Prethodna stranica: 53. Aerodinamičan brod star 4500 godina izgrađen poput suvremenih brodova
za prekooceanske polovidbe, a otkrivenje zakopan pokraj Velike piramide. Drugi slični brodovi za
koje se pretpostavlja da su mnogo stariji, nedavno su otkriveni zakopani u pustinji u Abydosu u
Gornjemu Egiptu.
Ova stranica, gore: 54. Najstarije poznato umjetničko grafičko djelo iz preddinastičkoga Egipta,
koje se danas nalazi u Kairskome Muzeju grubo prikazuje slične brodove.
Ispod: 55. Navedeni su se brodovi povezivali s bogovima Neter, koji su navodno u drevnome "Prvome
dobu" donijeli dobra civilizacije u Egipat. Usporedi također i slike 19 i 20.
Gore: 56. Geometrijska savršenost Velike piramide u Egiptu visoke gotovo 152 m, koju je oko
2250. godine pr. Kr. navodno izgradio Keops, faraon četvrte dinastije. Velika piramida je, između
ostaloga, služila i kao matematički model sjeverne Zemljine polutke u omjeru 1: 43 200.
Ispod: 57. Ruševine obližnje piramide Sahura, faraona iz Pete dinastije koji je vladao otprilike
2450.god. pr. Kr. Kako se može objasniti takva graditeljska i inženjerska nestručnost i nesavršenost
u razdoblju od samo jednoga stoljeća?
Gore. 58. Kompleks Zoserovih piramida u Saqqari. Slavna stepenasta piramida, za koju arheolozi
pretpostavljaju da predstavlja najstariju golemu kamenu građevinu na svijetu, visoka je 61 m i
zgrađena je u razdoblju Treće dinastije, otprilike 2650. god. pr Kr
Ispod: 59. Grobnica ispisana hijeroglifima, koja se nalazi u piramidi Unasa, faraona Pete dinastije
i Saqqari, osnovna je riznica tajanstvenih Tekstova iz piramide. Obratite pozornost na strop ukrašen
zvijezdama.
Prethodna stranica: 60. Detalj Tekstova iz piramide iz Unasove grobnice u Saqqari s ispisanim
Unasovim imenom u ovalnoj kartuši na sredini okvira. Tekstovi govore o umrlome faraonu koji se
ponovno rodio u zviježđu Oriona, a spominju se i brojni neobični tehnološki pojmovi.
Gore: 61. Popis Kraljeva u Hramu Setija I. u Abydosu. Na lijevoj strani okvira prikazan je faraon
Seti I. (1306.- 1290.) kako pokazuje svome sinu (budućemu faraonu Ramzesu II.) natpis s imenima
76 faraona koji su prije njega vladali Egiptom.
Ispod: 62. Hram Setija I. Posvećenje Ozirisu, "Gospodaru Vječnosti", koji je prikazan kako sjedi u
sredini okvira i na glavi nosi krunu Atef te karakterističnu bradu koja ga povezuje s Viracochom u
Andama i Quetzalcoatlom u Srednjoj Americi.
Gore: 63. Pogled na Osireion, divovsku podzemnu građevinu otkrivenu ispod pijeska iza hrama
Setija I. u Abydosu. Egiptolozi smatraju da je izgrađena u doba Setija I.(oko 13 tisućljeća pr. Kr.).
Geolozi ne dijele njihovo mišljenje: Pod Osireiona niži je za 15 m. Od poda Setijeva hrama, što
upućuje na to, da je građevina nastala gotovo 10.000 tisuća godina prije, te da ju je postupno zatrpavala
sedimentacija.
Dolje: 64. Megalitski stil gradnje Osireiona razlikuje se od svih poznatih građevina iz doba Setija I.
Međutim, veoma nalikuje strogoj, divovskoj arhitekturi Hramova Doline i Grobnice u Gizi, koji
svjedoče o mnogo daljoj prošlosti nego što to arheolozi pretpostavljaju.
Fotografija 65. Glavni ulaz u Osireion. Usporedi sa slikom 9, te s Hramom Doline.
Fotografije 66 i 67 (gore lijevo i desno): Pogled u unutrašnjost takozvana Kefrenova Hrama Doline
u Gizi. Uočljivi su veoma erodirani megaliti od vapnenca, iznad i iza granitnih blokova. Jesu li
vapnenački megaliti postavljeni mnogo prije granitnih blokova?
Fotografija 68 (dolje lijevo): Je li slučajnost da "mozaik" Hrama Doline neodoljivo podsjeća na one
peruanske? Usporedi sa slikama 6 i 7.
Fotografija 69 (dolje desno): Velika Sfinga, pogled s juga. Tragovi erozije na tijelu Sfinge upućuju
geologe na zaključak da su prvi erozivni čimbenici bile velike kiše, koje su na tom području posljednji
put pale u11. tisućljeću pr. Kr.
Fotografija 70 (gore): Divovski vanjski zidovi Hrama Doline načinjeni od erodiranih blokova od
kojih je svaki težak poput današnjega diesel motora.
Fotografija 71 (dolje): Na stražnjem dijelu jame na kojemu je izrezbareno tijelo Sfinge vidljivi su
tragovi erozije izazvane oborinama. Stražnji dio Sfinge prekriven je kamenim blokovima koje su
umetnuli moderni restauratori.
Fotografija 72 (gore): Druga piramida u zoru. Njezin vrh obasjavaju prve zrake izlazećeg sunca.
Fotografija 73 (dolje): Zalazak sunca na zimski solsticij iznad Treće piramide. Nedavno su arheološka
istraživanja pokazala da su Tri Velike Piramide i Velika Sfinga dijelovi divovske karte neba, kakve
je izgledalo 10 500. god. Pr. Kr.