Darko Žigrović

99 PRIGORSKI POZDRAV ©to su strasti sirovije, to je æivot ukusniji. v U svojoj se karijeri nalaktario na tuim glavama. v I vojni πatori se podiæu zbog cirkusa. v Radio je kule od pijeska — u oblacima. v Pravi stolar i sa svojih osam prstiju Ëini Ëuda. v Pisao je da bi bio slavan, a ne gladan. v Ljudi ne vole Ëitati, pa im prodaju bajke preko malih ekrana. v Okolnosti mogu biti olakotne, otegotne, i po potrebi. v Nevjera je mutni lov u braËnim vodama. v

100 DARKO ÆIGROVI∆ Doπao je k sebi. Bio je to bolan susret. v I kurje oko moæe dobiti sivu mrenu. v Poluga je bila zlatna, ali prekratka da podigne teret. v Aforizam je sprint na kratke staze — s preponama. v MatematiËar ima razlomak, a pisac odlomak. v Ma koliko ljubav bila Ëista, ostavlja mrlje na posteljini. v Kad ne znaπ da je imaπ, bolest je tvoja najveÊa tajna. v U nekim odnosima jednakost je na upitniku. v

101 PRIGORSKI POZDRAV Marx je od kapitala imao samo knjigu. v Povijest moæe biti ispisana aforizmom. v Grafit je krik i vapaj ulice. v Knjige su potroπna roba, jer su rijeËi uzalud napisane. v Dao je pisano jamstvo — otiskom kaæiprsta. v I kad se pije, voda moæe doÊi do grla. v Odgojila ga je ulica, i to slijepa. v Imamo novog predsjednika. Poæelimo mu zdravlje i πiroke ovlasti. v NeprihvaÊeni problemi su uvijek nerjeπivi. v

102 DARKO ÆIGROVI∆ Generali uvijek igraju na prvu kartu; onu geografsku. v Posao je slabo plaÊen, ali isplativiji je ako se loπe odradi. v Od viπka kilograma bole koljena. v Najteæe je samom sebi dati malo truda. v Ne treba lagati. Dovoljno je preπutjeti istinu. v Najdalje stignete kad bjeæite od vlastite proπlosti. v Ruπitelj predrasuda moæe se smatrati graditeljem. v NajveÊa je zahvalnost kad se pruæena ruka prihvati kleËeÊi na koljenima. v

103 PRIGORSKI POZDRAV Tekst je bio toliko skuËen da nismo mogli Ëitati izmeu redaka. v Bog je prisutan i tamo gdje ljudska noga joπ nije kroËila. v Nisu u stanju reciklirati vlastite gluposti i koristiti ih unedogled. v Napravili smo baËvu. Bio je to naπ projekt koji je dræao vodu. v Naπao sam si poËasno mjesto — na rubu pameti. v Da je drvna industrija na zelenoj grani, bilo bi manje prosjaËkih πtapova. v I ljubavni i kratki spoj mogu zavrπiti iskrenjem. v Tko ima noÊne more, dao bi sve da bude budan. v

104 DARKO ÆIGROVI∆ Prirodnih ljepota je sve manje i u prirodi. v Lakπe je pripitomiti lava, nego podivljale hormone. v Utopija je ocean u kojem se lako utopite. v Um stvara proizvode, a jednoumlje posljedice. v Nosio je cipele s potpisom, a bio je papuËar. v Ne leti sve πto nosi perje. v Moje miπljenje je imalo vrijednost. Zato sam ga stavio u plavu kuvertu. v Rat je odgoen. Ratovat Êemo na rate. v Diploma je list koji prikriva spolne razlike. v

105 PRIGORSKI POZDRAV Ateisti itekako vjeruju u neradne crkvene blagdane. v Goli otok, Ëim je gol, izaziva sramotu. v Ima onih koji se obogate na glomaznom otpadu. Ali i onih koji æive na glomaznom otpadu. v Iscrtali su sudbinu — πibom po dlanu. v Æivjeti od jala znaËi umrijeti od jada. v Izorao bih ja njivu, ali se bojim da netko ne posije sjeme razdora. v Na mei je uvijek posijano sjeme razdora. v Ako nevolje urane, onda je bitno da mirovine ne kasne. v

106 DARKO ÆIGROVI∆ Pred izbore politiËka scena liËi na modnu. v Moja linija manjeg otpora sve je bljea i tanja. v Batinaπi se uvijek pobrinu za mrkvu. v Loπe raspoloæenje postalo je vjerska kategorija. v Ne trpimo mi od danas do sutra, veÊ od prvog do prvog u mjesecu. v Kad ispadate vragu iz torbe, doËekajte se na noge. v Indijanci su bili nepismeni, pa su im drugi pisali povijest. v Kad ptice lete u jatu, i vrijeme im sporije preleti. v

