuljice su dobar izvor vitamina B , minerala i vlakana. Sadrže beta glukan u posebnom obliku koji pomaže u snižavanju kolesterola. Vlakna iz zobi povećavaju osjećaj punine u želucu dok beta glukan pomaže u smanjivanju apetita što zajedno ima pozitivan učinak kod mršavljenja. Karla Lorena Cerovečki Culjak, 3.E

27 PRIPREMA: Oprati, oguliti i naribati ciklu i mrkvu te limun narezati na kocke. Zatim dodati limunsku kiselinu i vodu i pustiti da odstoji 24 sata. Procijediti, dodati šećer te sve zajedno dobro promiješati. Ponovno ostaviti još 24 sata. Nakon toga staviti sok u boce te pasterizirati. SASTOJCI: 50 dag cikle 50 dag limuna 35 dag mrkve 10 dag limunske kiseline 2,5 l vode 2,5 kg šećera 1 vanilin šećer

PRIPREMA: Namaz od avokada: 1.Očistiti avokado i staviti u posudu. 2.Dodati dvije žlice maslinovog ulja, dva češnja češnjaka, prstohvat soli i papra. 3.Sve usitniti štapnim mikserom. Salata: 1.Oprati i očistiti rikolu i rajčicu narezati na kockice. Mateo Horvat, 3.E SASTOJCI (za 2 osobe): Namaz od avokada: 3 avokada 2 žlice maslinovog ulja 2 češnja češnjaka prstohvat soli prstohvat papra Salata: 125 g rikole 2 rajčice Avokado je bogat „ dobrim“ masnoćama koje imaju pozitivan učinak na zdravlje srca i krvnih žila. Obiluje vlaknima, kalijem, visokim udjelom vitamina E i B te folnom kiselinom. Redovita konzumacija avokada smanjuje znakove starenja i potiče stvaranje kolagena poboljšavajući elastičnost i čvrstoću kože. NAMAZ OD AVOKADA SA SALATOM OD RIKULE I RAJČICE 28

SASTOJCI (za 4 osobe): 1 luk 2 manje paprike 1 mrkva 2 rajčice ½ tikvice 100 g graška 100 g kvinoje 400 g pilećih prsa 29 PRIPREMA: Na tavi popržite luk i meso narezano na kockice. Zatim u tavu dodajte već prije nasjeckano povrće. Nastavite pirjati povrće i meso dok ne omekša. U međuvremenu isprati kvinoju hladnom vodom i kuhati otprilike 15 min. Kad svi sastojci omekšaju, dodati kvinoju i ostaviti na vatri još 5 min. Kvinoja je bogata željezom koje je važno za prijenos kisika i ugljikovog dioksida po tijelu. Osim toga, dobar je izvor proteina jer sadrži dovoljne količine svih esencijalnih aminokiselina koje organizam ne može sam proizvesti. Jedan je od rijetkih biljnih izvora svih esencijalnih aminokiselina. Petra Rutić, 3.E ŠARENA KVINOJA

SASTOJCI: 150 g pilećih prsa 100 g zelene salate 1 raj 40 g mozzarelle čica 3-4 jušne žlice kukuruza šećerca PRIPREMA: Pileća prsa začiniti solju i paprom po želji te ispeći na ulju dok ne porumeni. Pripremiti opranu i narezanu zelenu salatu, dodati rajčicu, šećerca, pileća prsa te mozzarellu. Pileća prsa su namirnica bogata visokovrijednim proteinima koji omogućavaju jačanje mišića i pokretljivost. Također se smatraju prirodnim antidepresivom jer sadrže aminokiselinu triptofan koja povećava razinu serotonina i stvara osjećaj ugode. Tara Borovec, 3.E 30 PILEĆA SALATA

32

33

34

35

Budući keramičari, Emanuel Pikutić i Nino Risović iz 3. HI razreda, obavili su najveći dio posla. Pločice za oblaganje zidova i poda su donirali roditelji pa se tu našlo pločica različitih dimenzija i debljina. Najprije je trebalo razvrstati pločice zatim su se oblagali zidovi i pod. 36 Budući keramičaKorištene su i pločice koje su izradili mali polaznici Dječjeg vrtića Aleja. Na kraju je slijedilo fugiranje pločica.

Učenici 2. HI razreda, budući zidari Božidar Drač i Matija Jurenec , obavili su završno gletanje zidova i izradili mali zidić od staklene opeke. Radovi su se odvijali u sklopu praktične nastave od siječnja do travnja, ovisno o vremenskim prilikama uz nadzor Marije Helene Kelin, nastavnice praktične nastave i uz koordinaciju Damira Pečevskog, nastavnika graditeljske skupine predmeta. Svečano otvorenje WC-a bilo je 5. svibnja 2023. 37

Otvorenje šekreta 38

39