107 PRIGORSKI POZDRAV Kad se maπe kaæiprstom, to ima veÊu teæinu od cijele πake. v Borba protiv bora s vremenom izgubi smisao. v ©to je starije — kokoπ, jaje ili muÊak? v Aforizam nema stranice kao roman, ali okreÊe æivotne stranice. v »eπnjak u dobrom paprikaπu ni vragu ne smeta. v Postoji li sudski tumaË za jezik mrænje? v Boli me æuË; probavljao sam mnoga masna obeÊanja. v Tvornica je otiπla u steËaj, a masa se pojavila na ulici. v

108 DARKO ÆIGROVI∆ Svima nam se mjeri vrijeme, ne samo trkaËima. v Broj preminulih od zaraze statistiËki smanjuje broj oboljelih. v I Tihi ocean zna biti buËan. v Tko puca od muke, ubija sebe. v I temeljne zakone slobode smo zatrpali, skupa s ratnim sjekirama. v Bijeli miπevi u pravilu doæive crnu sudbinu. v Kad su gladni, ljudi ratuju i zubima. v Rode donose djecu iz toplijih krajeva. v Oæiljak je bolni podsjetnik na ranu. v

109 PRIGORSKI POZDRAV Ne zna se kad Êe rat. Budale su stalno mobilizirane. v Odmahnuo sam rukom na one koji u mene upiru kaæiprstom. v Postoje li teretane za jaËanje karaktera? v BuduÊnost neÊe biti onakva kakva je bila prije. v Rado bi mi nategnuo uπi, ali one u zidovima. v Æivot se konzumira svakodnevno i danonoÊno. v S pileÊim mozgom, a rade svinjarije. v Bolje grafitom po zidu, nego glavom kroza zid. v ©to je glava praznija, viπe je upotrebljiva. v

110 DARKO ÆIGROVI∆ Priroda nam neprestano daje moguÊnost da je zagadimo. v Dim uvijek visi u zraku. v Ne pratim æuti tisak. Ne vjerujem ni crnom slovu na bijelom papiru. v Zatrpali smo jame iz proπlosti. Skupa s kostima. v Treba pustiti genijalce da πto viπe spavaju. Bit Êe viπe snova za ostvariti. v Kad si svojeglav, puπe ti za vratom. v Molim lijepo, manite se mojih mana. v Kad se priprema, i ratni stroj moæe ugodno zujati. v

111 PRIGORSKI POZDRAV Humano se ne mogu preseliti niti ptice iz jednog u drugo gnijezdo. v Mi smo i od razvrstavanja smeÊa uspjeli napraviti znanost. v Malo mi je otupio kut gledanja na probleme. v Tek se u izbornoj noÊi neke stranke probude iz sna. v I kod povlaËenja moæemo klicati. v Velika inflacija kuca na vrata; vjerojatno je dostava besplatna. v Kad ste u kratkim rukavima, teπko je skrivati asa. v Moralno sam pao. Savjest mi nije ni okrznuta. v

112 DARKO ÆIGROVI∆ Popust na koliËinu se isplati. NaroËito ako se prodaje glupost. v Viπe sam nauËio od drugih, nego od prvih. v Cigle su najsigurnije u zidu. v Tako su ga pripitomili, da je postao glavni lik u basni. v Kondiciju za trku na duge pruge stekao sam cupkanjem na mjestu. v Trenutak za pamÊenje oduzeo mu je Alzheimer. v Kad si sretan, lupi dlanom ti u obraz. v FiziËari se bave Ëesticama, a trebali bi oneËiπÊenjem. v

113 PRIGORSKI POZDRAV Uz vino su raspravljali o geopolitiËkoj vaænosti vode. v UËestala konzumacija luka u prehrani utjeËe na vaπ look. v Mogla bi i potroπnja vode, kao i struje, imati dvije tarife. v Da bi preæivjeli, jedni se koriste ælicom, a drugi æicom. v Jedni pale knjige, a drugi se pale na njihov sadræaj. v U katastarskom uredu treba zaposliti fiziËare koji se bave Ëesticama. v Moja katastarska Ëestica nekome je uletjela u oko. v

114 DARKO ÆIGROVI∆ Moja moralna nula ima viπe decimala. v Za guske u magli predvien je lonac. v Radio sam cijelu noÊ za bolje sutra. Naime, dobro sam spavao. v Nije me htjela kocka; dok sam joj brusio rubove, izgubio sam cijelo bogatstvo. v Bilo je tu svega i svaËega, a najviπe tuega. v “Moje vrijeme mora biti!” — zaurlao je imperativ. v Ne provodim ja stroga pravila, nego samo strogoÊu. v Osiromaπeni uran je vrlo skup. v

115 PRIGORSKI POZDRAV Kad izreËene rijeËi izgube logiku, izgube i na teæini. v ©kolska kreda je kamen temeljac obrazovanja. v Rezultati rada pËelara su toliko opipljivi, da se lijepe za prste. v Malo sam previπe zasolio juhu. Preπao sam granicu dobrog ukusa. v Objedinili smo se za stolom. Vrijeme je objeda s posluæenom jezikovom juhom. v I naπ puk je puka sluËajnost. v Kad on protegne noge, u pravilu nekog πutne. v Laboratorij za vaenje masti radi od 0 do 24 sata. v

116 DARKO ÆIGROVI∆ Æivot Ëine sitnice, ali one malo koga zadovoljavaju. v Kad te vrijeme pregazi, onda te i drugi nagaze. v Gledam strane sapunice na televiziji i pjenim se od nervoze. v Bankomatu ni jedan minus nije mrzak. v Da koprive imaju trnje, bile bi dvostruko opasnije. v Pokraj praznog tanjura i salvetom si moæete obrisati suze. v Duboko u sebi imao je bodljikavu æicu. v Moæe li æivotni poziv biti propuπten? v

117 PRIGORSKI POZDRAV Kad pametna bomba ne eksplodira, postaje zaostala mina. v Kod svih strujanja i elektriËni stup moæe postati stup srama. v Kad se knjige bace na lomaËu, moæe se reÊi da ih je kritika dobro opekla. v U temelje naπe domovine ugraene su milijarde krvnih zrnaca. v Na dobrom sam putu. Naπao sam privjesak koji je bio na kljuËu rjeπavanja mojih problema. v U æivotu treba raditi ono πto nam je vaæno, i ono πto je za vjeËnost. v Zveket novca zamijenilo je lupkanje zlatnih poluga. v

118 DARKO ÆIGROVI∆ Kad o neËemu ne æelim razmiπljati, poËnem se baviti telepatijom. v U poreznim oazama i neuraËunljivost se koristi kao porezna olakπica. v Kostur svakog kriminalistiËkog romana Ëine leπevi. v Kako naπ narod vozi, i leæeÊi policajci moraju imati povlaπteni staæ. v Ljudi su obnovljivi izvor energije; stalno se stvaraju novi. v Ja jesam za kompromisna rjeπenja, ali samo ona koja ja predloæim. v Otkad se bavim vrtlarstvom, teËe mi med i mlijeko. v

119 PRIGORSKI POZDRAV Volim surfati na radio-valovima. v S istim sloganom svatko je krenuo svojim putom. v Danas sve moæe posluæiti kao oruæje za rat, ali ne i kao orue za rad. v U πirom otvorene duπe i zlo moæe lako uÊi. v Neki su spojili rad i molitvu: mole Boga da ne nau posao. v Za prljavi posao treba imati tri Ëiste. v BiraËko tijelo nam je invalidno, πto se oËituje kod izlaznosti na izbore. v Ne ulijevajte mi nadu; Ëaπa mi je ionako puna utopija. v

120 DARKO ÆIGROVI∆ Pitanje koje nam stoji nad glavom lako postane omËa. v Da bismo imali od igle do lokomotive, treba isplesti puno nîti. v Kakvi god bili, zatvori su po mjeri malog Ëovjeka. v Douπnik se ogluπio o zapovijed, pa je dobio po prstima. v Ogrijeπiti se o prirodne zakone znaËi oËekivati teπku kaznu. v Nastava na daljinu urodila je plodom. Sve smo dalje od znanja. v Moæe se æivjeti od ljubavi; doduπe teπko ju je zahvatiti ælicom u tanjuru. v

121 PRIGORSKI POZDRAV Imam informacije koje bih javno podijelio, ali one bi onda podijelile javnost. v Nakon nekoliko piva, ideje su mi se razvodnile. v Neke zemlje serijski proizvode tv-serije. v Nemam ja æeludac da æivim po ptiËjem mlijeku. v Ratni bubnjevi i poneka truba — dovoljno za ratni orkestar. v »ovjeka se moæe nogirati i lijepom rijeËju. v I nova tehnoloπka revolucija jede svoju djecu — odmalena. v Pandorina kutija je kao kutija osiguraËa. Iz nje su svi kratki spojevi. v

122 DARKO ÆIGROVI∆ Mladi ljubav prakticiraju, ali je ne æive. v Svi dobri vodiËi su dobro izolirani. v NoÊio sam u sobi s pogledom, tako da nisam ni spavao. v ©to je vertikala moralnija, to je uspon normalniji. v U laæi moæda jesu kratke noge, ali broj cipela je isti. v Zgrada se nalazila na (r)uglu dviju ulica. v Naπ labirint ima izlaz samo prema Nebu. v Naπe greπke u koracima imaju evolucijski znaËaj. v

123 PRIGORSKI POZDRAV Generacije koje dolaze, uglavnom odlaze. Na Zapad. v Treba izraziti poπtovanje prema starijima; tu i tamo zapalim koji lampaπ. v Uz krumpir i janjetinu, sve mi se Ëini da je problem luk i voda. v Poπtenjak i siromah imaju u dræavi istu majku; zapravo maÊehu. v Kad sam uhvatio zlatnu ribicu, jedina æelja mi je bila da πto prije odem do zalogajnice. v Onaj koji je od mene prepisivao u πkoli, sad mi prepisuje recepte. v Za naπu vlast ne postoje nesavladive prepreke, niti one zakonske. v

124 DARKO ÆIGROVI∆ Novac je kamen temeljac svakog povjerenja. v Bog je veÊinski dioniËar ljudske dobrote. v Ratovanje, ludom radovanje. v Ratovanje, profiteru radovanje. v Slobodni smo ljudi — sami biramo svoje robovlasnike. v Da smo ljudi od krvi i mesa, vidimo tek kad se ozlijedimo. v Debelokoπci su svih boja koæe. v Nisam baπ puno profitirao stvarajuÊi profit svome gazdi. v

125 PRIGORSKI POZDRAV Za usvajanje kolektivne svijesti Ëekamo u redu jedan po jedan. v Neke revolucije jedu i svoju nedonoπËad. v Mito i korupcija postali su naπi zaπtiÊeni brendovi. v PolitiËki sam beskuÊnik. Nijedna politika me neÊe pod svoj krov. v I prijateljska i neprijateljska lea su ista. v Iz politiËke kuhinje problemi se presele u puËku kuhinju. v Ulica je idealno skloniπte parlamentarne manjine. v

126 DARKO ÆIGROVI∆ Knjiga vrijedna ponovnog Ëitanja Kad u nekom aforistiËkom rukopisu otkrijete pedesetak dobrih aforizama, onda on svakako zasluæuje da bude ukoriËen, makar i u skromnijoj nakladi. Ali kad ta brojka bude znatno veÊa, tada i autor zavreuje da se o njemu i njegovom djelu kaæe pokoja pohvalna rijeË i reËenica. Darko ÆigroviÊ, aforist iz Svetog Ivana Zeline, ugodno je iznenaenje i osvjeæenje na hrvatskom aforistiËkom nebu, na kojem desetljeÊima sjaje mnoge zvijezde i zvjezdice balkanskog i europskog aforizma, od onih iz srednjeg, pa do ovih iz najnovijeg vijeka. Dug bi bio popis kad bih ih nabrajao, pa tu zadaÊu prepuπtam naπim umnim zborniËarima i antologiËarima. Ima zemalja u naπem okruæenju u kojima autori i u mladim godinama poËinju pisati svoje prve aforizme, i koji zarana objavljuju prve knjige. U Hrvatskoj to u pravilu nije tako i ovdje se aforisti obiËno na velika vrata javljaju nakon navrπenih trideset ili Ëetrdeset godina æivota. Takav je sluËaj i s Darkom ÆigroviÊem koji je, na nagovor urednika i istinskog zaljubljenika u aforizam Miroslava VukmaniÊa, pripremio za tisak ovu knjigu. I dobro je da je tako uËinio, jer da nije, hrvatska bi aforistika ostala uskraÊenom za jedno iznimno kvalitetno djelo, a sam bi autor bio miljama udaljen od srediπta nacionalnih aforistiËkih zbivanja i dogaanja. Aforizmi koje smiπlja i zapisuje Darko ÆigroviÊ bave se gotovo svim aktualnim druπtvenim, gospodarskim i politiËkim temama. Iz njih se moæe lako zakljuËiti kako je autor dobro informiran o najvaænijim stvarima koje

127 PRIGORSKI POZDRAV (pre)okupiraju graane zemlje u tranziciji koja se, nakon dugog Ëekanja, prikljuËila obitelji viπe-manje razvijenih europskih dræava; i πto je joπ vaænije, kako na sve te stvari, pojave i probleme gleda otvorenijih oËiju, Ëista srca i na promiπljen, realistiËan i duhovit naËin. To mogu samo ljudi kojima je stalo do boljitka druπtva i svih njegovih jedinki, i koji ne zaziru bobu reÊi da je bob, a popu da je pop — bez obzira πto se to mnogima od njih neÊe svidjeti. Ali, zadaÊa aforista i humorista i jest da duhom budi uspavanu svijest i rijeËju raskrinkava one i ono πto nije dobro i πto bez zadrπke treba πto prije mijenjati. Jer, ako nam “podzemlje smrdi sve do neba”, i ako “ako nam demokracija nudi πirok izbor nedostupnih stvari”, onda je vrijeme za mijene i promjene u kojima naπa “primarna djelatnost” neÊe biti “prikupljanje sekundarnih sirovina” i gdje “nacionalno blago treba biti u stajama”. I na njivama, u tvornicama, kao i svim drugim mjestima na kojima Êe ljudi æivjeti æivotom dostojnim Ëovjeka. Ako to nije tako, a kod nas baπ i nije, tada Êe naπi ljudi, nakon zavrπenih πkola i fakulteta i steËenih ili nesteËenih radnih iskustava hodoËastiti i radoËastiti po svijetu, traæeÊi sreÊu koju u svojoj zemlji nisu pronaπli. A gore tuge i nevolje u mirna vremena od te gotovo da i nema. Uzalud se naπi vlastodrπci hvale silnim postignuÊima, kad im narod bjeæi iz zemlje trbuhom za kruhom i umom za razumom. Kod nas se skoro trideset godina od svrπetka rata i dalje na mnoga usta pjevaju borbene pjesme i slave svi moguÊi dani pobjeda i dræavnosti, πto osiromaπuje vrijedne ljude i odnosi dragocjeno vrijeme koje bi se moglo pametnije iskoristiti za radne pobjede. Ratnih je pobjeda svakom zdravom razumu veÊ odavno preko glave. Nastavimo li tako, onda Êe se opet, u ne

128 DARKO ÆIGROVI∆ tako daleko vrijeme, ostvariti ÆigroviÊev aforizam: “Nema takve krize u koju mi ne bismo naπli ulaz.” Ili drugi u kojem tvrdi: “Standard nam je tema za stand-up komiËare.” Tko misli drukËije, neka u podne proπeta pored puËkih kuhinja, ili kasno naveËer i rano ujutro pored kontejnera za smeÊe. Vrijedni narodi puno rade, a vrlo malo slave. Samoæivi ljudi Ëine obrnuto, i to im se kad-tad razbije o glavu. U to su se mnogi bezbroj puta uvjerili, ali prave pouke nisu izvukli. Jer i zaπto bi, kad su mnogi: “Svoje novaËenje brzo unovËili”, i kad: “Vlast donosi povlastice. Ali i poslastice.” Aforist Darko ÆigroviÊ duhovitim kistom slika druπtvo i njegove anomalije. No, ne bavi se samo njima veÊ, kao odan samokritik, razmatra i svoj poloæaj u tom i takvom druπtvu. Iz takvih razmatranja osmiπljeni su brojni ironiËni, alegoriËni i smijeha vrijedni aforizmi. Od onoga u kojem kaæe: “Kad se sjetim Sizifa, izgubim svaku volju za posao”, preko drugoga u kojem priznaje: “Prebio sam kamatu. A usput i bankara”, pa do onoga u kojem rezignirano zakljuËuje: “Moj kut gledanja na stvarnost je otupio.” Da bi na kraju odao zahvalnost svima poniznim rijeËima: “Zahvalan sam im do groba. Dublje ne mogu!” Ima u ovoj knjizi aforizama, gnoma, sentencija, mudrosnica, vrckavih i raznih duhovitih, a zrelih i zdravih misli, koje Êe zadovoljiti znatiæelju svakog Ëitatelja i vratiti mu osmijeh na lice i radost u duπu. Zato je vrijedi proËitati i poneπto iz nje zapamtiti te, po moguÊnosti, primijeniti u svakodnevnom æivotu. Prave knjige zato se piπu i objavljuju. A pravi pisci zato i postoje. Ivo Mijo AndriÊ